Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FILIP KRANČIĆ
REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA
PUŽEVA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
2
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA
PUŽEVA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: Prof.dr.sc. Zdravko Zekić
Student: Ime i prezime: Filip Krančić
Studijski smjer: Menadžment
JMBAG: 0081109337
Rijeka, rujan 2013.
3
KAZALO
1. UVOD ........................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze 1
1.3. Svrha i cilj istraživanja 2
1.4. Znanstvene metode 2
1.5. Struktura rada 3
2. KONTEKST PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ............................... 4
2.1. Pojam i definiranje projekta te projektnog menadžmenta 4
2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat 8
2.3. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine 8
2.4. Životni ciklus projekta 10
2.4.1. Inicijacija projekta ........................................................................................ 10
2.4.2. Planiranje i organizacija projekta ................................................................. 11
2.4.3. Organiziranje i vođenje projekta .................................................................. 12
2.4.4. Evaluacija i zaključivanje projekta ............................................................... 13
3. PROJEKT UZGOJA PUŽEVA .................................................................................. 14
3.1. Parcela za uzgoj puževa 17
3.2. WBS 20
3.3. Plasman na tržište 22
3.3.1. Helicikultura Matulji .................................................................................... 23
3.3.2. Burza puževa Cherasco ................................................................................ 23
3.4. Analiza tržišta puževa 25
3.5. Troškovi 25
3.5.1. Fiksni troškovi .............................................................................................. 26
3.5.2. Varijabilni troškovi ....................................................................................... 27
3.6. Kreditni uvjeti i otplatni plan 28
3.7. Prihodi 30
3.8. Analiza isplativosti projekta 32
3.8.1. Vremenski tijek projekta .............................................................................. 33
3.8.2. Statička ocjena projekta, financijski tok projekta i RDG ............................. 35
3.8.3. Dinamička ocjena projekta i ekonomski tok projekta .................................. 40
3.8.4. Analiza osjetljivosti ...................................................................................... 44
4
3.8.5. SWOT ........................................................................................................... 45
3.8.6. Regresijska analiza ....................................................................................... 46
4. BUDUĆNOST I PERSPEKTIVA PUŽARSTVA I PROJEKTA .............................. 50
5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52
LITERATURA ............................................................................................................ 54
POPIS TABLICA ......................................................................................................,. 56
POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA ............................................................................... 56
POPIS SHEMA ........................................................................................................... 57
POPIS FOTOGRAFIJA ............................................................................................. 57
5
1. UVOD
U novije vrijeme puževi su vrlo traženi na svjetskom tržištu. Najveća potražnja za njima
je na području gastronomije, ali raste i na drugim područjima poput kozmetičke
industrije. Vrlo su traženi na području Francuske i Italije čija proizvodnja ne može
zadovoljiti veliku potražnju koja raste iz dana u dan. Upravo radi toga spomenute
zemlje su primorane uvoziti toliko tražene puževe. Hrvatska ima veliki potencijal za
uzgoj puževa. Njena klima i tlo pogodni su za razvoj puža Helix Aspersa. U ovom
diplomskom radu prikazan je projekt uzgoja puževa Helix Aspersa na području Istre.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja se odnosi na uzgoj puževa, odnosno mogućnost uspješne
realizacije projekta uzgoja puževa u Istri.
Predmet istraživanja je iniciranje projekta uzgoja puževa na području grada Buzeta,
tijek i uspješnost projekta.
Objekti istraživanja su projektni menadžment, uzgoj puževa, ekonomske analize i
uspješnost eksploatacije projekta.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Temeljna radna hipoteza glasi: Temeljnim spoznajama o projektnom menadžmentu i
helicikulturi moguće je predočiti stanje na području pužarstva, a provedenim
ekonomskim analizama moguće je dokazati uspješnost projekta uzgoja puževa i
predvidjeti budućnost projekta.
Postavljena radna hipoteza konkretizira se s više pomoćnih hipoteza:
P.H.1: Definiranje i pojmovno određenje projekta i projektnog menadžmenta
omogućuje dolazak do spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima te prikazuje životni
ciklus svakog projekta, pa tako i ovog vezanog za projekt realizacije i eksploatacije
projekta uzgoja puževa u Istri.
6
P.H.2: Niz financijskih analiza isplativosti ulaganja dokazuje uspješnost projekta u
ekonomskom aspektu.
P.H.3: Prateći trendove potražnje i korištenja puževa na svjetskom tržištu može se
zaključiti da ovaj projekt ima potencijala.
1.3. Svrha i cilj istraživanja
Svrha ovog diplomskog rada je analizirati tržište koje je suočeno s nedostatkom ponude
odnosno povećanjem potražnje na svjetskom tržištu puževa, te iskoristiti potencijale
koji se nude. Također, nastoji se približiti ideja kako se u jednoj staroj i već isprobanoj
djelatnosti poput poljoprivrede može naići na nove ideje i projekte koji će dovesti do
pozitivnih ekonomskih rezultata.
Cilj istraživanja je prikazati kako se prilikom prodaje i eksploatacije puževa ostvaruju
ekonomski ciljevi poput profita, ali i rasta samog gospodarstva te otvaranja novih radnih
mjesta, ukoliko bi se ova djelatnost počela dodatno razvijati. Uz pomoć financijskih
analiza, cilj je dokazati rentabilnost projekta, koja bi potvrdila ulaganje i opravdala
daljnje investicije u razvitak pužarstva.
1.4. Znanstvene metode
Diplomski rad nastoji što točnije i objektivnije prikazati informacije i činjenice do kojih
se dolazi pridržavajući se načela pouzdanosti. Znanstvene metode korištene u ovom
diplomskom radu su sljedeće:
· Povijesna metoda,
· Metoda analize i sinteze,
· Metoda indukcije i dedukcije,
· Metoda klasifikacije,
· Metoda deskripcije, komparacije i kompilacije
· Statistička metoda i
· Metoda dokazivanja.
7
1.5. Struktura rada
Ovaj je diplomski rad struktuiran u pet međusobno povezanih dijelova.
Prvi dio, Uvod, sadržava sistematični pregled rada. Elementi uvoda su: problem,
predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene
metode te struktura rada.
Drugi dio, Koncept i kontekst projektnog menadžmenta, navodi i pobliže objašnjava, na
teorijski način, pojam i karakteristike projekta s jedne, te projektnog menadžmenta s
druge strane, zatim obilježja projekta, projektnu okolinu te životne faze projekta.
Treći dio, Projekt uzgoja puževa, pobliže upoznaje sa stvarnim pokretanjem projekta
uzgoja puževa u smislu odabira lokacije farme, uzgoju puževa pa sve do njihova
ubiranja i plasmana na tržište. U ovom dijelu dana je analiza projekta koja prikazuje
ekonomsku računicu isplativosti projekta uzgoja puževa putem raznih izračuna i
grafikona.
Četvrti dio, Budućnost i perspektiva pužarstva, govori o sadašnjem stanju i
predviđanjima u helicikulturi koje donosi budućnost, te kako bi to sve zajedno trebalo
na najbolji mogući način iskoristiti ovim projektom.
U posljednjem dijelu, Zaključku, prikazana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazana radna hipoteza i pomoćne hipoteze.
8
2. KONTEKST PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA
Usmjerenost čovjeka prema stvaranju, bez obzira na to govori li se o ljudima kao
pojedincima ili udruženima u različite organizirane skupine, znači organiziranje ciljno
usmjerenih procesa tog stvaranja. To su procesi kojima čovjek ostvaruje ono što želi ili
mora ostvariti, bez obzira na to je li riječ o razvoju novog proizvoda, osvajanju novog
tržišta, gradnji auto-ceste, organiziranju kulturnih priredaba, realizaciji godišnjih
planova, sportskom natjecanju, uzgoju puževa ili slično. Organizacija neke nove
proizvodnje je projekt vremenski ograničenog trajanja na koji se nastavlja kontinuirani
proces koji će trajati dulje vremena redovnom proizvodnjom i prodajom pa sve do
njegova ukidanja (Hauc 2007, p. 17).
Velike i rapidne promjene u svjetskom poduzetništvu dovode do situacije gdje
uspijevaju samo oni koji imaju ono nešto, bio to proizvod ili usluga (u pravo vrijeme,
na pravom mjestu), što drugi žele i mogu im to isto prodati ili ponuditi te tako u pravom
smislu riječi uspjeti, to jest ekonomski profitirati. Te brze promjene poduzetničkog
poretka kao i one tehnološke, koje su danas ključne za svaki projekt, dovode do
dinamičnije izmjene projektnih procesa i kontinuiranih procesa eksploatacije. Samo
projektni menadžment može učinkovitim upravljanjem projektima nadzirati način rada
koji odgovara na ove svakodnevne promjene na tržištu te one tehnološke ili pak smisliti
nove strateške mogućnosti koje bi dovele do jednakih ciljeva.
2.1. Pojam i definiranje projekta te projektnog menadžmenta
Cijela je povijest ljudskih postignuća obilježena projektima kao jedinstvenim,
jednokratnim, vremenski ograničenim, ciljno usmjerenim procesima stvaralaštva.
Veliki, kao i oni manje eksponirani projekti usmjeravali su i nastavljaju usmjeravati
razvoj čovječanstva. Projekti su organizacijski model realizacije inovativnih
poduzetničkih pothvata te temeljne pretpostavke opstanka i razvoja suvremenog
poduzeća kao trajne organizacije poduzetništva s ciljem postizanja fleksibilnosti i
adaptibilnosti promjenama okoline. Tako se poslovanje poduzeća odvija kao
kontinuirana eksploatacija prethodno projektiranih procesa realizacije projektno
9
razvijenih proizvoda i usluga koji se ciklički inoviraju i razvijaju projektima. Termin
projekt potječe od latinske riječi „projectum“, koja je izvedenica izraza „projicere“
sastavljenog od prefiksa „pro“ koji označava nešto što prethodi i osnovice „jacere“ što
znači baciti. Doslovno se izraz projekt može prevesti kao prebaciti, odnosno preciznije
kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić 2010, pp. 5-8).
Kako bi bi se objasnila razlika između projekta i procesa najprije se nalaze njihove
zajedničke karakteristike, a to su one koje govore da imaju svrhu i cilj, izvode ih ljudi,
imaju ograničene resurse, planiraju se, provode i kontroliraju. Međutim, razlika među
tim pojmovima je bitna. Pojam projekt rabi se za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno
organizacije ne obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i
prema potrebi, dakle jedinstveni su i privremeni. Pojam proces podrazumijeva skup
svakidašnjih aktivnosti organizacije koja kontinuirano i rutinirano transformira
određene organizacijske inpute u željene outpute. Proizlazi kako je osnovna razlika
između ovih sličnih pojmova upravo u jedinstvenosti projekta (Omazić i Baljkas 2005,
p. 30).
Projekt predstavlja privremeni i jedinstveni poduhvat koji se poduzima da bi se postigao
određeni rezultat. Jedinstvenost i privremenost su karakteristike koje razlikuju projekt
od svakodnevnih aktivnosti. Ta jedinstvenost se ogleda u jedinstvenim, specifičnim
ciljevima vrijednostima, okruženju, resursima, stilovima upravljanja i drugim
parametrima koji čine projektni sistem. Privremenost se odnosi na definiran početak i
završetak (Jovičić, Marle, Becquet, Janković i Vidal 2011).
Prema Boddyju i Buchananu (1992) projekt je jedinstveni pothvat s početkom i krajem,
kojeg vode ljudi, prema postavljenim ciljevima, uključujući parametre troška, rasporeda
i kvalitete. Tu je jasan naglasak na zadatku, dok s druge strane Graham (1997)
naglašava dimenziju ljudi koji rade na projektu i definira ga kao skup ljudi i drugih
resursa usmjerenih prema određenom objektu, najčešće s uključenom fiksnom bilancom
i vremenskim ograničenjem. H. Maylor (1999) definira projekt kao nerepetitivnu akciju
koja je usmjerena prethodno definiranom cilju, koja ima posebne resurse, mjerljiv
rezultat i provedbom nešto mijenja u organizaciji. Project Management Institute, vodeća
10
svjetska organizacija za standardizaciju primjene projektnog menadžmenta definira
projekt kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga. Ovdje su
ključne dvije riječi: privremen i jedinstven. Privremen znači kako je svaki projekt
definiran svojim početkom i završetkom, a jedinstven znači kako je proizvod ili usluga
na neki način različit od sličnih proizvoda ili usluga izvedenih do sada. Prema Lewisu
(1995) projekti su poslovi koji se ne ponavljaju te su definirani svojom početnom i
završnom točkom, s jasno definiranim ciljem, ograničenjima i budžetom. Slično Turner
(1993) definira projekte kao nastojanja u kojima se ljudski, materijalni i financijski
resursi organiziraju na nov način kako bi se ispunio jedinstveni zadatak, uz zadane
karakteristike i određena ograničenja kao što su vrijeme, novac i izvedba.
Kombiniranjem svih definicija stiglo se do desetak opće prihvaćenih karakteristika, to
jest projekt (Omazić i Baljkas 2005, p. 32) :
· je privremeni pothvat s početkom i krajem,
· za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,
· jednokratan je, svaki sa svojim svojim ciljem i namjenom koji su definirani,
· usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju,
· ima vlastiti budžet,
· sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti,
· prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera,
· utemeljuje težište na kvaliteti,
· ima svoju strukturu i
· transformira postojeće stanje u buduće.
Projekt je stoga privremena i planirana transformacija organizacijskog znanja poduzeta
s ciljem kreiranja jedinstvenog proizvoda ili usluge optimalne kvalitete, koji su u skladu
s prethodno definiranim strateškim ciljevima organizacije. Projekti su mogući u
navedenim poslovnim situacijama (Omazić i Baljkas 2005, p. 33):
· razvoj novog proizvoda ili usluge,
· promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika,
· usvajanje i razvoj novog ili modificiranog informacijskog sustava,
· konstruiranje novog pogona ili tvornice,
11
· uvođenje nove organizacijske kulture te
· implementiranje nove poslovne procedure ili procesa.
Projekti se razlikuju ovisno o industrijskoj grani, ciljevima, mjestu izvođenja, veličini,
načinu financiranja, prema ekonomskoj efikasnosti, stupnju tehnologije, stupnju
konkretizacije i tako dalje. Također, u svakoj projektno orijentiranoj situaciji postoji
netko (klijent, kupac, sponzor) tko ima jedinstvenu potrebu (ideju) za nečim novim i
određena očekivanja u svezi s rezulatom projekta te netko tko zahtijeva znanje i resurse
kojima će se realizirati specifičan koncept unutar ograničenja vremena, budžeta i
definiranih karakteristika outputa (Omazić i Baljkas 2005, p. 33).
Nadalje, projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike
na projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt
od strane interesno-utjecajnih skupina. Srž projektnog menadžmenta obuhvaća
planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih
uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog
budžeta, vremena i drugih zadanih parametara izvedbe. Kako bi se prikazala sama bit
projektnog menadžmenta koristi se takozvana 7S klasifikacija. Okvir 7S klasifikacije
prikazuje zadaće projektnog menadžmenta te olakšava i smanjuje kompleksnost njegove
uloge. 7S uključuje (Omazić i Baljkas 2005, p. 51):
· strategy (strategiju) – visoko postavljeni zahtjevi pred projekt i sredstva za
njihovo postizanje,
· structure (strukturu) – organizacijska predanost provedbi projekta,
· systems (sustave) – metode dizajniranja posla, izvođenja, nadgledanja i kontrole,
· staff (zaposlenike) – selekcija, pribaljanje, upravljanje i vđenje onih koji rade na
projektu,
· skills (vještine) – menadžerski i tehnički alati koji su dostupni projektnom
menadžeru i članovima projektnog tima,
· style/culture (stil/kulturu) – jedinstveni način rada i međuodnosa unutar
projektnog tima i organizacije kojoj pripada te
· stakeholders (interesno-utjecajne strane) – individuumi i grupe koji imaju interes
u projektnom procesu i njegovu rezultatu.
12
Daje se zaključiti kako je projektni menadžment taj koji projekt vodi od njegova
stvaranja do njegova završetka.
2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat
Temeljno obilježje projekta koje ga razlikuje od procesa jest njegova vremenska
ograničenost. Vremenska ograničenost, odnosno privremenost, kao karakteristična
odrednica projekta podrazumijeva da duljina trajanja projekta kao i projektni cilj moraju
biti konačni. Kada se ostvari cilj projekta, projekt se zaključuje. Vremenska se
ograničenost ne odnosi na projektni proizvod ili uslugu koju je proizveo projekt. Oni se
neograničeno vrijeme mogu dalje eksploatirati kroz kontinuirane procese. Rokovi
realizacije projekta mogu se odrediti na dva načina. Prvi je način progresivnom
metodom gdje se najprije izračuna trajanje pojedinih aktivnosti od početka do završetka
projektne realizacije, pa izračunati rok uskladi sa strateškim i drugim zahtjevima. Drugi
je način regresivnom metodom tako da se najprije odredi rok završetka projekta
sukladno strateškim i drugim zahtjevima, a onda projektne aktivnosti planiraju u
zadatim vremenskim okvirima.
Jedinstvenost cilja je drugo temeljno obilježje projekta. Projektni proizvod ili usluga na
određeni su način jedinstveni, različiti od svih sličnih proizvoda i usluga. Projektom se
realizira nešto što do tada nije proizvedeno ili na taj način u identičnom kontekstu
izvedeno. Originalnost cilja pothvata te inovativnost procesa i konteksta projektne
realizacije sržne su odrednice projekta i temeljne pretpostavke jačanja konkurentnosti
poduzeća na tržištu (Zekić 2010, pp. 11-12).
2.3. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine
Prema Zekiću (2010) sustavski pristup projektnog menadžmenta realizaciji projekata
podrazumijeva i sagledavanje prilika, odnosno prijetnji okoline, tj. razumijevanje
konteksta projektne realizacije, kako bi se racionalnim korištenjem mogućnosti i
eliminiranjem slabosti u datom projektnom okruženju najučinkovitije realizirali
projektni ciljevi. Projekti se realiziraju u određenom, postojećem organizacijskom
okruženju s oblikovanom organizacijskom strukturom, sustavom menadžmenta,
13
organizacijskom kulturom, stilom vođenja i sličnim čimbenicima koji predstavljaju
kontekstualni okvir upravljanja projektnom realizacijom. Taj kontekst ubraja projektni
menadžment, kompleksnost projekta, utjecaje interne okoline projektne realizacije,
utjecaje eksterne okoline realizacije projekta te interesno-utjecajne skupine realizacije
projekta.
Projekte se inicira i realizira u okviru određenih postojećih organizacija koje
determiniraju čimbenike interne okoline projektne realizacije. U internu okolinu
projekta spadaju ponajprije organizacijska struktura te organizacijska kultura.
Organizacijska struktura definira modalitete dostupnosti resursa projektu i položaj
projektnog menadžmenta u sustavu menadžmenta poduzeća. Organizacijska kultura kao
važan kontekstualni čimbenik djelotvornosti projektnog menadžmenta koristi
inovativnost i rizičnost projektne realizacije kao poticajno okruženje kako bi se dobila
razvijena kultura zadataka, odnosno timska poduzetnička kultura. Organizacijski resursi
su treća stavka interne okoline. O resursima koje poduzeće posjeduje ovisi značajno
način i obuhvat poslovanja projekta koji se realizira.
Znanstveno-tehnološka, gospodarska, institucionalna i socio-kulturna okolina spadaju u
utjecaje eksterne okoline koji djeluju na realizaciju projekta. Raspoloživo tehnološko
znanje presudno utječe na način realizacije projekata, a mjere fiskalne i monetarne
politike te dostupnost i cijene potrebnih resursa ulazni su vektori koji usmjeravaju
metodologiju projektnog upravljanja i značajno determiniraju uspješnost realizacije
projekta. Isto tako, kontekstualni sustavi obrazovanja, vjerovanja i običaja te propisi i
akcije državnih vlasti kreiraju radnu etiku i organizacijsku lojalnost s jedne strane, i
ponašanje eksternih interesno utjecajnih skupina projektne realizacije s druge strane.
Realizacijom projekta stvara se i specifično okruženje koje oblikuju interesno-utjecajne
skupine projektne realizacije. Interesno-utjecajne skupine jesu pojedinci i organizacije
koji su direktno ili indirektno uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili
negativno utjecati na realizaciju projekta, odnosno na rezultat projektne realizacije. To
su sve osobe ili interesne grupe koje imaju neko očekivanje od projekta, čija realizacija
utječe na njihove interese i koji stoga polažu pravo utjecaja na njegovu realizaciju.
Glavni interesno-utjecajni sudionici realizacije projekta su projektni menadžment koji
čini osobe odgovorne za djelotvorno upravljanje projektom, projektni klijenti za koje se
14
realizira projekt, projektni izvođač koji izvodi projekt te projektni sponzor koji
omogućuje izvođenje projekta. Pored ovih glavnih postoje i druge zainteresirane strane
poput dobavljača materijalnih resursa, banaka, lobista, medija te organa lokalne i
državne vlasti. Projektni menadžment treba upravljati projektnom realizacijom na način
da različite interese usmjerava u pravcu uspješnog ostvarenja primarnih ciljeva
projektnog sponzora, odnosno klijenta i izvođača projekta (Zekić 2010, pp. 43-52).
2.4. Životni ciklus projekta
Projekti kao jedinstveni vremenski ograničeni ciljni pothvati suštinski uključuju
određeni stupanj nesigurnosti, odnosno rizika glede efikasnosti projektne realizacije i
efektivnosti ostvarenja projektnih ciljeva. Radi osiguranja djelotvorne upravljačke
kontrole, tj. smanjenja rizika uspješne realizacije projektnih ciljeva, projekti se dijele na
projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus. Općenite faze životnog ciklusa
projekta su (Zekić 2010, pp. 16-17):
· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,
· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,
· organiziranje i vođenje projektne realizacije te
· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.
Kod konkretnog projekta, projektne faze se mogu preciznije i detaljnije definirati
uzimajući u obzir glavne poslove koje projekt treba ispuniti, a koji su dani samim
projektnim zadatkom (Jovanović, Čolić, Đorđević, Mitić 2012).
2.4.1. Inicijacija projekta
Prva projektna faza projekta je inicijacija i aktiviranje projekta. Ovdje nastaje ideja i
potreba za pokretanjem nekog projekta. To je vjerojatno najvažnija faza u cijelom
životnom ciklusu projekta s obzirom da se u njoj donosi odluka o prihvaćanju i
izvođenju projekta, odobravaju ideje za razradu te osiguravaju resursi za njihovo
izvođenje. U ovoj su fazi informacije najoskudnije, a rizik i neizvjesnost projektne
realizacije najveći (Zekić 2010, p. 104).
15
Iniciranje ideje za pokretanje projekta je okidač cijelog projektnog ciklusa. Ideje za
pokretanje projekata mogu doći od strane raznih internih i eksternih sudionika. Tako
ideju može inicirati vrhovni menadžment zbog boljeg pozicioniranja na tržištu, radnici
organizacije zbog nagrada i napredovanja, vlada sa svojom zakonskom regulativom ili
pak klijenti zbog zadovoljavanja svojih potreba i slično (Omazić i Baljkas 2005, p.
187).
U prvoj fazi projekta uzgoja puževa radi se preliminarni plan. Definiraju se ciljevi i
zadaci, potrebni resursi, predviđaju se troškovi i prihodi te se radi studija isplativosti
projekta. Na kraju ove faze se donosi odluka o prihvaćanju ili odbacivanju projekta. U
ovom slučaju sve studije su pokazale da je projekt isplativ, odnosno prihvatljiv za
daljnje izvođenje, što je i prikazano u slijedećim dijelovima rada.
2.4.2. Planiranje i organizacija projekta
Odobravanjem aktiviranja selekcioniranih projekata za realizaciju strategijskog
razvojnog programa poduzeća ili eksternih komercijalnih projekata menadžment
projekta odlučuje o usvajanju preliminarnog projektnog plana s ciljevima, okvirima i
ograničenjima projekata planiranih za realizaciju. Detaljiziraju se i revidiraju postavke
preliminarnog projektnog plana te pomoću strukturnih dijagrama definiraju struktura
aktivnosti, struktura proizvoda i struktura troškova pojedinačnih projekata (Zekić 2010,
p. 117).
Proces planiranja i organizacije projekta razlikuje se ovisno o veličini projekta, tipu
industrije kao i nizu drugih parametara. No, osnovni je koncept jedinstven te se dijeli na
slijedeće faze (Omazić i Baljkas 2005, p. 201):
· analiza proizvoda procesa iniciranja,
· određivanje projektnih ciljeva,
· definiranje projektnog obuhvata,
· izrada strukture raščlanjenih poslova,
· izrada gantograma i mrežnih dijagrama,
· identificiranje uloga i odgovornosti,
16
· procjena ključnih parametara projekta,
· budžetiranje i procjena troškova,
· niveliranje i optimiziranje resursa i
· identificiranje i procjena projektnih rizika.
Planiranje i organizacija projekta jedna je od najzahtijevnijih faza. Kod projekta uzgoja
puževa, u ovoj fazi je razrađen preliminarni plan. To znači da su detaljno i prezicno
određeni ciljevi, planirani troškovi i prihodi, razrađen je ekonomski i financijski tok
projekta, izrađen gantogram aktivnosti i napravljene brojne studije isplativosti. Dakle,
sve aktivnosti su pomno planirane kako bi se projekt mogao izvesti bez nejasnoća i
velikih rizika zbog mogućeg neuspjeha.
2.4.3. Organiziranje i vođenje projekta
Treća projektna faza bavi se realizacijom odnosno izvedbom projekta. Realizacija
projekta može se podijeliti u dvije podfaze (http://student.foi.hr):
· izvođenje (realizacija) projekta i
· uvođenje projekta.
U podfazi izvođenja ili realizacije projekta projekt se realizira i provodi prema
pravilima koja su utvrđena u prethodnoj fazi, poštuju se dogovoreni rokovi i troškovi.
Prilikom realizacije projekta može doći i do određenih odstupanja od zacrtanog projekta
iz prethodne faze. Do tih odstupanja obično dolazi zbog promjene uvjeta u kojima se
projekt realizira, ali često i zbog neadekvatnog i lošeg plana projekta iz prethodne faze.
Druga podfaza realiziranja projekta je uvođenje rezultata dobivenih projektom u
postojeći sustav (http://student.foi.hr).
U ovoj fazi, što se tiče projekta uzgoja puževa, počinju se provoditi planirane aktivnosti.
Osniva se OPG Buzetski puž, počinju pripreme na parceli za uzgoj puževa, prati se
razvoj puževa i brine se o njima, prate se troškovi te se kreće u berbu puževa kako bi ih
se prodalo tvrtci Helicikultura Matulji s kojima Buzetski puž sklapa ugovor o
kupoprodaji te se na kraju zbrajaju ostvareni prihodi.
17
2.4.4. Evaluacija i zaključivanje projekta
Evaluacija ili vrednovanje projekta je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti
(efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), održivosti i relevantnosti projekta u kontekstu
utvrđenih ciljeva. Odnosi se na opći cilj projekta i njegovu svrhu, odnosno bavi se
takozvanim dugoročnim učinkom te se od praćenja provedbe, to jest monitoringa,
razlikuje u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Provodi se kao neovisna analiza
okružja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava radi donošenja zaključaka koji
bi se mogli iskoristiti kao temelj za buduće odluke.
Tijekom evaluiranja i zaključivanja projekta provjeravaju se rezultati projekta
mjerenjem (http://www.mrrfeu.hr):
· efikasnosti projekta,
· zadovoljstva klijenata,
· poslovnog uspjeha,
· kvalitete i
· budućeg uspjeha.
Svaki je projekt onoliko uspješan koliko se upotrebljava stvoreni projektni proizvod ili
usluga. Revizijom i završetkom projekta kao podfazama zaključivanja projekta trebao bi
se dati zaključak je li proizvod/usluga konačno uistinu i dao željene rezultate s obzirom
na planirane ciljeve (http://www.mrrfeu.hr).
U fazi evaluacije i zaključivanja projekta uspoređuju se planirani rezultati s ostvarenim.
Uspoređuju se planirani troškovi, odnosno prihodi s ostvarenima, količina uzgojenih
puževa, prati se točnost preliminarnih studija i uočavaju se stvari koje bi se u budućnosti
mogle poboljšati.
18
3. PROJEKT UZGOJA PUŽEVA
U novije vrijeme u Hrvatskoj se sve više razvija djelatnost helicikulture. Osim što je
zabranjeno sakupljanje puževa u prirodi, uzgoj puževa se pokazuje kao nov način za
stvaranje dopunske dobiti u mnogim obiteljima, te je nerijetko predmet
samozapošljavanja, posebice mladih ljudi. U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je
desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su prepoznati kao zdrava
hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala
hranom za siromašne, znatno je veća od ponude (www.poduzetništvo.org). Za najveće
uzgajivače u Europi slove Francuzi, a zatim i Talijani. Francuzi godišnje, primjerice,
pojedu 45 tisuća tona puževa, a Talijani su najveći proizvođači (www.business.hr).
Uzgoj puževa se može vršiti na nekoliko načina. Jedan od najpovoljnijih načina uzgoja
je u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom, a to je ujedno i najisplativiji način
uzgoja. U takvom tipu uzgajališta ostvaruju se idealni uvjeti za život puža, gdje su
puževi zaštićeni od neprijatelja, ali isto tako imaju gotovo identične uvjete kao u prirodi.
Riječ je o takozvanom „talijanskom uzgoju“. U takvim uvjetima puž je kontrolirana
namirnica uzgojena u biljnoj proizvodnji i na taj način postižu se prehrambena svojstva
daleko kvalitetnija negoli u puževa iz prirode. U ovakvom će habitatu puž uvijek imati
na raspolaganju obilje svježe ispaše koju će rado konzumirati te će se moći ravnati
prema godišnjim dobima, za razliku od uzgoja u zatvorenom (Cvjetković 2005, p. 29).
Slijedeći ovaj primjer, i projekt uzgoja puževa u ovom radu bazirati će se na otvorenom
tipu uzgoja. Ostale bitne karakteristike ovog projekta dane su u projektnoj povelji koja
se može iščitati u Shemi 1.
19
Shema 1: Projektna povelja
Izvor: Izrada studenta
U ovom diplomskom radu razvoj projekta počinje osnivanjem obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva Buzetski puž, što uključuje:
· izrađivanje elaborata za gradnju farme,
· upis u Poljoprivredni upisnik na temelju OPG-a,
· podnošenje Zahtjeva za registraciju objekta za uzgoj puževa Ministarstvu
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarstvo,
· podnošenje Zahtjeva za dobivanje suglasnosti za uzgoj puževa Ministarstvu
kulture – Upravi za zaštitu prirode,
· ugovaranje otkupa i prerade puževa s obrtom Helicikultura Matulji,
· ugovaranje opreme i radova te
· menadžment i vođenje projekta u cjelini.
PROJEKT UZGOJA PUŽEVA
· Tip uzgoja: „talijanski“ uzgoj u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom,
· Investitor: OPG Buzetski puž,
· Mjesto uzgoja: Marčeneško Polje pokraj Buzeta u Istri,
· Veličina parcele: 5625 m2,
· Vrsta uzgojnog puža: Helix Aspersa,
· Otkupna tvrtka: Helicikultura
Matulji - ugovor na pet godina,
· Izvori financiranja: vlastito
zemljište za uzgajalište te kredit na deset godina izdan od strane
banke za nabavku sredstava za
uzgoj.
20
Projektom uzgoja puževa obuhvaćene su slijedeće aktivnosti:
· odabir lokacije za parcelu gdje će se uzgajati puževi,
· odabir parcele na temelju njezina oblika i svojstava tla (zemlje),
· borba protiv nametnika,
· priprema lokacije za uzgoj,
· razmnožavanje puževa,
· radovi i održavanje farme,
· ubiranje puževa i
· prerada i plasman na tržište.
Prije kretanja na sam praktički dio projekta uzgoja puževa potrebno je pobliže prikazati
što je sve potrebno kako bi se uopće počelo s njegovom realizacijom, to jest što je
potrebno od dokumentacijske i zakonodavne strane kako bi omogućilo bavljenje
navedenim poslom. Za početak, potrebno je izraditi elaborat za gradnju farme.
Elaboratom se dobije površina i kapacitet proizvodnje farme. Podatke iz elaborata treba
evidentirati (http://www.hitro.hr):
1. Upisati se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (OPG)
· zahtjev taksirati s 70,00 kn takse i
· uz Zahtjev priložiti kopiju katastarskog plana iz kojeg je vidljiva zemljišna
čestica na kojoj je izgrađena farma puževa.
2. Podnijeti Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode, Zahtjev za dobivanje
suglasnosti za uzgoj puževa uz koji se prilaže Tehničko-tehnološki projekt za
izgradnju farme puževa i Certifikat izdan od Helicikulture Matulji kojeg se dobiva
uz isporuku matičnog legla, sa slijedećim podacima i matičnom stadu, kada ono
biva isporučeno:
· vrsta,
· količina,
· porijeklo i
· 70,00 kn državne pristojbe u biljezima.
21
3. Po dobivenoj suglasnosti iz točke 2., treba podnijeti Ministarstvu poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarstvo, Zahtjev za registraciju
objekta. Prilažu se:
· biljezi u vrijednosti od 70,00 kn i
· zahtjev za registraciju objekta farme puževa.
Ukoliko pužarstvo predstavlja dopunsku djelatnost tako što se ono obavlja tijekom
radnog odnosa ili u mirovini, kao što je to u slučaju OPG-a Buzetski puž, onda je
dovoljno biti u Poljoprivrednom upisniku, odnosno posjedovati OPG. Ukoliko se pak
ova djelatnost želi obavljati kao trajnu djelatnost radi ostvarivanja dobiti isporukom
puževa na tržište onda se to ostvaruje ili otvaranjem obrta ili osnivanjem poduzeća
prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, označenoj pod šifrom 01.25.
(http://www.hitro.hr).
Fotografija 1: Puž Helix Aspersa
Izvor: http://www.agricola.kapelica.com
3.1. Parcela za uzgoj puževa
Prva i jako bitna faza prije početka osnivanja farme za uzgoj puževa je odabiranje prave
lokacije parcele i njezin položaj. Analiza tla može se izraditi, ali ona u praksi nije nužna
ako na području već postoji stanište puževa sa kućicom. Za analizu tla potrebno je uzeti
uzorak zemlje do dubine 15-18 cm, mase 0,5 kg. Zemlju se ni u kojem slučaju ne smije
prosijavati te je potrebno samo ukloniti gornji travnati pokrov ukoliko postoji. Uz
uzorak šalju se podaci, ime katastarske općine kojoj teren pripada te kopija o izvršenoj
22
uplati koja iznosi 492,00 kn za jedan uzorak. Rezultate je potrebno čekati dva do tri
tjedna. Kada se ustanovilo da je odabrana parcela prirodno stanište puževa prelazi se na
izbor položaja zemljišta. Za osnivanje farme potrebno je odabrati zemljište koje je više
okrenuto na južnu stranu što pogoduje rastu biljaka. Potrebno je zatim da ima osiguran
pristup vodi i blizinu puta ili neprometne ceste, te da u blizini nema važnijih vodenih
tokova, kanalizacije, tvornica i ostalih zagađivača. Jedan od bitnijih uvjeta je da se
tijekom većih kiša voda ne smije zadržati na uzgojnim površinama, to jest poželjno je
da zemljište ima lagani pad, tako da se voda cijedi i da se ne stvaraju lokve kako se
puževi ne bi utopili. Spomenuti nagib terena može biti do najviše 25%. U udaljenosti od
50 metara i bliže ne smiju postojati druge kulture koje se kemijski tretiraju jer se u
protivnom niti ne može dobiti suglasnost za uzgoj i registraciju farme. Također, parcela
treba biti udaljena barem 150 metara od magistralnih puteva kako bi dobila
Veterinarsko-zdravstvenu suglasnost (http://www.uzgojpuzeva.com).
Fotografija 2: Parcela za uzgoj puževa s nagibom
Izvor: http://www.lumache-elici.com
Za uzgoj puževa potreban je ravan teren kako bi se što lakše snalazilo na njemu i
obavljalo radnju. Eventualni mali pad ili kosina (nagib do 25%) bila bi izrazito pogodna
radi ocjeđivanja. Parcela mora biti čista, raskrčena i bez stabala. Priželjkuje se da bude
što pravilnijeg oblika (idealno za 5625 m2 je 75x75 m), te je poželjno da duža os parcele
bude u smjeru istok-zapad. Također, tlo na parceli može biti muljevito, pjeskovito ili
glinenasto, a pojedini sastojci moraju biti u takvom omjeru da teren bude rastresit i
prozračan kako bi puž u njemu mogao s lakoćom kopati gnijezda i ukopavati se tijekom
zime (http://www.uzgojpuzeva.com).
23
Shema 2: Tlocrt uzgajališta puževa
Izvor: http://www.helicikultura.com
Sama činjenica da ih na prostoru koji se odabrao za uzgoj ima, dovoljan je pokazatelj da
je tamo moguć i uspješan uzgoj. Na odabranom terenu, onom u Marčeneškom Polju,
pokraj Buzeta veličine 5625 m2, ima dovoljno zemljanog pokrova za sadnju vegetacije,
iako sve kulture koje se kasnije siju u uzgajalištu imaju vrlo plitko korjenje. Ti su
faktori bitni jer će puž biti u stalnoj vezi s njima i pod njihovim utjecajem. To znači da
teren mora imati ili se mora prilagoditi sljedećim faktorima
(http://www.uzgojpuzeva.com):
· rastresitost i propusnost tla,
· raspoloživost aktivnog kalcija u tlu (barem 1%),
· vlažnost tla – prisutnost rose,
· temperatura i vlažnost zraka,
· prisutnost eventualnih neprijatelja,
· sigurnost samog uzgajališta,
· prisutnost vjetrova te
· blaga kiselost tla (PH od 5,8 do 7,5).
24
3.2. WBS
Sveobuhvatno sagledavanje posla koji treba obaviti radeći na projektu neophodno je
kako bi se ostvarili očekivani rezultati, procijenili troškovi, vrijeme i drugi značajni
elementi svakog projekta. U tu svrhu, u početnoj fazi planiranja koristi se WBS. WBS
(Work breakdown structure) je orijentiran na hijerarhijsku raščlambu poslova koji
projektni tim treba izvršiti kako bi se ostvarili projektni ciljevi. Jednostavnije rečeno,
WBS organizira i definira sve zadatke i aktivnosti, odnosno ukupni projektni opseg
(Monschler i Weitzner 2012).
To je grafički alat za raščlanjivanje ukupnog posla na manje cjeline, do nivoa na kojem
je moguće procijeniti sve neophodne elemente nekog posla. Početna osnova za
hijerarhijsku raščlambu predstavljaju glavni rezultati projekta, faze životnog ciklusa
projekta ili podprojekti koji se mogu realizirati bez projektnog tima (npr. posao
proizvođača). Daljnjom raščlambom identificiraju se sve pripadajuće cjeline neophodne
da bi se zahtjevani proizvod (rezultat) ostvario, i tako sve do nivoa radnih paketa koji
predstavljaju najjednostavnije odnosno atomske jedinice projekta. Neke od prednosti
WBS-a su: uravnotežen protok informacija, poboljšanje komunikacije, smanjenje
redundancije odnosno ponavljanja istih radnji i poboljšanje operativne preglednosti
(Effective and efficient work breakdown structure 2006).
25
Shema 3: WBS projekta uzgoja puževa
Izvor: Izrada studenta
Kako bi se projekt uzgoja puževa uspješno realizirao, napravljena je WBS analiza.
Njome je projekt raščlanjen na jednostavnije poslove: osnivanje OPG-a, radove na
farmi i plasman na tržište. Kod osnivanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
potrebno je upisati se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, podnijeti Ministarstvu
kulture zahtjev za dobivanje suglasnosti za uzgoj te po dobivenoj suglasnosti podnijeti
Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja zahtjev za registraciju objekta.
Time je osnovan OPG i može se početi s poslom uzgoja puževa. Sljedeći korak su
radovi na farmi koji obuhvaćaju pripremu uzgajališta, sijanje vegetacije za prehranu
puževa, nabavku puževa i njihovo tovljenje te na kraju berbu puževa. Potom slijedi
plasman na tržište. Prvenstveno je potrebno ugovoriti otkup. U ovom projektu otkup se
ugovara s tvrtkom Helicikultura Matulji. Zatim se puževi kalibriraju i pakiraju u vreće
te ih se prodaje tvrtci s kojom je ugovoren otkup.
Projekt uzgoja puževa
Osnivanje OPG-a
Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Zahtjev za dobivanje suglasnosti za uzgoj
Zahtjev za registraciju objekta
Radovi na farmi
Priprema uzgajališta
Sijanje vegetacije
Nabavka i tovljenje puževa
Berba puževa
Plasman na tržište
Ugovaranje otkupa
Kalibriranje puževa
Prodaja puževa
26
3.3. Plasman na tržište
Nakon potrebnih radova na farmi i same berbe puževa, prije nego li ga se plasira na
tržište, uzgojni puž mora proći proceduru pročišćavanja u čistilištu. Radi se o važnoj
proceduri koju treba izvršiti kako bi se postigla sigurnost da će puž stići živ do odredišta
te da bi se zadovoljili higijensko-sanitarni zahtjevi. Pročišćavanje se vrši u kavezima ili
drvenim sanducima s poklopcem koji se postavljaju na prozračnom i natkrivenom
mjestu, gdje se puževi drže najmanje 15 dana bez hrane kako bi ispraznili crijeva.
Čistilište valja napuniti do 1/3 visine. U prvih pet dana uočava se pad težine mekušaca i
do 20%, smanjenje vlažnosti te povlačenje puževa u kućice. Otpad, prljavština i uginule
jedinke pasti će na dno ili čak kroz mrežu na pod pa će tako biti jednostavnije pokupiti
puževe za prodaju. Gladovanjem i dehidracijom, puž zaustavlja procese fermentacije što
znatno produžuje vijek trajanja suhog i čistog proizvoda. Pri pakiranju u vreće među
komercijalne puževe ne stavljaju se mali, ni mrtvi puževi. Smrtnost se može povećati u
svakoj vreći do isporuke ako je u njoj i samo jedna mrtva jedinka. Ne stavljaju se niti
puževi sa jako oštećenim kućicama jer će oni tijekom transporta zasigurno uginuti.
Tolerirana smrtnost pri isporuci može iznositi maksimalno 1,5%. Komercijalni puž
također mora biti pakiran po standardu, to jest mora biti kalibriran. Svi puževi u
namjenskim vrećama trebaju biti približno iste veličine, pakirani prema pravilima
isporuke. Jedino ako su svi puževi iste veličine moguće je odrediti koliko će suhih
puževa biti u jednom kilogramu te se samo kalibrirani puževi mogu koristiti u
gastronomske svrhe. Veličina puža (kalibar) određuje se tako da se izmjeri najduža os
otvora kućice od ruba do ruba. Kasnije se puževi sortiraju „na oko“
(http://www.helicikultura.com). Vrste kalibara za Helix Aspersa prikazani su u Tablici
1.
Tablica 1: Kalibri puža Helix Aspersa
Broj Tip Os otvora
14 Mali 20-22 mm
12 Srednji 22-25 mm
10 Srednji 25-27 mm
8 Veliki 27-30 mm
Izvor: http://telluris-medin.hr
27
3.3.1. Helicikultura Matulji
U Hrvatskoj postoji nekolicina tvrtki i zadruga koje nude otkup puževa, a OPG-u
Buzetski puž najbliža je Helicikultura u Matuljima. Budući da se puževi Buzetskog
puža uzgajaju na području Istre, Helicikultura Matulji je najbolja opcija za otkup puževa
radi blizine (druga tvrtka Telluris-Medin je u Zadru) i zbog toga jer nudi sve potrebno
za početak uzgoja – puževe (početni matičnjak reproduktora), materijal za izgradnju
farme i berbu (Helitex mreža) te savjetovanje po potrebi. S ovom se tvrtkom suradnja
sklapa potpisivanjem ugovora na pet godina kojim se obvezuje sve proizvedene puževe
u to vrijeme prodati tvrtci (www.business.hr).
Helicikultura Matulji je prva tvrtka u Hrvatskoj koja je započela sa uzgojem
gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom i jedina koja se
bavi preradom, konzerviranjem i prodajom mesa kopnenih puževa vrste Helix Pomatia i
Helix Aspersa. Njihovi proizvodi plod su minuciozne obrtničke proizvodnje
gastronomskih puževa isključivo iz hrvatskih uzgajališta. Radi se o uzgajalištima u
kojima su u potpunosti reproducirani uvjeti kakve puž ima u prirodi, a još se i poštuje
biološki ciklus ovog mekušca, te mu je na raspolaganju obilje svježe i raznolike ispaše,
što direktno utječe na kvalitetu i ukus gotovog proizvoda (Cvjetković 2005, p. 73).
U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona
puževa, koje je preradila te ih plasirala na hrvatska i inozemna tržišta
(www.poduzetnistvo.org).
3.3.2. Burza puževa Cherasco
Kako je cjelokupna potrošnja i proizvodnja puževa rasla, rasla je i potreba da se osnuje
uređeno tržište puževima – burza puževa. U Europi, ali i cijelom svijetu, Italija je jedan
od najvećih potrošača i proizvođača puževa pa se stoga u talijanskom gradiću Cherascu
70-ih godina 20. stoljeća osnovao institut za helicikulturu. „Instituto elicicoltura di
Cherasco“ je prvi počeo sa razvijanjem tehnologije uzgoja puževa u otvorenim
uvjetima. 1980. godine se osniva i burza koja je omogućila lakše trgovanje puževima.
Zemlje kao Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Grčka imaju puno bolje uvjete od
28
tradicionalnih pužarskih zemalja kao što su Francuska i Italija, no nemaju razvijenu
proizvodnju. Većina proizvođača iz tih država su članovi burze u Cherascu te ondje
plasiraju svoje proizvode. Ipak, za male proizvođače puževa nije isplativo plasirati
proizvode na burzu radi udaljenosti Cherasca. Postoje i manje zadruge uzgajivača koje
dijele troškove prijevoza do burze što je također dobar način za smanjenje troškova.
Ukoliko se sklopi ugovor sa tvrtkom koja garantira otkup puževa, problem daljnje
prodaje nije problem. Takva je situacija i kod OPG-a Buzetski puž koji ugovara otkup
puževa s tvrtkom Helicikultura. Slijedi prikaz cijena prema vrsti puža na burzi u
Cherascu u zadnjih par godina.
Tablica 2: Kretanje cijena puževa od 2. polovice 2009. do 2. polovice 2011. godine na
burzi puževa u Cherascu (1 kg)
VRSTA
PUŽA
2.polovica
2009.
1.polovica
2010.
2.polovica
2010.
1.polovica
2011.
2. polovica
2011.
Helix
Aspersa
4,30€/4,80€ 4,00€/4,80€ 3,80€/4,80€ 3,50€/5,50€ 4,20€/6,00€
Helix
Pomatia
2,00€/2,50€ 2,00€/3,00€ 2,80€/3,40€ 2,50€/3,50€ 2,50€/3,50€
Eobania
Vermiculata
2,50€/4,00€ 2,00€/3,00€ 3,00€/4,00€ 3,00€/4,00€ 4,00€/5,00€
Izvor: http://www.lumache-elici.com
U tablici su prikazane dvije cijene, najprije minimalna, a zatim i maksimalna. Puževi se
sortiraju prema vrsti i veličini (kalibriranje). Puževi većeg kalibra postižu veću cijenu
nego oni manjeg kalibra. Cijena puža Helix Aspersa, koji se uzgaja unutar OPG-a
Buzetski puž, porasla je za 12% u roku od dvije godine (i to za vrijeme ekonomske
krize). Institut Cherasco prognozira i daljnji rast, s obzirom da se potrošnja povećava
brže od proizvodnje. Kao mali proizvođač puževa bolje je sklopiti ugovor sa otkupnom
tvrtkom radi blizine, sigurnosti i podrške koju može pružiti. Ukoliko bi se nakon par
godina postojeći OPG razvio u većeg proizvođača tada bi se isplatilo postati član burze i
plasirati puževe direktno na tržište.
29
3.4. Analiza tržišta puževa
U Hrvatskoj postoji potražnja za puževima. Dvije se tvrtke bave otkupom puževa, a to
su Helicikultura Matulji i Telluris Medin iz Zadra. Uzgajivači iz Istre većinom sklapaju
ugovor s tvrtkom Helicikultura Matulji zbog njezine blizine i u skladu s tim manjih
troškova transporta i sl. Sklopljen ugovor znači garantiran otkup narednih pet godina, a
taj ugovor imaju svi registrirani uzgajivači puževa. Cijena otkupa ovisi o burzi puževa u
Cherascu, odnosno o stanju na toj burzi. Upravo zbog velike potražnje, konkurencija je
mala i to je prilika za uspješnu realizaciju sa strane Buzetskog puža. Ostali uzgajivači
imaju iste uvjete i istu otkupnu cijenu ukoliko imaju sklopljen ugovor s prethodno
spomenutom tvrtkom i ukoliko uzgajaju istu vrstu puža. Kada bi se eventualno povećao
uzgajivač, tada bi mogao direktno prodavati svoje puževe krajnjim kupcima. Mjesta na
tržištu uzgajivača puževa ima, a jedini konkurenti koji se bore za prevlast i veći otkup a
time i daljnju prodaju i dobit su Helicikultura Matulji i Telluris Medin.
Ponuda uzgajivača ovisi o vrsti puževa koje on uzgaja. Otkupna cijena puža ovisi o
njegovom kalibru. Ukoliko uzgajivač postigne veću kalibraciju, puž je veći, a time je
veća i otkupna cijena. Što se tiče konkurentnosti otkupnih tvrtki Helicikultura Matulji
nudi jeftiniju nabavku mreže koja se stavlja u uzgajalište te svaku pomoć i konzultacije
i vezi s početkom uzgajanja.
Plan prihoda uzgajivača ovisi o dimenzijama njegovog uzgojnog polja. Ukoliko su
dimenzije polja veće, imat će više puževa i prodaja, a time i prihodi će biti viši. Ako se
uzgajivač pravilno i svakodnevno brine o svojem uzgajalištu, nedostatci i troškovi biti
će manji. Ako su biljke za prehranu puževa na uzgajalištu zdrave, puž će se zdravo
hraniti i bolje toviti što će na kraju rezultirati i većom otkupnom cijenom.
Analiza plana prodaje i ostale analize prikazane su u slijedećim dijelovima ovog
diplomskog rada.
3.5. Troškovi
U projektu uzgoja puževa nailazi se na dvije vrste troškova. Prvi su oni potrebni za
izgradnju farme puževa. Ti troškovi nazivaju se investicijskim i obračunavaju se za prvu
godinu; godinu započinjanja projekta. Poželjno je dakako imati neka svoja sredstva za
30
početak realizacije projekta. Međutim, vrsta posla poput uzgoja puževa je vrlo
atraktivna i tražena te se čak i preporučuje od strane Ministarstva poduzetništva i obrta.
S tim je saznanjem znatno olakšan pristup kreditima pa se i ovaj poput mnogih drugih
zanimljivih i potencijalnih projekata može započeti financiranjem uz pomoć banke. Na
isti se put okreće i OPG Buzetski puž, koji uz spomenute početne investicije koje su
fiksne, treba voditi brigu i o godišnjim operativnim troškovima koji variraju.
3.5.1. Fiksni troškovi
Pužarstvo zahtijeva određene početne investicijske troškove. U prvoj godini oni su
fiksni jer pužarstvo zahtijeva točno određenu cifru za početak rada, to jest za nabavku
svih potrebnih materijala za izgradnju farme na kojoj će se puževi razmnožavati i toviti
za prodaju. OPG Buzetski puž se radi visokih početnih troškova odlučio za nabavku
sredstava putem kredita najpovoljnije banke na tržištu. Sa statusom klijenta banke, OPG
uzima poljoprivredni kredit u vrijednosti od 149.860,00 kuna, koliko i iznose troškovi u
prvoj godini projekta. Investicijski troškovi prikazani su u Tablici 3.
Tablica 3: Prikaz investicijskih troškova izgradnje farme puževa
Materijal Opis Količina Cijena
Limena ograda vanjska ograda od
prešanog lima 350 m 15.000,00 kn
Žičana ograda vanjska ograda od
plastificirane žice 350 m 4.700,00 kn
Stupovi stupovi za vanjsku
ogradu – 2,2 m 80 kom 1.800,00 kn
Helitex mreža mreža za ograđivanje unutarnjih polja
800 m 56.560,00 kn
Stupovi stupovi za Helitex
mrežu – 1,2 m 280 kom 4.800,00 kn
Deratizacija sredstva za
deratizaciju
Za parcelu veličine
5625 m2
3.000,00 kn
Sjemenje sjemenje za sadnju
u uzgojna polja Za parcelu veličine 10.000,00 kn
31
5625 m2
Matično leglo puževi koji se stavljaju u farmu
12000 kom 54.000,00 kn
UKUPNO 149.860,00 kn
Izvor: Izrada studenta prema http://www.helicikultura.com
3.5.2. Varijabilni troškovi
Uz početne investicijske troškove, projekt zahtijeva i obračun godišnjih operativnih
troškova koji su varijabilni jer ovise o prirodnim prilikama te izvanrednim troškovima,
između ostalog. U Tablici 4 prikazani su procjenjeni prosječni očekivani troškovi uz
pretpostavljene prilike i neprilike.
Tablica 4: Prikaz godišnjih operativnih troškova
Izvor: Izrada studenta
Vrsta troška Opis Iznos
Voda ukoliko dođe do suše potrebno je navodnjavanje
2.400,00 kn
Gorivo za pogon freze i kosilica za
održavanje farme 3.000,00 kn
Struja potrebna elektirčna energija u održavanju farme
600,00 kn
Sjemenje svake godine mijenja se
vegetacija u uzgajalištu 10.000,00 kn
Radna snaga kod berbe ukoliko je potrebna
pomoć radi bržeg sakupljanja 1.200,00 kn
Prijevoz pakiranje i skladištenje te prijevoz do otkupne tvrtke
500,00 kn
Izvanredni troškovi popravci strojeva i ograda,
saniranje šteta u farmi od neprilika
1.000,00 kn
UKUPNO 18.700,00 kn
32
3.6. Kreditni uvjeti i otplatni plan
Poljoprivredni kredit od 149.860,00 kn uzet je od strane OPG-a Buzetski puž na deset
godina, što znači da će cijeli biti vraćen nakon dva ugovora (svaki ugovor traje pet
godina) sklopljenih s tvrtkom za otkup puževa Helicikulturom iz Matulji. Kroz tih deset
godina naplatit će se uz ugovoreni iznos i iznos kamate po stopi od 6,80% godišnje.
Kamate će na kraju razdoblja iznositi 57.091,00 kn. Ostali podaci i uvjeti kredita dani su
u Tablici 5. Zatim su prikazani otplatni plan kredita (Tablica 6) te obračun amortizacije
(Tablica 7). Radi lakšeg sagledavanja otplatnog plana također je prikazan i grafikon
omjera plaćanja glavnice i kamate (Grafički prikaz 1).
Tablica 5: Kreditni uvjeti
Iznos kredita 149.860,00 kn
Godišnja kamatna stopa 6,80%
Rok otplate 120 mjeseci
Broj anuiteta 1 godišnje
Dospijeće prvog anuiteta 01.06.2013.
Naknada za izdavanje kredita 2%
Status klijenta banke DA
Vraćena sredstva kroz 10 godina 206.951,00 kn
Izvor: Izrada studenta
Iz prethodne je tablice vidljivo da je iznos kredita 149.860,00 kuna. Nakon deset godina
banci će biti vraćena sredstva u iznosu od 206.951,00 kuna.
33
Tablica 6: Otplatni plan kredita
Godina Datum
dospijeća
Iznos
anuiteta
Otplata
kamate
Otplata
glavnice
Ostatak
duga
0 149.860,00
1 01.06.2013. 20.700,00 9.856,00 10.837,00 139.023,00
2 01.06.2014. 20.700,00 9.095,00 11.599,00 127.424,00
3 01.06.2015. 20.700,00 8.283,00 12.423,00 115.001,00
4 01.06.2016. 20.700,00 7.412,00 13.283,00 101.718,00
5 01.06.2017. 20.700,00 6.480,00 14.215,00 87.503,00
6 01.06.2018. 20.700,00 5.483,00 15.214,00 72.289,00
7 01.06.2019. 20.700,00 4.415,00 16.279,00 56.010,00
8 01.06.2020. 20.700,00 3.271,00 17.421,00 38.589,00
9 01.06.2021. 20.700,00 2.051,00 18.644,00 19.945,00
10 01.06.2022. 20.700,00 743,00 19.945,00 0,00
UKUPNO 207.000,00 57.091,00 149.860,00
Izvor: Izrada studenta
Prethodna je tablica kroz desetogodišnje razdoblje prikazala plan otplate kredita. Isti su
podaci grafički prikazani na sljedećem grafikonu.
Grafički prikaz 1: Omjer plaćanja glavnice i kamate kroz godine
Izvor: Izrada studenta
34
U sljedećoj je tablici prikazan obračun amortizacije sredstava.
Tablica 7: Obračun amortizacije
Vrsta ulaganja Osnovica
amortizacije
Godišnja stopa amortizacije kroz
10 godina
Uzgajalište puževa 149.860,00 kn 10%
Godine Godišnji iznos
amortizacije
Ostatak
vrijednosti
1. 27.247,20 122.612,80
2. 24.522,48 98.090,32
3. 21.797,76 76.292,56
4. 19.073,04 57.219,52
5. 16.348,32 40.835,20
6. 13.623,60 27.211,60
7. 10.898,88 16.312,72
8. 8.174,16 8.138,56
9. 5.449,44 2.689,12
10. 2.724,72 0
Ukupno 149.860,00 kn
Izvor: Izrada studenta
3.7. Prihodi
U prvoj godini uzgoja ne postoji berba, jer se puževi još privikavaju na novi ambijent i
nema ih dovoljno da ih se sakupi i proslijedi u prodaju. U prvoj godini uzgoja puževa
uzgajivač samo ulaže, a dobitak se ostvaruje u drugoj godini proizvodnje, odnosno
poslije prve berbe puževa. Efikasniji je način taj da se priviknu i razmnože u uzgajalištu
jer onda ne treba više obnavljati matično leglo. Tako se u prvoj godini berbe postiže
velika, no ne i najveća produktivnost, da bi se kasnije udrugoj godini berbe postigla
maksimalna produktivnost puževa koja će se ostvarivati i kroz daljnji ciklus uzgoja, što
je i prikazano u Tablici 8.
35
Tablica 8: Prikaz produktivnosti puževa kroz godine
Godina Produkcija
1 Nema produkcije
2 90%
3 100%
Izvor: Izrada studenta
Kada se svi ovi faktori uzmu u obzir, dolazi se do zaključka da bi se na jednog puža
reproduktora moglo ostvariti 20-25 puževa za prodaju. To je oko 1000–1200 grama
proizvoda po m2. Zemljište OPG-a Buzetski puž ima 5625m
2, no od toga 5000 m
2 spada
na iskoristivo područje dok ostatak čini prolaze oko uzgojnih polja. U prvoj godini
berbe urod je smanjen pa Buzetski puž računa na:
ü 5000 m2x 900 g/m
2= 4500 kg puževa,
a to bi po tržišnoj cijeni Helix Aspersa iz 2012. godine (prosječno 5,10 €) ispalo:
ü 4500 kg x 5,10 € = 22950 €
Kasnije, u drugoj godini berbe i nadalje, uz najveću moguću produktivnost (1100 g/m2,
uz tečaj Eura 1€ = 7,50 kn) uprihodilo bi se:
ü 5500 kg x 5,10 € = 28050 €
S obzirom na izračune, napravljena je Tablica 9 koja prikazuje procjenjene prihode u
prvih deset godina uzgoja puževa.
Tablica 9: Projekcija prihoda
Godine Procjenjeni prihod
1 0
2 172.125,00 kn
3 210.375,00 kn
4 210.375,00 kn
5 210.375,00 kn
36
6 210.375,00 kn
7 210.375,00 kn
8 210.375,00 kn
9 210.375,00 kn
10 210.375,00 kn
Ukupni 10-godišnji prihod 1.855.125,00 kn
Vrijeme povrata ulaganja 1 godina i 11 mjeseci
Izvor: Izrada studenta
3.8. Analiza isplativosti projekta
Analizom projekta uzgoja puževa želi se objasniti cjelokupni projekt, to jest je li on
likvidan i isplativ. Analiziranjem projekta uvidjet će se može li se započeti s istim,
koliki trošak predstavlja za investitore, te koliki dobitak ili gubitak donosi svojom
realizacijom i eksploatacijom. Kako bi se prikazali željeni pokazatelji i ocijenio ovaj
projekt u radu su korištene neke od financijskih, ali i drugih ekonomskih metoda. Na
početku prikazati će se vremenski tijek projekta i što je sve potrebno raditi na projektu
tijekom jednog razdoblja. Slijede statička i dinamička ocjena projekta predvođena
financijskim i ekonomskim tokom projekta. Zatim se još prikazuje račun dobiti i
gubitka, izvještaj koji s financijske strane obrađuje projekt uzgoja puževa, potom je
dana statička i dinamička ocjena projekta i analiza osjetljivosti. Vremenski tijek
projekta pomaže kod organizacije planiranja i u skladu s tim vodi aktivnosti koje se u
uzgajalištu namjeravaju napraviti tijekom sezone. S druge strane financijski izvještaji
ocjenjuju, to jest dokazuju je li ili nije projekt isplativ i likvidan. Ukoliko su izdaci veći
od primitaka u toku jedne godine, projekt će ispasti neisplativ. No, u ovom radu gledat
će se vremenski niz od deset godina zbog toga jer se potpisuje ugovor o otkupu puževa
na to vrijeme s otkupnom tvrtkom Helicikultuom iz Matulji te je za očekivati da će u to
vrijeme OPG Butetski puž obavljati djelatnost pužarstva. Ako ispadne da je sveukupno
u tih deset godina ostvaren dobitak projekt će biti i isplativ i likvidan u isto vrijeme.
Kako bi se razmotrila opravdanost projekta izrađeni su izvještaji o financijskom tijeku
37
projekta i račun dobiti i gubitka. Osim spomenutih analiza, napravljene su SWOT
analiza i regresijska analiza. SWOT metoda koristi se kao alat kojim se želi pomoći u
pojednostavljenju poslovne stvarnosti i pomoći u sagledavanju bitnih elemenata za
oblikovanje strategije. Regresijska analiza je ispitivanje ovisnosti jedne zavisne
varijable o jednoj ili više nezavisnih varijabli s ciljem da se utvrdi analitički izraz takve
povezanosti. Ovdje će se ispitivati utjecaj cijene puževa na potražnju za puževima. Na
kraju je još prikazan povrat uloženih sredstva u projekt koji kazuje nakon koliko
vremena projekt vraća uložena sredstva, ukoliko ih i vraća uopće. Pomoću svih
navedenih metoda pokazati će se je li projekt dosljedan i koristan za njegovo stvarno
pokretanje i realizaciju ili ga pak treba odbaciti.
3.8.1. Vremenski tijek projekta
Jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza terminskog plana
zasniva se na Ganttovu dijagramu; gantogramu. Gantogram ima izgled tablice u koju se
projekti, odnosno projektne aktivnosti, smještaju u recima redoslijedom od vrha prema
dnu, a vremena realizacije u stupcima s lijeva na desno (Zekić 2010, p. 118).
Iako ne prikazuje međuovisnost realizacije projekata, izrađen je gantogram realizacije
projekta uzgoja puževa radi lakšeg snalaženja i planiranja aktivnosti.
38
Grafički prikaz 2: Gantogram aktivnosti projekta uzgoja puževa
Aktivnost Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz
Deratizacija
Održavanje ograde i uzgojnih polja
Sijanje za ljetnu prehranu
Sijanje za jesensku prehranu
Uklanjanje stare vegetacije
Kosidba bilja
Prenošenje reproduktora u nova uzgojna polja
Čišćenje uzgajališta
Premještanje mladih puževa u polja za tov
Kontrola ograda i prolaza
Kontrola rasta bilja
Radovi za sljedeću godinu
Berba puževa
Izvor: Izrada studenta prema http://www.helicikultura.com
39
3.8.2. Statička ocjena projekta, financijski tok projekta i RDG
Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz
korištenje podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja.
Informacije za izračunavanje pokazatelja učinkovitosti u statičnom pristupu ocjeni
projekta nalaze se u financijskom toku projekta te u računu dobiti i gubitka. Na temelju
svih raspoloživih podataka koji se nalaze u dijelu pripreme investicijskog projekta,
moguće je izračunati mnogo različitih pokazatelja, ali je njihov broj potrebno svesti na
razumnu mjeru, kako bi se dobio jasan uvid u učinkovitost projekta (Bendeković 2008,
p. 325).
Kako bi se projekt uzgoja puževa prikazao sa strane statičke ocjene projekta napravljene
su tablice i analize financijskog toka projekta te računa dobiti i gubitka, kao i ponekih
pokazatelja koji se iz istih mogu izvući i tako prikazati učinkovitost projekta.
Financijski tok projekta je izvještaj koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj reci
prikazuju strukturu financijskih tokova, a stupci pojedina razdoblja u vijeku projekta,
odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i eksploatacije projekta (Zekić 2010,
p. 106).
Kako bi se dokazalo da je projekt likvidan napravljena je Tablica 10.
40
Tablica 10: Financijski tijek projekta
Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7
Primici 149.860,00 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Prihodi od
prodaje 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Izvori
financiranja 149.860,00
Kredit 149.860,00
Vlastita
sredstva 0
Izdaci 189.260,00 63.361,50 71.718,85 72.437,99 73.169,34 73.913,68 74.672,22
Investiranje u
osn. sredstva 149.860,00
Troškovi poslovanja
18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00
Financijske
obv. (anuiteti) 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00
Porez na dobit - 23.961,50 32.318,85 33.037,99 33.769,34
34.513,68
35.272,22
Neto
primici/izdaci -39.400,00 108.763,50 138.656,15 137.937,01 137.205,66 136.461,32 135.702,78
Kumulativ
neto primitaka -39.400,00 69.363,50 208.019,65 345.956,66 483.162,32 619.623,64 755.326,42
Izvor: Izrada studenta
41
Usporede li se pristigli primici i izdaci, vidljivo je da su neto primici u promatranih
deset godina sveukupno pozitivni, odnosno projekt je likvidan. U prvoj se godini
posluje s minusom, no već prvom berbom puževa projekt kreće u pozitivnom smjeru
ističući njegovu sposobnost podmirenja financijskih obveza.
S druge strane, cilj je izrade računa dobiti i gubitka utvrđivanje uspješnosti poslovanja
tijekom razdoblja poslovanja investicijskog projekta. Osnovni elementi ovog izvještaja
su prihodi, rashodi i dobitak/gubitak. Ovdje prihodi predstavljaju povećanje ekonomske
koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku povećanja sredstava ili smanjenja
obveza. Rashodi s druge strane predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz
obračunsko razdoblje u obliku povećanja obveza ili smanjenja (trošenja) imovine
(http://limun.hr).
Projekt uzgoja puževa donosi minus u prvoj godini obračuna, dok u drugoj prelazi u
pozitivan saldo, koji se s godinama samo povećava, što se može vidjeti u Tablici 11.
42
Tablica 11: Račun dobiti i gubitka
Izvor: Izrada studenta
Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7
Prihodi 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Prihodi od
prodaje puževa 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Ukupni
troškovi 55.803,20 52.317,48 48.780,76 45.185,04 41.528,32
37.806,60
34.013,88
Godišnji trošak 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00
Amortizacija
27.247,20
24.522,48
21.797,76
19.073,04
16.348,32
13.623,6
10.898,88
Financijski
troš. (kamata) 9.856,00 9.095,00 8.283,00 7.412,00 6.480,00 5.483,00 4.415,00
Dobit prije
oporezivanja - 55.803,20 119.807,52 161.594,24 165.189,96 168.846,68 172.568,40 176.361,12
Porez na dobit - 23.961,50 32.318,85 33.037,99 33.769,34 34.513,68 35.272,22
Neto
dobit/gubitak - 55.803,20 95.846,02 129.275,39 132.151,97 135.077,34 138.054,72 141.088,90
43
Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz
korištenje podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja
(Bendeković 2007, p. 325).
U statičkoj ocjeni projekta najčešće se koriste pokazatelji profitabilnosti,
ekonomičnosti, efikasnosti i učinkovitosti koji su i prikazani u nastavku.
S obzirom na napravljenu analizu financijskog toka te računa dobiti i gubitka, iz istih se
mogu izvući neki od pokazatelja koji idu u prilog statičkoj ocjeni projekta:
· Pokazatelj profitabilnosti = Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja
= 210.375,00 / 14.986,00
= 14,04 (>1)
Prema pokazatelju profitabilnosti, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv projekt jer je
dobiveni iznos veći od 1.
· Pokazatelj ekonomičnosti = Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje
= 210.375,00 / 18.700,00
= 11,25 (>1)
Prema pokazatelju ekonomičnosti, ovaj projekt je ekonomičan odnosno prihvatljiv jer je
dobiveni iznos veći od 1.
· Pokazatelj efikasnosti = Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja
= 136.964,80 / 33.686,00
= 4,07 (>1)
Prema pokazatelju efikasnosti, projekt je također prihvatljiv jer je dobiveni iznos veći
od 1.
· Pokazatelj učinkovitosti = Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja
= 210.375,00 / 33.686,00
= 6,25 (>1)
I po pokazatelju učinkovitosti, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv projekt budući da je
izračunata vrijedost veća od 1.
44
Navedeni izračunati pokazatelji daju na znanje kako je projekt uzgoja puževa
profitabilan, učinkovit, efikasan i likvidan. Naravno, statička se ocjena projekta
izračunava samo za reprezentativnu godinu pa je za izračun uzeta godina sa
maksimalnom produkcijom i prodajom puževa, a ne na primjer ona prva gdje prodaje i
profita zapravo još ni nema.
3.8.3. Dinamička ocjena projekta i ekonomski tok projekta
Izvor informacija za dinamičku ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta,
to jest tablica koja sadrži informacije o onim poslovnim događajima koji utječu na
kretanje ekonomskog potencijala projekta (Bendeković 2008, p. 333).
Ekonomski tok projekta, za razliku od financijskog, u primitke ne uključuje izvore
financiranja, kao ni obveze otplate kredita i dividende vlasnicima u izdatke. Isto tako se
u rashode projekta ne uključuje amortizacija jer ona ne predstavlja izdatak. Primici u
ekonomskom toku poslovni su događaji koji povećavaju, a izdaci stavke koje smanjuju
ekonomski potencijal, to jest imovinu projekta. Za ocjenu rentabilnosti projekta bitno je
da li je kumulativ neto primitaka pozitivan ili negativan, odnosno da li je njegov ukupni
ekonomski potencijal povećan ili smanjen, bez obzira na kretanja u pojedinim godinama
životnog ciklusa projekta (Zekić 2010, p. 109).
Iz ekonomskog toka izvučeni su pokazatelji koji ocjenjuju projekt s njegove dinamičke
strane.
45
Tablica 12: Ekonomski tok projekta
Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7
Primici - 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Prihodi od
prodaje - 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00
Ostali prihodi - - - - - - -
Izdaci 149.860,00 44.568,80 52.381,20 52.555,40 52.741,80 52.941,20 53.154,80
Investicije 149.860,00 - - - - - -
Rashodi
projekta - 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00
Porez na dobit - 25.868,80 33.681,20 33.855,40 34.041,80 34.241,20 34.454,80
Neto primici -149.860,00 127.556,20 157.993,80 157.819,60 157.633,20 157.433,80 157.220,20
Kumulativ -149.860,00 -22.303,80 135.690,00 293.509,60 451.142,80 608.576,60 765.796,80
Izvor: Izrada studenta
46
Prema Zekiću (2010, p. 110) dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje
procjenu ekonomskog potencijala projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku.
U tu svrhu razvijene su brojne metode, od kojih su u nastavku izračunate tri temeljne:
· Metoda perioda povrata ulaganja u projekt
Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj će kumulativ
procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt. Što je kraći
period povrata ulaganja, projekt je prihvatljiviji za realizaciju (Zekić 2010, p. 110).
Ova metoda je lako razumljiva, ali obično neadekvatna za donošenje odluke jer
uključuje subjektivno uspostavljanje prihvatljivog perioda otplate i ignorira vremensku
vrijednost novca (Omerhodžić 2012). No, unatoč tome jedna je od češće korištenih
metoda ocjene prihvatljivosti projekta.
= 1 godina i 11 mjeseci
U ovom projektu uzgoja puževa period povrata uloženih sredstava je relativno kratak i
iznosi jednu godinu i 11 mjeseci te je projekt prihvatljiv.
· Metoda neto sadašnje vrijednosti
Metoda neto sadašnje vrijednosti je temeljna metoda projektnog odlučivanja. Neto
sadašnja vrijednost projekta (NSV) definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto
primitaka u ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka
projekta. Projekt je po ovoj metodi prihvatljiv ako je neto sadašnja vrijednost pozitivna.
= 475.868,24
Neto sadašnja vrijednost projekta uzgoja puževa je pozitivna što znači da je projekt
prihvatljiv.
n
47
· Metoda interne stope rentabilnosti projekta
Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju
vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu.
Da bi projekt bio prihvatljiv, interna stopa rentabilnosti mora biti veća od zadane.
= 95%
I po ovoj metodi ocjene prihvatljivosti projekta, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv
projekt jer je interna stopa rentabilnosti veća od zadane.
Sljedeći prikaz također govori u prilog pužarstvu kao rentabilnom projektu.
Grafički prikaz 3: Povrat uloženih sredstava u projekt
Izvor: Izrada studenta
Iz grafikona se jasno vidi da se u drugoj godini uzgoja već isplaćuju početne investicije,
to jest prva berba donosi veće prihode prodajom puževa nego su to nosili početni
rashodi potrebni za uspostavljanje samog projekta, to jest farme puževa. Vrijeme
povrata uloženih sredstava je jedna godina i 11 mjeseci.
-200000
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
1800000
2000000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
n
48
3.8.4. Analiza osjetljivosti
Analiza osjetljivosti pruža informacije o tome koliki pozitivni ili negativni utjecaj ima
moguća promjena neke ulazne varijable na konačne rezultate ocjene projekta. U
nastavku je prikazana analiza osjetljivosti projekta uzgoja puževa.
Tablica 13: Analiza osjetljivosti
Godina Ukupni
prihodi
Ukupni
rashodi
Bruto dobit Porez (20%) Neto dobit
1 0 43.542,00 -43.542,00 0 -43.542,00
2 114.750,00 57.948,00 56.802,00 11.360,40 45.441,60
3 140.250,00 68.143,00 72.107,00 14.421,40 57.685,60
4 140.250,00 67.642,00 72.608,00 14.521,60 58.086,40
5 140.250,00 67.154,00 73.096,00 14.619,20 58.476,80
6 140.250,00 66.890,00 73.360,00 14.672,00 58.688,00
7 140.250,00 66.193,00 74.057,00 14.811,40 59.245,60
8 140.250,00 65.317,00 74.933,00 14.986,60 59.946,40
9 140.250,00 64.802,00 75.448,00 15.089,60 60.358,40
10 140.250,00 64.256,00 75.994,00 15.198,80 60.795,20
Ukupno 1.236.750,00 631.887,00 604.863,00 129.681,00 475.182,00
Izvor: izrada studenta
Tablica prikazuje analizu osjetljivosti uzgoja puževa uslijed povećanih rashoda zbog
nastanka bolesti sijanog povrća te do smanjenja prihoda do kojeg je došlo radi
posljedičnog opadanja kilaže puževa i njihovog umiranja zbog bolesti ili nepogoda.
Vidljivo je da u slučaju nastanka negativnog događaja projekt pokazuje dobar stupanj
otpornosti prema eventualnim posljedičnim utjecajima, te da samo u prvoj godini kad
nema berbe projekt posluje u minusu.
49
3.8.5. SWOT
Na temelju svih prikupljenih podataka i informacija o pužarstvu kao djelatnosti izrađena
je SWOT analiza koja prikazuje snage, slabosti, prijetnje i prilike u spomenutoj
djelatnosti.
SWOT metoda koristi se kao alat kojim se želi pomoći u pojednostavljenju poslovne
stvarnosti i pomoći u sagledavanju bitnih elemenata za oblikovanje strategije (Mencer,
2003).
Tablica 14: SWOT analiza
Snage Slabosti
· izuzetno dobri uvjeti korištenja
· dovoljno jeftina radna snaga za
obavljanje djelatnosti
· brzo vraćanje uloženog kapitala
· tehnologija lako dostupna i
poznata
· brzina izvoznog tržišta
· neznanje radi neiskustva
· stalna briga oko uzgajališta
· nemogući uzgoj na močvarnim područjima
· potrebno stalno navodnjavanje
Prilike Prijetnje
· velika potražnja za proizvodom u inozemstvu
· sva ulaganja i proizvodnja mogu
biti iz domaćeg uzgoja
· farmerski uzgoj štiti prirodnu ravnotežu
· lak dolazak do kredita
· nedovoljna informiranost
· opasnost od nametnika i
vremenskih neprilika
· slabe veterinarske usluge
· nepostojanje ugovora o otkupu
Izvor: Izrada studenta
Iz SWOT analize vidljivo je kako su osnovne slabosti projekta nedovoljno iskustvo i
neinformiranost o uzgoju puževa. Ukoliko se želi kvalitetno i predano baviti ovim
poslom potrebno je prije svega raspitati se o svemu vezanom za pužarstvo kako ne bi
bilo neželjenih posljedica zbog neznanja. Prijetnje su prirodne neprilike i životinje koje
se hrane puževima, pa s obzirom na to treba voditi konstantnu brigu oko uzgajališta.
Vraćanje početnih investicija je dostižno već u prvoj godini berbe, a godišnji operativni
izdaci nisu visoki u daljnjim godinama uzgoja. Treba spomenuti da je potražnja za
50
puževima u stalnom porastu, a cijene su uglavnom konstantne što govori u prilog
uspješnosti projekta.
3.8.6. Regresijska analiza
Slijedeća analiza je korelacijska i regresijska analiza. Pojam korelacija podrazumijeva
povezanost slučajnih varijabli i po smjeru može biti pozitivna u slučaju da rast/pad
jedne varijable prati rast/pad druge varijable i obrnuto ili negativna u slučaju da rast/pad
jedne varijable prati pad/rast druge varijable i obrnuto. Dijagram rasipanja i linija trenda
dio su korelacijske analize. Dijagram rasipanja prikazuje uređenim parovima vrijednost
dviju promatranih numeričkih varijabli u koordinatnom sustavu. Kada se ucrta linija
trenda u dijagram rasipanja, često nastaje pozitivno ili negativno odstupanje od pravca
(Zelenika, 2000).
Regresijskom analizom izračunavaju se p-vrijednost, korigirani R2 te Durbin-Watson
test. Osnovni cilj regresijske analize je testiranje hipoteza o statističkoj vezi između
dvaju ili više skupova podataka (varijabli). Na bazi empirijskih podataka specificira se i
kvantificira veza između zavisne i nezavisne varijable te je tako moguće dobiti
kvantitativne informacije o uzročnoj vezi među varijablama (Lovrić, 2005). Treba
napomenuti da se regresijskom analizom dobivaju i brojni drugi pokazatelji, no za ovo
su istraživanje uzeti gore navedeni.
Korigirani R2 je stroža mjera prilagođenosti funkcije od običnog R2, a objašnjava koliki
postotak varijacije zavisne varijable je objašnjeno pomoću ocijenjenog regresijskog
modela. P-vrijednost, odnosno p–test je mjera kojom se mjeri vjerojatnost odbacivanja
nul–hipoteze (H0). Na razini značajnosti od 5%, ako je p < 0,05 odbacuje se nul–
hipoteza, to jest rezultati su statistički značajni, a u obratnom slučaju, ako je p ≥ 0,05,
prihvaća se nul – hipoteza, to jest rezultati nisu statistički značajni, odnosno nema
dovoljno dokaza za odbacivanje nul-hipoteze.
Durbin – Watson test najpoznatiji je test za otkrivanje autokorelacije. Test veličina
predstavlja omjer zbroja kvadrata prvih diferencija rezidualnih odstupanja i zbroja
kvadrata rezidualnih odstupanja. Izračunati DW pokazatelj kreće se u intervalu [0,4].
Što je bliže vrijednosti 0, pokazatelj je pozitivne autokorelacije, a čim je bliže
51
vrijednosti 4, pokazatelj je negativne autokorelacije. Kada se vrijednost kreće oko 2,
znači da autokorelacije nema. Postoje također i vrijednosti kada se ne može biti siguran
u postojanje autokorelacije (Biljan–August, 1997).
Grafički prikaz 4: Dijagram rasipanja i linija trenda
Izvor: Izrada studenta
Tablica 15: Regresijska anliza
Regression Statistics
Multiple R 0,341
R Square 0,116 Adjusted R
Square -0,03
Standard Error 25810 Observations 8
ANOVA
df SS MS F
Significance
F
Regression 1 526972606 526972606 0,79107152 0,408019 Residual 6 3,997E+09 666150399
Total 7 4,524E+09
Coefficients
Standard
Error t Stat P-value Lower 95%
Upper
95%
Lower
95,0%
Upper
95,0%
Intercept 3E+05 121347,58 2,0828711 0,08240684 -44175,5 5E+05 -44175,5 549678
X Variable 1 27864 31327,896 0,889422 0,40801876 -48792,9 1E+05 -48792,9 104520
Izvor: Izrada studenta
y = 27864x + 252751
R² = 0,1165
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
0 1 2 3 4 5Po
tra
žnja
za
pu
žev
ima
u I
tali
ji
Minimalna cijena puža Helix Aspersa (€)
52
Tablica 16: Durbin-Watson test
RESIDUAL OUTPUT
Observation Predicted Y Residuals
Standard
Residuals
DW
numerator
DW
denumerator
1 350274,4015 -37274,4 -1,559904
1389381005
2 364206,2615 -34206,26 -1,431505 9413482,8 1170068326
3 353060,7735 6939,2265 0,2904011 1,693E+09 48152864,69
4 372565,3775 -2565,378 -0,107359 90337498 6581161,883
5 364206,2615 7793,7385 0,3261618 107311285 60742359,65
6 358633,5175 15366,483 0,6430751 57346452 236128784,6
7 350274,4015 29725,599 1,2439928 206184213 883611207,8
8 369779,0055 14220,994 0,5951374 240392747 202236683,9 DW
2,404E+09 3996902394 0,601
Izvor: Izrada studenta
Dijagramom rasipanja pokušava se dokazati da se porastom minimalne moguće cijene
puževa smanjuje potražnja za istima, odnosno da postoji pozitivna statistička veza
između kretanja iznosa minimalne cijene puževa (nezavisna varijabla) i kretanja broja
zainteresiranih za kupnju puževa (zavisna varijabla). Vrijednost korelacije iznosi 0,34
(<0,7), a jednadžba pravca glasi y = 27864x + 252751, što znači: ukoliko bi se
minimalna cijena puža Helix Aspersa po kilogramu povećala za jedan euro, broj
zainteresiranih za kupnju istih povećao bi se za 27864 gurmana. Iz toga je vidljivo da
vrijednost korelacije i jednadžba pravca ne potvrđuju analizirani dijagram rasipanja i
liniju trenda. Na temelju koeficijenta determinacije vidi se da je linijom trenda
objašnjeno samo 11,65% uzorka, pa se može reći da podaci nisu reprezentativni.
Nakon provedene regresijske analize, korigirani koeficijent determinacije iznosi -0,03
što govori kako analizom nije objašnjen uzorak. P–vrijednost dobivena analizom iznosi
0,0824, odnosno p = 0,08 > 0,05, što dovodi do zaključka da sa 95 % sigurnosti,
odnosno na razini od 5% signifikantnosti prihvaćamo hipotezu koja kazuje: ne postoji
povezanost između kretanja minimalne cijene puževa i kretanja broja ljudi koji
potražuju puževe. Drugim riječima, na razini od 5 % signifikantnosti odbacujemo
hipotezu koja glasi: postoji povezanost između kretanja minimalne cijene puževa i
kretanja broja zainteresiranih kupaca puževa. Iz tablica za DW pokazatelj, iščitane su
kritične vrijednosti za ovaj model koji ima 8 opažanja (n) i 2 eksplanatorne varijable
(k), na razini signifikantnosti od 5%. Donja kritična vrijednost iznosi dl =0,56, a gornja
kritična vrijednost iznosi du = 1,78. Budući da dobiveni DW pokazatelj iznosi 0,601 ne
može se zaključiti da li u analiziranom modelu postoji autokorelacija.
53
Dobiveni rezultati zaključuju kako cijena nema prevelike veze s potražnjom puževa.
Cijena puževa može se povećavati, ali to neće umanjiti želju zainteresiranih za
njihovom konzumacijom. Broj ljudi koji žele probati jesti puža raste konstantno a to je
bitno za uzgajivače koji ne trebaju brinuti oko njihove prodaje i otkupa. Puž je vrlo
tražena roba, a cijena mu za sada jedino raste ili je konstantna. Ona nikako ne pada i to
je još jedna garancija uzgajivačima da se bave pužarstvom.
54
4. BUDUĆNOST I PERSPEKTIVA PUŽARSTVA I PROJEKTA
Malo tko uviđa brojne prednosti i dobrobiti koje puž nudi. Pužarstvo ili helicikultura
zadnjih godina postaje sve prihvatljivija gospodarska djelatnost čiju privlačnost, ljudi
odnosno poduzetnici, vide u malim početnim ulaganjima, brzom povratu uloženih
sredstava i na kraju, zadovoljavajućoj dobiti.
Hrvatska klima i tlo, osobito u Istri nude brojne mogućnosti za razvoj ove djelatnosti.
Upravo na tom području sve se više ljudi odlučuje za uzgoj puževa. Razlog tome su i
državni poticaji. Zadnjih godina, sve se više uviđa dobra perspektiva pužarstva koji su
osobito traženi u susjednoj Italiji i Francuskoj. Spomenute zemlje vlastitom
proizvodnjom ne mogu zadovoljiti sve svoje potrebe. Upravo u tome hrvatski pužari
vide svoju veliku priliku. Domaće tržište puževa nije dovoljno razvijeno, pa većina
proizvodnje završava u Italiji i Francuskoj. Velik značaj, osobito u navedenim
zemljama, puževi imaju u kulinarstvu. Budući da ne sadržavaju mnogo masti i kalorija,
sve su više prihvaćeni kao dijetna hrana i sve ih više koriste pobornici zdravog načina
života. Svakim danom vrhunski kuhari smišljaju ukusna, raznolika i maštovita jela od
puževa čime privalače uglavnom bogatije i elitnije slojeve društva. Jedna od brojih
mogućnosti koje puževi nude je i razvoj gastroturizma, koji bi upotpunio turističku
ponudu Hrvatske.
Dobru perspektivu puževi imaju i u kozmetici. Oni svojim sastojcima pomažu otkloniti
akne, ožiljke, bore i slične nedostatke dajući toliko traženi i željeni mladenački izgled.
Upravo zbog toga postaju sve traženiji kozmetički preparat ne samo kod pripadnica
ljepšeg spola nego i kod muškaraca.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvaraju se još veće mogućnosti. Ukidanjem
granica srušit će se sve prepreke izvozu hrvatskih puževa. No, trebalo bi poraditi i na
razvoju domaćeg tržišta puževa. Većina hrvatskog stanovništva nije upoznata s
mogućnostima koje pružaju puževi. Brojnim edukacijama i marketingom trebalo bi ih
se upoznati sa svojstvima puža i njegovom blagotvornom utjecaju na organizam
čovjeka. Pužari u suradnji s kuharima mogli bi organizirati kušanje nekih jela od puževa
čime bi ljudi uvidjeli da su puževi ukusni i nadasve zdravi. Tako bi se povećala
55
potražnja za njima, a time bi se otvorile i nove poslovne mogućnosti ne samo za
uzgajivače puževa nego i za kuhare, kozmetičare i slično čime be se pridonijelo
smanjenju jednog od najvećih hrvatskih problema – nezaposlenosti.
Zbog navedenih razloga i perspektiva pužarstva i ovaj projekt ima svijetlu budućnost.
Budući da je pužarstvo u Hrvatskoj tek u začecima, mjesta na tržištu ima i ovaj projekt
bi se mogao provesti vrlo uspješno. Pogodna klima ovih prostora omogućila bi zdrav
razvoj puževa čija je potražnja još uvijek puno veća od njihove ponude, a i garantiran
otkup jamči uspješnost realizacije ovog projekta pod uvjetom da su prethodne radnje
dobro provedene. Konstantne otkupne cijene koje se zadnjih godina ne smanjuju dovele
bi do planiranih profita i mogućnosti daljnjeg rada i razvoja. Smatra se da će potražnja
za puževima zbog njegovih blagotvornih učinaka u budućnosti rasti na sve raznolikijim
područjima pa i to ide u prilog svijetloj budućnosti ovog projekta.
56
5. ZAKLJUČAK
Prošlo je više od 40 godina od nastanka pužarstva ili helicikulture; organiziranog uzgoja
gastronomskih puževa vrste Helix u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom. U to
doba je potreba za puževima na tržištu zadovoljavana isključivo puževima sakupljenim
u prirodi. Radilo se isključivo o sezonskom proizvodu bez organiziranog i
kontinuiranog tržišta, a potrošnja je bila vezana za lokalnu tradiciju. Od 1975. godine
kada je Međunarodni institut za pužarstvo u Cherascu započeo s radom nastala su
mnoga uzgajališta, ali su brojna i prestala poslovati. Danas je pužarstvo postalo
popularna dodatna djelatnost koja može pružiti zadovoljavajuće ekonomske rezultate. U
istočnoeuropskim zemljama i zemljama bivše Jugoslavije u prošlih je nekoliko godina
nastalo na tisuće farmi, iskoristivši na taj način idealne klimatske uvjete i prirodna
staništa puževa za uzgoj. S porastom uzgoja popularizirala se i potrošnja puževa u
gastronomske svrhe, ali i u medicini i kozmetičkoj industriji. Tržište puževa ima stalnu
tendenciju rasta te naposlijetku dolazi do veće potražnje u odnosu na ponudu.
Kroz ovaj rad se istraživanjem, analiziranjem, skupljanjem podataka i dobivenim
rezultatima dokazala radna hipoteza i pomoćne hipoteze. Brojnim ekonomskim i
financijskim analizama i pokazateljima dokazana je uspješnost ovog projekta te njegova
perspektiva.
Iz dobivenih računskih ekonomskih podataka o cjelokupnom uzgoju puževa na
području površine 5625 m2 u Marčeneškom polju pokraj Buzeta u Istri, vidljivo je da
prosječni godišnji prihod u sezoni kada je berba maksimalna iznosi 210.375,00 kuna.
Ako se zna da su prosječni godišnji rashodi manji od 20.000,00 kuna, zajedno sa
oduzimanjem poreza na dobit, još uvijek se radi o visokom profitu kojeg nosi ovaj
posao.
Na kraju osim svih čvrstih realnih činjenica dane su i SWOT te regresijska analiza koje
su također dokazale opravdanost investiranja u uzgoj puževa. SWOT analiza ukazuje na
slabosti i neprilike koje bi mogle utjecati na puža, a samim time i na otkup. No, uz
predani rad pogreške bi bile minimalne kod bilo kojeg uzgajivača te bi taj isti zasigurno
57
ostvario izračunati profit. Uz pogodne uvjete kakve ima Hrvatska neuspjeh bi bio čudo s
obzirom da pužarstvo ima čak i podršku Ministarstva poljoprivrede. Regresijska analiza
daje zaključak kako usprkos poskupljenju cijena puževa i dalje raste potražnja za tim
mekušcima. Budući da je budućnost uvijek nepoznata i može izroditi na tisuće novih
uzgajivača, treba prihvatiti obrazloženja koja su dana u ovome radu i što prije pokušati
uspjeti u navedenom poslu ukoliko se to čini kao zanimljiva ideja koju bi se dalo
provesti.
Makar nije razvijeno do kraja, u Hrvatskoj se vidi napredak u svijetu pužarstva. Sve se
više ljudi počinje baviti uzgojem puževa. Mnogi ga shvaćaju kao odličan dodatni posao
i izvor dodatnog novca, dok ga oni mlađi čak vide i kao uspješan „pravi“ posao koji će
im moći pružiti egzistenciju. Mjesta na tržištu helicikulture još ima, a potražnja za
puževima ne jenjava pa se stoga ovim diplomskim radom ukazuje na mogućnost
provođenja jednog vrlo profitabilnog projekta.
58
LITERATURA
Knjige
1. Bendeković, J. i koautori, 2007., Priprema i ocjena investicijskih projekata, FOIP,
Zagreb
2. Biljan–August, M., 1997., Statistička analiza u ekonomiji, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
3. Hauc, A., 2007.,Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. CONSULT
d.o.o., Zagreb
4. Lovrić, Lj., 2005.,Uvod u ekonometriju, Ekonomski faklutet Sveučilišta, Rijeka
5. Mencer, I., 2003.,Strateški menadžment i poslovna politika, Naklada Vitagraf, Rijeka
6. Omazić, A. M., Baljkas, S., 2005.,Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb
7. Rađa B., 2000., Sve o puževima – jestive komponente puža, Logos, Split
8. Zekić, Z., 2010., Projektni menadžment, upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i CONEFING grupa Opatija, Rijeka
Članci
9. Omerhodžić, S. 2012, Tehnike budžetiranja kapitala, Poslovni konsultant, , pp. 9 –
23, online 18.6.2013.,
http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=6f2f08d2-b3c4-41e1-a033-
36fe1833c952%40sessionmgr114&vid=1&hid=101
10. Jovanović, P., Čolić, V., Đorđević, V., Mitić, A. 2012/64, Implementation of project
management in managing organizational projects, Management journal for theory and
practice management, pp. 69 – 76, online 18.6.2013,
http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=c6576292-28fc-4136-b325-
c0970e88f401%40sessionmgr112&vid=1&hid=101
11. Jovičić, S., Marle, F., Becquet, J.C., Janković, M., Vidal, L.A. 2011, Ranjivost
projekta: stanje i prijedlozi za razvijanje budućih okvira delovanja, online 18.6.2013.,
http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=51941ce9-9dea-4b81-a1eb-
57a9f62d1b9b%40sessionmgr111&vid=1&hid=101
12. Moschler, J., Weitzner, J 2012, Nine steps to a better statement of work, online
18.6.2013.,
59
http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=8b039ae3-b32b-482f-aece-
3cf51af069fd%40sessionmgr115&vid=1&hid=101
13. Effective and efficient work breakdown structure 2006, online 18.6.2013.,
http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=3f2989a3-11b4-4d06-b1ff-
27b608e695e2%40sessionmgr114&vid=1&hid=101
Ostali izvori
14. http://www.poduzetnistvo.org/news/proizvodnja-puzeva-raste-puzevim-korakom
(online 12.4.2013.)
15. http://www.business.hr/kompanije/hrvatski-puzevi-krecu-u-osvajanje-trzista-eu-
115266/print (online 11.4.2013.)
16. http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=10972 (online 30.3.2013.)
17. http://www.business.hr/kompanije/hrvatski-puzevi-krecu-u-osvajanje-trzista-eu-
115266 (online 24.4.2013.)
18. http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=265350 (online
24.4.2013.)
19. http://www.poduzetnistvo.org/news/puzevi-sve-vise-na-trpezama-zamjenuju-ribu
(online 25.4.2013.)
20. Cvjetković, A., 2005., priručnik Helicikultura-uzgoj, otkup i prerada puževa iz
hrvatskih uzgajališta, Rukavac
21. http://student.foi.hr (online 10.4.2013.)
22. http://www.lumache-elici.com (online 10.4.2013.)
23. http://www.hitro.hr (online 10.4.2013.)
24. http://www.agricola.kapelica.com (online 10.4.2013.)
25. http://www.uzgojpuzeva.com (online 10.4.2013.)
26. http://www.helicikultura.com (online 10.4.2013.)
27. http://puz.bloger.index.hr (online 10.4.2013.)
28. http://telluris-medin.hr (online 10.4.2013.)
29. http://www.cvijet.info (online 10.4.2013.)
60
POPIS TABLICA:
Naziv tablice Broj stranice
Tablica 1: Kalibri puža Helix Aspersa 22
Tablica 2: Kretanje cijena puževa od 2. polovice 2009. do 2. polovice
2011. godine na burzi puževa u Cherascu (1 kg) 24
Tablica 3: Prikaz investicijskih troškova izgradnje farme puževa 26
Tablica 4: Prikaz godišnjih operativnih troškova 27
Tablica 5: Kreditni uvjeti 28
Tablica 6: Otplatni plan kredita 29
Tablica 7: Obračun amortizacije 30
Tablica 8: Prikaz produktivnosti puževa kroz godine 31
Tablica 9: Projekcija prihoda 31
Tablica 10: Financijski tijek projekta 36
Tablica 11: Račun dobiti i gubitka 38
Tablica 12: Ekonomski tok projekta 41
Tablica 13: Analiza osjetljivosti 44
Tablica 14: SWOT analiza 45
Tablica 15: Regresijska anliza 47
Tablica 16: Durbin – Watson test 48
POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA:
Naziv grafičkog prikaza Broj stranice
Grafički prikaz 1: Omjer plaćanja glavnice i kamate kroz godine 29
Grafički prikaz 2: Gantogram aktivnosti projekta uzgoja puževa 34
Grafički prikaz 3: Povrat uloženih sredstava u projekt 43
Grafički prikaz 4: Dijagram rasipanja i linija trenda 47
61
POPIS SHEMA:
Naziv sheme Broj stranice
Shema 1: Projektna povelja 15
Shema 2: Tlocrt uzgajališta puževa 19
Shema 3: WBS projekta uzgoja puževa 21
POPIS FOTOGRAFIJA:
Naziv slike Broj stranice
Slika 1: Puž Helix Aspersa 17
Slika 2: Parcela za uzgoj puževa s nagibom 18
62
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Realizacija i ekslpoatacija
projekta uzgoja puževa izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zdravka
Zekića, a pri izradi diplomskog rada pomogao mi je i asistent mag.oec. Luka Samaržija.
U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu
koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Filip Krančić