broj 29. godina VI. srpanj − rujan 2011. - zadruge.coopzadruge.coop/upload_data/site_files/29.-broj.pdf · Budućnost malih poduzetnika i obrtnika temelji se na udruživanju 9

ZADRUGAGLASILO ZA ZADRUNO PODUZETNITVO

broj 29. godina VI. srpanj rujan 2011.

nova

O NOVOME STATUTU HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

RAZGOVORLuka uljak, proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinsko-zagorske

upanije

2 www.zadruge.hrnova ZADRUGA srpanj-rujan 2011.

SADRAJ

Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA

Zagreb

Za nakladnikaVedrana Stecca

Ureivaki odborZdenka Mesi, predsjednica

Luka Baki Marica Berdik

Tea Bili Tea Lencur

Irena Ljeevi Branko alac

Glavni i odgovorni urednikZvonko okljat

RedakcijaZvonko okljat Dobrila Jerkovi

mr. sc. Jole Boli, izvrni urednik

Adresa nakladnika10000 Zagreb, Amrueva 8

tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected]

[email protected] www.zadruge.hr

Lektor i redaktorMarijan Rikovi, prof.

Grafiko oblikovanjestudiog6h8

[email protected] www.studiog6h8.com

TisakPrintera grupa, Sveta Nedelja

Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva gospodarstva,

rada i poduzetnitva

Hrvatski savez zadruga lan je Meunarodnog saveza zadruga (ICA)

Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA)

ISSN 1845-982X

Temeljem lanaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je

u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2

Fotografija na naslovnici: Jesenska idila na Papuku

UVODNA RIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3VANO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Zadrugarstvo i medijski prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Mr. sc. Luka uljak, proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinsko-zagorske upanije: Zadrugarstvo je ovdje budunost razvoja gospodarstva, naroito poljoprivrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

U SREDITU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6O novome Statutu Hrvatskog saveza zadruga: Predstavnika skuptina novost u odnosu na dosadanji Statut 6

ZADRUNO PODUZETNITVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Brankica Novosel, nova ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva: Budunost malih poduzetnika i obrtnika temelji se na udruivanju 9Vukovarstan, zadruga stanara grada Vukovara: Uspjeno upravljaju i stambenim zgradama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Zadruga Eurovoe, Orahovica: Vrhunski rezultati u preradi voa i povra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Zadruga osoba s invaliditetom, Pula: Zadruga kao oblik samozapoljavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Socijalna zadruga Put, Rijeka: Pomo pri rjeavanju iskljuenosti. . 15Ribarska zadruga Frika riba, Split: Ne uspijevaju stati na vlastite noge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Uenika zadruga Fijolica, akovec: Zadrugarstvo obogauje ueniki ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

PRIKAZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19KNJIGA-PRIRUNIK: Poslovno-porezni vodi za zadruge u 2011. godini . . . . . . . . . . . . . . . 19

INFO ZANIMLJIVOSTI DOGAANJA . . . . . . . . . . . 20Skuptina Hrvatskog saveza zadruga: Usklaivanje sa Zakonom o zadrugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Zagreb: Sajam braniteljskih zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Najava: 21. Meunarodna manifestacija Sabatina 2011. . . . . . . . . . 2219. Jesenski meunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu. . . . . . . . . . . 222. Meunarodna etvena karavana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Najava: Smotra uenikih zadruga u Opatiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Dani meda u Zagrebu i Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Izloba Krapinsko-zagorske upanije: 100 posto zagorsko . . . . . . . . . 25Lepoglava: Petnaesti festival ipke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Copa i Cogeca: Ujedinjeni glas farmera i njihovih zadruga u EU . . 27

IN MEMORIAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Joko Niskota (1947.-2011.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

IZ POVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Vinogradarstvo hrvatskog uzmorja u doba filokserine katastrofe . . 30

3www.zadruge.hr nova ZADRUGA srpanj-rujan 2011.

VANO

drugarstvo u Hrvatskoj istina ne nosi neke velike postotke u drutvenom proizvodu, zaposlenosti, ali ve tridesetak tisua ljudi radi i ivi organizirano u sustavu zadrugarstva. Ono to taj sustav i njegova naela ine za, kako kaemo, malog, esto zaboravljenog ovjeka, dajui priliku da se stekne neki dohodak, vrlo je znaajno.

Promovirati zadrugarstvo danas znai otvo riti raspravu u drutvu o zadrugarstvu sutra kada emo dijeliti sudbinu tog sektora u Europskoj uniji. U zemljama te Unije, kao i u brojnim u svijetu, zadrugarstvo ima visoko rangiran poloaj i ulogu. Primjerice, neke zemlje poput Danske i sl., gotovo sto posto poljoprivrede imaju organizirane u sustavu zadrugarstva. Uostalom, u svijetu vie od 700 milijuna ljudi danas radi i ivi u tom sustavu. U nas je jo prisutan velik broj tzv. malih zadruga s niskom razinom gospodarenja i znatan je broj usamljenih, nepovezanih i na tritu nedovoljno prisutnih subjekata. Oni sami moraju pronai oblike udruivanja, a zadrugarstvo, kooperativa, im to prua. I ako je upravo zadrugarstvo izgradilo modernu poljoprivredu Francuske, Italije, Austrije, Njemake, hoemo li moi ula

UVODNA RIJE

Dvije su nedvojbene injenice kada je rije o zadrugarstvu i medijskom prostoru: nikada nije bilo u dravi vie medijskih sredstava koji oblikuju javno mnijenje. Meutim, umovi u komunikacijskim kanalima su, zapravo, prejaki. Sve su vie i pojedinci komunikatori uz pomo novih, modernih sredstava (Facebook, Twiter, mobilna telefonija i sl.), pa ipak u medijskom prostoru nedovoljno je prisutna javna rije o zadrugarstvu. A utjecaj javnih medija je golem. Nije rije o tome da kukamo kako se i koliko ili dovoljno izvjetava s raznih skupova ili zadrunih tijela. U medijskom prostoru ne pojavljuje se dovoljno lanaka, radijskih i televizijskih emisija koji bi promovirali suvremeno zadrugarstvo temeljem dubljega istraivakog novinarstva. Zadrugarstvu bi takvi prilozi dobro doli iz vie razloga. Meu nasune navodimo jo neprevladane ideoloke natruhe o zadrugama iz 20. st., s kojima sadanje zadruge nemaju nikakve veze: danas je zadrugarstvo ureen sustav s modernim zakonodavstvom, lanstvo u zadrugama je otvoreno, dragovoljno, a unutranji odnosi u zadrugama su demokratski. I drugo, za

skom u EU ostati rascjepkani, nepovezani, neudrueni. Zato bi dobro dola medijska popunjenost ovom temom i to ne samo o sektoru poljoprivrede, ve i o nizu grana gospodarstva gdje je mogue i nuno povezivati ljude da uinkovito rade i stvaraju, kao to su obrtnici, socijalno ugroene skupine, stambeni sektor, potroai, usluni sektor.

Zadruni sustav se mijenja gotovo iz dana u dan, postaje i u nas dobro reguliran, ali potrebna mu je podrka da prevlada natruhe prolosti i otvori snanije procese udruivanja, prije svega malih u vee zadruge, malih proizvoaa u jae trino orijentirane subjekte koji su konkurentni svojim proizvodom ili uslugom. To je trnovit put kome svoj doprinos svakako mogu dati i mediji, jer su pozvani da svakog pojedinca u drutvu obavijeste o kljunim temama vanim za sve. Iako je medijski prostor zaguen informacijama i u toj se umi, esto prenaglaenoga dnevnog informiranja i tranja za atraktivnim zbivanjima, aferama, izgubilo istraivako novinarstvo, koje bi o zadrugarstvu imalo i moglo analitiki mnogo toga rei. (J.B.)

Potovani itatelji,Pred vama se nalazi novi broj naega glasila za zadruno poduzetnitvo, u kojemu moete proitati sva najznaajnija dogaanja unutar zadrunoga sektora u protekla tri mjeseca. A bilo ih je napretek. I unato dugome i sunanome ljetnome razdoblju, pogodnome za odmor i oputanje, u Hrvatskom savezu zadruga je prevladavalo radno ozraje. U konanici, sve pripreme i dugi razgovori te usuglaavanja lanova povjerenstva postigla su rezultat. Usvojen je Statut, kao temeljni dokument rada i unutarnjega ustroja krovne organizacije. No o tome smo u naemu poglavlju U sreditu" neto vie napisali.

Poglavlje Zadruno poduzetnitvo" i ovaj put nudi nekoliko prikaza rada naih ribarskih, poljoprivrednih i socijalnih zadruga, a u sklopu toga poglavlja posvetili smo i nekoliko rijei novoj ravnateljici Uprave za malo poduzetnitvo, Brankici Novosel.

Suradnja jedinica lokalne samouprave sa zadrugama izuzetno je vana aktivnost za razvoj mikro i maloga poduzetnitva te smo u poglavlju Razgovori" ugostili proelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinskozagorske upanije, magistra Luku uljka.

U ovome broju opisali smo i nekoliko znaajnijih sajmova koji su se odrali u rujnu i listopadu, a najavili i sljedee znaajno

okupljanje vinara i vinogradara Dalmacije pod nazivom Sabatina 2011."U naemu glasilu uvijek ima mjesta za ueniko zadrugarstvo i prikaz rada ovih naih mladih entuzijasta.Stalno poglavlje Pitanja i odgovori" rado je itano, a vjerujemo kako e upravo ovo biti zanimljivo, poglavito radi donoenja novoga Zakona o zadrugama i novoga Statuta. I na kraju, za sve one koji prate i vole povijest, preporuujemo izvrstan tekst profesora Miroevia o vinogradarstvu hrvatskog uzmorja u doba filokserine katastrofe.

Zvonko okljat glavni urednik

ZADRUGARSTVO I MEDIJSKI PROSTORPromovirati zadrugarstvo danas znai otvoriti raspravu o zadrugarstvu sutra, kada emo dijeliti

sudbinu ovog sektora u Europskoj uniji, pa ipak, u hrvatskome medijskom prostoru nedovoljno je prisutna javna rije o toj temi

4 www.zadruge.hr

RAZGOVOR

nova ZADRUGA srpanj-rujan 2011.

S mr. sc. Lukom uljkom, proelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinskozagorske upanije razgovarali smo o posebnostima poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskom zagorju te razvoju i jaanju zadrugarstva u ovome kraju kao i ire.

U razgovoru je sudjelovala i Vedrana Stecca,predsjednica Hrvatskog saveza zadruga.

Zadrugarstvo u Hrvatskoj je na svojevrsnoj prekretnici, bolje reeno postat e uskoro dio europskog zadrugarstva. Molimo Vas da nam iznesete vlastita gledita o mjestu i ulozi zadrugarstva danas?

Zadrugarstvo treba biti nositelj razvo-ja u poljoprivredi openito u nas, a na-ravno i u sektoru u kome radim na razini regionalne uprave. U Europskoj uniji, ka-ko nam je poznato, zadrugarstvo je bilo i jo je nositelj razvoja poljoprivrede njezi-nih lanica. I sada oni jesu tamo gdje je-su, a u nas je, moram priznati, zadrugar-stvo dosta zanemareno. Naravno da ima-mo i dobrih primjera. Kad je rije o naoj upaniji, onda je trenutano upravo jedna zadruga najvei investitor na ovome po-druju. Rije je o poljoprivrednoj zadruzi iz Krapine koja ulae oko 400.000 kuna i prvi je korisnik sredstava iz programa IPARD. Dakle, nijedan pojedinac ili poljo-privredno gospodarstvo nije moglo dobi-ti sredstva IPARD-a, ve zadruga kao or-ganiziran gospodarski subjekt. To najbolje

govori u prilog zagovaranja i udruivanja malih subjekata kroz zadruge. To znai da bez udruivanja i bez tog modela povezi-vanja nema ni perspektive niti jaega gos-podarskog razvoja, posebice poljoprivrede.

Osim Zagorskog purana upanija podrava i druge zadrune projekte

Kako Va odjel i upanija konkretno pomau zadrugama, naroito onima sektora poljoprivrede?

U upaniji prezentiramo i stalno iska-zujemo opredijeljenost da je zadrugarstvo budunost razvoja i gospodarstva i poljo-privrede. Znamo da je udio zadrugarstva u drugim zemljama u drutvenom bruto-proi-zvodu visok, dok je kod nas vrlo nizak. Mi-slim da je poljoprivredna politika, kada je rije o zadrugarstvu, ila u krivome smje-ru. Poticalo se osnivanje zadruga, ali se ni-je dovoljno poticalo jaanje postojeih za-druga. Mnoge zadruge osnvane su samo da bi se ostvarila poetna sredstva. No nakon toga nije bilo nikakvih programa, cilj je bio samo da se izvuku odreena sredstva koja daju ministarstva. esto se iznose i poda-ci o sredstvima koja se daju za te namjene i to ne mala sredstva, vie od 50 milijuna kuna, ali pitanje je kako su upotrijebljeni ti novci. Neke velike rezultate tu ne vidim, ast iznimkama. To nisu mala sredstva i na terenu bi se to trebalo vidjeti. Primjerice, u nau upaniju od tih milijuna nije dolo ni-ta. I da nemamo regionalnu upravu, upa-niju, a naa lokalna samouprava ne poka-zuje ba puno sluha za taj oblik udruiva-nja, ne bi se moglo neto uiniti.

S razine upanije uloili smo dosta truda i sredstava kako bi pomogli i ojaali nae zadruge. Najbolji primjer je pokrenuti pro-jekt zadruge za spas zagorskog purana. On

je mogao ovdje gotovo izumrijeti a znamo koliko je vaan za nau upaniju. Da ni-smo krenuli s tom robnom markom i udru-ili proizvoae u zadrugu ne bi mogli pre-zentirati zagorskog purana na tritu. Od 2004. godine financiramo taj projekt i po-stiemo dobre rezultate u toj zadruzi. To je primjer kako zadravamo i poveavamo tu proizvodnju, a zadrugari vide koja je va-nost to smo podrali taj program. S razine upanije ulaemo u konkretnu infrastruk-turu zadruge, vozila, hladnjau i sl., i to je primjer odnosa upanijske uprave pre-ma toj zadruzi. Ne samo njima, ve i osta-lim zadrugama na naem podruju. Svakoj zadruzi koja je od nas zatraila osigura-li smo onoliko sredstava koliko se moglo. I to putem posebnog natjeaja za sredstva koja su namijenjena udrugama i zadruga-ma. To nisu veliki iznosi, no vano je da su poticajni za njihov daljnji rad. U natjeaju upravo potenciramo nabavu opreme i sl. i ne dajemo sredstva za druge namjene. Da-kle, samo u opremu koju nabavlja zadru-ga ulaemo do 50 posto sredstava s razine upanije. Jer, bez opreme nema ni razvoja.

Zadruzi u Krapini sufinancirali smo izra-du studije za okoli, pomogli izraditi cije-lu projektnu dokumentaciju, a bez toga ne bi bilo sredstava iz IPARD-a. Tu je potpo-ra i nae razvojne agencije (ZARA) koja djeluje u upaniji i tako smo udruenim snagama potpomogli da zadruga krene u taj projekt. Gotovo da su odustali od pro-jekta, ali kada su vidjeli kakva je potpora upanije, prihvatili su program i ostvarili sredstva. Zadovoljni smo da je upravo za-druga ostvarila prvi IPARD u naoj upa-niji. Istina, i IPARD ima manjkavosti i ne uoava dovoljno posebnosti pojedinih sre-dina, jer ne mogu uvjeti biti isti za sve i za one u Lici i Slavoniji i Zagorju. Primje-rice, u mljekarstvu imamo potencijala, ali nema uvjeta koji se trae o veliini zemlji-ta, vlasnitvu, najmu i sl.

ZADRUGARSTVO JE OVDJE BUDUNOST RAZVOJA GOSPODARSTVA, NAROITO POLJOPRIVREDE

Mr. sc. Luka uljak

5www.zadruge.hr

RAZGOVOR


ca. Oni ne stoje na usluzi svome lanstvu. Imamo i primjere u naem susjedstvu, u Sloveniji, gdje se zadrugarstvo ostvaruje u potpunosti na europskoj razini. Udrueni su, imaju snane grupacije, primjerice u mljekarstvu koje vode zadruge, imaju vla-stitu mljekaru, vlastitu banku i sl. Sljede-e dvije godine, do ulaska u EU, mora-mo stoga stvoriti temelje zadrugarstvu ko-je e biti u standardima europskog. Ve sada imamo dobrih zadruga i u provedbi novog Zakona o zadrugama vjerujem da e se dalje nastaviti put k njihovu jaa-nju. Vani su standardi modernog zadru-garstva i naroito onoga koje se temelji na usvojenim naelima zadrugarstva.

Nismo snani koliko imamo zadruga, ve koliko je zadrugara Oekujete li da e u tome pripomoi i drava, pa i politika?

Jedno je uloga drave i politike u ostva-rivanju zakonitosti, a drugo je da mi gra-dimo snaan zadruni savez. Trebalo bi uiniti vie da se ostvare i vea financij-ska sredstva za rad HSZ-a, isto tako i sa-mih zadruga. Na velik broj postojeih za-druga HSZ bi trebao imati jae kapacitete kako bi se ostvario vei utjecaj i prisut-nost na terenu za daljnji razvoj zadrugar-stva. Zadruge same to ne mogu ostvariti. Mi kao regionalna uprava i sve upanije mogu takoer vie uiniti da se ostvare ti kapaciteti, primjerice da na razini upa-nije imamo podruni ured za zadrugarstvo koji bi mogao uiniti vie u povezivanju zadruga. Ako to nije mogue u svakoj u-paniji, onda bi bilo dobro barem u neko-liko hrvatskih regija osnovati takav ured, primjerice u Slavoniji i sl. U naoj upa-niji snano emo podrati jaanje toga ka-paciteta. Ve sada izdvajamo dosta sred-stava za razvoj poljoprivrede pa tako i ra-zvoj zadrugarstva.

Za snaniji rad u jaanju zadruga treba-mo imati partnera kako bi ili uspjeno dalje. Zato se slaem se s onima koji govo-re da nismo u zadrugarstvu snani koliko imamo zadruga, ve koliko imamo zadru-gara, dakle ljudi koji su spremni za udru-ivanje i nastup na tritu. Oni OPG-i koji su snani jo mogu opstati, no mala gos-podarstva se moraju udruivati u zadruge ili druge asocijacije i tu traiti svoju per-spektivu. Ovdje vidim ulogu drave i HSZ-a da financijski i struno pomogne takav oblik udruivanja.

torski, a to bi pomoglo da imamo jednog sugovornika u upaniji koji bi te zadruge predstavljao i bio nam partner u jaanju zadrugarstva. Udruene i snane zadruge i udruge mogle bi primjerice kod sastav-ljanja prorauna i sl. imati vanu ulogu.

Slaem se da strukovni savez u poljopri-vredi treba biti jedan, ali on se mora otvo-riti prema zadrugama i novim ljudima. Mora biti snana podrka i Hrvatskom sa-vezu zadruga, kao njegovoj najveoj asoci-jaciji. Drim da on nije zaivio kao takav, ne okuplja dovoljno zadruga i sl.

Okupljati zadrugare na europskim temeljima zadrugarstva Hoemo li do ulaska u EU stvoriti pretpostavke za ravnopravno mjesto u toj zajednici, gdje je zadrugarstvo vrlo razvijeno,a naroito je snaan nositelj sektora poljoprivrede?

Moramo teiti oblicima okupljanja naihzadrugara na modernim temeljima zadru-gar stva. Onakvog zadrugarstva koje je up-ra vo u EU-u. Prijeko je potrebno uvesti hr-vatsko zadrugarstvo u EU upravo prilago-eno tome modelu koji tamo postoji. Dakle, udrueno sa snanom infrastrukturom, spo-sobnom da se nosi s izazovima suvremenog trita, ali i ureenoga socijalnog ivota lju-di. Tako emo moi koliko-toliko biti rav-nopravni zadrunom sustavu koji je tamo.

U nas naalost ima onih koji shvaaju da je zadruga interesno udruenje pojedina-

Ojaajmo postojee zadruge, a manje se bavimo osnivanjem novih

Kakav je Va stav prema daljnjem raz voju zadrugarstva u Hrvatskome zagorju?

Zagorje je, odnosno naa upanija, ka-da je rije o poljoprivredi, dosta specifi-no. Ovdje imamo 145.000 parcela, pros-jek po stanovniku je 0,20 ha. Najvei broj subjekata koji rade u poljoprivredi su obi-teljska poljoprivredna gospodarstva. No imamo raznovrsnu proizvodnju, poevi od mljekarstva, govedarstva, proizvodnje voa i povra, peradi i sl. U takvim okol-nostima vie sam zagovornik da ojaamo postojee zadruge, a da se manje bavimo osnivanjem novih. to e nam nove za-druge kada i ove koje imamo teko ostva-ruju naela zadrugarstva.

Smatrate li da bi to trebalo uiniti i na podruju cijele drave?

U odreenim tijelima Hrvatskog saveza zadruga zalagat u se da jaamo postoje-e zadruge i to financijski i struno. U na-oj je upaniji relativno malo zadruga i ne znam koliko e se moi putem predstavni-ka i u Skuptini HSZ-a ostvariti utjecaj, ali osobno u se zalagati da okrupnjavamo zadruge i da postaju snaniji gospodarski subjekti. to se tie udruivanja zadruga smatram da bi bilo dobro imati na regio-nalnoj razini neki savez zadruga, primje-rice na teritorijalnom naelu, moda sek-

Proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinsko-zagorske upanije L. uljak i predsjednica HSZ V. Stecca u razgovoru


U SREDITU

O NOVOME STATUTU HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

PREDSTAVNIKA SKUPTINA

NOVOST

U ODNOSU NA DOSADANJI STATUT

Sukladno odredbama lanka 75. stavak 1. Zakona o zadrugama (NN 34/11.), Hrvatski savez zadruga je duan svoju organizaciju, statut i druge ope akte uskladiti s odredbama toga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegova

stupanja na snagu.

Slijedom toga, Skuptina Hrvatskog saveza zadruga je 29. rujna 2011. donijela Statut Hrvatskog saveza zadruga, koji je istog dana i stupio na snagu.

U nastavku donosimo prikaz pojedinih odredaba novoga Statuta Hrvatskog saveza zadruga.

7www.zadruge.hr

U SREDITU


Dobrila Jerkovi

I. OPE ODREDBE

U opim odredbama Statuta implementiran je lanak 53. Zakona o zadrugama koji decidirano navodi elemente koje je Statutom Hrvatskog saveza zadruga potrebno razraditi:

naziv i sjedite, poslovi i zadaci, zastupanje, unutarnje ustrojstvo, tijela i poslovi zadrunih saveza, tijela Hrvatskog saveza zadruga: nji

hova nadlenost, sastav, nain biranja i opoziva, trajanje mandata i nain odluivanja;

prava i obveze lanova, nain i postupak stjecanja i gubitka

lanstva osoba koje nisu zadruge, a koje na odgovarajui nain unaprjeuju i promiu zadrugarstvo,

osiguranje sredstava za rad Hrvatskog saveza zadruga,

raspolaganje imovinom, javnost rada i informiranje, postupak donoenja i izmjena statuta,

drugih opih akata i druga pitanja vezana uz rad Hrvat

skog saveza zadruga.

Nadalje, u opim odredbama dana je i definicija Hrvatskog saveza zadruga kao samostalne strunoposlovne organizacije za druga, zadrunih saveza i ostalih lanova koja promie, usklauje i zastupa njihove posebne i zajednike interese.

II. NAZIV I SJEDITE

U odredbama koje reguliraju naziv i sjedite Hrvatskog saveza zadruga opisani su i peat Hrvatskog saveza zadruga kao i njegov zatitni znak te zastava.

III. LANSTVO HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

Obvezni lanovi Hrvatskog saveza zadruga su, temeljem Zakona o zadrugama, sve zadruge sa sjeditem na podruju Republike Hrvatske, a njegovi dragovoljni lanovi mogu biti i druge fizike i pravne osobe te druge organizacije koje promiu i unaprjeuju zadrugarstvo.

Zadruge lanstvo stjeu danom upisa u sudski registar, a dragovoljni lanovi danom donoenja odluke nadlenog tijela Hrvatskog saveza zadruga o prijemu u njegovo lanstvo.

Zadruni savezi su sastavni dio Hrvatskog saveza zadruga s kojim ine jedinstvo zadrunog sustava i njihovi predstavnici u Skuptini Hrvatskog saveza zadruga imaju ista prava i obveze kao i predstavnici lanova Hrvatskog saveza zadruga.

U odredbama ove glave Statuta regulirana su prava i obveze lanova Hrvatskog saveza zadruga.

IV. DJELATNOST HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

U odredbama ove glave, osim poslova i zadataka Hrvatskog saveza zadruga, odreeno je i kako Hrvatski savez zadruga svoje zadae, ciljeve i djelatnosti ostvaruje u skladu sa Zakonom o zadrugama i ovim Statutom te drugim zakonima, ratificiranim meunarodnim ugovorima i konvencija ma te odlukama i preporukama meunarodnih organizacija iz podruja zadrugarstva.

Isto tako, odreena je i suradnja Hrvatskog saveza zadruga s Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske, tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, znanstvenim ustanovama i drugim organizacijama u rjeavanju pitanja vanih za zadrugarstvo.

Predviena je mogunost osnivanja podrunih ureda Hrvatskog saveza zadruga radi promicanja, usklaivanja i zastupanja zajednikih interesa zadruga i zadrunih saveza na razini jedinica lokalne i podrune samouprave.

V. TIJELA HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

Odredbama ove glave Statuta reguliran je sastav i nadlenost obveznih tijela Hrvatskog saveza zadruga, a to su: Skuptina, Predsjednik, Nadzorni odbor i Sud asti.

1. SKUPTINA

Najvie tijelo upravljanja Hrvatskog saveza zadruga je njegova Skuptina koja je sastavljena od predstavnika zadruga, pred

stavnika zadrunih saveza i predstavnika dragovoljnih lanova.

Regulirana je nadlenost Skuptine kao i ovlasti predsjednika Skuptine.

Odredbama o Skuptini uvedena je predstavnika Skuptina koja je novost u odnosu na dosadanji Statut, pa emo neto detaljnije obraditi odredbe o ovome tijelu.

Odredbama o Skuptini razraeni su izbori za predstavnike zadruga u Skuptini, na nain da se predlaganje kandidata provodi na temelju 21 izborne jedinice koje ine 20 upanija Republike Hrvatske i Grad Zagreb te se iz svake izborne jedinice bira omjerom odreen broj predstavnika. Broj predstavnikih mjesta za zadruge odreuje se prema omjeru koji iznosi 1% od ukupnog broja zadruga upisanih u Evidenciji Hrvatskog saveza zadruga koji osigurava jedno predstavniko mjesto (npr. od 1700 zadruga 1% iznosi 17 zadruga, to znai da 17 zadruga ima jedno predstavniko mjesto u Skuptini). Svaka zadruga s po druja jedne izborne jedinice moe se kandidirati za predstavniko mjesto u toj izbornoj jedinici i obvezna je u kandidacijskom obrascu u svrhu svog predstavljanja popuniti podatke regulirane odredbom lanka 30. Statuta.

Kada se govori o predstavnicima dragovoljnih lanova u Skuptini, predvieno je da e se oni odrediti posebnom odlukom Skuptine, a njihov broj ne moe biti vei od 10% ukupnog broja predstavnikih mjesta u Skuptini.

Vezano za zadrune saveze regulirano je da ih u Skuptini predstavlja po jedan zakonski zastupnik upisan u sudski registar.

Razvidno je da ukupan broj predstavnikih mjesta u Skuptini ovisi o broju zadruga, zadrunih saveza i dragovoljnih lanova u trenutku provoenja izbora za predstavnike u Skuptini.

Statutarnim odredbama regulirano je kako izbore za Skuptinu priprema i provodi povjerenstvo koje imenuje Skuptina na prijedlog predsjednika Hrvatskog saveza zadruga. Skuptina imenuje lanove povjerenstva na svojoj godinjoj sjednici koja prethodi isteku mandat predstavnika (mandat lanova Skuptine je etiri godine). Povjerenstvo e u Statutom propisanom roku donijeti i objaviti odluku o provoenju izbora za predstavnike u Skuptinu, a odluka e sadravati ukupan broj zadruga u Evidenciji, broj zadruga u pojedinoj izbornoj jedinici, omjer o kojemu je bilo rijei u uvodnim odredbama o Skuptini i druge Statutom odreene podatke.

U SREDITU

www.zadruge.hrnova ZADRUGA srpanj-rujan 2011.8

resa je najmanje 10 zadruga iste pripadnosti. Jedan od uvjeta za osnivanje zadrunih saveza je i prethodno miljenje Hrvatskog saveza zadruga. Odredbama Statuta regulirano je i kako teritorijalni zadruni savezi moraju iskazati svoj teritorijalni obuhvat, dok na strukovnom naelu ili naelu posebnog interesa moe postojati samo jedan zadruni savez za odreenu struku.

IX. IMOVINA I FINANCIRANJE HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

U glavi IX. Statuta odreeno je to ini imovinu Hrvatskog saveza zadruga kao i izvori njegova financiranja.

X. JAVNOST RADA I INFORMIRANJE

Potrebno je naglasiti kako je djelovanje Hrvatskog saveza zadruga javno te kako on izvjeuje svoje lanove objavljivanjem izvjea o radu tijela i materijalnofinancijskom poslovanju. Svoju javnost rada ostvaruje i putem slubene internetske stranice te izdavanjem glasila za zadruno poduzetnitvo.

XI. STATUT I DRUGI OPI AKTI, POSTUPAK DONOENJA I IZMJENA

Statut Hrvatskog saveza zadruga je temeljni opi akt Hrvatskog saveza zadruga. Prijed log Statuta izrauje i utvruje pred sjednik Hrvatskog saveza zadruga, a utvr uje ga Nadzorni odbor. Statut donosi Skupti na, uz prethodno miljenje ministarstva nad le nog za gospodarstvo i poduzetnitvo.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Ovim odredbama regulirana je obveza usklaivanja postojeih zadrunih saveza s ovim Statutom u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Nadalje, odreeni su poslovi koje e obaviti postojei Nadzorni odbor do konstituiranja nove Skuptine Hrvatskog saveza zadruga.

1. VIJEE HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

Ovim odredbama regulirano je Vijee kao savjetodavno tijelo predsjednika Hrvatskog saveza zadruga, koje je sastavljeno iz reda predsjednika ili upravitelja svih zadrunih saveza koji posluju u skladu sa Statutom Hrvatskog saveza zadruga, predsjednika Skuptine i predsjednika Savjeta za unaprjeenje zadrugarstva. Regulirani su i poslovi koje e Vijee obavljati.

2. SAVJET ZA UNAPRJEENJE ZADRUGARSTVA

Savjet za unaprjeenje zadrugarstva sastavljen se od predsjednika strukovnih od bo ra Hrvatskog saveza zadruga, predstavnika zadruga, predstavnika ministarstava, agencija, komora, udruga i drugih institucija Republike Hrvatske koje rade na unaprjeenju zadrugarstva. Ovim odredbama regulirani su poslovi Savjeta.

3. ODBORI

Statutom je predvieno i osnivanje odbora kao osnovnih oblika strukovnoga i strunog organiziranja i rada, ija je zadaa razmatranje i davanje miljenja o problemima i zadaama koje se odnose na zadrugarstvo i njegovu strukovnu djelatnost.

VII. STRUNA SLUBA HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

Statutom je regulirana i Struna sluba Hrvatskog saveza zadruga radi obavljanja strunih, administrativnih, pomonih i drugih poslova, te su okvirno regulirani i njeni zadaci.

VIII. ZADRUNI SAVEZI

Ovim odredbama predviena je mogunost osnivanja zadrunih saveza te su odreeni kriteriji za njihovo osnivanje kao i poslovi. Uvjet za osnivanje zadrunog saveza je potreba zadruga i mogunost da zadruni savez ostvari ciljeve i potrebne zadae zbog kojih se osniva. Broj zadruga osnivaa teritorijalnog saveza je najmanje 20, a strukovnog saveza ili saveza od posebnog inte

Odredbama Statuta reguliran je nain dostavljanja prijedloga kandidature, a nakon proteka propisanog roka za dostavu i objave obrazaca iji je sadraj reguliran Statutom, povjerenstvo e provesti izbore tako to e svim zadrugama u izbornoj jedinici u kojoj se izbori provode potom dostaviti listu svih kandidata te izborne jedinice i glasaki listi, na kojem e zadruge moi zaokruiti toan ili manji broj zadruga kandidata za tu izbornu jedinicu.

Povjerenstvo e sastaviti glasaku numeracijsku listu za svaku izbornu jedinicu sukladno broju glasova koje su dobili kandidati od najvieg prema manjem broju dobivenih glasova. Da bi zadruga kandidat bila izabrana za predstavnika morala bi dobiti broj glasova koji je jednak ili vei od 5% od ukupnog broja zadruga upisanih u Evidenciju za izbornu jedinicu zadruge kandidata.

Nakon brojenja glasova, povjerenstvo e donijeti konano izvjee koje e sadravati ukupne podatke o sastavu predstavnike skuptine.

2. PREDSJEDNIK

U ovim odredbama regulirani su poslovi predsjednika Hrvatskog saveza zadruga te je uvedena novost da se za izbor predsjednika raspisuje javni poziv, pa su slijedom toga propisani i minimalni uvjeti za njegov izbor.

3. NADZORNI ODBOR

Propisan je sastav lanova Nadzornog odbo ra, njegova nadlenost i nain odluivanja.

4. SUD ASTI

Vezano za odredbe o Sudu asti reguliran je njegov sastav, nadlenost i mjere koje moe izrei.

VI. POMONA TIJELA HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

U glavi VI. Statuta regulirana su pomona tijela Hrvatskog saveza zadruga, a to su: Vijee Hrvatskog saveza zadruga, Savjet za unaprjeenje zadrugarstva i odbori.

U SREDITU


Uprava za malo gospodarstvo Ministarstva gospodarstva rada i poduzetnitva vodi posebnu brigu o razvoju mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata. I upravo je zadaa ove Uprave praenje stanja u tome podruju gospodarstva radi prepoznavanja i uklanjanja prepreka za bri razvoj poduzetnitva. Uprava predlae politiku mjera za sustavni razvoj poduzetnitva putem promidbe, izobrazbe, informiranja, strune pomoi i, to je vrlo bitno, formira i dodjeljuje poticajna sredstva za uspjene projekte. Pored toga, Uprava za malo gospodarstvo ima i itav niz drugih zadataka poput prilagodbe propisa propisima Europske unije, a provodi i projekte EUa vezane uz malo gospodarstvo te predlae i provodi mjere za poticanje meunarodne suradnje, izvoza i ulaganja u subjekte maloga gospodarstva, a ima i niz drugih odgovornih zadaa.

Kada je rije o zadrunome sustavu, Uprava za malo gospodarstvo svojim je radom i suradnjom sa zadrunom krovnom organizacijom sudjelovala u pronalasku niza rjeenja koja omoguavaju nesmetani razvoj cjelokupnoga zadrunog sektora. Aktivno je suraivala i pruala strunu i drugu pomo pri izradi novoga Zakona o zadrugama te strunim miljenjem potpomogla donoenje kvalitetnijega i boljega novoga Statuta Hrvatskog saveza zadruga.

Svi ti razlozi navode na to da je korisno neto bolje upoznati novu ravnateljicu Uprave, gospou Brankicu Novosel, koja je nakon devetnaest godina provedenih na odgovornim mjestima u svijetu banaka i financija preuzela ovu zahtjevnu dunost.

Dakle, B. Novosel roena je u Zagrebu, gdje je nakon zavrene gimnazije upisala studij i diplomirala na Ekonomskom fakultetu.

I moda bi u ovome trenutku bilo najbolje navesti nekoliko njenih rijei ili milje

nja o zadrugama: Smatram da se budunost malih poduzetnika i obrtnika temelji na udruivanju. Jedino udrueni mogu biti konkurentni na globalnom europskom, pa i svjetskom tritu. Mislim da je upravo zadruga, kao gospodarski subjekt, pravi model organiziranja koji e malima omoguiti laki nastup i probitak na tritu i tako znaajnije utjecati na razvoj cijeloga gospodarstva Republike Hrvatske.

U zadnje vrijeme trend je i socijalno poduzetnitvo, u okviru kojega zasigurno ima prostora i za zadrugarstvo.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva ve niz godina svojim programima potie ovakav nain udruivanja, a uvjerena sam da e se programi poticanja zadruga nastaviti i u budunosti.

Isto tako, drim kako e Ministarstvo gospodarstva zasigurno podrati i krovnu organizaciju svih zadruga u Republici Hrvatskoj Hrvatski savez zadruga, u svim oblicima realnih prijedloga u smislu pogodnosti zadrunom obliku poslovanja, a sukladno europskim standardima."

ZADRUNO PODUZETNITVO

BUDUNOST MALIH PODUZETNIKA I OBRTNIKA TEMELJI SE NA UDRUIVANJUUprava za malo gospodarstvo unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva dobila novu ravnateljicu Brankicu Novosel

VUKOVARSTAN, ZADRUGA STANARA GRADA VUKOVARA

USPJENO UPRAVLJAJU I STAMBENIM ZGRADAMAZadrugari nude povoljnije, odgovorno i transparentno gospodarenje sredstvima priuve, a stanari e u svakom trenutku moi vidjeti stanje iro-rauna svoje zgrade

Eleonora Dukovac

Pod zadrugarskim se krovom mogu nai i poslovi upravljanja stambenim zgradama. Jedinstven takav sluaj u Hrvatskoj postoji u Vukovaru gdje je Udruga stanara Grada Vukovara registrirala Zadrugu stanara Vukovarstan" i to kao alternativu postojeem prinudnom upravitelju zgrada, tvrtki Tehnostan". U mogunosti su ponuditi sve poslove upravljanja stambenim zgradama, a Zvonimir aleti, upravitelj Zadruge istie da graanima i udrugama ele ponuditi kvalitetnije, povoljnije i pravednije upravljanje stambenim zgradama ili dijelovima zgrada ulazima koji imaju ili izaberu predstavnika stanara te u kojima je veina stanova u privatnom vlasnitvu.

Ipak, iako su registrirani u veljai ove godine, pod svojom upravom jo nemaju niti jednu zgradu, no Z. aleti kae kako interesa ve ima te da su u kontaktima s nizom predstavnika stanara.

Da bi zgrada imala svoga predstavnika i upravitelja, u njoj mora biti otkupljeno vie od 50 posto stanova. Meutim, u Vukovaru se otkup stanova presporo odvija, procjenjujemo da ih je otkupljeno ukupno tek 3040 posto. Svoju priliku vidimo upravo finalizacijom procesa otkupa stanova. U meuvremenu, poradit emo na boljoj informiranosti graana i predstavnika stanara o naem postojanju i mogunostima, ali i prednostima koje nudimo, ukoliko se odlue za nas kao upravitelja, naglaava

Brankica Novosel


doputena bez pismene suglasnosti predstavnika stanara, osim hitnih intervencija koje prijavi sam predstavnik. Taj iroraun i sredstva na njemu zakonski je zatien od bilo kakvih blokada i ovrha, bez obzira na eventualne financijske probleme koje bi mogao imati Vukovarstan kao upravitelj. U svakom trenutku sredstva su sigurna, a upravitelj se, jasno, moe i promijeniti, istie Z. aleti, dodajui da tako ele mijenjati postojeu praksu prema kojoj predstavnici zgrada potpisuju bian-co raune i ne znaju tono koliko i za koje namjene novac odlazi. Zadrugari u cijelu priu upravljanja aktivno ele ukljuiti i same stanare. Neposredno e moi odluivati to im je prioritet za rjeavanje, kada i koliko novca ele i planiraju za to potroiti. Stanari e uvijek znati koliko im se sredstava uzima od zgrade i zato je skinut odreeni iznos.

Deurstva 0-24 sata Vukovarstan nudi iroku lepezu usluga koje se tek trebaju pokazati u praksi. Meu ostalim, u sluaju hitnih intervencija nude usluge deurstva 024 sata kao i kvalitetan i struan nadzor upravitelja nad radom izvoaa radova. Tvrde da mogu pronai i najpovoljnije i ujedno kvalitetne kooperante koji nude jamstvo za svoje radove. No izvoae radova i popravaka stanari mogu i sami izabrati. Kako surauju s nizom srodnih udruga, u toj se zadruzi moe dobiti i pravna pomo pri rjeavanju stambene problematike. Istiu i strunost svoje ekipe uz naglasak na stalnu edukaciju i upoznavanje s novim tehnologijama. Raspolau s vrhunskim raunalnim programom koji sukladno potrebama i zakonskim odredbama prati poslovanje tvrtke i svake zgrade posebno.

Nude i povoljnije osiguranje zgrade, ali prihvaaju i vlastiti izbor osiguravatelja. Posebno istiu i niu cijenu za voenje poslova upravitelja, najmanje za 10 posto, ali i znatno nie cijene odravanja zgrade, popravaka i hitnih intervencija. Promiu

nastala je i skupina onih koji su se poeljeli udruiti i osnovati alternativnog upravitelja, i to u obliku zadruge. Vukovarstan" osnovali su: Egrad Savez udruga za cjeloivotno obrazovanje i implementaciju IT modela i humanih tehnologija; Stil ivota volonterski centar mladih i prijatelji osoba s invaliditetom te vukovarski Centar za zapoljavanje osoba s invaliditetom. Prema rijeima Zvonimira aletia, ekipirali su se za sve potrebne intervencije: u timu su osobe raznih struka i profila te tvrtka Tu" za odravanje i intervencije, za sve potrebne poslove na terenu, meu ostalim, elektriarske i vodoinstalaterske, za kojima je obino i najvea potreba.

Transparentnost i kvaliteta glavni adutiUz kvalitetu usluga koje kane ponuditi, Z. aleti kao adut istie upravo transparentnost njihova budua poslovanja, naalost koja esto manjka kod upravitelja stambenih zgrada diljem Hrvatske. Naime, meu temeljnim uslugama, za svaku zgradu otvaraju poseban iroraun. Predstavnik zgrade, ali i svaki zainteresirani stanar u svakom trenutku putem interneta, ili osobno kod ove zadruge, moi e imati uvid u stanje irorauna svoje zgrade ili ulaza, ili ujedinjenih zgrada koje imaju predstavnika stanara, na koje e lijegati priuva, te sve obavljene uplate i plaanja za trokove zgrada. Upravitelj Vukovarstana iznova podvlai odgovorno i transparentno gospodarenje sredstvima priuve.

Osim ugovornih obveza, nijedna financijska transakcija s toga rauna nee biti

Z. aleti, dodajui kako e se tek pokazati je li ova jedinstvena inicijativa stanara primjenjiv model u njihovoj, ali i drugim lokalnim sredinama, kojima bi u perspektivi mogli posluiti kao primjer dobre prakse.

Konkurencija na trituPo prvi put tako stanari Vukovara imaju mogunost odabira upravitelja zgrada, budui da im je od poetka mirne reintegracije jedina mogunost bila tvrtka Tehnostan" koja se istodobno bavi proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom. Odlukom Grada Vukovara, od 1998. godine dodijeljeni su im i poslovi upravljanja stambenim zgradama. Tehnostan" trenutano upravlja s 3644 stana ukupne povrine 189.505 etvornih metara u obnovljenim zgradama, te 440 stana s 25.609 etvornih metara u neobnovljenim zgradama. Prostora oito ima i za jo jednoga upravitelja, a i pojava konkurencije na tritu uvijek je dobrodola jer obino donosi novu kvalitetu za krajnje korisnike.

Inae, u Vukovaru ima gotovo 6000 stanova od kojih se vie od polovine nalazi u Borovu naselju. No est je sluaj da su mnogi stanovi nakon to su dodijeljeni korisnicima, ostali zakljuani i prazni, dok njihovi korisnici ive negdje drugdje. Logino, nisu ni zainteresirani za poboljanje stambenih uvjeta ivota u Vukovaru.

Istodobno, podosta je i onih koji su na monopol postojeeg upravitelja imali prigovora. Reagiralo je i Udruenje stanara Vukovara s tvrdnjama da su, meu ostalim, nezakonito naplaivali priuve od korisnika stanova, izvlaili novce kroz obnovu, zgradama nisu otvarali raune ... Iz tih redova


11www.zadruge.hr



proizvodi nalaze se na brojnim policama trgovakih lanaca i plijene pozornost kupaca prvenstveno visokom kakvoom koja se postie pasteriziranjem, izvorni su i ve ih kupuju u Kanadi, Americi, Njemakoj ... Upravitelj eljko Jurkin, dipl. oecc., inae poznati gospodarstvenik ire od orahovikoga kraja, objasnio nam je kako je nastala i kuda smjera ova velika zadruga, po rezultatima koje postie na tritu.

Najvei preraiva pasteriziranog voa i povra u Hrvatskoj Zadruga je u svom sastavu okupila strunjake koji su cijeli ivot radili u brani proizvodnje i prerade voa i povra. To su strunjaci koji su bili u tvornicama za pasterizirano voe i povre, zatim za smrznuto voe i povre i tvrtkama koje su proizvodile koncentrirano voe i povre. Cilj je

Proizvodnja voa i povra zahtjevan je posao koji se na tritu sa sve veim standardima suoava s nizom problema. Proizvoai se moraju sami organizirati, proizvesti visokokvalitetne proizvode koje ve vrlo pomno nadziru trgovaki lanci i proputaju samo ponajbolje. Upravo je zadruga Eurovoe iz Orahovice krenula vlastitim putem, fiziki spajajui pogone prerade povra i voa iz akova i Slatine, u danas moderni industrijski potencijal koji ima to ponuditi tritu. Zadruga je uz to poticaj brojnim malim proizvoaima prvenstveno povra i voa (paprike, patlidana, krastavaca, vinje i sl.) da se imaju na nekoga osloniti i prodati svoje proizvode za daljnju preradu. Iako su to kooperanti malih proizvodnih mogunosti, meu njima se kriju i oni koji e se poeti udruivati u zadruge, to bi i ovoj velikoj zadruzi olakalo poslovanje i dolazak do sirovine koja u svemu udovoljava zahtjeve suvremene prerade voa i povra. Njihovi

i energetsku uinkovitost, pa e putem njih biti mogue ugraditi solarno grijanje, tedljive elektrine radijatore, plinsko grijanje s 40 posto manjim utrokom grijanja i to bez otvorenog plamena i dimnjaka ...

Novac od otkupa stanova uloiti u ponovnu obnovuIako je obnova zgrada u Vukovaru u 80 posto sluajeva zavrena, mnogi se ale na nekvalitetno izvedene radove. Nisu tako rijetki sluajevi da i nakon obnove zgradama treba obnova, dodatna ulaganja. Ponekad s obnovljenih zgrada, istie Z. aleti, otpadaju i same fasade.

Smatramo da bi se sredstava od otkupa stanova trebala utroiti u reobnovu. U kontaktu sa stanarima i njihovim predstavnicima doznajemo koliko je zapravo problema, a nezadovoljstvo postojeim upraviteljem raste, njegovim nainom upravljanja, odravanja, plaanjem i cijenama. Radit emo po drukijem modelu, no iako se pojavljujemo kao konkurencija, otvoreni smo za suradnju s Tehnostanom u interesu vukovarskih graana. elimo aktivnije ukljuiti u cijelu priu predstavnike stanara kako bi se lake upravljalo zgradama i brzo rjeavali nedostaci. U naem radu pratit e nas i poslovne banke, kae Z. aleti, dodajui da trenutano nemaju financijskih sredstava za rad pa zadrugari rade volonterski, a i neprestano se educiraju o tom poslu i surauju sa srodnim udruenjima diljem Hrvatske.

Vukovarski zadrugari otvoreni su za suradnju sa svima. Trenutano su najbolje povezani sa srodnim organizacijama, upraviteljima zgrada iz raznih mjesta Hrvatske, a najbolje surauju s Rijekom.

Sve je to radi prikupljanja potrebnih informacija, da bismo nauili iz iskustava onih koji su u tom poslu due vrijeme. Pozivamo na suradnju sve zadruge iz Hrvatske, bez obzira na podruje djelovanja, jer uvijek se moe pronai model suradnje koji je svima u interesu. Primjerice, Grad Vukovar u hrvatskom je vrhu po cijenama hrane, pa bismo mogli suradnjom sa zadrugama, koje se bave proizvodnjom hrane, omoguiti vukovarskim stanarima da dou do odreenih namirnica po povoljnijim cijenama. Zainteresiranim zadrugarima tako bismo otvorili novo trite, objanjava upravitelj Vukovarstana i najavljuje serijal infosastanaka sa stanarima i njihovim predstavnicima, kako bi uvidjeli koji su trenutano najvei problemi te u zajednitvu i suradnji pomogli u njihovu rjeavanju.

ZADRUGA EUROVOE, ORAHOVICA

VRHUNSKI REZULTATI U PRERADI VOA I POVRA

Eurovoe je zadruga koja prednjai u utakmici preraivaa voa i povra u Hrvatskoj, razvija suradnju s 1200 kooperanata, proizvode prodaje na domaem i inozemnom tritu i ove godine oekuje prihod vei od 126

milijuna kuna

Jole Boli

Pogoni EUROVOA u Orahovici

12 www.zadruge.hr



cipiranjem u poslovanju zadruge te da e kvalitetnije ostvarivati svoje poduzetnitvo putem zadruge, ne znai dakle da zadruga nee primati nove zadrugare. Osnovana je profesionalna uprava koja ima postavljene zadatke od strane skuptine. Na elu uprave je upravitelj i profesionalna upravljaka infrastruktura koja vodi samostalno poslovnu politiku, a koja je uvjetovana ciljevima i zadacima dobivenim od zadrunih skuptinara. Za sve vee odluke investiranja i po zakonu uprava mora ishoditi odluku zadrune skuptine.

Skuptina zadruge sastaje se najmanje jedanput na godinu zbog zakonske forme, usvaja zavrni raun i sl., ali kako je to vrlo dinamina brana, u kojoj se odvija i vrlo ivo poslovanje, nalaze se po potrebi ee, pa i telefonski, internetom dolaze do efikasnog odluivanja. Uprava bi inae imala vezane ruke i ne bi mogla reagirati u vrlo kratkom razdoblju. Zadruga Eurovoe poslovala je pozitivno svih proteklih devet godina, a niti jedna kuna nije isplaena na ime dobiti, sve je uloeno u rast i razvoj.

na poslovanja nadilazi mo zadrune imovinske strukture, kapitalne, te je zadruga rasla i razvijala se na nain da su odreeni zadrugari izlazili uz odreene naknade i ustupali mjesto jaim zadrugarima koji su svoj interes nalazili kapitalizacijom i kasnije rastom i profiliranjem u ovako veliku zadrugu kakva je danas. Poetni su zadrugari bila etiri profesionalca, koji su bili ve u zadruzi. Bili su tu i trgovci graevinski poduzetnici, dakle ljudi koji su uvidjeli da putem zadruge mogu ostvariti svoje interese, naglaava . Jurkin.

Zadruga je uspostavila odnos s 900 kooperanata u proizvodnji povra i s 300 kooperanata u proizvodnji voa. Oni nisu lanovi zadruge, a to ne znai da jednoga dana nee postati, njihovim okrupnjavanjem i pokazivanjem interesa za parti

bio da to iskustvo koje smo stekli radei u tvornicama irom bive drave poentiramo i oivimo u jednoj od proizvodnji tvornice Voeexportimport u Orahovici, poduzea koje je bilo u steaju. Godine 2002. organizirali smo se nas 10 zadrugara koji smo uspjeli, ulaui svoja sredstva, hipoteke na svoje kue, zatim lobirali za kredite kod banke i kupili nekretnine u Orahovici za preradu voa i povra. Od 2003. godine krenuli smo u proizvodnju i preradu i te godine ostvarili ukupni prihod od oko 7,5 milijuna kuna. Od te godine rasli smo i fiziki i organizacijski i doli do predvidivog prihoda 2011. godine koji e biti 126 milijuna kuna. Time smo postali i najvei preraiva pasteriziranog voa i povra u Hrvatskoj. Izvorni oblik zadrugara nije ostao jer vrlo brzo se pokazalo da promet i visi

Dio moderne tehnologije za preradu voa i povra

Na liniji za pripremu paprike

Upravitelj EUROVOA,

eljko Jurkin

Zahtjevna tehnologija za proizvodnju ajvara i sl.

13www.zadruge.hr



avanja plovnih objekata, sezonskih zatitara, sve do izrade kljueva i sl. Svi su ti poslovi i eksteritorijalno rasporeeni pa je ova zadruga po tome specifina.

elimo organizirati sekundarne zadruge i u ostalim upanijamaO profilu, zadacima i nainu poslovanja ove zadruge u Puli razgovarali smo s njezinim upraviteljem Josipom Brkljaom

U Hrvatskoj oko 10 posto stanovnitva ine osobe s invaliditetom i djeca s potekoama u razvoju. Samo dio njih uspijeva pronai posao i raditi. No bez organiziranog rada teko je postii da se te osobe vie ukljuuju u svijet rada i da obavljaju koristan posao. Zadruga je jedan od tih oblika, a u stvari i jedini najprihvatljiviji nain privatne gospodarske inicijative osoba s malim ili povremenim poslovima. Zadruga u Puli okupila je takvih osoba vie od 1400 koje rade prema Zakonu o zadrugama i upravo putem zadruge uspijevaju smanjivati trokove, izlaziti na trite, a nakon ostvarene prodaje robe ili usluge naplatiti svoj trud te odluivati o dobiti kad ona nastaje.

Zadruga je mjesto gdje se dobivaju informacije o ponuenim poslovima, obavljaju se poslovi s ukljuenim obvezama prema dravi, a s 5 posto zadrugar izravno pridonosi zadruzi i to od iste dobiti koju ostvaruje putem zadruge. To su sredstva za trokove poslovanja zadruge. Poslovanje je ureeno i Pravilima o radu zadruge, a upravlja se temeljem Zakona o zadrugama, gdje svaki zadrugar ima jednaka prava i odluuje prema naelu jedan zadrugar jedan glas. Kako se odluke donose na sjednicama skuptine, kada to poslovi i hitrost u odluivanju zahtijevaju, odluuje se i putem telefonskog izjanjavanja ili interneta. Zadrugari putem ove zadruge obavljaju niz poslova: od distribucije promotivnih materijala, tekueg odravanja stambenih zgrada, ureenja okunica stambenih objekata pa sve do intelektualnih usluga, prevodilakih te usluga knjigovodstva i poreznog savjetovanja, odr

Samo zajednikim interesima mogu se postii dobri rezultatiKooperanti se organiziraju, kreditiraju, e du ciraju, pa im zadruga ide u korist, ak dovozei proizvode s njihovih njiva do pogona prerade. Praktiki se servisiraju kompletno i od njih se oekuje samo korektan i kvalitetan odnos koji i se i ostvaruje. Zadruga obavlja i odreenu selekciju meu njima tako da se onima koji nisu korektni zahvaljuje na suradnji. Time se pokazuje da se samo vrstim i organiziranim zajednikim interesima zadruge i njih mogu postii dobri trini rezultati. Neki su i tvrdoglavi", istie . Jurkin, u ostvarivanju tehnolokih mjera i agrotehnikih mjera i sl. Shvatili smo da je priprema i ulazak u EU, velika prilika za proizvoae zdrave i ekoloki prihvatljive hrane, a pogotovo voa i povra. Isto smo shvatili da kao mali pojedinani proizvoa na tritu EUa ne znaimo nita i da e nam biti onemoguen pristup tom tritu. Dugi niz godina pokuali smo se organizirati s drugim preraivaima u nekakav klaster, no na ovim prostorima jo nije dovoljno sazrela svijest kako vie manjih proizvoaa moe svoje interese kvalitetnije ostvarivati udruivanjem i zajednikim nastupom na velikim tritima. Stoga smo se odluili na okrupnjavanje na vlasnikom modelu, znai da ulazimo u vlasnitvo drugih preraivaa tako da danas grupu Eurovoe ine tri preraivaa voa i povra: Eurovoe u Orahovici, gdje su dva proizvodna kapaciteta te Nova akovanka iz akova i Marinada iz Slatine. Na taj nain smo podigli kapacitete i specijalizirali ih za pojedine kulture, a podignuta je i produktivnost rada. Pogoni su specijalizirani i ljudi kako bi bili uinkovitiji i kvalitetniji, kako bi proizvodnju mogli ostvariti u to kraem vremenu. Naa sezona proizvodnje je od lipnja do polovine studenoga. Tako okupljeni nastojimo podii i tehniku razinu organizacije i opreme kao i higijensko zdravstvene uvjete, kako bi mogli udovoljiti vaeim standardima na suvremenom tritu", zakljuuje . Jurkin.Zadruga Eurovoe iz Orahovice uvela je i visoke standarde (ISO 22000:2009) i posluje prema sustavu kontrole HASAPa pa se unutranja organizacija, higijena, praenje proizvodnje u svim dijelovima i postupcima, razina odluivanja i ponaanje zaposlenika u krugu pogona i sl. vrlo precizno nadziru. To, na kraju, daje rezultate koji zadruzi omoguuju da zauzima vrlo visoka mjesta u ovoj djelatnosti prema nizu pokazatelja na podruju Republike Hrvatske.

ZADRUGA OSOBA S INVALIDITETOM, PULA

ZADRUGA KAO OBLIK SAMOZAPOLJAVANJA

Ova iznimna zadruga osnovana je 2006. godine, a okuplja oko 1200 aktivnih zadrugara diljem Hrvatske. Njezin je moto i poziv mnogima u potrebitosti, posebno invalidima rada da se ukljue, predlau, pitaju, sudjeluju kao i da se nita ne odluuje o osobama s invaliditetom bez

osoba s invaliditetom! Time se naglaavaju i unutranji odnosi u zadruzi, koji se ostvaruju temeljem jednih od najvanijih zadrunih naela

dragovoljnosti i otvorenog lanstva te demokratskog nadzora lanova

Jole Boli

14 www.zadruge.hr



Zadrugarstvo se jo nedovoljno razumijeZadruga posebno vodi brigu o svim dokumentima zadrugara, raznim rjeenjima o invaliditetu i sl., podacima koje pohranjuje u dobro organiziranom uredu i arhivi. Za pohvalu je da je sada u zadruzi ve 47 posto osoba s nekim oblikom invaliditeta, to je visok postotak, dok su ostali zadrugari zdravi ljudi, ali koji nikada nisu ili radili ili su nezaposleni. Stoga je prijeko potrebno razraditi pitanje tzv. drugog dohotka i kako se oporezuje dobit i sl. Rije je o udjelima. Zadruga treba imati porezni ostatak dobiti i ona ga treba raspodjeljivati dalje. U dravnim institucijama zadrugarstvo se jo malo razumije jer zadruge posluju specifino, a oni koji su ovdje zaposleni kao uprava, naravno rade kao i svi drugi zaposlenici. Za njih su vana tumaenja zakona, a to esto izostaje. Suvremeno je zadrugarstvo, kako je rekao J. Brkljaa, borba u kojoj treba pobijediti neto novo, a ne povratak na staro. U ovoj zadruzi razvijaju i razliite radionice za djecu koji tee svladavaju odreene programe u glazbi, informatici, likovnim radionicama ...

Tako zadruga u Puli na mnoge naine potie u nas jo nedovoljno razvijeno zadrugarstvo kao oblik samozapoljavanja, prvenstveno osoba s invaliditetom kao i umirovljenika, ukoliko su sposobni raditi te nezaposlenih osoba raznovrsnih zanimanja i praktikih znanja. Postajui lanom ove zadruge ovim ljudima stvara se prilika da obavljaju koristan posao bilo privremeno, povremeno, dopunskim ili stalnim radom. Jer, kada je openito velik broj nezaposlenih teko je pronai rjeenja za zapoljavanje, a naroito osoba s invaliditetom. Stoga su inicijative pulske zadruge zaista hvalevrijedne.

vlast, ve na sposobnost ljudi oko sebe, koji pokazuju interes za posao".

U zadruzi je lanski ulog malen, svega 200 kn, mada se pripremaju da to promijene, a prema Zakonu o zadrugama to je, kada su i socijalne zadruge u pitanju, 1000 kuna i smatra da je to previe. Nekima koji ne podmiruju svoje obveze prestaje lanstvo u zadruzi, no dolaze novi.

Socijalne su zadruge osjetljive, tu se udruuje socijalno ugroena skupina, koja sama po sebi treba neto stvarati. Primjerice, umirovljenici koji imaju mirovine 15002000 kn, kako da oni mogu izdvajati. Ili, kuanice koje nikada nisu radile a imaju to ponuditi, znai da im treba podrka da se udrue i stvore prostor za rad. O tim skupinama treba se vie povesti briga i u zadrunom sustavu, istaknuo je J. Brkljaa.

U zadruzi se razmatra mogunost stvaranja zatitne radionice, po uzoru na one u Italiji pa je i to nain okupljanja invalida koji su sada izolirani i teko pronalaze neki posao. Razmilja se i o obrtnikim aktivnostima, zatim o poljoprivredi, turizmu, to znai da ova zadruga kree na put stvaranja zadruga diljem Hrvatske koje eli okupiti u neku vrstu zajednice zadruga, uvjetno nekakav holding", kae na sugovornik, dodavi kako te sekundarne zadruge moraju ostati u zajednici, a ne izdvajati se kada to netko eli. Moda emo urediti i neku vrstu predstavnike skuptine jer nas je previe. Tu se danas odluuje i putem SMS poruka, demokracija kota, ali se mora modernizirati", zakljuuje J. Brkljaa.

koji naglaava kako je zadruga stvorena da se jo radno aktivni, prvenstveno invalidi rada, ukljue u poduzetnitvo i da ne rade na crnom tritu.

Sada smo prihvatili u pravilima da se u zadrugu moe ukljuiti svaki hrvatski graanin. Mnoge tvrtke su pokazale interes da posluju putem nae zadruge jer je rije o manjim povremenim poslovima za koje objektivno ne trebaju stalno zaposlene. Kod osiguravajue kue Triglav imamo osigurane nae zadrugare jer radei esto na banalnim poslovima mogu nastati razne povrede, a osiguravamo i bolnike dane, daju se naknade u sluaju smrti i sl.

Ova jedinstvena zadruga iz Pule eli razvijati poslove u odravanju stambenih zgrada, posebno na podruju grada Zagreba, u suradnji s predstavnicima stanara i sl. U ibeniku su naili na dobru podrku Grada pa im je dan prostor za posebni zadruni ured. Tamo je ve 40ak zadrugara i velik broj ljudi u zaleu koji neto proizvodi, a teko dolazi do trita. Zadruga eli da se oni organizirano pojavljuju na tritu, primjerice sa smokvama, rakijom, groem, uljem, malim servisnim uslugama za turiste i sl.

Po novome Zakonu o zadrugama ova zadruga eli uskoro organizirati sekundarne zadruge i u ostalim upanijama i okupljati one koji su za sada nepovezani ili ne znaju kako doi do korisnog rada i trita. U tome bi im od velike koristi bila pomo lokalne samouprave i regionalne uprave, ali to se teko ostvaruje. Ipak", istaknuo je J. Brkljaa, osobno se ba i ne oslanjam na

Upravitelj Brkljaa (stoji) sa svojim suradnicima

Dobro organizirana i uvana dokumentacija zadrugara

15www.zadruge.hr



Osobe koje su u nevolji zbog poremeenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, beskunici ili drugih oblika drutveno neprihvatljivog ponaanja i drugih uzroka bile bi obuhvaene djelatnou zadruge.

Uzrok njihove socijalne iskljuenosti je npr. siromatvo, nezaposlenost, neposjedovanje zemljita i krova nad glavom, zapostavljenost, lienost graanskih prava i socijalne pomoi i slino. Borba protiv socijalne iskljuenosti je vrlo sloen, osjetljiv i dugotrajan proces. On zahtijeva mnogo odricanja, truda, portvovnosti i suosjeanja, a to je naalost esto ogranieno samo na materijalnu pomo u obliku pruanja privremenog prenoita, hrane i vrlo skromne novane pomoi. Meutim, ta pomo nikako nije dovoljna da bi se ovjek, koji se zbog nesretnog spleta ivotnih okolnosti, okrutnosti drutva ili ak vlastitih slabosti naao na ulici, ponovno suoio sa samim sobom, osjeajem krivnje i drutvom koje ga je odbacilo kad mu je pomo bila najpotrebnija. Ove socijalno iskljuene skupine na tritu rada i u drutvenoj okolini svakodnevno se suoavaju s negativnim uincima stigmatizacije i etiketiranja jer ih mnogi ljudi povezuju s asocijacijama kao to je prljavtina, starost, alkoholiziranost, lijenost i opasnost, ali se ispod neugledne vanjtine i tunoga, rezigniranog lica krije mnogo vie od toga ljudsko bie koje je razoarano u drutvo, druge ljude i samog sebe. No to bie ujedno udi za prihvaanjem, povratkom dostojanstva, trajnim zaposlenjem, obiteljskom ljubavlju i ivotom koji vode svi normalni, punopravni lanovi drutva.

Vratiti im radne navikeVano je naglasiti da znatan broj tih osoba ine radno sposobni mladi ljudi i starije osobe koje jo uvijek nisu dosegnule dovoljan broj godina radnog staa da bi mogli biti umirovljeni. Te su osobe zdrave, sposobne i ele raditi, ali ih u tome sprjeava birokracija, nedostatak dobrih veza za dobivanje radnog mjesta ili problem stigmatizacije na koje smo se ve prije osvrnuli. Tako radnu aktivnost zbog navedenih razloga u veini sluajeva zamjenjuju pasivnost i rezigniranost pa se, s prolaenjem vremena, reciprono gube radne navike i poveava depresija. Povratak radnih navika, podizanje samopouzdanja, okupiranost radom, razgovor te povratak osjeaja korisnosti i pripadnosti kljuevi su za uspjeno socijalno ukljuivanje, a zajedniki privjesak koji ujedinjuje sve te kljueve jest radna terapija i rehabilitacija. Pogreno je shvaanje tih skupina kako su sami krivi za svoju sudbinu; kao i shvaanje njih kao bespomonih, pasivnih i nesposobnih osoba kojima treba pruiti sve to zatrae kako bi im se vratio nain ivota na koji svi ljudi imaju pravo. Oni nikako nisu i ne ele biti bespomoni (oni ele ponovno drati konce svog ivota u rukama i upravljati njime u smjeru kojeg oni smatraju ispravnim), pasivni (oni ele zaraditi svoj novac i osjeati se korisno, a mnogi od njih su povrijeeni kad im se nudi milostinja) niti nesposobni, ve su to veinom inteligentni ljudi eljni rada i drutvenog prihvaanja.

Sve ovo ukazuje na potrebu za radnom terapijom i rehabilitacijom kao i njihovim uvoenjem natrag u drutvo da bu

du ravnopravni sudionici. Naravno, radna terapija i rehabilitacija moe se ostvariti u razliitim oblicima od talijanskih vrlo razvijenih socijalnih kooperativa i masovnih tvornica u kojima su privremeno zaposleni tako da sklapaju jednostavne strojeve, izrauju kartonske kutije, pakiraju razliite novine i asopise; amerikog zapoljavanja potrebitih u gradskoj istoi, taksi slubi, ureivanju parkova i nasada; hrvatskog asopisa Uline svjetiljke i zapoljavanja beskunika u prodaji tog izdanja, pa sve do skromnih likovnih, glazbenih i poljoprivrednih radionica rijekog prihvatilita za beskunike koje je radnu terapiju i rehabilitaciju prigrlilo kao uinkoviti nain pribliavanja i pomaganja ljudima u potrebi, iz ega je potekla inicijativa za osnivanjem zadruge Put".

I najmanji poticaji na rad i kreativnost mogu uroditi pozitivnim rezultatimaDoista, radna je terapija i rehabilitacija pokazala rezultate ve u prvim tjednima postojanja likovne radionice u kojoj su se na nekoliko sati uspjeli okupiti, smijati, razgovarati i dijeliti svoje ivotne prie mnogi beskunici koji su u tom trenutku napokon bili samo obini ljudi. Rad na umjetnikim djelima nastalim od nekoliko salveta, boja, ljepila, staklenih vaza i tanjuria potaknuo je i nekoliko kroninih ovisnika o alkoholu da barem na kratko vrijeme zaborav koji su traili u svojim porocima pronau u kreativnosti i razgovoru s drugim ljudima slinih nesretnih sudbina. Rad u ovim radionicama omoguio je hrvatskom branitelju kojem je dijagnosticiran PTSP

SOCIJALNA ZADRUGA PUT, RIJEKA

POMO PRI RJEAVANJU ISKLJUENOSTI

Zadruga Put" okupila je zasad nekolicinu entuzijasta, preteno volontera Prihvatilita za beskunike Rue sv. Franje" iz Rijeke. Iz iskustva rada s beskunicima prepoznata je potreba za socijalnim ukljuivanjem

marginaliziranih skupina na nain da se poduzmu konkretne mjere kako bi se taj problem rijeio, jer naalost, esto su te pojedina rjeenja ograniena samo na materijalnu pomo u obliku pruanja privremenog prenoita,

hrane i skromne novane pomoi koja nije dovoljna

Darija Mlinari i Dijana Superina

16 www.zadruge.hr



kuati povratiti i pridobiti njihovo povjerenje i panju, pomoi im u vraanju i izgradnji radnih navika te im biti potpora u sporom procesu povratka njihove drutvene uloge. Takoer, vano je u ovakvu resocijalizaciju putem radionica i radne terapije ukljuiti i znanje o savjetodavnom radu, vanosti uvaavanja, suraivanju i timskog rada, aktivnom sluanju, andragogiji, potrebama i specifinostima ovisnika, otkrivanju skrivenih problema i talenata, razumijevanju konteksta u kojem je ovjek ivio do ukljuivanja u rad zadruge Put" i mnoga druga znanja. Nepoznavanje takvih znanja esto dovodi u opasnost dotadanji napredak te jo jednom ukazuje na potrebu za angairanjem strunih suradnika kao to su pedagog, psiholog, lijenik, defektolog i psihijatar, a iji je broj vrlo mali ili je pak problem nemogunost pronalaenja i dugotrajnog osiguravanja novanih sredstava za plaanje njihova rada kad im je odziv na volonterski rad vrlo malen ili ga nema.

Socijalna zadruga Put" pomoi e pri rjeavanju problema iskljuenosti jer je to siguran pomak prema krajnjem cilju.

vano je naglasiti da kontinuirano odravanje ovakvih radionica potie povratak osjeaja odgovornosti i ponovno stjecanje radnih navika. Male poljoprivredne radionice koje podrazumijevaju radove u vrtovima i ekoselima omoguile su mnogim mladim beskunicima poveanje odgovornosti te potivanje prirode, okolia i prirodnih bogatstava zemlje u kojoj ivimo, kao i povratak nekim davno izgubljenim tradicionalnim obiajima, vrijednostima i radnim tehnikama.

Optimizam, podrka i rad odravaju ovjeka U svim je radnim terapijama, naravno, neizostavna i iznimno vana kontinuirana psiholoka podrka skupine, poticanje na uspostavljanje povjerenja prema drugim ljudima, uenje i cijenjenje rada u timu te ponovno izgraivanje samopouzdanja. Vano je uvidjeti ranjivost i osjetljivost socijalno marginalizirane skupine u intenzivnoj potrazi za drutvenim prihvaanjem te putem radne okupacije po

nekoliko sati rada u tiini s mogunou kreativnog razmiljanja i rada, neovisnog od tereta neimatine i nepravde zbog koje nije mogao ostvariti svoja temeljna ljudska prava na mir i dostojanstven ivot. Nadalje, o uspjenosti kreativnih, terapijskih radionica govori i primjer dvadesetogodinjeg mladia koji je u poticajnom ozraju meusobnog prihvaanja i suradnje otkrio svoj nevjerojatan talent na temelju kojeg danas zarauje novac za ivot. Ovakvih je primjera jo mnogo i oni dokazuju kako i najmanji poticaji na rad, kreativnost i otkrivanje talenata mogu uroditi pozitivnim rezultatima koji mijenjaju ivote mnogih ljudi u potrebi. Ovu tvrdnju potvruje i glazbena radionica kao jo jedan oblik radne terapije u kojoj su bivi ovisnik, alkoholiar i hrvatski branitelj dobili priliku obnoviti i pokazati svoj glazbeni talent (pjevanje, sviranje gitare i bubnjeva) te nastupati na raznim priredbama na kojima je odobravanje publike potaknulo njihovo intenzivnije angairanje u rock bandu koji svira na mnogim dogaajima, kao i poveanje samopouzdanja i davno izgubljenog osjeaja korisnosti i pripadnosti nekoj drutvenoj skupini. Takoer,

Radovi iz radionice zadruge

17www.zadruge.hr



Ribarska zadruga Frika riba osnovana je u veljai 2007. godine na inicijativu profesionalnih ribara iz Splita i okolice (Vinie, Trogir, Katela, Vranjic, Mali Rat, Dugi Rat, Sumpetar i Omi). Inicijativa osnivanja zadruge bila je da se zajednikim snagama postignu bolji uvjeti kako bi se omoguilo ribarima da na jednome mjestu dobiju sve to im treba od savjeta preko burze, radne snage, povoljnijih cijena opreme, do onoga to je za njih najvanije samoga plasmana robe na tritu, i naravno uredne naplate.

Zadruga je u startu okupila 35 profesionalnih ribara (obrtnika i poduzea). Sple

tom okolnosti, zadruga nije profunkcionirala i bila je u stanju mirovanja sve do lipnja 2010. godine kada je ponovno pokrenuta i od tada, s upraviteljicom Dajanom Braji na elu, aktivno radi na usluzi ribarima. Tijekom 2010. i 2011. godine u zadrugu se ukljuilo 30 novih ribara, 5 lanova je iskljueno, tako da zadruga danas broji 55 lanovazadrugara meu kojima ima koara (ribara koji obavljaju ribolov pridnenom mreom koom), plivariara (ribara koji obavljaju ribolov mreama plivaricama), zatim onih koji obavljaju ribolov malim ribolovnim alatima te skupljaa koljaka. Za

jedno imaju flotu s vie od 70 brodova i brodica i ostvaruju bruto promet vei od 15 milijuna kuna. Iako se radi o ozbiljnim brojkama, zbog nedostatka ribarske infrastrukture zadruga i dalje nije u mogunosti plasirati ribu svih ribara, lanova zadruge.

Tijekom protekle godine, Zadruga je uspjela putem novanih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kupiti vozilo kojim je uspjela zadovoljiti potrebe tek nekolicine ribara. Iako resorno ministarstvo snano potie razvoj zadruge, i dalje nisu u mogunosti stati na vlastite noge". Iz vie razloga. Prije svega, 2010. godina je bila jako loa po ulovu, a ulazni trokovi su pojeli" zaradu, i tako ribari nisu mogli poduprijeti razvoj ove zadruge. No najvaniji pomak je napravljen u tome to se napokon poela mijenjati svijest samih ribara u smislu znaenja zadruge i njenoga naina poslovanja. Osim tog ministarstva, koje je prepoznalo uinkovitost organiziranoga udruivanja unutar zadrunoga sektora, oekivanja u financijskoj i drugoj pomoi su usmjerena i prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave. injenica je kako Ribarska zadruga prieljkuje potporu Splitskodalmatinske upanije i dakako Grada Splita. Najvie u dijelu pomoi oko rjeavanja neophodne infrastrukture.

RIBARSKA ZADRUGA FRIKA RIBA, SPLIT

NE USPIJEVAJU STATI NA VLASTITE NOGEIako 55 lanova-zadrugara zajedno imaju flotu s vie od 70 brodova i brodica i ostvaruju bruto promet vei od 15 milijuna kuna, zbog nedostatka ribarske infrastrukture zadruga i dalje nije u mogunosti plasirati ribu svih ribara, lanova zadruge

Dajana Braji

18 www.zadruge.hr



UENIKA ZADRUGA FIJOLICA, AKOVEC

ZADRUGARSTVO OBOGAUJE UENIKI IVOT Uenici ukljueni u ueniko za-drugarstvo, odnosno radno-pro-izvodne aktivnosti, stjeu brojna znanja i vjetine neophodne za svakodnevni ivot u zajednici, a ujedno se promie i razvija kultura rada i zdravoga, aktivnog ivota

Dragica Benik, dipl. def.

Centar za odgoj i obrazovanje jedina je posebna ustanova odgoja i obrazovanja za uenike s veim tekoama u razvoju u Meimurskoj upaniji. kola je osnovana i izgraena 1971. g. Prostorni kapaciteti kole predvieni su za kolovanje 70ak uenika s lakim tekoama. kolske godine 2011. / 2012. kolu pohaa ukupno 191 uenik. Iako u Meimurju postoji dobra praksa integracije djece s lakim tekoama u redovni odgojnoobrazovni sustav, kola biljei stalni porast broja polaznika. Prostorno neprimjerena i nefunkcionalna kolska zgrada u odnosu na broj i potrebe polaznika nikad nije dovela u pitanje izvoenje programa i aktivnosti uenikog zadrugarstva. Izvannastavne aktivnosti radnoproizvodnog karaktera neizostavni su dio kolskog kurikuluma od osnutka kole. Meutim, formalno funkcioniranje uenike zadruge je tijekom proteklog razdoblja bilo uvjetovano zakonodavnim okvirom. Zadruga je obnovljena 2001. godine pod nazivom Fijolica".

Tijekom proteklih desetak godina ona neprestano unapreuje svoje programske sadraje i aktivnosti. Danas Fijolicu" ine uenici zadrugari i voditelji ukljueni u ukupno sedam sekcija: zatitari prirode, vez, keramiari, kreativna stvaraonica, cvjearska, etno stvaraonica te mali zadrugari.

Putem zadruge se uzdie i razvija kultura radaVoditelji sekcija defektolozi svojim bazinim obrazovanjem najee nisu stekli neophodna znanja i vjetine prijeko potrebne za rad u uenikom zadrugarstvu, pa je stoga nuno njihovo dodatno struno usavravanje za uspjeno voenje pojedinih sekcija. Kvalitetno usavravanje voditelja organiziraju Agencija za odgoj i obrazovanje te Hrvatska udruga uenikog zadrugarstva putem brojnih metodikih radionica. Programski sadraji i aktivnosti u svim su sekcijama u potpunosti prilagoeni interesima i sposobnostima zadrugara.Uenici ukljueni u ueniko zadrugarstvo, odnosno radnoproizvodne aktivnosti, stjeu brojna znanja i vjetine neophodne za svakodnevni ivot u zajednici, a ujedno se promovira i razvija kultura rada i zdravoga, aktivnog ivota.

Uenici-zadrugari svoje proizvode prezentiraju i prodaju na brojnim izlo-bama i sajmovimaProizvodi uenike zadruge u naim uvjetima imaju dvojaku ulogu. Prije svega, oni su izvrsno sredstvo za senzibilizaciju drutva za

potrebe, ali i sposobnosti uenika s tekoama u razvoju. Prodajom proizvoda uenika zadruga si osigurava financijska sredstva prijeko potrebna za nabavu repromaterijala i alata nunih za radne aktivnosti u koli. Vano je naglasiti da kola u svim prigodnim situacijama svojim suradnicima daruje proizvode uenike zadruge. Takoer, ve je ustaljena praksa da uenika zadruga za potrebe kole izrauje prigodne estitke, boini nakit, pisanice i sline predmete. Uenicizadrugari svoje proizvode prezentiraju i prodaju na brojnim manifestacijama u lokalnoj sredini, ali i ire. Redovito sudjeluju na dravnim smotrama uenikog zadrugarstva diljem Republike Hrvatske, na izlobama poput Markova sajma u Zagrebu, pa ak i na meunarodnim susretima u Sloveniji i Maarskoj.Upravo aktivnosti i proizvodi uenike zadruge omoguuju koli da sudjeluje projektima poput prologodinjeg Boinog sajma u Areninu centru u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Meunarodnog kluba ena Zagreb, u kojem je za potrebe kole prikupljeno oko 185.000 kuna.Putem uenike zadruge kola ve tradicionalno organizira zajednike, integracijske radionice za predkolsku djecu i uenike i njihove uitelje iz redovnog sustava odgoja i obrazovanja, radi senzibilizacije javnosti za osobe s tekoama u razvoju.Rad i proizvodi i uenike zadruge Fijolica" prepoznati su u lokalnoj zajednici i uspjeno su primljeni. Kupci proizvoda su brojna poduzea, privatne osobe, ali i Grad akovec te Meimurska upanija. Povodom ovogodinjega Meunarodnog dana uitelja sve nagraene uitelje Meimurska upanija je darivala nekim od proizvoda uenike zadruge Fijolica".


Posljednjih godina openito poraslo je zanimanje za zadrugarstvo, a u pojedinim krajevima zadruge postaju sve znaajniji nositelj gospodarskog razvoja, posebno u sektoru poljoprivrede. Nismo jo ni priblino razvijenosti zadrunog sustava kakav imaju neke europske zemlje, naroito ne u odreenim specifinim podrujima, primjerice socijalnouslunim djelatnostima. Meutim, takvi trendovi pojaanog interesa i s tim u vezi osnivanja novih zadruga zahtijevaju odgovore na pojedina pitanja o to boljoj organizaciji i prilagodbi trinim uvjetima kao i usklaenosti s poreznim i ostalim propisima.

Imajui u vidu taj poslovnoporezni dio poslovanja zadruga Hrvatski savez zadruga ove je godine, u suradnji s Institutom za javne financije, objavio prirunik pod naslovom Poslovnoporezni vodi za zadruge". Kako je i u uvodnoj rijei objasnila Vedrana Stecca, predsjednica HSZa, sadraj ovoga prirunika omoguit e zadrugarima, i onima koji to ele postati, bolje razumijevanje broj nih poreznih propisa, ali i skratiti vrijeme traenja odgovora na odre ene financijske dvojbe s kojima se svakodnevno susreu ili bi se mogli susresti. Namjena Vodia ponajprije je edukativna, no svakako moe poslu iti i kao temelj za prijedloge poboljanja i nalaenja rjeenja u trenuta no vrijedeim poreznim i drugim propisima.

Autori su poslovnoporeznu grau u priruniku iznijeli u okviru osam sistematiziranih, vrlo jezgrovito obraenih, saetih i jasno prikazanih, tako da korisnici jednostavno i brzo mogu doi do odgovora s podruja koji ih zanima. Radi boljeg razumijevanja, na kraju svakoga poglavlja, odnosno osnovne teme, daju se i dodatna tumaenja o onome to je jo dobro znati ... a o emu nije bilo rijei u prethodnom tekstu. U Predgovoru se tako da

ju ope definicije o tome to je zadruga prema odredbama novog Zakona o zadrugama, a posebno se govori o zadrunim naelima na kojima se zasnivaju odnosi meu zadrugarima. Naglaava se da je, sukladno ovim naelima, osobito naelu prema ko jemu zadruga provodi struno usavravanje i informiranje svojih lanova, ovaj prirunik pripremljen s namjerom pruanja strune pomoi zadrugarima koji u okviru svoje djelatnosti posluju putem za druge, koriste se njezinim uslugama ili na drugi nain neposredno su djeluju u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Takoer, Vodi moe biti koristan i osobama koje su, u ime zadruge, obvezne voditi brigu o njezinu poslovanju sukladno pozitivnim zakonskim propisima, a osobito u dijelu koji se odnosi na ovlasti za obavljanje nekih radnji u ime ili u korist zadrugara (isplate primi taka, obraun obveza po odbitku i sl.).

Autori pojanjavaju da se pod strunom pomoi razumijevaju osnovne upute iz poreznog sustava Republike Hrvatske, a osobito upute o tome to je poslovni subjekt i to su obveze poslovnog subjekta s obzirom na obveze za javna dava nja (nain voenja poslovnih knjiga). Nadalje, struna pomo obuhvaa i upoz navanje s informacijama o dodanoj vrijednosti te o njezinu oporezivanju, zatim o zadruga-ru poreznom obvezniku odnosno o nainu utvrivanja i oporezivanja prihoda zadrugara fizikih osoba, takoer i o za-drugaru poslodavcu odnosno o odnosu poslodavca i zaposle nika te o poreznim i drugim obvezama prema plai zaposlenika, potom o zadrugaru fizikoj osobi, osiguraniku obveznih osiguranja od nosno o obvezama za doprinose i o zadrugaru fizikoj osobi, koji samostalnu djelatnost obavlja is todobno uz radni odnos ili uz koritenje steenog prava na mi rovinu.

U okviru strune po

moi pruaju se i druge informacije o odnosu poslodavca i zaposlenika vezano za primjenu radnog zako nodavstva (Zakona o radu) i osnovne informacije koje upuuju na ob veze i nain te rokove u kojima radnika treba prijaviti i/ili odjaviti s obveznih osiguranja.Nakon Predgovora slijedi poglavlje Porez na dodanu vrijednost, gdje se govori openito o dodanoj vrijednosti, o tome kako se obraunava, isporukama koje su podlone PDVu kao i o neoporezivim isporukama, zatim o tome tko je poduzetnik, porezni obveznik, o stopama PDVa, odbitcima pretporeza, uvanju dokumentacije ... Trei dio se odnosi na utvrivanje i oporezivanje primitaka od obavljanja samostalnih djelatnosti, a etvrto poglavlje posveeno je zadrugaru poslodavcu. Tu su razraeni odnosi poslodavca i radnika, ugovor o radu, obveze i nain isplate plae, rokovi plaanja doprinosa, predujma, poreza i prireza ... U petom dijelu prikazan je zadrugar u sustavu obveznih osiguranja, a u estome je rije o samostalnoj djelatnosti uz radni odnos i/ili koritenja mirovine. U sedmom poglavlju su neka pitanja i odgovori koji proizlaze iz prakse, a uestalo se pojavljuju, dok se na kraju prirunika daje pregled osnovnih i provedbenih propisa koji se spominju u tekstu, s naznakom slubene objave. Propisi su aurirani s danom 30. travnja 2011.

Bez sumnje, ovaj Poslovnoporezni vodi bit e kori stan prirunik zadrugama, zadrugarima i, osobito, strunim osobama ko je se profesionalno bave problematikom to se ovdje obrauje, kao i svima koji namjeravaju pokrenuti neki od zadrunih oblika poslovanja.

KNJIGA-PRIRUNIK

POSLOVNO-POREZNI VODI ZA ZADRUGE U 2011. GODINIAutori: Tomica najder, Ksenija Cipek i Renata Kali Nakladnik: Hrvatski savez zadruga, Sunakladnik: Institut za javne financije Opseg: 176 str., 15 x 21 cm, broirano

Marijan Rikovi

PRIKAZI


INFO ZANIMLJIVOSTI DOGAANJA

Dana 29. rujna 2011., u dvorani hotela International u Zagrebu, odrana je 11. sjednica Skupti-ne Hrvatskog saveza zadruga.

Povod odravanja ove sjednice Skupti-ne bila je zakonska obveza usklaivanja Hrvatskog saveza zadruga s odredbama Zakona o zadrugama (NN 34/11).

Skuptina Hrvatskog saveza zadruga usvojila je Statut Hrvatskog saveza za-druga, nakon zaprimljenoga pozitivnoga prethodnog miljenja Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetnitva.

Predsjednik Skuptine Hrvatskog save-za zadruga, Mijo Vukui, proglasio je Statut na sjednici Skuptine te je ovim danom, tj. 29. rujna 2011., Statut Hrvat-skog saveza zadruga stupio na snagu.

SKUPTINA HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

USKLAIVANJE SA ZAKONOM O ZADRUGAMA

Sudionici 11. Skuptine HSZ

Glasovanje za usvajanje novog Statuta HSZ

21


www.zadruge.hr nova ZADRUGA srpanj-rujan 2011.

Sajam je 24. rujna 2011. otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. estitajui izlagaima naglasila je kako ... na ovoj vanoj priredbi branitelji pokazuju sve to su u 2011. radili i proizvodili". Prisjetila se i poetaka osnivanja braniteljskih zadruga te estitala jo jednom na dosadanjim gospodarskim uspjesima. Danas imamo 392 zadruge hrvatskih branitelja koje su osnovane i uz potporu Dravnog prorauna, odnosno resornog ministarstva. U taj projekt uloeno je oko 60 milijuna, a na zapoljavanje branitelja ukupno vie od 200 milijuna kuna i to je najbolje uloeni novac", rekla je J. Kosor.

Na izlobenom prostoru, pod atorom i na otvorenom na Trgu bana Josipa Jelaia u Zagrebu, na prigodno ureenim tandovima nudilo se na degustaciju i prodaju gotovo sve to se u pojedinim krajevima moe proizvoditi slavonski suhomesnati proizvodi, dalmatinski sirevi, maslinovo ulje, med, lavanda, slastice (sitni kola

i, aranini, smokve), poeke jabuke, runi radovi, zlatovez, funkcionalni predmeti od drveta, djeje igrake i jo mnogo toga to su sa zanimanjem razgledavali mnogi Zagrepani kao i brojni turisti.

U sklopu sajma odrana su i dva okrugla stola s temama: Mogunosti koje prua Europska unija za razvoj i rad zadruga kao posebnog oblika malog poduzetnitva" i Zakon o zadrugama postupanje sa zadrunom imovinom te raunovodstvo i financije u zadrugama".

U okviru okruglog stola s temom o mogunostima koje prua EU za razvoj i rad zadruga, Zvonimir FrkaPetei, ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja, izmeu ostalog je pojasnio kako se ulaskom Hrvatske u EU braniteljski status nee mijenjati, a poduzetnitvu e se otvoriti veliko trite s gotovo pola milijuna potroaa.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja predstavili su natjeaj Mjere 302 programa IPARD Di

versifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti" i Potencijalne mogunosti zadrugarstva i mjere vezane uz Akcijski plan ekoloke proizvodnje u Hrvatskoj".

Zanimljive su bile i teme Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (o aktualnom natjeaju Fonda te dosadanjim ulaganjima u rad zadruga) kao i Zdenke Mesi, predstavnice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, koja je govorila o zadrunom poduzetnitvu, s naglaskom na socijalne zadruge.

U okviru okruglog stola vezanog za Zakon o zadrugama i raunovodstvo i financije u zadrugama, sudjelovali su: Brankica Novosel, ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetnitva; Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga; Dobrila Jerkovi, struna suradnica u Hrvatskom savezu zadruga; Ante Boljat, upravitelj Zadrunog saveza Zagrebake regije i Marija Konjik, vlasnica knjigovodstvenog servisa.

ZAGREB

SAJAM BRANITELJSKIH ZADRUGANa ovoj izlobi, sedmoj po redu, svoje brojne proizvode predstavilo je 240 braniteljskih zadruga iz cijele Hrvatske

Gorana Holub-Veri

Sajam branitelja otvorila je premijerka Jadranka Kosor

I turisti su impresionirani proizvodima hrvatskih branitelja


21. MEUNARODNA MANIFESTACIJA SABATINA 2011.

Pod pokroviteljstvom predsjednika RH, dr. sc. Ive Josipovia, Zadruni savez Dalmacije i Udruga vinogradara i vinara Dalmacije organiziraju 21. po redu Meunarodnu manifestaciju vinogradara i vinara Sabatina 2011., koja e se odrati od 3. do 6. studenog 2011. u zadarskom hotelu Kolovare".

Sabatina ove godine, osim izlobe i ocjenjivanja vina te vinogradarskovinarske opreme, u svome bogatom programu nudi i kvalitetnu edukaciju s aktualnim temama te brojne praktinoedukativne radionice uz razne degustacije. Ona ujedno predstavlja i proslavu zavretka berbe groa, a bit e otvorena za sve posjetitelje, poglavito za poklonike vina.

Ova manifestacija kojom Zadruni savez Dalmacije, izmeu ostalog, okuplja zadruge i promie njihove specifine interese kao i cjelokupni zadruni sustav, zapoet e otvaranjem sajma s hrvatskim zadrunim proizvodima te vinogradarskovinarskom opremom i alatima. Za sve ugostiteljske djelatnike, sommeliere, vlasnike vinarija, restorana, hotela, konoba i drugih ugostiteljskih objekata, posebno e biti zanimljiva burza vina na kojoj e svoje proizvode nuditi zainteresirani proizvoai.

Program Sabatine 2011. ispunjen je mnogim dogaanjima predavanjima, dodjela ma priznanja, poslovnim susretima i ugodnim druenjima. Moda bi trebalo izdvojiti za nae zadrugare tradicionalno okupljanje pod nazivom Okrugli stol o zadrugarstvu" i naravno nezaobilazni studijski obilazak zadarskoga i benkovakog vinogorja.

otroj konkurenciji, najbolje to hrvatski proizvoai uzgajaju i uvaju, posebno se pokazuju rezultati u ouvanju autohtonih pasmina goveda, primjerice istarskog bokarina, slavonskog podolca ili like bue, konja, prvenstveno hladnokrvnog posavca, svinja, meu brojnim bila je tu crna slavonska svinja, ovaca, niz vrsta meu kojima dubrovaka ruda, cigaja i dr., a prevelik je niz svega pokazan u peradarstvu i sl. na ovoj velebnoj izlobi i sajmu. i sl. Uzgajivai su nagraeni interesom posjetitelja i od strane zahtjevnih povjerenstava u proglaavanju najbolje ocijenjenih grla. Oduevljenje svih izazvalo je predstavljanje najmlaih uzgajivaa, djece koji timare i vole svoje ivotinje i pokazuju ih, prvenstveno telie u Bambino kupu".


Jesenski bjelovarski meunarodni sajam u Gudovcu okupio je brojne tvrtke, obrtnike i zadrugare iz nekoliko zemalja i nae drave, sve one koji imaju to ponuditi, prvenstveno za hrvatsko selo i poljoprivredu. Sajam se profilirao kao jedna od najveih gospodarskih sajamskih manifestacija u regiji i zasigurno bitno utjee na daljnji razvitak hrvatske poljoprivrede. Izmeu ostalog, sajam pokazuje najnovija postignua u tehnologiji pa je tu mogue kupiti sve od motike do kombajna, od traktora do raznih pomonih strojeva i ureaja.

Zainteresirani su se mogli educirati sudjelujui na okruglim stolovima i seminarima, a tu se organiziraju i najjae dravne izlobe u stoarstvu. Odabire se, u vrlo

19. JESENSKI MEUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM U GUDOVCU

TU SE TRI, ALI I UI KAKO DALJE Iako je recesija usporila mnoge koji organiziraju gospodarske sajmove, ovogodinji sajam u Gudovcu imao je iznad oekivanja dobre rezultate. Organiziran je na oko 30.000 m2, okupivi 500-ak izlagaa, meu kojima je bilo malo zadruga, svega desetak

Jole Boli

Budua zadrugarka


Meu 50ak tisua posjetitelja ovog sajma zasigurno je bilo i dosta zadrugara iz svih krajeva Hrvatske. Ve idui 20. jubilarni sajam u Gudovcu po svemu sudei postat e mjesto na kojem e sudjelovati mnoge hrvatske zadruge koje imaju i trebaju pokazati i ponuditi svoje proizvode i usluge u poljoprivredi i obrtu. Izlazak na sajam kao to je ovaj, velik i dobro organiziran, vano je iz isto trinog razloga, ali i mogunosti usporedbe sa slinim proizvoaima iz Hrvatske i stranih zemalja. Tu se tri, ali i ui kako dalje.

Gudovaki sajam ubudue bi trebao okupiti i znatno vie naih zadruga koje imaju to pokazati i ponuditi tritu. Ove godine u Gudovac su dole zadruge iz: Velikih Zdenaca (poljoprivreda i graevinarstvo), tefanja (voarstvo i vinogradarstvo), akovca (zadruga branitelja, s pletivom), Slavonskog broda (ekoloki proizvodi i turistiki Zadruna tampa Iz Zagreb, Bjelovara (s ponudom ugostiteljskih usluga), Grubinog Polja Uenika zadruga srednje kole Bartola Kaia, zatim Zagreba (eko-pleter, zadruga branitelja), Kapele ...

U arenilu tako velikog sajma teko da neto nedostaje onima koji ele unaprijediti svoju proizvodnju, kupiti ono to nemaju ili se makar upoznati s dosezima dananje suvremene poljoprivrede ili proizvoda vrijednih obrtnika. Odrani su i brojni susreti, posjeti dunosnika i strunjaka, no ovaj sajam ubudue e postati meka koju e posjeivati svi koji su u doticaju, ne samo s poljoprivredom, jer je tu predstavljeno doslovce sve to suvremenim gospodarstvima treba.


Najvei traktor na sajmu ...

Dubrovaka ruda

Autohtona goveda BUA, dola je ak iz Dubrovnika, treba je sauvati!

... i kombajn

Mladi uzgajivai s roditeljima na Bambino kupu

Crna slavonska svinja, kau bez kolesterola, ali sve je ima manje


Branko alac

U organizaciji Zadrunog saveza Vojvodine, Hrvatskog saveza zadruga i Hrvatskog poljoprivrednog zadrunog saveza, 4. srpnja 2011. odrana je 2. meunarodna etvena karavana. Manifestacija je zapoela u mjestu Morovi kod ida u Republici Srbiji, gdje su okupljene pozdravili Radislav Jovanov, predsjednik Zadrunog saveza Vojvodine, Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga, Adam Renduli, predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadrunog saveza te Nikola Maihajlovi, predsjednik Zadrunog saveza Srbije.

Karavanu je sveano otvorio Ljubia Dimitrijevi u ime Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

Na poljima poljoprivredne zadruge Graniar" iz ida odrana je zatim prezentacija etve najmodernijim kombajnima te konferencija za medije koji su bili zastupljeni u velikom broju.

Identian program odran je i na poljima poljoprivredne zadruge Lovas", koja se ove godine moe pohvaliti izuzetno dobrim prinosima penice, a takoer i njezinom kvalitetom. Brojne goste ovdje su pozdravili Adam Renduli, upravitelj zadruge, naelnik opine Stjepan Milas te upan Vukovarskosrijemske upanije Boo Gali.


OPATIJA

SMOTRA UENIKIH ZADRUGA

Dvadeset i trea smotra uenikih zadruga RH odrat e se 2011. godine od 6. do 8. studenog u hotelu Kvarner u Opatiji. Smotra uenikih zadruga je meunarodnoga, izlobenoprodajnoga i dijelom ocjenjivakoga karaktera.

Znaaj ove manifestaci

Documents

broj 29. godina VI. srpanj − rujan 2011. - zadruge.coopzadruge.coop/upload_data/site_files/29.-broj.pdf · Budućnost malih poduzetnika i obrtnika temelji se na udruživanju 9