broj 801 / 7.8.2020. / godište XVIlist je besplatan

glasgrada

Bajke iz dubrovačkog krajaFOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

str. 17 str. 38str. 8

Hit predstava Kazališta Ulysses

Kadeti Jug AO pobjednici Kupa Hrvatske

Odlikovan Nojko Marinović

GODINA

S VAMASAM

O J

E JE

DAN GLAS GRA

DA!

2 glasgrada 7.8.2020. 801

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Vijeće Otočnog Sabora - udruge za razvitak hrvatskih otoka donijelo je odluku da se obrati otvorenim pismom Vladi Republike Hrvatske i Mini-starstvu regionalnog razvoja i fondova EU temeljem osiguranih sredstava iz financijskog razdoblja 2021. – 2027., odnosno proračuna EU za idućih sedam godina.Vijeće Otočnog Sabora čestita premijeru na osiguranim EU sredstvima za sljedeći sedmogodišnji financijski period, ali ujedno pitamo di su otoci u tim sredstvima.Zašto to pitamo, zato što nas, ali sigurno ne samo nas već cijelo otočno stanovništvo interesira koliko će se od tih sredstava osjetiti poboljšanje kvalitete života na otocima. Temeljem Zakona o otocima i njegovih članaka 19., 25., 26. i 27., a u tim člancima se govori o otočnim koordinatorima koji obavljanju poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i pro-jekata važnih za održivi razvoj otoka. Dalje govori se o Nacionalnom planu razvoja otoka i otočnom godišnjem programu.Vijeće Otočnog Sabora zanima koliko se daleko otišlo sa provedbom Zako-na o otocima po navedenim člancima, koliko je otočnih razvojnih projekata ušlo u registar otočnih razvojnih projekata koje unose otočni koordinatori i da li je napravljen Nacionalni plan razvoja otoka ako znamo da Nacionalni plan definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u uprav-nom području razvoja otoka i da se donosi za razdoblje od sedam godina.Nacionalnu razvojnu strategiju Vlada Republike Hrvatske mora do dese-tog mjeseca predati Europskoj komisiji, koja do kraja godine mora doni-jeti odluku o prihvaćanju Nacionalne razvojne strategije. Također znamo da onih projekata kojih nema u nacionalnoj razvojnoj strategiji, Republika Hrvatska ne može tražiti sredstva od EU fondova u sedmogodišnjem fi-nancijskom razdoblju.Vijeće Otočnog Sabora traži od Vlade Republike Hrvatske, a posebno od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da otoci ne budu zakinuti u sedmogodišnjem financijskom razdoblju EU i ako nisu imenovani svi otoč-ni koordinatori i da se po tom pitanju provodi Zakon o otocima.

VIJEĆE OTOČNOG SABORA

U ulici Između vrta, od Hotela Imperial do Pila, stvorila se rupa. Trebalo bi je popraviti. Ako je popravljena hvala, ako nije – odgovorni znate što vam je činiti

ZDRAVKO TROJANOVIĆ TROJOP.S. Hvala za uklonjenu visoku suhu palmu na Boninovu.

PRIOPĆENJE DOMOVINSKOG POKRETA - TRIBINA “LUČINO RAZDOLJE - ODRŽIVO RJEŠENJE ILI KRAJ

Katastrofalne posljedice za Malostonski zaljevMali Ston, 1. kolovoza 2020. - Otvorena stručna i argumentirana rasprava javnih politika zadnja je brana za zaustavljanje evi-dentno štetnih projekata kao što je planirani pola milijarde kuna težak centar za gospo-darenje otpadom Lučino razdolje. Domovin-ski pokret smatra vrlo važnom javnu tribinu “Lučino razdolje - održivo rješenje ili kraj Malostonskog zaljeva?” u organizaciji udru-ge Stonski školjkari na kojoj je među ostalim eminentnim sudionicima sudjelovao i pro-fesor Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša.„Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje sasvim bi sigurno doveo do nepo-vratnog zagađenja mora, a time i do unište-

nja višestoljetne tradicije uzgoja svjetski po-znate marikulture koja je simbol ovoga kraja. Ovim putem pitam sve nadležne, a osobito župana Dubrovačko neretvanske županije Nikolu Dobroslavića, zašto se uporno ustraje na ovom deset puta skupljem projektu koji, osim što ugrožava krško podzemlje i njime povezani Malostonski zaljev, ujedno je i nes-posoban zadovoljiti sektorske ciljeve stopa recikliranja?“, izjavio je Slaven Dobrović.Kako Dobrović naglašava, tvrdnjama u pro-jektnoj dokumentaciji kako ugroze nema više nitko ne vjeruje nakon iskustva sa slič-nim megaprojektima gospodarenja otpadom kao što su Marišćina kod Rijeke ili Piškornica kod Koprivnice.

„Posebno zabrinjavajuće u cijeloj ovoj situa-ciji jest da rješenje već postoji i to čak deset puta jeftinije, a ne šteti okolišu. Lokacija po-stojećeg odlagališta Grabovica sasvim je pri-kladna za smještaj sortirnice i kompostišta, temeljnih sastavnica održivog i ekološkog sustava gospodarenja otpadom. Zar je uisti-nu moguće da je netko zbog partikularnih interesa spreman smećem ugroziti toliku vrijednost i budućnost čitavog kraja? Tko će na kraju za to snositi odgovornost? Ovo je krajnji trenutak da zaustavimo provedbu ovog projekta, jer će njegove štetne poslje-dice plaćati naše iduće generacije.“, zaključio je Dobrović.

MARJA ČOLAK

Vijeće Otočnog Sabora traži od Vlade Republike Hrvatske, a posebno od

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da otoci ne budu zakinuti u

sedmogodišnjem financijskom razdoblju EU

GDJE SU OTOCI U TIM SREDSTVIMA?

OTVORENO PISMO VIJEĆA OTOČNOG SABORA VLADI RH

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Rupa – što nam je činiti?

801 7.8.2020. glasgrada 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

TO ME NUKA REĆI STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

Dragi Prijatelju,Ja sam trenutno deset km daleko od prvoga kioska i ne čitam redovito novine te ne pra-tim recentna politička zbivanja, ne gledam ni tv-dnevnike, niti jedne od televizija; tu se, posredstvom tv-papiga, vidi štošta nebitno i nevažno, a ono za Hrvatsku bitno i važno rijetko kada, ako i tada. Pročitao sam što si odgovorio doktoru Juri u Ravno i što je pisa-la o susretu s Josipovićem dok je bio pred-sjednik RH, ona moja kolegica sada razvika-na književnica Simić (kao i moj pok. prijatelj Novak Simić i još nekako!?) Drago mi je da sam to pročitao, ona znade pripovijedati, a ima i o čemu. Svi političari, osim ponekih na lokalnim razinama, obahate se, obezobraze, kao i taj Josipović, tipičan velikosrbski slu-gan, s kojim se srbijanski predsjednik Tadić svojevremeno izrugao, darovavši mu tisko-vinu u kojoj se o Hrvatima govori krajnje šo-vinistički, doista s mržnjom i ponižavajuće. Ponizio je time ne samo njega, nego i cijeli hrvatski narod, a da to taj Josipović nije niti osjetio, nije znao, komesar mu to nikada ni „saobštio“; on je jedan od onih opasnih „školovanih budala“, ali školovanih naopako (sve su nas namjerno tako naopako školova-li!). No, ima i jednu zaslugu: javno je rekao tko se to u Hrvatskoj uspješno bavi etno-bi-znisom. Trguje i vlastitim i našim narodom te ubire profit. I, evo toga etno-biznisa u Saboru. Iz Tvojega sam pisma makar done-kle obaviješten o zbivanjima. Toj Srbkinjici iz kolone 1995., danas zastu-pnici u HRVATSKOM DRŽAVONOM SABO-RU i svima drugima valja reći ovo: Došlo je do trenutka kada se OKUPATORI HRVAT-SKE i njihovi pomoćnici nameću i provoci-raju i u HDS. ŽELE IZJEDNAČITI OKUPATO-RA I ŽRTVU. Ako predsjedavajući Sabora ili

bilo tko drugi to vidi kao pomirbu, politički je slijepac! Upravo je suprotno. Legalni i legitimni kra-ljevsko-jugoslavenski OKUPATORI Hrvat-ske 1918. proizveli su USTAŠE! Današnji hr-vatski okupatori, KOLABORANTI/suradnici tih OKUPATORA u njoj žele to isto, a to nije dobro da se ponovi! Hrvati i Srbi u Hrvat-skoj mogu sjedati zajedno u HDS, ali OKU-PATORI (ili njihovi zagovarači) i ŽRTVE - NE!: To nije na korist, nego na štetu i Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Radite li, gospodo, protiv toga, radite i protiv sebe i protiv svih nas! OKUPATORI I ŽRTVE NE SMIJU SE IZJED-NAČAVATI! (Tako je pisala i meni mlađahna kolegica Simić!)Makar Dubrovčani mogu znati da je naš Grad sagrađen na čvrstoj stijeni i da je zato i danas stabilan i bit će čvrst dok i nas i njega bude – ad aeternam! Nasuprot tomu, gra-đevina bez podumijente, a na klizavu terenu osuđena je srušiti se i prije nego se sagradi. Upravo takva je i građevina takozvane po-mirbe uz proslavu 25. obljetnice OLUJE: na skliskom terenu trenutačne potrebe za obstankom na vlasti još četiri godine. To je iznimno klizav i nepouzdan teren za bilo kakvu tobože nacionalnu pomirbu. Lažna slika o svemu!Barata se podatkom da je u obrani Domo-vine u Domovinskom ratu sudjelovalo oko deset tisuća hrvatskih Srba. Ni njima ni nama ne treba nikakva pomirba, mi smo već pomireni kao što smo pomireni i bili, u ratu i u miru, a i sada smo u miru i suživotu. Ni Srbima u Hrvatskoj ni nama Hrvatim ne trebaju politička prikazanja u koje nitko ne vjeruje!Pa, komu onda ta politička prikazanja tre-baju? OKUPATORIMA Hrvatske i njihovim suradnicima koji upravo bezočno, bahato, provokativno, bezobrazno i  nadasve luka-vo okupiraju i zakonodavnu i izvršnu vlast u Hrvatskoj. Okupatorov suradnik pamet-niji je i vještiji političar od svih hrvatskih

političara, politički daleko nadmoćan svi-ma u recentnoj hrvatskoj vladi! Žele postići u miru što im nije uspjelo u ratu. Tko im je to omogućio ZNA SE! Dakle, zna se i zašto to radi hrvatska vlada, uz pripomoć i pod-poru olinjale prostitutke Europe čiji interesi trenutno nisu i hrvatski nacionalni i državni interesi, nisu! I tu se sve lažno prikazuje. Koje ćemo novce dobiti „iz fondova EU“? Svoje, i to manje od uloženih u te fondove, i kredite.Kakvo je to prikazanje o kojemu je riječ? To je opaka podvala izjednačavanjem kriv-nje koja se izvodi iz činjenice da jedan hr-vatski ministar iz vlade za vrijeme Oluje „ide u Grubore“, srbsko selo u kojemu su ili pripadnici hrvatske vojske ili civili, tko li već „počinili zločine“, desetak ubijenih, navod-no (točne podatke ne znam i ne zanimaju me). Za taj zločin u tom srbskom selu krivi su pobunjeni SRBI OKUPATORI HRVAT-SKE, NE Hrvati. Za sve zločine u Hrvatskoj tijekom obranbenog Domovinskog rata kri-vi su okupatori. Ako među braniteljima ili iz osvete ima nečije konkretne pojedinačne ili skupne krivice, kaznite ih, a ne to uzdiza-ti na nacionalnu i državničku razinu „dviju strana u ratu“ U Domovinskom ratu posto-jali su samo OKUPATORI I OKUPIRANI. Da okupatori okupiranima kroje kapu dok su okupirani, jasno je. Ali nakon pobjede nad okupatorima u ratu, da im suradnici oku-patora kroje i zakonodavnu i izvršnu vlast - sve je to suludo. Neodgovorno prema svom hrvatski državljanima. Pogrešno. I ne može dobro finut!Pozdravljam TeStijepoP.S.„Naletio“ sam slučajno na tv-govor gene-rala Ante Gotovine u Kninu. Sjajan vojnički govor. Kratak. Znakovit, s jasnom porukom. Vojska je jedini čimbenik naše sigurnosti, ako i to neodgovorni vlastohlepci ne razore, ne daj Bože!

Okupator nam i danas kroji kapuNi Srbima u Hrvatskoj ni nama

Hrvatim ne trebaju politička prikazanja u koje nitko ne vjeruje

4 glasgrada 7.8.2020. 801

GRAD DUBROVNIK

Međunarodno udruženje Cruise Lines International Association (CLIA) na društvenoj mreži Facebook objavilo je snimku razgovora koji je Andy Harmer, jedan od potpredsjednika ovog udruženja i di-rektor za Ujedinjeno kraljevstvo i Irsku, vodio s Randyjem Durban-dom, glavnim izvršnim direktorom Globalnog vijeća za održivi turi-zam (GSTC), a kao središnja tema web sadržaja naziva „Sustaining The Places We Sail“ nametnuo se upravo Dubrovnik i put koji je kao odredište okrenuto održivom i odgovornom upravljanju prošao unazad tri godine.Izvršni direktor GSTC-a Randy Durband podsjetio je kako je do suradnje s Dubrovnikom došlo upravo zahvaljujući partnerskom odnosu Grada i CLIA-e te na prijedlog ovog, krovnog udruženja cruise industrije. –„Uzbudljiva stvar koja se dogodila Dubrovniku je ta da su gradonačelnik i cijeli njegov tim jasno pokazali motivira-nost i predanost procesu, tako da smo posve optimistični da će oni uspješno prebroditi sve prepreke i izazove u tom procesu koji vodi prema trajnoj održivosti“, rekao je Durband. -„Zanimljivo je da su gradonačelnik i njegov ured omogućili da proces ocjene održivosti bude najtransparentniji koji je Globalno vijeće za održivi turizam do sada provelo. Apsolutno su se angažirali u proces zajedno s velikim dijelom zajednice“, ocijenio je.Podsjetimo, GSTC je ocjenu odredišta proveo u studenom i prosin-cu 2019. godine, usko surađujući s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Dubrovačkom razvojnom agencijom, a završno izvje-šće održivosti destinacije predstavljeno je 2. lipnja u Kazalištu Ma-rina Držića. GSTC standard obuhvaća četiri glavna stupa održivosti odredišta: odredišnu politiku i planiranje, uključivanje i koristi za-jednice, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima, te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima. Na njihovoj skali kojom se pro-cjenjuje ukupna izvedba odredišta u održivosti, Grad Dubrovnik je ostvario izvrsnih 70 posto. Inicijator i partner na projektu je udruženje Cruise Lines Interna-tional Association (CLIA), partner Grada Dubrovnika i potpisnik Sporazuma o suradnji na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Du-brovnika.

Na Šetnici Nika i Meda Pucića u tijeku su završni radovi sveobu-hvatnog uređenja, a koji uz ugradnju javne rasvjete uključuju po-stavljanje kamene obloge i zaštitne ograde, čime će omiljena grad-ska šetnica dobiti posve novi i reprezentativan izgled.Šetnica je na najužem dijelu proširena te je sada širine 2,40 metara uz dodatnih 20 centimetara za smještaj ograde.-„Uređenje šetnice započelo je još davne 2013. godine dakle, prije 7 godina, a u travnju iste godine radovi su stali sve do dolaska ove gradske uprave. Uhvatili smo se u koštac i s ovim projektom, preu-zeli smo odgovornost i napravili ono što se od nas očekuje“, rekao je gradonačelnik Mato Franković.Podsjetimo, cjelovitim uređenjem šetnice Nika i Meda Pucića obu-hvaćena je sanacija južnog podzida, uređenje partera, postavljanje novih tijela javne rasvjete, uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima, te uklanjanje stare i postavljanje nove, karakteristične i tipizirane urbane opreme.U suradnji s Vodovodom Dubrovnik i Elektrojugom provedena je ugradnja nedostajuće vodovodne mreže i svih potrebnih elektroin-stalacija pod zemlju, uključujući i instalacije za novu javnu rasvjetu.

Ishođenjem uporabne dozvole za projekt izgradnje kolektora oborinske odvodnje i cjelovitog uređenja Ulice kardinala Stepin-ca u cijelosti je okončana ova značajna in-vesticija kojom se rješava problem oborin-ske odvodnje dijela Lapada, dok je jedna od prethodno najzapuštenijih ulica na užem gradskom području dobila i posve novo ruho. Sedmomjesečni radovi su uz izgradnju kolektora oborinske odvodnje obuhvatili još rekonstrukciju javne rasvjete, uređenje kol-nika i nogostupa te u suradnji s Vodovodom Dubrovnik izmjenu dijela vodoopskrbnog cjevovoda. Novi sustav odvodnje spojen je na postojeći oborinski kolektor koji od Pošte Lapad prolazi kroz Šetalište kralja Zvonimi-ra. Zahvaljujući suradnji Grada Dubrovnika i HEP-a izmijenjen je dio nadzemnih insta-lacija koje su položene u trasu ceste, dok je Hrvatskim Telekom kroz ovu investiciju

u potpunosti obnovio svoju mrežu. Radove u Ulici kardinala Stepinca izvodila je tvrt-ka Strabag. Ukupna vrijednost svih radvoa iznosi 9.138.027,33 kuna s PDV-om, od čega na sudjelovanje Vodovoda Dubrovnik u inve-sticiji otpada 2.669.937,50 kuna s PDV-om. Među planiranim investicijama Grada Du-brovnika u sustav oborinske odvodnje ističu

se dva projekta koja su predana na ishođenje građevinske dozvole. Radi se o izgradnji su-stava u Gružu, u Ulici Andrije Hebranga od spoja s Kunskom ulicom do kružnog toka i ispusta u gruški akvatorij te o sustavu na Montovjerni, u Ulici Marka Marojice, na po-tezu od novog parkirališta dječjeg vrtića Pal-čica do Batale i ispusta u more.

GRADSKI PROJEKTI

Šetnica Nika i Meda Pucića poprima završni izgled

DUBROVNIKU POHVALE OD DIREKTORA GLOBALNOG VIJEĆA ZA ODRŽIVI TURIZAM (GSTC):

Najtransparentniji proces ocjene održivosti

OBORINSKA ODVODNJA DIJELA LAPADA

Novouređenoj Ulici kardinala Stepinca uporabna dozvola

801 7.8.2020. glasgrada 5

URED GRADONAČELNIKA

Čestitka Jugu AO na osvajanju kadetskog Kupa HrvatskeU povodu osvajanja kadetskog kupa Hrvatske, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku Vaterpolskom klubu Jug. Prenosimo je u cijelosti.Dragi Jugaši,veliko mi je zadovoljstvo što vam mogu česti-tati osvajanje kadetskog Kupa Hrvatske.Timskim radom i zajedništvom dali ste svoj maksimum i uvjerljivo odnijeli pobjedu u svih šest utakmica. Vaš trud je iznjedrio ono naj-

bolje, po prvi put je trofej u vašim rukama.Siguran sam da vam budućnost donosi još puno ovakvih velikih sportskih trenutaka i da će neki od vas jednog dana ponosno nositi kapice seni-ora.S poštovanjem,Gradonačelnik Mato Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je pismo britanskom premijeru Borisu Johnsonu, a nakon što su se u dijelu medija u Velikoj Britaniji po-javile vijesti da bi ova država mogla uvesti obvezu četrnaestodnevne karantene za sve turiste koji se vraćaju iz Hrvatske. Pre-ma medijskim najavama, Hrvatska bi se uz Belgiju i Luxemburg mogla pridružiti Špa-njolskoj, za koju je mjera dvotjedne karan-tene izrečena prošlog vikenda.Gradonačelnik Franković u svom je obra-ćanju britanskom premijeru naglasio kako su posjetitelji iz Velike Britanije tradicio-nalno najbrojniji gosti u Dubrovniku te da je odnos koji je desetljećima razvijan te-meljen na prijateljstvu.-„Znam da ste dobro upoznati s ovim di-jelom Hrvatske i to jedan od razloga zašto se obraćam upravo Vama osobno. Ukupni broj pozitivnih COVID-19 slučajeva s po-dručja Grada Dubrovnika je 3, a trenutno

se u našem gradu odmara preko 8.000 turista i na svim razinama ulažemo maksi-malne napore kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku te svim našim gostima pružili ugodan i siguran boravak“, piše gra-donačelnik između ostalog.-„Uzimajući sve navedeno u obzir te uva-žavajući činjenicu da dubrovački turizam ovisi o tržištu Ujedinjenog kraljevstva mo-lim Vas da prilikom donošenja odluka pro-matrate Hrvatsku i po njenim regijama, a ne samo kao cjelinu. Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za pu-tovanja s detaljno usvojenim protokolima u svim situacijama pa i u postupanju ukoli-ko broj zaraženih počne rasti“, zaključio je gradonačelnik. Pismo premijeru Johnsonu gradonačelnik je uputio i Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevi-ni Velike Britanije i Sjeverne Irske te Ve-leposlanstvu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj.

PODACI KOJI SE DNEVNO ŠALJU U EUROPSKI CENTAR ZA KONTROLU BOLESTI COVID 19

Prihvaćen prijedlog gradonačelnika FrankovićaNakon što je gradonačelnik Mato Franković uputio prijedlog Stožeru civilne zaštite Repu-blike Hrvatske da se podaci koji se dnevno šalju u Europski centar za kontrolu bolesti COVID 19 podijele po županijama, budući da su isti do sada bili podijeljeni na dvije regije, a čime je dolazilo do iskrivljene slike pojedinih regija u Republici Hrvatskoj na stranicama ECDC-a, od danas se mogu pronaći podaci podijeljeni po županijama.Ovakva detaljna podjela za slanje podataka Eu-ropskom centru za kontrolu bolesti zasigurno će pridonijeti turističkoj slici Hrvatske te će države, koje su za Dubrovnik prioritetna emitivna turi-stička tržišta, raspolagati egzaktnim podacima o broju zaraženih i na osnovu njih izvještavati o činjenici da je Dubrovnik u ovom trenutku jedna od najsigurnijih europskih destinacija za puto-vanje.Podsjetimo, gradonačelnik Franković je pret-prošlog tjedna održao telefonske sastanke s veleposlanicima Velike Britanije, Njemačke i Ni-zozemske u Republici Hrvatskoj te je 30.srpnja uputio pismo britanskom premijeru Borisu Jo-hnsonu sa zamolbom da se prilikom donošenja odluka Hrvatska promatra i po njenim regijama, a ne samo kao cjelinu te naglasio kako je Du-brovnik jedna od najsigurnijih europskih desti-nacija za putovanja s detaljno usvojenim proto-kolima u svim situacijama pa i u postupanju ako broj zaraženih počne rasti.

GRADONAČELNIK DUBROVNIKA PISAO BRITANSKOM PREMIJERU BORISU JOHNSONU

Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija

URED GRADONAČELNIKA

Franković razgovarao s veleposlanicom IrskeGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u utorak, 4.kolovoza tele-fonski sastanak s veleposlanicom Irske u Republici Hrvatskoj Olive Hempenstall. Tom prigodom gradonačelnik je veleposlanicu Irske pobliže upoznao s aktualnom epidemi-ološkom situacijom na širem području Dubrovnika koja je iznimno povoljna te sa svim uspostavljenim zdravstvenim sigurnosnim protokolima u postupanju sa zarazom. Gra-donačelnik je veleposlanici Hempenstall iznio recentne podatke o turističkom prome-tu i o broju zaraženih u Republici Hrvatskoj te je upoznao s novim dnevnim režimom slanja podataka u Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti. Raspolaganje eg-zaktnim i pravovremenim podacima presudno je za Dubrovnik prioritetna emitivna tržišta, a u koje spada i tržište Irske, u kojoj su još na snazi ograničenja za turistička putovanja, istaknuo je. Naime, upravo prema prijedlogu gradonačelnika podaci o no-vooboljelim te o ukupnim zabilježenim slučajevima zaraze koronavirusom odnedavno se u ECDC šalju podijeljeni prema županijama te zorno ističu Dubrovnik kao iznimnu sigurnu destinaciju i jedno od najpovoljnijim europskih odredišta za putovanja.

6 glasgrada 7.8.2020. 801

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

POVODOM DANA GRADA OPUZENA

Održana Svečana sjednicaSvečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Opuzena koja je održana povodom Dana Grada i blagdana sv. Stjepana, zaštitnika Opuzena nazočili su i župan Nikola Dobroslavić i zamjenica župana Žaklina Marević. Čestitajući gradonačelniku, predsjedniku Gradskog vijeća, vijećnicima i svim Opuzenkama i Opuzencima njihov dan, župan je istaknuo kako je ova gradska uprava u proteklih 12 mjeseci postigla izvrsne rezultate. „Čestitam na postignutom, na svim ostvarenim projektima, ali isto tako bih istaknuo kako su pred nama novi pro-jekti važni za Opuzen i cijelu Neretvu – Centar za poljoprivredu, Stručni poljoprivredni studij, Laboratorij za biljno zdravstvo, na-stavak projekta navodnjavanja i projekti iz Intervencijskog plana za Neretvu“, rekao je župan te dodao kako je Opuzen uspješan i kva-litetno vođen grad. O protekloj godini govorio je i gradonačelnik Grada Opuzena Ivo Mihaljević, a na sjednici su dodijeljena i javna priznanja najzaslužnijima.

TURISTIČKI PROMET U DNŽ ZA SRPANJ 2020.

Ostvareno 41% noćenja u usporedbi sa srpnjem 2019.Tijekom srpnja 2020. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 132.173 dolazaka i 862.649 noćenja. U srpnju 2020. godine ostvareno je 41 % noćenja u usporedbi s srpnjem 2019. godine. Trenutno se u Dubrovačko neretvanskoj županiji odmara 36.624 turista, od čega 29.190 stranih gostiju i 7.434 domaćih, što iznosi 50% u usporedbi sa istim danom prošle godine. Najbrojniji su domaći turisti, zatim turisti iz Poljske, Slovenije i Njemačke. U objektima u domaćinstvu se trenutno odmara 22.000 turista (53% prometa s početka kolovoza 2019. godine), dok se u hotelima bilje-ži oko 8.000 turista, što je 39 % u usporedbi s lanjskim početkom kolovoza. Izostanak turista iz SAD-a, Australije, Kine, Japana, Južne Koreje, Tajvana i drugih interkontinentalnih turista te turista iz niza Europskih zemalja poput Finske, Norveške, Irske (zemlje u kojima je Hrvatska među zemljama za koje je propisana obvezna četrnaestod-nevna karantena po povratku u domicilnu zemlju), snažno se odra-žava na turističke rezultate u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule, koja je povo-dom Dana Grada i blagdana zaštitnika Grada Sv. Todora održana 29.srpnja u kino dvorani korčulanskog Centra za kulturu, nazoči-li su i župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo. Zbog pandemije koronavirusa, ovogodišnja sjednica je održana u drukčijim uvjetima nego dosada, no, osim prigodnih obraćanja gra-donačelnika i uzvanika, i ove su godine uručena priznanja dobit-nicima nagrada Grada. Također, prije sjednice je održana i dodjela sportskih priznanja za 2019. godinu. Pozdravne riječi svim okuplje-nima su uputili gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris, u ime svih otočkih načelnika i gradonačelnika načelnik Općine Lumbarda Igor Kršinić te župan Nikola Dobroslavić. Župan Dobroslavić ovom je prilikom gradonačelniku, predsjedniku Gradskog vijeća, svim na-zočnim vijećnicama i vijećnicima te svim Korčulankama i Korčula-nima uputio čestitke povodom Dana Grada. U svom govoru župan je, među ostalim, istaknuo kako je Korčula dobro vođen grad, grad koji je biser u ogrlici ove županije. Tradicionalnu morešku Korčula-ni su, unatoč izmijenjenom programu, i ove godine mogli pratiti, ali uživo online, u izvedbi KUD-a Moreška, a misa i procesija u čast sv. Todoru održane su u poslijepodnevnim satima.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica župana Žaklina Marević te rav-nateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić sastali su se 30.srpnja u Metkoviću s predstavnicima općina i gradova s po-dručja Neretve koji sudjeluju u posebnom instrumentu za korište-nje EU fondova – Intervencijskom planu. „Intervencijski plan Grada Metkovića, Grada Opuzena te općina Kula Norinska, Pojezerje, Sliv-no i Zažablje” dokument je za koji je inicijativu za izradu dalo Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a nastavno na Zaključak Vlade Republike Hrvatske od 12. veljače 2019. godine u cilju razvoja depriviranih područja Dubrovačko-neretvanske županije. Gradovi i općine sada se trebaju usuglasiti o projektima koji će ući u Plan, a u pripremi projekata pomoć će im pružati Ministarstvo i Regionalni koordinator – RRA Dunea. Intervencijski planovi su strateški i ope-rativni planski dokumenti koji ukazuju na jasnu viziju i ciljeve ra-zvoja pilot područja te istovremeno sadrže strateški usmjeren skup projekata koji integriraju „infrastrukturne” aktivnosti sa „soft” ak-tivnostima iz različitih područja ulaganja (npr. zaštitu okoliša, kul-turnu baštinu, turizam, promet, poduzetništvo, ruralni razvoj i sl.). Ovim intervencijskim planom bit će definirana ciljana teritorijalna ulaganja usmjerena na fizičku, gospodarsku i socijalnu regeneraciju šest depriviranih područja, odnosno spomenutih općina i gradova iz doline Neretve, a s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, is-ključenosti i siromaštva. Tako su na današnjem sastanku predstav-nici gradova i općina istaknuli najvažnije razvojne projekte koje će, prema uputama i u suradnji s resornim ministarstvom, pripremati za financiranje u predstojećem financijskom razdoblju. Također, danas je na sastanku potpisan i Sporazum o suradnji u pripremi i izradi Intervencijskog plana između regionalnog koordinatora ra-zvoja DNŽ Regionalne razvojne agencije DUNEA i prethodno spo-menutih jedinica lokalne samouprave iz Neretve.

KORČULA

Dan Grada Korčule i blagdan sv. Todora

ZA GRADOVE METKOVIĆ I OPUZEN TE OPĆINE KULA NORINSKA, POJEZERJE, SLIVNO I ZAŽABLJE

Započela priprema izrade Intervencijskog plana

801 7.8.2020. glasgrada 7

Župan Nikola Dobroslavić uputio je 30.srpnja imamu dubrovačkom Salkanu ef. Heriću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti čestit-ku povodom Kurban-bajrama, koju prenosimo u cijelosti:Poštovani gosp. Heriću, U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno ime Vama i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom Kurban-bajrama. Želim da Vam ovaj veliki blagdan donese mir, blagostanje i među-sobno razumijevanje te da ga provedete u radosti zajedno sa svojim najbližima. Neka Vam Bajram bude sretan, a ovo blagdansko vrijeme neka Vas ispuni vjerom i snagom za sve što predstoji.Bajram Šerif Mubarek Olsun! S poštovanjem,ŽupanNikola Dobroslavić

U METKOVIĆU

Održan sastanak Organizacijskog odbora Maratona lađaU Metkoviću je 30.srpnja održan sastanak Organizacijskog odbora Maratona lađa, na kojemu je bilo riječi o završnim pripremama za ovogodišnji, 23. po redu Maraton lađa na Neretvi.Sastankom je predsjedao župan Nikola Dobroslavić, a nazočili su zamjenica župana Žaklina Marević, gradonačelnik Grada Metkovića Dalibor Milan, gradonačelnik Grada Opuzena Ivo Mihaljević i za-mjenik gradonačelnika Grada Ploča Zoran Majstrović te predsjed-nik Udruge lađara Neretve Luka Oršulić. Predsjednik Udruge lađara Oršulić kazao je kako će ovogodišnji Maraton lađa, zbog pandemije koronavirusa, biti značajno drukčiji od svih dosadašnjih, a pri čemu je zasigurno najveća organizacijska promjena što će se održati bez gledatelja. No, dodao je, izravan prijenos utrke svi će moći pratiti na programu Hrvatske radiotelevizije. Zanimljivo je i kako je ove godi-ne, rekao je Oršulić, za utrku prijavljeno više lađara nego je to bilo prošle godine. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je među ostalim kako je Maraton lađa sjajna tradicija koja promiče bogatu neretvan-sku baštinu te Udrugu lađara Neretve pohvalio za provedene ak-tivnosti, a posebice za pripremu i način organizacije ovogodišnjeg Maratona lađa u vrijeme pandemije. Također, župan je kazao kako je dogovor s HRT-om o izravnom prijenosu hvalevrijedan te je pri-tom zahvalio Hrvatskoj radioteleviziji što će omogućivanjem praće-nja utrke, unatoč pandemiji i novim uvjetima, Maraton lađa i dalje biti dostupan svima onima koji u njemu žele uživati.

Izaslanstvo DNŽ: župan Nikola Dobroslavić, ravnateljica Zavoda za mediteranske kulture Mara Marić i ravnateljica Dunea-e Melanija Milić razgovarali su 31.srpnja u Ministarstvu poljoprivrede s mi-nistricom Marijom Vučković o razvoju poljoprivrede na području DNŽ.Župan je čestitao ministrici na ponovnom imenovanju na tu odgo-vornu dužnost.Razgovaralo se o planovima Ministarstva i Županije na području poljoprivrede i načinu realizacije važnih projekata za Županiju koje podržava i Ministarstvo: Centar za poljoprivredu u Opuzenu, Struč-ni studij u poljoprivredi, Kontrolni laboratorij za biljno zdravstvo, Proizvodna organizacija, Skladišno distribucijski centar u Neretvi, treći LAG na području Županije.Govorilo se i o pomoći poljoprivrednicima, napose vinarima, za prevladavanja posljedica COVID-19 i o mjerama za ruralni razvoj u novoj sedmogodišnjoj perspektivi.

Povodom osvajanja naslova pobjednika Kupa Hrvatske, župan Niko-la Dobroslavić uputio je čestitku kadetima VK Jug, koju prenosimo u cijelosti:Dragi naši mladi vaterpolisti, cijenjeno vodstvo kluba, Izuzetno me obradovala vijest o vašoj pobjedi i naslovu pobjedni-ka Kupa Hrvatske, kojim ste učinili ponosnima ne samo svoj klub i svoje obitelji već svoj grad i svoju županiju. Vaši uspjesi su potvrda tradicije i izvrsnosti u VK Jug. U ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime upu-ćujem vam iskrene čestitke, uz želje za još puno dobrih utakmica i izvanrednih rezultata. S poštovanjem,ŽUPANNikola Dobroslavić

URED ŽUPANA

Čestitka Jugu AO na osvajani kadetskog Kupa Hrvatske

POVODOM KURBAN-BAJRAMA

Župan uputio čestitku vjernicima islamske vjeroispovijesti

ŽUPAN S MINISTRICOM VUČKOVIĆ

O razvoju poljoprivrede u županiji

8 glasgrada 7.8.2020. 801

Polaganjem vijenaca i palje-njem svijeća kod Spomen-križa na groblju Boninovo, a potom i kod Spomenika pobjedi na Vje-trenom mlinu u Stupi 4.kolovo-za je povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja odana po-čast svim stradalim i poginulim braniteljima te svim civilnim žr-tvama Domovinskog rata.Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju kod Spomenika pobjedi i ovog puta podsjetio na teške, ali ponosne dane u kojima je oslobođen hrvatski teritorij od agresora i stvorene pretpo-stavke za stvaranje moderne hr-vatske države.„Veličanstvenom vojno-redar-

stvenom operacijom Oluja toč-no prije 25 godina oslobođen je Knin, omogućena je mirna rein-tegracija hrvatskog Podunavlja, bihaćka enklava je spašena od genocida.5. kolovoza je dan kada se pri-sjećamo svih naših poginulih i stradalih branitelja, civilnih žrtava rata i njihove žrtve koja nam je omogućila slobodu, koja nam je omogućila izgradnju suverene, neovisne i moderne države. Sa zahvalnošću i pije-tetom odajemo počast, ponosni što živimo u Republici Hrvat-skoj, zemlji koja je uvažena čla-nica Europske unije i NATO-a, zemlji koja je mala, ali je važan čimbenik u međunarodnim od-

nosima“, rekao je među ostalim župan Dobroslavić. Dana 4.kolovoza je također odr-žan i tradicionalni domjenak za sve udruge proizišle iz Domo-vinskog rata.

U sklopu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahval-nosti i Dana hrvatskih branitelja 5.kolovoza je u dubrovačkoj Ka-tedrali održana i Misa za Domo-vinu.

DUBROVNIK

Obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Zbog neizvjesnosti oko razvoja COVID-19 pandemije i mjera koje su trenutno na snazi u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, šesto izdanje Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik odgađa se za 2021. godinu.Obzirom na postojeća ograničenja u organizaciji većih događaja i kontinuirano donošenje novih mjera čiji je cilj suzbijanje širenja ko-ronavirusa, Du Motion čak ni uz najviše organizacijske standarde, u ovim okolnostima ne može garantirati vrhunski trkački događaj i sigurno okruženju za sve sudionike. Slijedom toga je, u dogovoru s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i partnerima, kao i temeljem preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, donio odluku o odgodi.”Ovo je iznimno teška situacija za nas jer smo već jednom odgodili cijeli događaj i uložili jako puno energije, truda i financijskih sred-stava kako bi se ovogodišnje utrke naposljetku ipak održale. Pro-teklih smo mjeseci pažljivo pratili situaciju i nadali se poboljšanju, no uzevši u obzir trenutne okolnosti kao i činjenicu da više od 85% naših trkača dolazi iz inozemstva, ovakva je odluka jednostavno ne-minovna. Odgoda Du Motiona za 2021. naša je dužnost prema svima njima, kao i cijelom našem timu, volonterima, građanima Dubrov-nika i društvu općenito jer su njihova sigurnost i zdravlje uvijek na prvom mjestu.”, izjavio je direktor Du Motiona Alen Bošković.Organizatori se nadaju kako će trkači razumjeti i podržati njihovu odluku jer svi su svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se trenutno na-lazi čitav svijet, kao i činjenice da jedino kroz zajedničko odgovorno ponašanje možemo doprinijeti zaustavljanju pandemije i što rani-jem vraćanju normalnom tijeku društvenog života.Budu li to prilike dozvoljavale, šesti Du Motion održat će se u svom tradicionalnom proljetnom terminu, 24. i 25. travnja 2021.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uoči 25. obljetni-ce vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu odlikovao je devetoricu ratnih zapovjednika Redom Petra Krešimira, a među njima je i bivši ratni zapovjednik obrane Dubrovnika, general Nojko Marinović.Nojko Marinović je, prije bijega sa suprugom i djecom iz garnizo-na u Trebinju 19. rujna 1991. u Dubrovnik, bio zapovjednik Istočno-hercegovačke 472. brigade JNA, te je bio jedan od glavnih kreatora obrane Dubrovnika.Svoje znanje, stručnost i hrabrost stavio je u službu domovine, te je zasluženo dobio ovo priznanje koje je trebao dobiti i ranije.

DONESENA ODLUKA

COVID 19 odgodio Du Motion za 2021.

UOČI OBLJETNICE OLUJE

Predsjednik RH Zoran Milanović odlikovao Nojka Marinovića

801 7.8.2020. glasgrada 9

Grad Dubrovnik u ulozi raspisi-vača i investitora te Udruženje hrvatskih arhitekata kao pro-voditelj/organizator objavili su rezultate natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitek-tonsko-krajobraznog rješenja Parka Gradac sa širim urbanim krajobraznim pojasom.Za pobjednički rad ocjenjivački sud izabrao je onaj autora An-tuna Sevšeka, Melite Čavlović, Damira Gamulina, Vesne Hrga Martić i suradnice Ane Šverko. Osmeročlani ocjenjivački sud pohvalio je racionalnost rješenja te jasnoću koncepta i vizije stva-ranja novog jedinstvenog obliko-vanja prostora Parka.Rješenje će poslužiti kao podloga za izradu daljnje projektno-teh-ničke dokumentacije. Druga nagrada dodijeljena je radu autora Alena Žunića, Ree Mihelko, Karla Lauca, Frana Po-lana, Siniše Bjelice, Marka Urse i suradnika, a treća timu autora koje čine Lea Đurović Ruso, Mia Erak, Jurica Dragićević, Petra Matić, Anita Trojanović, Pavo Đukan, Petra Radonić sa surad-nicima. Rad Mladena i Minje Još-

ić i grupe autora ocijenjen je kao četvrti najbolji.Autorski tim pobjedničkog rada za svoje je rješenje osvojio i na-gradu u iznosu 72.000 kuna. Novčane nagrade dobili su i ostali nagrađeni autori radova, a kreću se od 18.000 kuna za četvrtu nagradu, preko 36.000 kuna za treću i 54.000 kuna za drugu nagradu.Cilj natječaja, koji se provodio od 19. svibnja do 21. srpnja 2020., bio je iznaći najbolje oblikovno, funkcionalno i ekonomično rje-šenje Parka Gradac sa širim ur-banim krajobraznim pojasom. U okviru zone B cilj natječaja bio je prikupiti kvalitetna i stručna ur-banistička rješenja koja će obalni potez od vile „Čingrija“ do kraja parka sagledati kao jedinstveni funkcionalni i oblikovni urbani krajobrazni pojas. Posebni cilj natječaja je osigurati mogućnost korištenja prostora Parka Gradac kao višenamjenskog gradskog prostora - pozornice za odvija-nje privremenih i povremenih događanja sukladno potrebama Javnih ustanova u kulturi Grada Dubrovnika kao i drugih dionika.

Grad Dubrovnik je zakupcima poslovnih prostora u vlasništvu Grada i zakupcima javnih povr-šina ispostavio račune za mje-sec srpanj. Ukupni obračunati iznos za poslovne prostore u srpnju iznosi 285.000 kuna, dok je u ime najma javnih površina fakturirano 75.600,00 kuna.Od navedenog ukupnog iznosa za poslovne prostore 187.000 kuna obračunao je po stopi od 7 posto od iznosa definiranog ugovorima, dok se 98.000 kuna odnosi na zakupce koji suklad-no donesenim odlukama ne podliježu umanjenju ugovore-ne zakupnine.Ugovoreni, a zahvaljujući na-vedenim mjerama, umanjeni iznos za poslovne prostore tako u srpnju prelazi 2,5 miliju-na kuna, a umanjeni iznos naj-ma javnih površina veći je od milijun kuna. U sklopu mjera za pomoć gospodarstvenicima pogođenim epidemijom virusa COVID-19, korisnicima poslov-nih prostora i javnih površina na ovaj način u jednom mjese-cu oproštena je naplata od go-tovo 4 milijuna kuna.Podsjetimo, sukladno zaključ-

cima Gradskog vijeća iznos za-kupnine obračunava se prema postotku ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika sukladno službenim podaci-ma Turističke zajednice Grada Dubrovnika, a na način da su za tekući mjesec 2020. godine mjerodavni podaci usporedbe prethodnog mjeseca u odnosu na taj mjesec 2019. godine.Treba napomenuti i da je Grad Dubrovnik oslobodio od pla-ćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvla-sništvu Grada Dubrovnika za mjesece srpanj, kolovoz i ru-jan 2020. godine sve udruge i društvene organizacije. Od prava na smanjenje zakupnine poslovnih prostora izuzete su trgovine mješovitom prehram-benom robom na užem grad-skom i prigradskom području, ljekarne, tele operateri i držav-na tijela.U nastavku provedbe navedenih mjera Grad Dubrovnik oslobo-dit će od plaćanja zakupnine za korištenje javnim površinama sve zakupce u kategoriji kios-ci, kao i stolovi i stolice ispred ugostiteljskih objekata u raz-doblju od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2021. U istom periodu za poslovne prostore u vlasniš-tvu ili suvlasništvu Grada Du-brovnika vrijedit će umanjenje ugovorenog iznosa zakupnine za 99%, osim za prethodno na-vedene izuzetke.

ZAVRŠEN NATJEČAJ ZA IDEJNO RJEŠENJE PARKA GRADAC

Izabran pobjednički rad

GRAD DUBROVNIK POMOGAO ZAKUPCIMA

UMANJENJE UGOVORENE ZAKUPNINE

Korisnicima poslovnih prostora i javnih

površina u jednom je mjesecu oproštena

naplata od gotovo 4 milijuna kuna

10 glasgrada 7.8.2020. 801

Dvostruki grifon na kapitelu može se tu-mačiti religijsko-simboličkim značenjem. A glave lavova koje su kao rigalice smještene u kutovima Velikog klaustra, kao i četiri njiho-ve glave na fontani u klaustru, te dvije velike glave lavova u Malom klaustru, imaju druk-čija objašnjenja. One su tu kao „maskeroni“ zbog praktične ali i ukrasne funkcije.Ali kapitel 53, koji na kutovima, na sve četi-ri strane ima po jednu skulpturu mladića i sa svake dijagonalne strane po jednu glavu lava, zahtijeva temeljitije teološko promi-šljanje. Lavovi su predočeni u stiliziranom reljefnom ukrasu plodova šipka, s malom razlikom u veličinama glava. Reljef lava na sjevernoj strani malo je veći i ima otprilike visinu kao i skulpture glava mladića na kuto-vima kapitela. Radi se o biblijskoj simbolici, ali tumačenje ovog prikaza Objave i nije tako jednostavno.Lav naime ima veliko simboličko bogatstvo i može značiti puno toga. Njega se drži za kralja među životinjama, pa se ta simbolič-nost kroz povijest često prenosila i na ljud-sko područje. Kod mnogih naroda vezan je za božanstvo, a kod nekih je i simbol sunca. Osim toga, s njim se povezuje pozitivna i ne-gativna simbolika, koju je preuzela i Biblija (usp. Iz 1,4; Jer 27,44; Dn 6,23 i sl.). Tako i kr-

šćanska tradicija pridaje lavu duhovno zna-čenje i simbolično ga povezuje s ustrajno-šću u vjeri u teškoćama. Zato je on i simbol evanđelista Marka.Da se na reljefu kapitela 53 radi o glavama lavova otkriva griva svojstvena njima. Zato, ako uzmemo da su dva lava u stvari lav i la-vić, na što upućuje razlika u njihovoj veliči-ni, i ako mladiće na kutovima zamislimo kao pastire, onda je ovdje prepoznatljiva tvrdnja proroka, koji govori o borbi Jahve protiv Asi-rije: „Da, ovako mi reče Jahve: ´Kao što lav ili lavić nad plijenom reži, pa i kad se strči na njega mnoštvo pastira, on se ne prepada vike njihove, nit’ za njihovu graju mari – tako će Jahve nad vojskama sići da vojuje za goru Sion, za visinu njezinu´” (Iz 31,4). Ako se pak zadržimo na simbolici lava koji označava sv. Marka evanđelista, onda četiri mladića mogu označavati četiri strane svijeta i ljude kojima je namijenjeno Evanđelje. Tumačenje simbolike brojeva kako to čini sv. Augustin također ide u sličnom smjeru. Broj četiri on povezuje s grčkim riječima koje označavaju strane svijeta: anatolé, dysis, arhtos, me-semthría, a znače istok, zapad, sjever i jug. U

njihovim početnim slovima, otkriva on ime prvog čovjeka Adam(a). Ta grčka slova, koja su u stvari i grčke brojke, Augustin povezuje s bogatom biblijskom simbolikom brojeva, koja uključuje višestruka moguća tumače-nja. I brojevi možda mogu ponuditi prihvat-ljivo simboličko tumačenje, jer na kapitelu 50 također je pedeset kugli šipka i mogu simbolički značiti Pedesetnicu – Duhove, rođendan Crkve. Ako je na kapitelu 53 isto tako pedeset i tri kugle šipka, koje se simbo-likom brojeva opet može povezati s Crkvom i s Presvetim Trojstvom, onda prikaz ovog kapitela možemo povezati s Uskrsom ili s himnom vazmene osmine, koji glasi: „Crkvo, novi grade sveti, pjevaj danas pjesmu novu! Uskrsnuća nada evo, smrtnicima svima sva-nu! Starog zmaja Vođ naš svlada Lav iz roda Judinoga. Silnim glasom mrtve zove: ̀ Ustajte na život novi!`.“ „Lav“ je, naime, pralik Krista Otkupitelja i uskrslog Gospodina, koji je pod tim imenom u Bibliji više puta proročki navi-ješten. A to proroštvo je i ostvareno, kako to zadnja njezina knjiga ističe: „… pobijedio je `Lav` iz Judina plemena“ (Usp. Otk 5,5).

FRA STIPE NOSIĆ

KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

Lavovi na kapitelu

Da se na reljefu kapitela 53 radi o glavama lavova otkriva griva

svojstvena njima. Zato, ako uzmemo da su dva lava u stvari

lav i lavić, na što upućuje razlika u njihovoj veličini, i ako mladiće na kutovima zamislimo kao pastire,

onda je ovdje prepoznatljiva tvrdnja proroka, koji govori o borbi Jahve protiv Asirije

OPĆINA KONAVLE

UZ DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Položeni vijenci u ČilipimaPovodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, načelnik općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem i predsjed-nikom Općinskog vijeća Ivom Simovićem te drugim suradnicima položio je cvijeće i zapalio svijeće 4.ko-lovoza ispred spomenika Konavoska mati u Čilipima. Načelnik je još ranije svim žiteljima Konavala uputio čestitku povodom ovog velikog hrvatskog blagdana.

801 7.8.2020. glasgrada 11

KONAVOSKA BAŠTINA PRIREDIO: NIKŠA VIOLIĆ

Najjužniji dubrovački otoci iz nalaze se ispred prostranog zaljeva Župe dubrovačke. Stoljetna pripadnost Dubrovačkoj Republici, doprinijela je da i su i oni dio bogate dubro-vačke povijesti. Tragovi iz prahistorijskog doba pronađeni su na Mrkanu i Bobari.Na otoku Mrkanu nalazilo se ranokršćan-sko svetište, nad kojim je kasnije sagrađe-na crkvica sv. Mihovila. Ostatke ove crkvice povjesničari svrstavaju u predromaničke spomenike Južne Dalmacije i datiraju ih u 9. i 10.st. Na Mrkanu se nalazio benediktinski samostan koji se u arhivskim dokumentima prvi put spominje 25. VI. 1218.g. U sklopu ovog samostana bila je crkva Gospe Snježne koja je propala tijekom 15.st. Iz jednog arhiv-skog spisa navodi se da je početkom 13.st. prior ovog samostana Tripo, dao ženi kipara Mihajla iz Bara na obrađivanje sve zemlje na otocima Mrkanu i Supetru.Benediktinci su na otoku živjeli oko 100 godina i napustili su Mrkan oko 1226.g. Po-sljednji benediktinski opat ovog samostana navodi se Mato Grubišić Ranjina, a posljed-nji redovnik bio je petrus Demercana koji se preselio u lokrumski samostan u kojem se spominje 1296.g. Postoji teorija da je na Mr-kanu bila i crkva sv. Marka, po kojoj je otok i dobio naziv. Već 1244.g.Mrkan je bio u posjedu dubrovačke vlaste-linske obitelji Telfa. Vlastelin Nikola Sorgo u svom testamentu iz 1365.g. ostavlja svoj posjed u Župi, Gospinoj crkvi na Mrkanu. Trebinjski biskup Slav bio je prognan 1252.g. iz svoje dijeceze, Trebinja od raškog vladara Uroša I. Biskup je prebjegao u Dubrovnik i Dubrovčani ga sklanjaju u benediktinski sa-mostan na Mrkanu. Biskup Slav se više nije vračao u Trebinje, jer poslije Uroša I. vladali su njegovi sinovi koji su kao i otac bili veliki protivnici kršćanstva.Vlastelin Telfa daruje 1284.g. mrkansko tre-binjskom biskupu otoke Mrkan, Bobaru i Supetar da se ima gdje smjestiti i od čega se uzdržavati. Od tada Mrkansko-trebinjski biskup stoluje kao administrator ovih otoka. Malo Vijeće je 1322.g. biskupu dalo i manju novčanu potporu.Kada je na Mrkan došao prvi biskup Nikola, zatekao je samostan opustošen od kuge koja je u to vrijeme harala dubrovačkim područ-jem. U ovaj samostan sklanjali bi oboljele od kuge. Biskupova rezidencija na Mrkanu na-lazila se do 1377.g. Te godine biskup ustupa samostan za dubrovačku karantenu. Potom dubrovačka vlada biskupu ustupa kuću u Gradu tako da je Trebinjsko-mrkanski bi-skup dobio mogućnost da i dalje stoluje. Po-sljednji Trebinjsko-mrkanski biskup koji je

stolovao u Gradu bio je Mihovil Natalis od 1443 – 1456.g. Zanimljivo je da je ovaj biskup umro 1456.g. u vrijeme haranja kuge u Du-brovniku i bio je sahranjen u crkvi sv. Miho-vila na Mrkanu.Dubrovačka vlada donosi odluku 29.VII. 1377.g. da domaći ljudi i stranci koji dolaze iz okuženih ili sumnjivih područja ne smiju se primiti u Grad ni na dubrovački teritorij dok ne izdrže 40 dana izolacije na Mrkanu. I nakon izdržane karantene dobili bi potvrdu od liječnika sa kojom su mogli uploviti u du-brovačku luku. Ta prva karantena – kontumac, prema za-pisu „Liber viridis cap.XLIX,fol. 78“, bila je jednostavna pa su putnici i trgovci stanovali za vrijeme karantene u napuštenom bene-diktinskom samostanu i u daščarama. Ta ka-rantena na Mrkanu je najstarija i bila je prva u Evropi, a u upotrebi je bila do 1482.g.Dubrovnik je 6. travnja 1667.g. zadesio ka-tastrofalan potres. Tri trećine Grada bile su srušene i ono što nije učinio potres dokraj-čio je veliki požar koji je počeo harati drugi dan poslije potresa, a poginulo je oko 1800 stanovnika. Među ostalim gradskim zdanji-ma bila je srušena i kuća Trebinjsko-mrkan-skog biskupa. Teže je bio oštećen samostan na Lokrumu, a na Mrkanu, stari samostan, samostanska crkva i otočne – popratne kuće.Posljednja misa na Mrkanu služila se uoči samog potresa. Od te godine otoci Mrkan, Bobara i Supetar prepušteni su zaboravu i pustoši. Povjesničar Cvjetković navodi da su na otoku Mrkanu benediktinci posjedovali vinograd i voćnjak.Velika građevinska djelatnost u Dubrovniku bila je u prvoj polovini 14.st. i tada je bio ob-novljen i samostan na Mrkanu. Visina oto-ka je 67 m. i oko 1900.g. bio je još crkovni posjed. Danas se još vide ostaci crkvice, sa-mostana i orsana. Kompleks je obrastao br-šljanom i raslinjem što još više ubrzava nje-govo urušavanje. Danas su Mrkan i Bobara zaštićeni kao posebni ornitološki rezervat galeba klaukovca. U blizini Mrkana, sa nje-gove istočne strane nalazi se škoj – greben sv. Barbare. Iz pisanih dokumenta saznaje se da su se na tom škoju oko 1818.g. još vidjele ruševine jedne kuleSa suprotne strane Mrkana je otok Bobara visok 45 m. Na njemu ima još malo zelenila. Pretpostavlja se da se na Bobari nekada na-lazio benediktinski samostan sv. Barbare po kojoj je otok i dobio ime. Budući se na otoku i danas nalaze ostaci starih bedema u dužini do 50 m. vjerojatno je moguća pretpostavka o postojanju ranokršćanske crkve sv. Bar-bare. Stanovnici Župe dubrovačke na otoke Mrkan i Bobaru barkama su dovodili krupnu stoku na ispašu, a poslije drugog svjetskog rata na otoku su se bili razmnožili kuneji.Otok Supetar je u blizini Cavtata. Najmanji

je otok i visok je samo 8 m. Na otoku ima nešto malo borova, stabala i zelenila makije. Pretpostavlja se da je i na Supetru postojao samostan sv. Petra koji je kao i ostala dva, pripadao benediktincima. Povjesničari pret-postavlaju u svojim pisanim djelima da je najvjerojatnije od svoje izgradnje bio prio-rat, odnosno emitaža samostana na Mrka-nu i Bobari. Prema pisanju Lj. Kovačevića i Žeravice samostan na otoku Supetru, na-vodno je dao izgraditi sv. Jeronim (zaštitnik Dalmacije), u 4. st. Od ovog samostana više nema tragova jer je kamen od njegovih zido-va upotrebljen pri izgradnji Cavtata.Od samostanske crkve koja se nalazila ne-posredno uz samostan, danas se mogu vi-djeti još samo temelji. Vidljivi su još i ostaci zidova do 2 m. visine, te nekoliko kamenih gomila. Ravenjanin navodi legendu po kojoj je stari Epidaur bio uništen u vremenu kad su njegovi stanovnici hodočastili hram na otoku Supetru. Iz jednog starog pisanog do-kumenta saznaje se da se na Supetru nala-zila crkva sv. Petra po kojoj je navodno otok i dobio ime. A najstariji pisani dokument o Supetru je iz oporuke Dubrovčanina Gun-dulića iz 1234.g.U jednoj oporuci iz 1284.g. navodi se da je na Supetru samostan sv. Petra. Polovicom 15.st. na otoku je bio najveći dubrovački ka-menolom iz kojeg se vadio kvalitetan kamen za izgradnju i nadogradnju građevina, zidina u Gradu i izgradnju u dubrovačkoj okolici. Navodno se uslijed vađenja kamena, smanji-la i visina Supetra tako da mu je danas visi-na samo 8 m. Stari Župljani su kazivali da su Župljani negda išli na Supetar i tamo iz ka-mena izrađivali pila (kamenice za spremanje maslinovog ulja). Komunistička vlast bivše države u veljači 1948.g. nacionalizirala je ova tri otoka župskog zaljeva, a kuća Trebinjsko mrkanskog biskupa nacionalizirana je 1961.g.Početkom 15.st. na otoku su se nalazilo ne-koliko drvenih kuća za smještaj oboljelih od kuge. Ove kuće u vrijeme haranja velikih epidemija bile bi pune gubavaca. Danas je na istočnoj strani otoka u kamenu isklesa-na kada u kojoj je poslije II. svj. rata navodno liječio neki poznati doktor. Poslije završetka Domovinskog rata, na Supetru je izgrađen veoma slikoviti ugostiteljski objekt sa pro-stranom terasom. Na manjoj livadi do ovog objekta, bio je uređen improvizirani podij na kojemu su se ljeti posjetiteljima priređivale kazališne predstave. U vrijeme Dubrovačke Republike, župski ribari su svoje ribolovno područje imali oko otoka Bobare, a ribari iz Oboda i Cavtata svoje ribolovno područ-je imali su oko otoka Mrkana. U sadašnje vrijeme ova tri dubrovačka otoka ljeti rado posjećuju mnogi izletnici, kupači, dubro-vačke udruge, a područje oko ovih otoka je poznato ribolovno područje. Na Supetru je i nudistička plaža.

Otoci Mrkan, Bobara i SupetarKarantena na Mrkanu je

prva i najstarija u Evropi, a u upotrebi je bila do 1482.

12 glasgrada 7.8.2020. 801

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Na 23. sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka koja je održana u utorak, 4. kolovoza 2020. jedna od točaka je bila i Prihvaćanje Odluke o izradi izmjena i do-puna Urbanističkog plana uređenja ‘’Sre-breno II’’.Urbanistički plan uređenja ‘’Srebreno II’’ (Službeni glasnik Općine Župa dubrovač-ka 10/12) izrađen je sada već davne 2012. godine, sukladno zajedničkim dogovorima tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom, sada Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.Unutar obuhvata plana, na centralnom prostoru, na zemljištu u državnom vlasniš-tvu planirana je izgradnja višenamjenskog kongresnog centra s pratećim sadžajima, te dijelom sadržaja javne i društvene na-mjene. Nakon izrađenih više analiza i studija koje su se bavile traženjem najpovoljnije loka-cije, Vlada Republike Hrvatske je 01. ve-ljače 2019. godine, na svojoj 141. sjednici, Zaključkom u vezi s realizacijom Projek-ta izgradnje višenamjenskog Kongresnog centra Dubrovnik okončala postupak oda-bira lokacije budućeg kongresnog centra čime je postalo jasno da se planirani kon-gresni centar neće realizirati na području Općine Župa dubrovačka.Isto je potvrđeno na sastanku kojeg su 01. veljače 2019. u prostorijama Općine Župa dubrovačka održali općinski načelnik Op-ćine Župa dubrovačka sa suradnicima i predsjednik Vlade RH, gosp. Plenković sa suradnicima. Budući da planirani kongresni centar više nije predviđen na predmetnoj lokaciji u Kuparima te se ukazala potreba za redefiniranjem svih mogućnosti i budu-ćih namjena predmetne zone dogovoren je početak aktivnosti oko postupka izrade iz-mjena i dopuna UPU-a ‘’Srebreno II’’.

Općina je tada jasno zatražila da navede-no zemljište ni u kojem slučaju ne smije biti predmet prodaje jer se radi o zoni koja svojim centralnim položajem i svom po-trebnom infrastrukturom jamči ravnomje-ran i održivi razvoj uz urbanističko plani-ranje sadržaja javne i društvene namjene potrebnih kako samoj Općini tako i širem području i iznimno je važna tj. neophodna za ravnomjeran razvoj funkcija šireg po-dručja.Aktivnosti su nastavljene kroz više sastana-ka s predstavnicima Ministarstva državne imovine i ostalu službenu korespondenciju, a kroz postupak izrade i donošenja izmje-ne i dopuna UPU-a ‘’Srebreno II’’ (Službe-ni glasnik Općine Župa dubrovačka 10/12) potrebno je za zonu koja se nalazi unutar

obuhvata k.o. Brašina Nova (državno ze-mljište ukupne površine cca 8,3 ha, koje u naravi predstavlja prostor auto kampa i ostalih površina unutar obuhvata ex. ‘’VUU Kupari’’ sjeverno od državne ceste D8) ana-lizirati mogućnosti te definirati prvenstve-no zonu sportske i rekreacijske namjene potrebnu Općini Župa dubrovačka, a zatim i mogućnost i potrebu smještaja ostalih sadržaja lokalnog i regionalnog karaktera: srednje i visoko obrazovanje, zdravstveni sadržaji, kulturni sadržaji, sportski sadrža-ji, mogućnost za razvoj ostalih centralnih gradskih funkcija te javnih površina i po-trebne infrastrukture (prometnice, par-kovni sadržaji, trg i sl.), naravno uz analizu cjelovite postojeće i planirane mreže u od-nosu na planirane djelatnosti.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

Izrada izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ‘’Srebreno II’

Privremena novčana pomoćZbog situacije prouzrokovane pandemijom korona virusa, u kojoj su se mnogobrojne obitelji sa područja naše Općine našle u nezavidnoj financijskoj situaciji, u proraču-nu Općine Župa dubrovačka kroz Izmjene i dopune osigurana su sredstva u iznosu od 300.000, 00 kuna na stavci socijalne skrbi.Vijećnici su prihvatili Odluku o privremenoj novčanoj pomoći koju je na sjednici Općin-skog vijeća predstavila Katarina Barović, vo-diteljica Odsjeka za društvene djelatnosti i kulturu: „Nakon što smo sa Zavodom za za-pošljavanje došli do brojke od 250- 300 ljudi koji su od 1.travnja pa nadalje ostali bez po-sla, formirali smo prijedlog Odluke sukladno kojoj se odobrava novčana pomoć u izno-

su od 1.000,00 kuna jednokratno korisniku koji je zbog nepovoljne ekonomske situaci-je uzrokovane pandemijom dobio poslov-no-uvjetovani otkaz, a koji je u prethod-noj, 2019. godini bio zaposlen minimalno 6 mjeseci. Dakle pomoć dobiva pojedinac, a ne kućanstvo. Svoj status korisnik dokazuje potvrdom sa Zavoda za zapošljavanje iz koje mora biti razvidno da je trenutno nezapo-slen i da je ostvarivao pravo na naknadu sa Zavoda. A one osobe koje su u 2019. godini bile bar 6 mjeseci u radnom odnosu i nisu ostvarile pravo na naknadu sa Zavoda svoj status dokazuju potvrdom o radu sa Hrvat-skog zavoda za Mirovinsko osiguranje. Na ovaj način koji ide kao trenutna mjera za

pomoć najugroženijima u ovoj proračun-skoj godini, Općina Župa dubrovačka želi olakšati svakodnevnicu svima koji su dobili otkaz ili im nije produžen ugovor o radu. U narednom periodu nastojat ćemo osigurati dodatna sredstva kako bi se pomoć ponovi-la. Uz donesenu Odluku o privremenoj nov-čanoj pomoći, redovno se provodi Odluka o socijalnoj skrbi sukladno kojoj se obiteljima koje se trenutno nađu u nepovoljnoj finan-cijskoj situaciji dodjeljuje Jednokratna nov-čana pomoć. Po istoj Odluci, s početkom nove školske godine dodijelit će se i pomoć obiteljima sa niskim primanjima za kupnju školskog pribora za svako dijete koje se re-dovno školuje.„

801 7.8.2020. glasgrada 13

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

Nema važnije teme koja svijet muči već mje-secima, od one o Koroni 19. Virus je većini zemalja svijeta krivac za rasulo gospodar-stva, pad standarda, i raspoloženja građana.A za neke, tek najveća podvala i zavjera u povijesti čovječanstva. Onih, koji vjeruju u podvale, ili teoriju zavjere sve je više. U nas ih zagovaraju pjevači, sportaši ali ima i aka-demskih građana. Ono što jednima zvuči k’o izmišljena teorija zavjere, druge upućuje na opasnost velike zamjene, ili ti ga, tajni plan da zapadni svijet nasele migranti, pretežno – islamisti. Tobože, dok nas svakodnevno zastrašuju brojem novo zaraženih, nema ni riječi o tisućama izbjeglica, s kojima su pri-je počinjale i svršavale svake vijesti. I fakat, mora bit, da su se siroti Sirijci i Afganistanci, vratili pješke doma. Napustila ih sreća, i to baš, kad’ im je bila najpotrebnija. K’o da ti se u zahodu imberla parapet na gaćama, baš kad’ ti je, da oprostiš, velika nužda hitna i - nužna.Bilo kako mu drago, valja se ufat’, da ćemo u razumnom roku doznat, što nas je stvarno spopalo. Do tad, trebamo pokazat razumije-vanja čak i za one, za koje mislimo, da kroz maske na ustima ispaljuju najgrozomornije pizdarije. Pa da i oni, koji se ne slažu s njima, u nedostatku drugačije zabave, uživaju u nji-hovim intelektualnim akrobacijama.Ipak, u pauzama zabave, nije zgoreg pripazit na Billa Gates-a, koji svim sredstvima nasto-ji čipirat nas i našu djecu 5G špricama. Prije otvaranja vrata, treba dobro razmislit, kome otvaramo. Bit će lakše maštovitijima, koji bolje od doktorskih, razumiju savjete svo-jih idola s estrade. Valjda radi latinskoga. A ionako sad sportaši, glumci i pjevači, imaju više slobodnog vremena od doktora, pa svo-

je obožavatelje mogu zabavit i stvarima koje nisu sport, gluma i pjevanje. Jer, ovo je ljudi vrijeme - influencera!Naš predsjednik države, za sad ne podržava slične teorije, ali je uvjeren, da ružna maska na licu, nije naš izbor. Kaže, takve odluke premijerova ‘’parastožera’’, zadiru u ljudska prava, osobito ženska. Nošenje maske je cir-kus, a mi živimo u izvanrednom stanju, bez odobrenja Sabora.Izgleda još nije oprostio premijeru lakat, koji mu je pružio umjesto ruke. Jer predsjedniku laktanje sliči monadama iz češkoga crtić ‘’A je to’’. Pa primjećuje, da kod laktanja, čovje-ku dolaziš na pola metra od usta, a kada se rukuješ, metar si daleko. Uz to su mu likovi iz češkoga crtića, puno smješniji od onih iz stožera.Hrvatska narodna banka objavila podatke o dugu države, koji je prvi put u povijesti, izno-sio više od 300 milijardi kuna. Nije pomoglo ni zatvaranje gospodarstva radi koronaviru-sa niti mjera spašavanja radnih mjesta. A vidi čuda, HNBanka je u istom periodu ostvarila 927 milijuna kuna dobiti, nakon dvije godine gubitaka.Neki ostarjeli stručnjaci su, onako odoka-tivno ustvrdili, kako je tih 40 milijardi Eura, duplo više od duga, nekadašnje ekonomski propale Jugoslavije. U to doba, doduše, ni sa-njali nismo o deset vrsta jogurta, kako je u srž problema pogodila bivša naša predsjed-nica.Učena čeljad bi rekla: historia magistra vitae est, a za one druge, povijest je mučiteljica života.

Vladajuća bošnjačka, Stranka demokratske akcije, Hrvatskoj je poručila, da bi odlikova-nje čovjeku, koji je nama heroj, a njima optu-ženik za ratne zločine, mogla pogoršat naše međudržavne odnose. Osim ako im ga pre-damo našega junaka, da mu sude.Naše čelnike poruka nije zabrinula, nego su s gustom izdangubili još jedan neradni dan. Proslavljena je Oluja i zakašnjelo odlikovana postrojba HVO-a i njezin general, a bosan-skim vlastima je poslana poruka, da bi rado popravili naše međudržavne odnose, čim nam oni predaju Mamića, Kutlu i ostale zna-ne i manje znane junakeNovopečeni saborski zastupnik, a bivši vje-roučitelj otpadnik iz Rijeke objavio je, kako mu se tijekom trominutne molitve, pred ne-raspadnutim tijelom sv. Padre Pija, obratio upravo ovaj dobro držeći svetac s pitanjem, zašto nosi - uske majice. To ga je toliko po-sramilo, da je odlučio u buduće nosit samo large majice, koje više ne ističu njegov na-bildani torzo.Njegovi birači su sad uvjereni, kako će se njihov izabranik, u Saboru zalagat za pot-punu zabranu prodaje S (small) odjeće. Neki sumnjičavi ali dobronamjerni Hrvati su mu poručili, kako je u redu bit’ vjernik, ako mu vjera donosi dobro u život. Ali već je poznato da, kad se vjernik obraća Bogu, to je moli-tva, a kad se Bog počne obraćat njemu, to je šizofrenija.I poznati Woody Allen je jedanput zaželio, da mu Bog da neki znak, npr. …da mu uplati veću svotu na bankovni račun. Ma bili vragu palo na pamet?

Hrvatska narodna banka objavila podatke o dugu države, koji je

prvi put u povijesti, iznosio više od 300 milijardi kuna. Neki

ostarjeli stručnjaci su, onako odokativno ustvrdili, kako je tih 40 milijardi Eura, duplo više od duga,

nekadašnje ekonomski propale Jugoslavije. U to doba, doduše, ni sanjali nismo o deset vrsta

jogurta, kako je u srž problema pogodila bivša naša predsjednica

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA PIŠE: MARIO KLEČAK

Laktanje mjesto rukovanja

14 glasgrada 7.8.2020. 801

Četvrtak, 30.srpnja 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su četiri nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o jednoj mlađoj ženskoj osobi iz Kule Norinske, jednoj ženskoj osobi iz Ploča srednjih godina te dvoje stra-nih državljana – jedna mlađa ženska osoba i jedna muška osoba srednje životne dobi.Epidemiološka obrada je u tijeku, a oboljele osobe imaju blagu kliničku sliku.Dvije su osobe izliječene, i to jedna iz Dubrovnika i jedna iz Ploča.Od početka pandemije su analizirana ukupno 5982 uzorka.U OB Dubrovnik su hospitalizirane 3 osobe.U samoizolaciji se nalazi 175 osoba, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemi-je utvrđeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Petak, 31.srpnja 2020U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen niti jedan novi slučaj zaraze COVID-19 in-fekcijom.Što se tiče dvoje stranih državljana kojima je jučer potvr-đena zaraza virusom COVID-19, važno je istaknuti da se radi o osobama koje su testirane zbog obaveze testiranja prije ulaska u RH, a zbog toga što dolaze iz trećih zemalja. Od samog ulaska u RH bila im je određena mjera samoizo-lacije te se oni i trenutno nalaze u samoizolaciji.S današnjim danom su i dvije osobe izliječene, obje iz Plo-ča.Od početka pandemije je analizirano ukupno 6065 uzora-ka.U OB Dubrovnik hospitaliziran je 1 pacijent pozitivan na COVID-19.U samoizolaciji su 182 osobe, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvr-đeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Subota, 1.kolovoza 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze COVID-19 infekcijom. Radi se o mlađoj muškoj osobi iz Ploča, bliskom kontaktu prethodno oboljele osobe.S današnjim danom su i dvije osobe izliječene, jedna iz Du-brovnika i jedna iz Ploča.Od početka pandemije je analizirano ukupno 6129 uzoraka.U OB Dubrovnik s današnjim danom nema više hospitalizi-ranih osoba pozitivnih na COVID-19.U samoizolaciji su 172 osobe, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvr-đeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Nedjelja, 2. kolovoza 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen niti jedan novi slučaj zaraze COVID-19 in-fekcijom.S današnjim danom su i dvije osobe izliječene, jedna iz

Župe dubrovačke i jedna iz Metkovića.Od početka pandemije je analizirano ukupno 6238 uzoraka.U OB Dubrovnik s današnjim danom nema hospitaliziranih osoba pozitivnih na COVID-19.U samoizolaciji je 179 osoba, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvr-đeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ponedjeljak, 3.kolovoza 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze COVID-19 infekcijom. Radi se o ženskoj osobi, inače djelatnici Doma za starije i teško bolesne osobe Majka Marije Petković iz Blata, koja je testirana prije povratka na posao s godišnjeg odmora.Od početka pandemije su analizirana ukupno 6262 uzorka.U OB Dubrovnik s današnjim danom nema hospitaliziranih osoba pozitivnih na COVID-19.U samoizolaciji je 176 osoba, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvr-đeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Utorak, 4. kolovoza 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je jedan novi slučaj zaraze COVID-19 infekcijom. Radi se o starijoj ženskoj osobi iz Korčule, a epidemiološka obrada je u tijeku.Što se tiče testiranih djelatnika i štićenika Doma za starije i teško bolesne osobe Majka Marija Petković iz Blata, dosad su pristigla 64 rezultata, svi negativni.Od početka pandemije je analizirano ukupno 6430 uzora-ka.U OB Dubrovnik s današnjim danom nema hospitaliziranih osoba pozitivnih na COVID-19.U samoizolaciji su 184 osobe, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije.Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 47 slučajeva kr-šenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Srijeda, 5.kolovoza 2020.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen niti jedan novi slučaj zaraze COVID-19 in-fekcijom.Od početka pandemije je analizirano ukupno 6548 uzora-ka.U OB Dubrovnik s današnjim danom hospitalizirana je jed-na osoba pozitivna na COVID-19.U samoizolaciji je 171 osoba, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije.Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 47 slučajeva kr-šenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

OVAJ BROJ GLASA GRADA ZAKLJUČEN JE U SRIJEDU, 5. KOLOVOZA 2020.

COVID-19 STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

801 7.8.2020. glasgrada 15

U KNEŽEVOM DVORU

Otvorena izložba “Dvomedijska fuzija”U Kneževu dvoru, dr.sc. Sanja Žaja Vrbica otvorila je 1.kolovoza izložbu „Dvomedijska fuzija“ autorica Mie Marie Škode Vulić i Bar-bare Krilanović.Koncepcija izložbe temelji se na dva različita, a u ovom slučaju usko povezana medija – fotografiji i slikarstvu. Spajanjem fotografije i slike na zajedničkoj podlozi (platnu), nijansiranim ili oštrim pri-jelazima stvara se dvomedijska fuzija. Kao zanimljiv i jedinstven temelj za uspostavu fotografsko-slikarske fuzije koriste se motivi povijesne jezgre Dubrovnika. Prva faza u provođenju ove koncep-cije je opažanje zanimljivih trenutaka ili lokacija Grada, nakon čega se fotografije printaju na platna u obojenoj tehnici. Druga faza je uklapanje slikarske dimenzije korištenjem akrilnih ili uljanih boja na fotografskom prikazu na način da je spoj klasičnijeg i novijeg medija ponekad neprimjetno implementiran, a ponekad namjerno naglašen. Svaki na svoj specifičan način, ovi mediji grade i prenose jednu zajedničku “priču“.Ovom izložbom Dubrovački muzeji pokrenuli su svojevrsni izlož-beni off program u Kneževu dvoru s ciljem da taj prostor postane mjesto umjetničkih susreta, druženja i zajedničkog stvaranja.Izložba za posjetitelje ostaje otvorena do 23. kolovoza 2020.

STUDENTSKI TEATAR LERO

S Vjerenicama u Sv. Filipu i JakovuStudentski teatar Lero gostovao je u Sv. Filipu i Jakovu gdje je 1. kolovoza 2020. prikazao predstavu Vjerenice Davora Mojaša u režiji autora. Radi se o obnovljenoj Lerovoj predstavi premijerno prikaza-noj 2014. godine s kojom su Lerovci, uz ostalo, nastupili na Dubro-vačkim ljetnim igrama i na Splitskom ljetu a na Festivalu kazališnih amatera Hrvatske dobili nagradu za najbolju predstavu. Sceno-grafkinja i kostimografkinja je Dubravka Lošić, oblikovatelj svjetla Antonio Ljubojević uz tehničko vodstvo Mata Brnjića a u predstavi igraju: Ksenija Medović, Jasna Held, Zvončica Šimić, Rela Petric i Barbara Damić uz „glas u offu“ Sebastijana Vukosavića. Lerovo go-stovanje dio je projekta „K.IN.O.- Centra za kulturu, inovacije i ob-razovanje Sv. Filipa i Jakova a nakon izvedbe održana je tribina za javnost na temu uloga kazališta u integraciji lokalne zajednice.

Zadnja radionica za školski i predškolski uzrast u organizaciji Odje-la za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica, održala se 29. srpnja u ljetnikovcu Skočibuha. Ljetni ciklus dječjih radionica, koji je počeo u lipnju, sastojao se od sedam sati, tijekom kojih su djeca učila o moru i glazbi.Kakve zanimljivosti sve krije morsko plavetnilo, što se jede iz mora, kako izgledaju morski jež, mušule, morski puževi, ali i morske kor-njače, te uz brojne druge zanimljivosti poput gledanja kroz mikro-skop morskih detalja i modeliranja slanim tijestom, crtanja i slikanja morskog života, djeca su kroz kreativno znanje učila na radionica-ma o moru za predškolski uzrast koje je vodila knjižničarka Dijana Perić. Također, osim zavidnog znanja o morskom svijetu, predškolci su pokazali i veliku razinu ekološke svijesti vezane za onečišćenje mora i podmorja.O glazbi, instrumentima, notama i zvuku školska djeca mogla su naučiti na radionicama o glazbi koje je vodila knjižničarka Nikoli-na Miloslavić. Upoznali su se s afro-kubanskim udaraljkama Bonga, klavijaturama, violončelom, flautom, izrađivali su šuškalice i kasta-njete, razvijali su vokalne i ritmičke sposobnosti uz poznate pjesme, igrale su se igre poput brze pitalice i pantomime, a slušala se i kla-sična glazba. Ove radionice odvijale su se u sklopu projekta ‘’Kultura u điru’’, a nastavit će se na jesen s početkom nove školske godine.

Dvije knjige Anamarije Anuške Paljetak - „Studije i ogledi“ i „Prije-vodi; poezija/proza/drama“ koje je priredio, odabrao i uredio njen suprug, akademik Luko Paljetak, a objavilo Društvo dubrovačkih pisaca, predstavljene su 3.kolovoza u Preparandiji, atriju Podstdi-plomskog studija sveučilišta u Zagrebu.S velikom razlogom je upravo 3.kolovoza održana ova književna ve-čer, kao spomen na Lukovu Anušku, kojoj bi danas, 3. kolovoza, bio rođendan, da nas nije napustila 17. svibnja 2019. godine.Iz velikog dugogodišnjeg književnog rada svoje supruge Anamari-je, Luko Paljetak odabrao je tek dio učinjenog, predstavivši nam u dvije knjige njene oglede, eseje, studije, te prijevode poezije, proze i dramskih tekstova, ponajviše sa slovenskog jezika, ali i sa drugih svjetskih jezika, na hrvatski jezik, potvrdivši nam i ovaj put njen ogroman značaj, doprinos i veliki trud za dubrovačku, hrvatsku ali i svjetsku književnost.Uz akademika Luka Paljetka, na predstavljanju knjiga Anamarije Pa-ljetak sudjelovali su Ivana Lovrić Jović, Nila Miličić Vukosavić, Seba-stijan Vukosavić i Boris Njavro.

LIBERO PORTAL, FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

STUDIJE I OGLEDI, TE PRIJEVODI/POEZIJA/PROZA/DRAMA

Predstavljene knjige Anamarije Paljetak

U SKLOPU PROJEKTA „KULTURA U ĐIRU“

Završio ljetni ciklus dječjih radionica

71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

16 glasgrada 7.8.2020. 801

U koprodukciji s Kazalištem Marina Držića i uz potporu zaklade Caboga Stiftung, pre-mijerno je izvedeno glazbeno-scensko djelo „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ 1. kolovoza na igralištu Collegiuma Ragusi-num u sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara. Dvije reprizne izvedbe su na programu bile i 2. i 3. Kolovoza.„Zlatno libro” nastalo je u režiji Helene Pet-ković prema odabranim bajkama iz dubro-vačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili i adaptirali, a Dubrovački mu-zeji objavili u istoimenoj knjizi. Bajke pripa-daju klasičnim primjerima narodnog usme-

nog stvaralaštva te su bogate mističnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i na-građuju kvalitete protagonista, a prepune su arhetipskih elemenata koji otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju, za što su se pobrinuli dramaturzi Marin Lisjak i Fi-lip Jurjević koji su odabrali tri različite priče: „Djevojčica iz ružmarina“, „Tri brata i zlatna jabuka“ te „Vilenik“, čije se fabule, motivi i li-kovi isprepliću i na sceni stvaraju originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici, sve uz glazbenu pratnju uživo.Upravo je sudjelovanje orkestra u ovoj priči

važan pokretač radnje zbog korištenja ra-znih instrumenata koji dočaravaju fabulu, i na određeni način postaju jedan od prota-gonista. Priče obiluju zanimljivim akustič-nim slikama i elementima, što je inspiriralo skladatelja Ivana Končića za nastanak origi-nalne glazbe, koju je pod ravnanjem Franka Klisovića izveo orkestar kojeg čine violini-stica Đana Kahriman, violist Šimun Končić, čelistica Vanda Đanić, kontrabasis Denis Ajduković, flautistica Đive Kušelj, klarinetist Stijepo Medo, pijanistica Stefani Grbić i uda-raljkašica Karmen Pervitić, dok su čudesan svijet bajki dubrovačkog kraja na sceni utje-lovili Mirej Stanić, Ivana Gulin, Hrvoje Seba-stijan, Zdeslav Čotić, Bojan Beribaka, Dario Gverović i Dan Vukelić. Ostatak autorskog tima čine scenografkinja i kostimografkinja Irena Kraljić, oblikovatelj svjetla Marko Mi-jatović, suradnik scenografkinje Denis Ru-binić te oblikovateljica oglavlja i dekoracija Ana Mikulić.Na zadovoljstvo najmlađe publike, potpo-ra zaklade Caboga Stiftung i koprodukcij-ska suradnja Igara i Kazališta Marina Drži-ća, omogućit će da predstava „Zlatno libro“ nakon festivalskih izvedbi zaživi i na sceni KMD-a u nadolazećoj kazališnoj sezoni.- Izrazito sam ponosan na našu suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama i mislim da su koprodukcije budućnost kazališne produk-cije u Hrvatskoj. U želji da podignemo stan-dard izvedbene umjetnosti za djecu i mlade u gradu Dubrovniku, smatram ovaj projekt izrazito uspješnim te se nadam da će otvori-ti put za nove zajedničke projekte - istaknuo je ovom prilikom ravnatelj Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić.

GLAZBENO-SCENSKO DJELO U KOPRODUKCIJI S KAZALIŠTEM MARINA DRŽIĆA

Premijerno izvedene bajke iz dubrovačkog kraja

Na zadovoljstvo najmlađe publike, potpora zaklade Caboga Stiftung i koprodukcijska suradnja Igara

i Kazališta Marina Držića, omogućit će da predstava „Zlatno

libro“ nakon festivalskih izvedbi zaživi i na sceni KMD-a u

nadolazećoj kazališnoj sezoniFO

TO: Ž

ELJK

O T

UTN

JEVI

Ć

TEKSTOVI: DLJI

801 7.8.2020. glasgrada 17

Nagrađivana predstava „Tko se boji Virginije Woolf?“ Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi, bit će izvedena u četvrtak i petak, 6. i 7. kolovoza u 21.30 sati u parku Gradac pod pokrovitelj-stvom Tele2. Ulaznice za obje izvedbe su rasprodane. Ovaj moderni-stički kazališni komad Edwarda Albeea smatra se jednim od najbo-ljih dramskih djela 20. stoljeća, poznat je po vulgarnom vokabularu, brutalnom rušenju umjetnih svjetova i destruktivnom odnosu glav-nih likova, a svojevremeno je zapanjio publiku i struku. Predstava je svoje prvo uprizorenje imala 1962. godine, dok svoju najveću slavu, i činjenicu da je do dan danas ostala u svijesti gledatelja, duguje isto-imenom filmu iz 1966. godine s Elizabeth Taylor i Richardom Burto-nom u glavnim ulogama. Suvremenost komada ogleda se i u tome što bez straha i nedvosmisleno najavljuje prodornu, agresivnu, na sve spremnu „novu“ generaciju koja promovira zamisao da je uspjeh mjerljiv isključivo kriterijima koje sa sobom donosi liberalni kapitali-zam. Ipak, „Virginija Woolf“ pruža mogućnost individualnoga bijega od društvenih konvencija, sugerirajući nam da se još uvijek možemo zalagati za mogućnost izbora, ohrabruje nas u pravu na postavljanje pitanja u svijetu koji takva pitanja izvrgava ruglu, u pravu na roman-tizam i melodramu u svijetu koji se srami emocija. U središtu priče su Martha i George, sredovječni bračni par koji u sitne sate, po zavr-šetku fakultetske zabave, ugošćuje mladi bračni par, Nicka i Honey. Raskrinkavanjem lažne idile učmalog malograđanskog života na pro-vincijskom sveučilištu, nemilosrdno se propituje naličje suvremene kulture i civilizacije. Martu i Georgea igraju Katarina Bistrović Darvaš i Rade Šerbedžija, koji je za ovu ulogu lani i nagrađen Nagradom hr-vatskog glumišta za najbolju mušku ulogu, a u ulozi Nicka i Honey su Martin Grđan i Romina Tonković. Ovu hit predstavu Kazališta Ulysses, premijerno izvedenu lani u srpnju na Brijunima, režirala je Lenka Udovički, dramaturgiju potpisala Željka Udovičić Pleština, ko-stime osmislila Bjanka Adžić Ursulov, a scenografiju Stefano Katunar. Glazbu su napisali Davor Rocco i Nigel Osborne, a svjetlo oblikovao Andrej Hajdinjak.

Dubrovački simfonijski orkestar nastupio je s pijanistom Marijanom Đuzelom pod ravnanjem dirigentice Nil Venditti u okviru glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara, 31. srpnja u parku Gradac.Festivalski nastup dubrovačkih simfoničara pod pokroviteljstvom Kraša publici je predstavio program posvećen 250. obljetnici ro-đenja Ludwiga van Beethovena, iako su ga otvorili s uvertirom Ro-ssinijeve opere Il turco in Italia, što je bio simpatičan uvod u ovu glazbenu večer s obzirom na to da je dirigentica tursko-talijanskog podrijetla. U izvedbi Beethovenova Petog koncerta u Es-duru, po-znatijeg kao Carski koncert, orkestru se pridružio nagrađivani hr-vatski pijanist Marijan Đuzel koji je svoja pijanistička znanja usavr-šio na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu, a pokazao zrelim i promišljenim interpretom Beethovena. Drugi dio večeri protekao je u znaku Beethovenove Prve simfonije, dok je prostor parka Gradac pružio ugodno utočište i ambijent u vrijeme kada su veliki koncerti prisiljeni na uzmak iz Kneževa dvora.Nil Venditti nedavno je imenovana glavnom gostujućom dirigen-ticom Toskanskog orkestra, a ove i sljedeće sezone angažirana je i kao pomoćna dirigentica Nizozemskog filharmonijskog orkestra s kojim je već debitirala u amsterdamskom Concertgebouwu. Nakon prvog nastupa s Orkestrom iz Paua i izvedbe Beethovenove Sed-me simfonije ravnatelj tog orkestra je oduševljeno izjavio kako je Beethovenova glazba njezina specijalnost, u što se svakako uvjeri-la i festivalska publika. Nil Venditti tako je Dubrovački je simfonij-ski orkestar, inače iskusan u ovom repertoaru, pozvala na novo i svježe putovanje, prštavo i vedro, puno energije, hrabrosti i veselja koje mladost pruža. Osim skladbi na programu, festivalska je pu-blika čula i Beethovenovu Bagatelu, Brahmsov Mađarski ples, ali i Puccinijevu elegiju Chrisantemi, koju je ova dvadesetipetogodišnja dirigentica posvetila svima koji su patili i pate od aktualnog koro-navirusa.Nastavak glazbenog programa 71. Igara vraća publiku u atrij Kneže-va dvora na recital mezzosopranistice Janje Vuletić i gitarista Ma-roja Brčića, u subotu, 8. kolovoza.

RASPRODANE DVIJE IZVEDBE

Hit predstava Kazališta Ulysses "Tko se boji Virginije Woolf?" u parku Gradac

GLAZBENO SLAVLJE BEETHOVENU U ČAST

Spoj mladenačke svježine i glazbene zrelosti

FOTO

: ŽEL

JKO

TU

TNJE

VIĆ

FOTO

: DLJ

I

18 glasgrada 7.8.2020. 801

1., 2., 3. kolovoza / subota, nedjelja, ponedjeljak21.00Collegium RagusinumPREMIJERADubrovačke ljetne igre i Kazalište Marina Držića ZLATNO LIBRO - BAJKE IZ DUBROVAČKOG KRAJAHelena Petković, redateljica Ivan Končić, skladatelj Franko Klisović, dirigent

3., 4. kolovoza / ponedjeljak, utorak 21.305. kolovoza, srijeda21.00, 23.00KazermaMARA I KATASaša Božić, redatelj

6., 7. kolovoza / četvrtak, petak21.30Park Gradac Kazalište Ulysses i Beogradsko dramsko pozorišteTKO SE BOJI VIRGINIJE WOLF?Lenka Udovički, redateljica

8. kolovoza, subota 21.30Atrij Kneževa dvora JANJA VULETIĆ, mezzosopran MAROJE BRČIĆ, gitara M. Ravel, M. Castelnuovo-Tedesco, Z. Juranić (praizvedba), J. Rodrigo, M. de Falla

9. kolovoza, nedjelja 21.30LazaretiKunstTeatarMARTA I SEDAM STRAHOVANatalija Manojlović redateljica

11. kolovoza, utorak 21.00Palača Sponza Otvaranje izložbe VIKTOR DALDON: TIME OUTDo 25. kolovoza

12. kolovoza, srijeda 21.30Atrij Kneževa dvora ŽENSKA KLAPA FA LINĐO Koncert povodom proslave 20. obljetnice osnutka klape

13. kolovoza, četvrtak 21:30LazaretiFONDACIJA HEARTEFACT INTIMNOST Biljana Srbljanović, Andrej Nosov autori U sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa

16. kolovoza, nedjelja 21.30Atrij Kneževa dvora KVARTET PAPANDOPULOP. M. Dubois, R. Campo, G. Tudor, B. Papandopulo (ar. I. Batoš), P. Obradović, G. Rossini (ar. G. Di Bacco)

17. kolovoza, ponedjeljak 21.30Lazareti Centar za izvedbene umjetnosti VitlyckeZAGRLJAJMeleath Frederiksson, koreografkinjaU sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa

18. kolovoza, utorak21.30Atrij Kneževa dvora DUBROVNIK NA GLAZBENOJ HRIDIB. Papandopulo, A. Jolivet, P. Obradović, G. Mahler

20., 21., 22., 23., 24. kolovoza / četvrtak, petak, subota, nedjelja, ponedjeljak21.30Park GradacPREMIJERAFestivalski dramski ansambl MARIN DRŽIĆ: GRIŽULASAŠA BOŽIĆ I PETRA HRAŠĆANEC, redatelji U sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa

25. kolovoza, utorak22.15Ispred Katedrale ZAVRŠNI KONCERT SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJEIVO LIPANOVIĆ, dirigent LANA KOS, sopran ŽELJKO LUČIĆ, bariton L. van Beethoven, R. Leoncavallo, G. Verdi, G. Puccini, P. Mascagni

Ulaznice dostupne na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) Radno vrijeme: svakim danom od 9:00 do 21:30 sati

T: (020) 326 123E: sales@dubrovnik-festival.hr

Kupnjom ulaznica za tri koncerta ostvaruje se gratis ulaznica za jedan glazbeni program po izboru. Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama online ili na blagajni ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kuna donosi i

voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. OTPetica omogućuje dodatnih 10% popusta pri kupnji ulaznica za neki od festivalskih programa.

NAPOMENA: Dubrovačke ljetne igre poštivat će preporuke HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja svih festivalskih događanja, a za svaku izvedbu vodit će se evidencija osoba koje sudjeluju u programu kao i evidencija gledatelja od kojih će se već pri kupnji ulaznica

zatražiti da ostave svoje ime, prezime i kontakt broj. Festivalske blagajne imaju postavljene zaštitne pregrade između blagajnika i posjetitelja te će se osigurati beskontaktno plaćanje.

PROGRAM KOLOVOZ

801 7.8.2020. glasgrada 19

Reciklažno dvorište Općine Dubrovačko primorje dobilo je uporab-nu dozvolu, a upravljanje objektom sukladno Odluci Općinskog vi-jeća Općine Dubrovačko primorje preuzela je dubrovačka Čistoća.Tako će od 01.08.2020. godine stanovnici ove općine u reciklažnom dvorištu moći odložiti različite vrste otpada nastale u kućanstvu kao što su različite vrste ambalaže, glomazni otpad, plastika, papir i karton, lijekovi, električni i elektronički otpad, tekstil, otpadna ulja, baterije i slično.Reciklažno dvorište nalazi se u poslovnoj zoni Banići na adresi Ba-nići 37B, a radno vrijeme je srijedom od 13:00 do 20:00 te subotom od 7:00 do 12:00.Otvaranjem reciklažnog dvorišta zasigurno će se potaknuti i pove-ćati stopa odvojeno prikupljenog otpada u ovoj općini, što je ujedno i svrha otvaranja reciklažnog dvorišta kako bi se smanjila količina otpada koji se odlaže na odlagalištima.Podsjećamo, Općini Dubrovačko primorje za izgradnju i oprema-nje reciklažnog dvorišta dodijeljena su bespovratne sredstava EU koja su se financirala iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014-2020 u iznosu od 3.229.554,33 kn, dok je razliku do ukupne vrijednosti od 4.528.378,19 kn financirala Općina Dubrovačko pri-morje.

INFO VIJESTI

ČISTOĆA DUBROVNIK

Reciklažno dvorište u Banićima počinje s radom

VIJESTI S PELJEŠCA

Dani dingača u naselju BorakOvogodišnji Dani dingača u naselju Borak podno najpoznatijeg hr-vatskog vinogorja koje prvog vikenda u kolovozu organizira Udru-ga Mladi Potomja, zbog epidemioloških razloga sveli su se na samo jedno događanje. Održana je tradicionalna veslačka regata barki Od Spilica do uvale u Borku u dužini oko 1 kilometra. Natjecalo se devet posada, a prvo mjesto i pobjednički pehar osvojili su Juraj, Mato i Ivo Violić i Ivica Peruša s barkom „Ratna luka Potočine“. Drugi na cilj stigli su Ivan Violić, Antonio Bura i Ivica Prnić s barkom „Dva plus jedan gratis Potočine“, a treći s barkom „Lastavica iz Podobu-ča“ na cilj su stigli Ivan, Baldo i Luka Violić i Anto Jugović. Na kraju regate, uz dodjelu nagrada, svi su se proveselili uz dobro jelo i piće i svirku tamburaša.

JOŠKO JELAVIĆ

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na Facebook pro-filu objavio je 5.kolovoza fotografiju s umirovljenim genera-lom Antom Gotovinom u Kninu, te čestitao braniteljima nji-hov dan.„Dragi hrvatski branitelji, čestitam vam Vaš dan! Upravo zbog vas danas živimo u slobodnoj i neovisnoj domovini nam Hr-vatskoj. Vašom krvlju i znojem ostvaren je stoljetni san hrvat-skog naroda i to vam nikad ne smijemo zaboraviti. Okrenimo se budućnosti i radimo zajedno za nove generacije, a povijest ostavimo povjesničarima.Na kraju želim istaknuti današnje riječi generala Ante Goto-vine: “kroz naučene lekcije iz povijesti postali smo jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra”, napisao je na Facebooku.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ S GENERALOM GOTOVINOM

PROSLAVA OLUJE U KNINU

PJESME ZA GLAS I GITARU

Mediteranom inspiriran recital Janje Vuletić i Maroja Brčića u Kneževu dvoruU sklopu glazbenog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić u subotu 8. kolovoza, u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora i izvesti program prožet mediteranskim sadržajima, od grčkih pjesama Maurica Ra-vela preko španjolske glazbe za gitaru do novog djela Zorana Jura-nića inspiriranog Dalmacijom. Ulaznice za ovaj jedinstveni kon-cert koji će odvija uz potporu zaklade Caboga Stiftung, dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr iliservisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1). Uz kupnju ulaznica Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kuna donosi i voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. OTP banka d.d. programom vjernosti OTPeticom korisni-cima omogućuje dodatnih 10% popusta pri kupnji ulaznica na pro-dajnom mjestu u Festivalskoj palači.

20 glasgrada 7.8.2020. 801

sva srebra,

sva zlata...

foto by

SENADA TIKVEŠA

broj 201

POSTANITE I VI AUTOR NASLOVNICE MOZAIKA!Poštovani čitatelji, šaljite nam svoje fotografije na mail:

mozaikgg@gmail.com te na taj način kreirajte naslovnicu Mozaika. Molimo imajte u vidu da, uz naziv fotografije i imena autora, pošaljete

odgovarajuću dimenziju fotografije kao i odgovarajuću kvalitetu za tisak. Uredništvo zadržava pravo kadriranja fotografije za objavu.

2 mozaik 7.8.2020. 201

Isus se bojao trijumfalističke slike Boga i svojeg mesijanskog poslanja. Zato je svoje učenike na to upozoravao, a ponekad ih prisiljavao da napuste trijumfalističko ozračje i otiđu drug-dje, ondje gdje će moći dobiti realniju sliku Boga, a s njom i realniju sliku svoga apostolskog poslanja. On sam bi se, jer to je i za njega bila kušnja, nakon takvih situacija povlačio u osamu i molitvu. Osama i molitva mogu i nama pomoći otkriti Boga onakvog kakav on doista jest, a ne onakvog kakvog sebi znademo zamisliti zaneseni ovozemaljskim kriterijima. I mogu nam pomoći razumjeti svoje životno poslanje, bez ob-zira o čemu se konkretno radi, kao poslanje služenja u ljubavi.

Silan vihor, potres i oganj, kao znakovi neshvatljive moći koju nije moguće kontrolirati, bili su i u Starom zavjetu ta-janstveni znakovi božanske prisutnosti. Bog Izraelaca bio je moćni Bog, Bog snažniji i jači od egipatskih božanstava i božanstava naroda zemlje u koju ih je Bog uveo, a koju su oni osvojili ne svojom snagom nego vođeni Božjom “snažnom mišicom”. Dosta se sjetiti susreta Izraelaca s Bogom na Si-naju ili Horebu, brdu na kojem su primili Zakon. Upravo na to brdo nas je, s Ilijom, odvela i današnja liturgija. Ilija se prije ovog događaja na jednom drugom brdu, brdu Karmelu, borio za snažnoga i moćnoga Boga kojega su Izraelci napustili da bi služili bogovima koji su nemoćni, a pri tom i krvoločni jer traže ljudske žrtve. Polazeći od te slike moćnoga Boga, Ilija je u njegovo ime prizvao oganj na pripravljenu žrtvu da bi Izraelcima koji su ga napustili, dokazao da je on pravi Bog. Vođen tom istom slikom pobio je sve Baalove svećenike. I usprkos svemu, narod ga, njemu se tako činilo, nije slijedio. Uz to kraljica Izabela, koja je uvela to pogansko božanst-vo u Izrael, imala je i dalje moć da naudi njegovom životu. Zato se razočaran dao u bijeg. Sada na Horebu, na koji je došao snagom Božje milosti, ostaje iznenađen činjenicom da je Bog potpuno drugačiji nego je on mislio. Bog mu se ne očituje u snazi vjetra, potresa i vatre, nego u, kako kaže naš prijevod, “šapatu blagog i laganog lahora”. Bog se, zapra-vo, Iliji objavljuje u tišini. Do tada je za njega to bio Bog koji je veći, jači, snažniji od poganskih božanstava. I zato pravi Bog. Sada shvaća da je to sasvim drugačiji Bog. Umjesto ja-kog i snažnog, osvetničkoga Boga, koji je svoj narod, kako mu se Ilija u svojoj zanesenosti svojim proročkim poslanjem prijetio, kaznio sušom, a onda i nadahnuo pokolj poganskih svećenika, Ilija se na Horebu susreće s blagim i tihim Bogom. I shvaća da ono što je on mislio da je bio Bog, nije bio Bog nego njegova, Ilijina, kriva slika Boga. I to mijenja njegovu sli-ku Boga koji više nije Bog snage i moći, osvetnički Bog, nego je Bog koji ljudima uvijek daje novu šansu. To mijenja i Iliju i njegov pogled na vlastito poslanje koje nije više beznadno jer, iako se ponekad čini da je sve gotovo, za one koji imaju povjerenja u Boga nikad nije gotovo. Kad ustrajavamo s na-dom u dobro, uvijek ćemo moći primijetiti da u tome nismo sami, da postoje i drugi koji to isto čine. I da postoje i oni koji će nastaviti ondje gdje mi moramo stati.

Sličan proces onom kroz koji je prošao Ilija morali su proći i Isusovi učenici. Oni su, nakon što ih je Isus prisilio da uđu na lađu i prebace se prijeko, plovili nemirnim morem. Iako se i u ovom ulomku Isus objavljuje kao onaj koji ima moć nad silama prirode, istinski susret ni s njim ne događa se u vjetru i oluji nego, kao i u Ilijinom slučaju, u tišini koja ih slijedi. Lako nam je u toj lađi prepoznati ne samo zajednicu učenika Is-

usovog vremena, nego i Crkvu svih vremena koja je uvijek i ponovo prepuštena valovima i šibana protivnim vjetrom. To je prošlost i sadašnjost, to je i budućnost Crkve. I uvijek se u takvim situacijama Isus čini kao utvara. Ali on to nije. On je osobito u tim situacijama naš uskrsnuli Gospodin, onaj koji nam svojom pojavom pobjednika nad smrću i zlom, koje sim-bolizira njegov hod po vodi, pokazuje izlaz, otvara nas nadi. Naime, iako se ovaj događaj dogodio prije Uskrsa, Isus je za evanđelista i one kojima on piše evanđelje, a to smo i mi, uskrsli Gospodin koji učenicima onog trenutka, ali i kroz cijelu kršćansku povijest, povijest Crkve na lađi koju šibaju vjetrovi i valovi, ponavlja utješnu poruku: „Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!“ Nekad su ti vjetrovi i valovi s kojima se suočavamo i koji nas pogađaju izvan Crkve i predstavljaju progone, kao u vrijeme pisanja evanđelja. Nekad su u njoj samoj. Nerijet-ko se i jedni i drugi događaju i zbog one trijumfalističke slike Crkve koja izaziva neprijateljstvo ili sebi uzima kompetencije na koje nema pravo. Teško je to ponekad razlučiti. Uvijek su za Crkvu teži i opasniji oni unutarnji vjetrovi i valovi od onih izvana. Ali, usuđujem se reći, da su i jedni i drugi ne samo normalni, nego i poželjni. Kad ih ne bi bilo, Crkva se, a s njom i mi kršćani, osobito mi koji u Crkvi imamo posebna poslan-ja, ne bi mogla oprijeti trijumfalističkoj slici Boga. I ne bismo mogli biti Crkva koja zna da se ne može zadovoljiti trenutnim postignućima, pa bila ona silna i snažna kao što je bilo i Is-usovo hranjenje mnoštva u pustinji, i da uvijek i ponovo mora raditi na svojoj obnovi i obraćenju, trudeći se razumijevati svoje poslanje u svijetu i vremenu ne kao moć nad drugima, nego kao priliku služenja drugima.

Protivni vjetrovi i valovi, odnosno krize, problemi, poteškoće, patnja kao takva, pa i sumnje u vjeri - postoji li uopće među nama netko kome se to nije dogodilo? - su nužni da bismo nastavili naše slijeđenje Isusa. “Rast u ljubavi je uvijek pov-ezan s rastom u patnji”, kaže p. Fernando Armellini, bibličar čijim se komentarima dosta služim u pripravi svojih propovi-jedi. I dodaje: “Onaj tko ljubi želi sve najbolje onom koga ljubi. I iz ljubavi je spreman na svaku žrtvu.” Primjer takve ljubavi dao nam je Isus. Takvu nam ljubav u današnjem ulomku iz Poslanice Rimljanima svjedoči i sv. Pavao. On toliko ljubi svoj narod da istinski pati jer njegov narod nije prepoznao i prih-vatio Isusa kao Krista. I u ljubavi je za svoj narod spreman žrtvovati sve, čak i oni najvrednije, svoje osobno zajedništvo i vječnost s Kristom. Kako je sv. Pavao dosegnuo ove vis-ine? Nije se to dogodilo jer mu je sve dobro išlo, jer nije imao protivnih vjetrova ili valova, nego baš obrnuto. To se dogodilo zahvaljujući odbijanju njegovog naroda i neuspjehu propo-vijedanja, koje je u njegovom slučaju slijedio i veliki napor i patnja kojoj je bio izložen. Evo zašto se ne trebamo bojati protivnih vjetrova, kriza, patnje. Izlaz je u ljubavi koja kroz sve to raste. I na tome se, povezana s vjerom koja je sposob-na i po moru hodati, ne zaustavlja, nego nalazi prostor i za nadu. Pavao tu nadu vidi u neopozivosti Božjih obećanja. I činjenici da je i Bog onaj koji zbog ljubavi pati. I da će se, jer ljubav uvijek pronalazi izlaz, povijest patnje iz ljubavi pretvor-iti u povijest spasenja. Neka neopozivosti Božjih obećanja u koja smo i mi uključeni podržava i našu nadu, kako bismo se i mi mogli iz svih kriza kroz koje prolazimo izdići jači i nastaviti ploviti na lađi Crkve, pa i kad je gonjena vjetrom i protivnim valovima, i sa svima onima koji su u njoj s vjerom ispovijedati Isusa govoreći mu: „Uistinu, ti si Sin Božji!“

19. NEDJELJA KROZ GODINU (A) - PROTIVNI VJETROVI I VALOVI

NE OBESHRABRITI SE, LJUBAV NEKA RASTE

PIŠE: BISKUP MSGR. MATE UZINIĆ

201 7.8.2020. mozaik 3

PETAK

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:00 PRETEŽNO VEDRO – emisija

uživo, Stradun 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:30 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 FILMSKI KUTAK – emisija o sni-

manju filma 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 ICT BUSINESS 18:30 Glazbene minute19:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)19:30 VIJESTI, informativna emisija

(R)20:00 PRETEŽNO VEDRO – snimka

(R)21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe22:00 cmc – GLAZBENA EMISIJA 22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:50 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 Glazbene minute 16:30 Kruh sa sedam kora – mozaič-

na emisija (iz Arhive) 16:50 Glazbene minute 17:30 DW U dobroj formi 18:00 NA KAUČU, autor Maro Mitro-

vić 18:30 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu19:00 GLAZBENE MINUTE 19:30 PRETEŽNO VEDRO – snimka

emisije 21:00 VEČERNJA GAŽA, glazbena

emisija22:00 GLAZBENA URA23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 09:30 BIBLIJSKA ISTINA – vjerska

emisija 09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP10:00 SVETA MISA U KATEDRALI -

uživo11:00 NOVO SRCE – duhovna emisija 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:50 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 UZ ULICU, NIZ ULICU(R)17:00 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu (R) 17:30 PREGLED TJEDNA – informa-

tivna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GLAZBENE MINUTE 19:00 10 neobičnih minuta (R) 19:10 Glazbene minute 19:30 PREGLED TJEDNA – informa-

tivna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o du-

brovačkom govoru (iz Arhive)20:30 VEČERNJA GAŽA – glazbena

emisija (R) 21:30 CMC GLAZBENA EMISIJA (R) 22:00 GLAZBENA URA23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 11:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 GLAZBENE MINUTE 18:30 ZAJEDNO – emisija o trećoj

životnoj dobi, voditeljica Olga Muratti (iz arhive)

19:00 GLAZBENA URA20:00 VIJESTI – informativna emisija

(R)20:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)21:00 10 NEOBIČNIH MINUTA 21:10 Glazbene minute21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 11:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 Glazbena ura 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION –

magazin 18:30 NA KAUČU (R) – urednik Maro

Mitrović19:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (r) 19:30 VIJESTI – informativna emisija

(R)20:00 GLAZBENA URA21:00 OKUSI ZAVIČAJA – dokumen-

tarna emisija (iz arhive) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 GLAZBENA URA23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 11:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK Libertas TV16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 DW U dobroj formi18:30 GLAZBENA URA19:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)20:00 VIJESTI – informativna emisija

(R) 20:30 GALERIJA – emisija o kulturi 21:00 PODMORJE – autor Maro Mi-

trović21:15 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 DW Kultura 21. stoljeća 22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 astro plus – emisija uživo 01:00 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP08:15 DOBRO JUTRO, GRADE! – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 11:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 LIBERTAS INFO 16:15 PODMORJE – autor Maro Mi-

trović (R) 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 LIBERTAS INFO 17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 UZ ULICU, NIZ ULICU, autor

Boris Njavro19:00 ICT BUSINESS (R)19:30 AUTOMOTO NAUTIC VISION (R) 20:00 VIJESTI – informativna emisija

(R) 20:30 GLAZBENE MINUTE 21:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 GALERIJA – emisija o kulturi (R)22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 astro plus – emisija uživo 01: 00 LIBERTAS INFO - Stradun

PROGRAM7.-13.8.

4 mozaik 7.8.2020. 201

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆs naših ulicaDraga lica

Dirljiv je bio susret negdašnjih učenika 8 d OŠ Miše Simoni. Pod motom "8d_đe si bio '91.?" nakon 39 godina su se okupili u Šulića i sjetili se, zbog rata, neodslušane zadnje godine i neodlaska na ekskurziju. "Pao" je i dogovor da bar sad, bolje ikad, nego nikad, čim se dogovore, pođu. Susretu su se veselili Željko, Matko, Ante, Ante, Miho, Ilija, Đivo, Karmen, Božidar, Iva, Jelena, Enisa, Jelena, Katija, Ivana, Katarina, Marita, Maja, Ana, Antonija, Vicko i Eta

Ante i Đuro - đedo je uvijek ponosno i s radošću dragog unuka kako raste gled'o

Milena, Ana i Matea - dan je za van posve ugodan, a večer kulturom i programima DLJI ispunjena

Mare, Nikola, Marija i Matea - ljeto je sveto, doma se iz Bruxellesa baš ne dolazi često, pa se za sjesti s prijateljicama u Konga nađe mjesto

Marina, Frano, Veselko i Vinko - na Gradske kavane taraci se u dobrom društvu mnoga zanimljiva storija "baci"

Nike i Alfa su na pižul Kneževog dvora sjele, druženju se vesele

Jadranka i Petra vole u šetnju kad Stradun rashladi svježiji dašak večernjeg vjetra

Fionn Niko i Petra - majci je veselje ispuniti sinčićeve želje

201 7.8.2020. mozaik 5

Marina, Frano, Veselko i Vinko - na Gradske kavane taraci se u dobrom društvu mnoga zanimljiva storija "baci"

Sandra i Lara - izvan kuće nije prevruće za đir tetke i voljene nepuče

Irena i Tea - sestra se na sestru može uvijek osloniti, to život i godine neće promijeniti

Laura, Melissa, Vanessa i Helena - želja je, unatoč koroni, iz Luxembourga u svoj Dubrovnik na odmor doći s radošću ispunjena

Lovro, Hiwote, Ivona i Lovro - njima je i bez lovorika u Dubrovniku uvijek lijepo i dobro

40 godina mature CUO, Pedagoško - jezičnog smjera, proslaviše u Fish baru uz dragu ekipu staru: Marijana Stjepanović, Katica Lonza Matić, Windy Sjekavica Šperanda, Gordana Gustin Gavrilica, Jelena Ljahnicky Puhiera, Silvana Vrebac Arifin, Franka Fani

Kohn, Ana Bašić, Meri Božan, Enija Njirić Škoda, Vesna Antičević Di Reda, Mira Žepina Ivanković i Ivana Pende Kalauz

6 mozaik 7.8.2020. 201

Otvorena su reciklažna dvorišta u Dubrovniku i Mokošici i to prema sljedećem rasporedu:

Reciklažno dvorište “Pod dubom”: utorkom, četvrtkom i subotom od 09 do 17 sati.

Reciklažno dvorište Mokošica: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 09 do 17 sati.

Ovim putem molimo sve korisnike da se prilikom dolaska u reciklažna dvorišta pridržavaju preporučenih mjera opreza i zaštite zdravlja te slijede upute zaposlenika reciklažnih dvorišta.

OTVORENA RECIKLAŽNA DVORIŠTA

Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

30%dopopusta na sva

odijela iz kolekcije

Posebna akcija 07.08. – PETAK 21:00 Svečano otvaranjePredstavljanje radionica LjšfŠ 2019.„Dnevnik Diane Budisavljević“, igrani film, Dana Budisavljević, 2019., HR, SLO, RSU prisustvu redateljice Dane Budisavljević

08.08. – SUBOTA 21:00 „Mare Fjočica“- Kazališ-na družina Kolarin Dubrovnik, autor - Jozo Lovrić Jadrijev, režija – Paolo Tišljarić ISPRED DUBRAVKE

09.08. – NEDJELJA 21:00 „Ljetna lektira“- radionica igranog filma LJŠFŠ 2019.21:15 „Porco Rosso“, animirani film, Hayao Miyazaki, 1992., JAP

10.08. – PONEDJELJAK 21:00 „Trenutak Kairosa“- ra-dionica igranog filma LJŠFŠ 2019.

21:10 „Mater“, igrani film, Jure Pavlović, 2019., HR, RS, FR, BAU prisustvu redatelja Jure Pavlović

11.08. – UTORAK21:00 „Morska čarolija“- radi-onica animiranog filma LJŠFŠ 2019.21:15 „Ideš? Idem! “, igrani film, Ljubo Zdjelarević, 2019., HR, RS

12.08. – SRIJEDA21:00 „Trideset konja “, igrani film, Mladen Juran, 1988., YU

13.08. – ČETVRTAK21:00 „Medena zemlja“, doku-mentarni film, Tamara Kotevs-ka, Ljubomir Stefanov, 2019., SJ.MAK

14.08. – PETAK Svečano zatvaranje 21:00 Premijere radova svih radionica LjšfŠ 2020.Dodjela nagrada i priznanja

PROGRAM

201 7.8.2020. mozaik 7

8 mozaik 7.8.2020. 201

KONOBAR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: “SIRENA” ugostiteljski obrt, vlasnik Lirim Hajdari, Dubrovnik, Šetalište kralja Zvonimira 40 Rok za prijavu: 15.8.2020.

ASISTENT / ICA U SLUŽBI NABAVE- KOMERCIJALNI REFERENT / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PEMO d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, transport i usluge Rok za prijavu: 13.8.2020.

MEHANIČAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PROSUM d.o.o. za poslovanje nekretninama Rok za prijavu: 16.8.2020.

RUKOVATELJ / ICA GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o. građenje i gospodarenje Rok za prijavu: 17.8.2020.

SOBOSLIKAR, FASADER M / Ž Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 6 Poslodavac: PERFORMER, j.d.o.o. za građenje Rok za prijavu: 20.8.2020.

ZAŠTITAR / KA OSOBA I IMOVINE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: PROTECTOR d.o.o. za usluge, tjelesnu i tehničku zaštitu Rok za prijavu: 1.9.2020.

INŽENJER / KA MEDICINSKO LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Ustanova za zdravstvenu skrb Glavić za medicinu rada i djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija Rok za prijavu: 20.8.2020.

ŠEF / ICA SMJENE I PRODAJE NA RECEPCIJI Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: MOZAIK d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 13.8.2020.

PripremaKekse usitniti u multipraktiku ili u vrećici s valjkom za tijesto. Dodati oto-pljeni maslac, mlijeko, šećer te smjesu utisnuti u kalup ili na pladanj na koji smo stavili obruč za torte. Stavite u hladnjak dok pripremate kremu. U tavu stavite vodu, šećer te zagrijte vodu do vrenja miješajući dok se šećer ne otopi. Kuhajte još 2-3 minute te isključite štednjak. Naribajte koru lime-te, iscijedite njihov sok te uz listove mente i Bacardi dodajte u zašećerenu vodu. Promiješajte i pustite 10-15 min da se otpuste svi okusi. Mikserom izmiješajte sir i mascarpone, šećer u prahu, slatko vrhnje, te malo pomalo i dalje miksajući dodavajte procijeđeni sirup. Listiće želatine namočite te potom lagano zagrijavajte u tavi. U istopljenu želatinu dodajte 3 žlice kre-me od sira te zatim sve skupa umiješajte u kremu. Kremu rasporedite pre-ko keksa i na nekoliko sati, a može i preko noći, stavite u hladnjak. Zatim ju ukrasite tučenim vrhnjem koje ste istukli sa šlag fixom i vanilin šećerom, te polovicama limete, listićima mente i slamčicama.

Izvor: diva.vecernji.hr

MOJITO CHEESECAKEGRUŽ od 3. kolovoza do 9. kolovoza

KOD ZVONIKA od 10. kolovoza do 16. kolovoza

GRUŽ od 17. kolovoza do 23. kolovoza

KOD ZVONIKA od 24. kolovoza do 30. kolovoza

GRUŽ od 31. kolovoza do 6. rujna

KOD ZVONIKA od 7. rujna do 13. rujna

DEŽURNA LJEKARNA

VREMENSKA PROGNOZA

RECEPT TJEDNA

SLOBODNA RADNA MJESTA

PETAK24°C / 30°C

PONEDJELJAK24°C / 30°C

SUBOTA24°C / 31°C

UTORAK23°C / 29°C

NEDJELJA23°C / 32°C

SRIJEDA23°C / 29°C

SastojciPodloga450 gr Digestive keksa180 gr maslaca3-4 žlice mlijeka2 žlice svijetlo smeđeg šećera

Krema500 gr svježeg sira500 gr mascarpone sira2 žlice šećera u prahu1 dl slatkog vrhnja

15 listova želatine3 limetešaka listova svježe mente180 gr kristal šećera1 dl vode6 žlica bijelog Bacardi rumaZa ukrašavanje 250 ml slatkog vrhnja1 šlag fix1 vanilin šećer1 limetalistići menteslamčice

801 7.8.2020. glasgrada 29

30 glasgrada 7.8.2020. 801

U sklopu izrade Geodetskog elaborata izrađenog u svrhu

diobe ili spajanja katastarskih čestica te na č. zem. 733/31 u

k.o. Sreser, pozivaju se nositelji prava predmetnih i susjednih

čestica na predočavanje elaborata i utvrđivanje međa.

Isto će se održati dana 20. kolovoza (četvrtak) u 09:00h u

prostorijama ureda na adresi Kneza Domagoja 1/1, Metković.

Kontakt: 092/304 5136

GEO SOLUM d.o.o. Kneza Domagoja 1/1

20350 Metković

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih

katastarskih čestica na k.č. 2377/1 (č.zem. 1127/1 i č.zgr. 513/1 SI) u k.o. Dubrovnik, a na zahtjev stranke Vladimir Lujo, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima

su nositelji prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 17. srpnja

2020. u 09:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj katastarskoj čestici.

Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih

čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 329/1 (č.zem.

1065/76 i č.zgr. *2347 S.I.) u k.o. Dubrovnik (Gruž S.I.), a na zahtjev stranki Feđa Delić i Adaleta Milovčević, pozivaju se vlasnici i posjednici susjedne k.č. 321/1, odnosno č.zem. 1045/1 (S.I.) da prisustvuju postupku utvrđivanja međa.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 14. kolovoza 2020. u 10:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj

katastarskoj čestici.Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih

katastarskih čestica na č.zem 2543, 2544, 2547, 2559, 2560, 2561, 2562, 2563, 2564, 2565, 2566, 2567, 2568, 2569 i 2585 u k.o. Slano., a na zahtjev stranke Slezak Dinko, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji

prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 12. kolovoza

2020. u 09:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnoj katastarskoj čestici.

Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

801 7.8.2020. glasgrada 31

PIŠE: MILAN GAVROVIĆ, PORTALNOVOSTI.COM

Lekcija koju je Hrvatska prije samo sto-tinjak dana navodno konačno naučila zaboravljena je doslovno preko noći. U jeku prvog vala korona-krize svi su uglas tvrdili kako se sad pokazalo koli-ko je štetna ovisnost o uvozu hrane i da hitno treba obnoviti domaću proizvod-nju. Tu su mantru, kao neko posebno otkriće, ponavljali svi, od estradnih ekonomista do ministara, premijera, pa i guvernera Hrvatske narodne banke. Tada se činilo da to ne treba posebno obrazlagati, a nitko nije pitao ni za-što je Hrvatska postala toliko ovisna o uvozu, niti kako će se obnoviti doma-ća proizvodnja. Samo se ponavljalo: ne smijemo…, nikad više…, moramo… itd. Usprkos tome, samo je povrća uvezeno čak za trećinu više nego u istom proš-logodišnjem razdoblju, a domaći proi-zvođači imaju dobar urod koji nemaju kome prodati.Uzrok je sjajno objasnio dobrohotni direktor jednog trgovačkog lanca. Ako domaći i strani proizvod imaju istu ci-jenu, ja ću se uvijek odlučiti za doma-ći, rekao je on, utvrđujući tako i realnu granicu domoljublja. Usprkos svemu, usprkos navodno naučenoj lekciji i velikom hrvatstvu, on mora preživjeti na tržištu. Između desnog dlana i srca nalazi se lisnica. A domaći proizvođači kažu da njima cijene po kojima prodaju stranci donose čisti gubitak. Zar Hrvati, zaista, ne znaju profitabilno proizvodi-ti ni mrkvice, luk i tikvice? Pitanje se, međutim, može postaviti i drukčije. Ne znaju li Hrvati, nego znaju li u Hrvat-skoj proizvoditi čak i legendarno efika-sni Nijemci. Upravo oni zatvaraju ovih dana osječku mljekaru Meggle, sasvim sigurno ne zato što tu ostvaruju zado-voljavajuću dobit.Njemačka tvrtka Meggle kupila je sta-ru mljekaru (osnovanu u Osijeku poslije Drugog svjetskog rata), treću po veliči-ni u zemlji, u kojoj danas radi 160 ljudi, a ima ugovore i s 300 malih proizvođača mlijeka. Poslovanje zapinje, a umjesto da razvijaju tvrtku, Nijemci uvoze goto-ve proizvode iz svojih pogona u Srbiji i Bosni i, kako kažu, već nekoliko godina razmišljaju o napuštanju proizvodnje u

Hrvatskoj. Posebno je zanimljiv trenu-tak u kojem su donijeli konačnu odluku. Hrvatska je ušla u europski tečajni me-hanizam, koji je predsoblje eurozone, a oni umjesto da vrište od zadovoljstva, kupe svoje krpice. Zar im taj ulazak ne olakšava proizvodnju i investicije (kao što tvrdi ministar Zdravko Marić) i čini poslovanje barem toliko rentabilnim kao u susjednim zemljama? Očito ne, jer sada najavljuju da će njihovi proi-zvodi ostati na hrvatskom tržištu, ali da će se uvoziti iz Njemačke. (Vjerojatnije je da će im, kao i dosad, prava zemlja porijekla uglavnom biti Srbija i Bosna.) Zadržat će i 30 zaposlenih, koji će se umjesto proizvodnjom baviti uvozom.Nije nikakva novost da se Hrvatska na-lazi na pragu eurozone i da su sve po-litičke odluke o tome već donesene. Ali nešto je ipak definirano, potpisano i zapečaćeno tek sad. Riječ je o tečaju po kojem će se kune pretvarati u eure i koji se odsad više ne smije mijenjati jer bi se u suprotnom vrata eurozone opet zalupila. To je tih famoznih 7,5 kuna za jedan euro, plus nekoliko decimala koje u Hrvatskoj narodnoj banci smatraju posebno važnima. Taj tečaj stoji čvrsto i stabilno kano klisurina i to već više od četvrt stoljeća, čime se također hvale u istoj ustanovi. Zahvaljujući tome, rok konačnog ulaska mogao bi biti samo koji mjesec duži od minimalne dvije go-dine.Ali je li istina da je tečaj isti još od godine 1994? Nije! Točnije, to je samo poluisti-na. Isti je nominalno i to još od početka 1994., kad je uspostavljen, i to suprot-no analizama kojima se ušlo u rušenje inflacije, odnosno kad je umjesto 4,4 jedna marka počela vrijediti 3,7 (tada još HRD-a koji su se uskoro pretvorili u kunu). U proteklih četvrt stoljeća cijene su ipak rasle, jer bez toga ekonomija ne bi mogla funkcionirati. Koliko je danas sve skuplje, pa i poslovanje u Hrvat-skoj, nego prije 25 godina? Svatko tko je dovoljno star to zna metodom vlastite kože (točnije džepa), a službeni podatak će teško pronaći. Ne želimo li pogrije-šiti, ostat ćemo na konstataciji da je sada život barem duplo skuplji. Jedino kuna košta isto. To, zapravo, znači da je kuna u istom razdoblju toliko ojačala, odnosno revalvirala. I da je realni tečaj drukčiji nego prije.‘Točno je da smo često kritizirali po-litiku tečaja i smatrali da je ona jedan od krivaca za loš položaj hrvatskih izvoznika u odnosu na međunarodnu konkurenciju’, kaže predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, ko-mentirajući ulazak u tečajni mehani-zam. ‘Ali još prije dvije godine donijeli smo deklaraciju kojom se zalažemo za

ulazak u eurozonu, zbog smanjivanja valutnih rizika, jeftinijeg zaduživanja i transakcijskog troška. A na tečaj su se hrvatski izvoznici već naviknuli.’Doslovno tako. Naviknuli. Kao kad je neki čovjek odlučio da navikne svog magarca da prestane jesti. I uspio je, kaže dalje ta narodna skaska, ali baš kad se navikao, magarac je uginuo. Isto se dogodilo i našim magarcima, pa je nastupilo razdoblje velike nezaposle-nosti, a onda egzodusa. Inflatorne i ratne godine 1993., kad je već tutnja-la i pljačkaška privatizacija, hrvatski je robni izvoz bio još uvijek veći od uvoza. Nakon 1994., kad je uspostavljen sadaš-nji tečaj, to se više nikad nije dogodi-lo. Od tada se prerađivačka industrija postupno gasila, a isto se događalo i s ostatkom ekonomije. Vrijednost izvoza spala je na manje od polovice uvoza. Za izostanak investicija, posebno stranih, optuživala se spora, neefikasna i ko-rumpirana administracija. Ali strance ona nije smetala da preuzmu sve ban-ke, sagrade sve šoping-centre koje su željeli i pokupuju tvrtke koje su radile samo za domaće tržište. Na primjer, pivovare. Golemi inozemni krediti po-trošeni su na golo preživljavanje i na održavanje prejake kune. Hrvatska je sve više postajala slična karipskim ze-mljama, odnosno turističkim monokul-turama. I također, kao i karipske zemlje, osuđena na siromaštvo.Pa ipak, nastavlja se politika navikavanja magarca. Ekonomisti su tome dali ljep-še ime i teoretske temelje. To se sada zove unutrašnja devalvacija. Nitko, za-pravo, ne spori da je kuna prejaka, da se zemlja deindustrijalizirala, da uvoz i tr-govina imaju apsolutnu prednost pred proizvodnjom i izvozom i da je, prema tome, neophodna devalvacija. Ali ne vanjska, dakle ne devalvacija kune, već unutrašnja. A to je smanjivanje doma-ćih troškova. Dakle, daljnje navikavanje magarca.Bez realnog tečaja nijedna cijena u zemlji nije realna, jer je tečaj jedini parametar za usporedbu s vanjskim tržištem. Samo po njemu može se us-porediti domaća i strana produktivnost. Bez realnih cijena i cijela nacionalna ekonomija prestaje biti realna, a to je stanje koje ne može potrajati, pogoto-vo u maloj i otvorenoj zemlji. Nije ni u bivšem SSSR-u. Ako se tečaj ne prila-gođava privredi, onda se privreda prila-gođava tečaju. Meggle je samo krenuo putem kojim su već otišla brojna osječ-ka i hrvatska poduzeća, a Hrvatska na samo dno Europske unije. Potpisom na europski tečajni mehanizam s tečajem od 7,5 plus decimale sudbina magarca je zapečaćena.

NAŠ IZBOR TEKST KOJI TREBA (ZNATI) PROČITATI

KUNA I MAGARACTečaj po kojem će se kune

pretvarati u eure, tih famoznih 7,5 za jedan euro plus decimale,

zapečatit će sudbinu hrvatske ekonomije kao u onoj priči u

kojoj je neki čovjek odlučio da navikne svog magarca

da prestane jesti i baš kad je uspio, magarac je uginuo

32 glasgrada 7.8.2020. 801

VIKEND AKCIJA do NEDJELJE, 09.08.2020.g.*

Erste Card Cluba / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

OTP / 2 - 12 rata PBZ / 2 - 6 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ Card / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ / 2 - 6 rataMB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OTP / 2 - 12 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

Erste&Steiermarkische bank, Sberbank, Kentbank, Istarska kreditna banka Umag, Agram banka, Slatinska banka/ 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVIM NOVCEM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

*Pon

uda v

rijed

i do 0

9.08.2

020.g

. ili d

o ras

prod

aje za

liha.

Izraž

eni p

ostota

k sniž

enja

je mi

nimala

n, a m

ože b

iti i v

eći. C

ijene

su iz

ražen

e u ku

nama

. Za e

ventu

alne t

iskar

ske p

ogreš

ke ne

preu

zimam

o odg

ovorn

ost.

Foto

grafi

je ne

mora

ju u p

otpun

osti o

dgov

arati

stva

rnom

izgle

du pr

oizvo

da. P

roizv

ode i

z aktu

alne p

onud

e mož

ete ku

piti s

amo u

količ

inama

prim

jeren

im za

kuća

nstvo

.

29,9941,99 kn

kn

-28%

Teleća prsa i rebra, 1 kg

8,9910,99 kn

knSuncokretovo ulje, 1 L Zvijezda

Čokolino, 500 g lješnjak Lino Podravka 45,98 kn/kg

22,9928,99 kn

kn

-20%

Tablete zastrojno pranje posuđa, 120 tableta Finish 0,59 kn/tableta

69,99159,99 kn

kn

-56%

Vino, 3 L crno Merlot i Cabernet Sauvignon bijelo Chardonnay & R’Kaciteli Dalvina Sjeverna Makedonija 9,00 kn/L

26,9939,99 kn

kn

-32%

-ponuda vrijedi samo za hipermarkete Tommy -ponuda vrijedi samo za maximarkete Tommy -ponuda vrijedi samo za supermarkete Tommy

801 7.8.2020. glasgrada 33

Dubrovnik kao atraktivna prirodna i ambi-jentalna pozornica bio je poznat od strane francuskih, njemačkih, i austrijskih filmskih redatelja u razdoblju između dva svjetska rata. To vrijeme naše filmske baštine slabo je istraženo, te bi se tomu trebalo posveti-ti detaljnije istraživanje. Naravno, i mnogi popularni glumci-ce iz međuratnog raz-doblja posjetili su naš grad. Među inima bio je i Luciano Albertini (1882-1945), talijanski

glumac, filmski producent i film-ski redatelj. Nakon I. svjetskog

rata preselio se u Njemačku. Godine 1921. osnovao je pro-dukciju tvrtku „Albertini-film“ u partnerstvu s Ernestom Hu-gom Correllom. Početkom 30-ih godina posjetio je Dubrovnik. Zanimljivi su njegovi dojmovi o Dubrovniku, dubrovačkom uku-su, o ženskoj ljepoti i dostojan-stvu dubrovačkih žena koje je iznio u intervjuu. „Dubrovačka tribuna“ od 2.2.1930. broj 52.

LUCIANO ALBERTINI O LJEPOTI I FILMUUvaženi filmski glumac govori na-

šem uredniku o Dubrovniku i dubro-vačkom ukusu, o ljepoti i dostojanstvu

naših žena.Dubrovnik nije još birao svoju Miss,

svoju najljepšu djevojku (od završetka I. svjetskog rata – nap. D.R.) mada su to već

davno učinili recimo – Beograd, Zagreb, Ljubljana, a za njima i Trebinje (!), Bileća (!), Čapljina (!) i tako unakrst (uzduž) čitave Bo-sne i Hercegovine. A to po našem dubokom uvjerenju znači, da smo od starih naslijedili lijepu odliku čednosti. Da nije te odlike svrha bi bila zaista tragična. Zamislite pored naše sitne (stranačke) lokalne borbe koja dolazi iz naše naslijeđene zloće da otvorimo i borbu oko pitanja; ko je od nas ili naših gospođa i sinjorina najljepša? Činili vam se, da nam u deset godina ne bi bilo ni traga ni glasa? Ja sam uvjeren, da nam se ne bi našle ni kosti, da bi to bila jedna neviđena borba škorpiona i taranata koja bi zainteresirala čitav kultur-ni svijet. Eto, koliko je lijepo ne imati velikih pretenzija osobito u gradu, koji je tako uzak i pun.... – raznih draži u kojima dubrovačka ljepota, bez pudera i karmina, uzima prvo mjesto. – Da nas se ne bi krivo razumjelo, hoćemo da naglasimo, da mi ne podcjenju-jemo uopće ukus onih koji su bili sretniji od nas da imadu svoje Miss na raznim natječa-jima. O ne! Mi smo zadovoljni sa Bondinim teatrom, Oficirskim domom (današnji samo-stan sv. Klare – nap. D.R.). Mi smo zadovoljni sa tri, četiri ili pet Kraljica bala, igranke ili plesa koje ćemo izabrati do časa kad nam teško zvono Male Braće javi da je dosta lu-dovanja. I to će bez sumnje biti lijepo i suve-reno, iako pojam suverenstva ne trpi više od jednoga. Ali mi smo poslije reprezentativnog bala „Filharmonije“ mislili i na one naše koje također nijesu daleko od želja da i one pre-ko neke „UFE“ ili „AFE“ (filmske kompanije – nap. D.R.) zavire u atelje (studija) Hollywo-oda. Mislili smo i na njih, kada smo se riješili da Lucianu Albertniju, jednom od najboljih starijih glumaca filmske kuće „AFA“ posta-

vimo nekoliko pitanja o ljepoti (žene) i filmu. G. Albertini nalazi se već nekoliko dana u našem gradu. Radi u novom filmu „Trka za milijunima“.Tako! – započeo je g. Albertini – Ali kažite vi meni, je li Vaša namjera da golicate sklonosti najnovijoj epidemiji izbora (za) Miss i sasvim pogrešne predožbe o tome kako se dolazi k filmu, ili hoćete da razgovaramo o Dubrov-niku, o njegovom dobrom smislu za ono što je zaista lijepo. Ako je riječ o filmu onda valja imati na pameti riječi Svetog Pisma: „Mnogo je zvanih, malo odabranih“. Počnimo, molim Vas, sa ljepotom i to sa onom ljepotom, koja nije izglasana plaćenim glasovnicama i uta-kmicom kavalira-gentlemena, koji za svoj osobni izbor sa nekoliko stotina ili hiljadarka u ruci traže Dulcineju svečano proglašenje – doktorat ljepote. Ostanimo na onim koje su zaista lijepe. Njihova je sudbina na svim izborima uvijek jednaka – nesigurna. Do-zvolite mi da spomenem jedno moje osobno iskustvo. Sa našim direktorom g. Maxom Obal(om) bio sam pozvan u žiri za izbor kraljice ljepote u nekoj priredbi poznatog Lunaparka. Protiv naše kandidatice istaknu-ta je druga, miljenica nekog veleindustrijalca koji je kupio veliki broj glasovnica. Pored ove dvije pojavila se je još jedna predložena od nekog mađarskog buržuja. Glasanjem naša je kandidatica propala svečano. Kandidatica mađarskog magnata pobjedila je miljenicu veleindustrijalca, sa svega 2 glasa više. Sada je nastao prizor za Bogove... U vrućici izbora, veleindustrijalac sasvim se je zaboravio. On je istrčao na sredinu sale i počeo da glasno protestira protiv rezultata: „Nemoguće da je ona imala toliko glasovnica. Ja sam ih ku-pio za 1000 maraka.“ – govorio je zaljublje-ni čovjek, gotov da prsne radi toga skupog neuspjeha. Petnaest dana kasnije objavljen je izbor bez prodaje glasovnica. Izabrana je naša kandidatica.Što se tiče ljepote kao nekog uvjeta na putu do filmske karijere, to je najveća zabluda koja se dade zamisliti. Ja ne poznam mnogo film-skih zvijezda koje su naročito lijepe. Mogli bi smo ih nabrojiti na prste. One najjače koje su stekle simpatije na svih pet kontinenata ne samo da nijesu neka univerzalna ljepota, nego često... vrlo često... one su samo dra-žesne. I sa filmskim glumcima nije drukčije. Da ljepota nije ni prvi ni posljednju uvjet vi-dite u finalu raznih (izbora za) Miss koje su imale sreću da se prošetaju do Hollywooda. Sa samom ljepotom može se održati pola go-dine, a u pratnji mamice ni trideset dana. Ne zato što je mamica stroga, nego zato što je ona iskusnija, pak lakše i brže dolazi do bra-ka, najobičnijeg, a držim i najkorisnijeg finala kojega ima ova suvremena manija. Mussolini je zabranio izbor (za) Miss i to mu odobravaju u prvom redu njegovi ženski redovi.

NASTAVLJA SE

Natjecanje za najljepše ženske noge, za uredništvo

lokalnog tjednika bilo je neprihvatljivo, skandalozno, pa su to popratili ironičnim

komentarom ali i osudom takvog kulturnog „napretka“

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRIREDIO: DAMIR RAČIĆ

Talijanski glumac Luciano Albertini

34 glasgrada 7.8.2020. 801

Turizam se u Župi dubrovačkoj počeo razvi-jati tek nakon Prvog svjetskog rata kada Česi ulažu kapital u gradnju prvog hotela u Ku-parima – hotela „Grand“. Grade se hoteli u Srebrenome i Mlinima a osim hotela uređuju se plaže i šetnice, parkovi i objekti uz more.U ovoj i nekoliko slijedećih kolumna govorit ćemo o razvoju hotelijerstva u Kuparima i prenijeti što je o ovoj temi pisao Ljubo Mi-hić u knjizi „Kupari kod Dubrovnika“ tiskano 1973. g. On je vrlo detaljno, možda i pre de-taljno opisao stvaranje ovog velikog hotel-skog kompleksa od otvaranja 1920. g. pa sve do 1973. g. Ovaj tekst sam malo preuredio za ovu priliku pa svatko tko želi pročitati nešto više na ovu temu neka potraži gore spomenutu knjigu.Poslije prvog svjetskog rata počinje izgrad-nja turističkih objekata na svim istaknutim atraktivnim mjestima najšireg područja gra-da Dubrovnika, na kojima će se kasnije razvi-ti čitava hotelsko-turistička naselja Jedno od tih atraktivnih mjesta u najbližoj dubrovač-koj okolini bili su i Kupari. Tako se smještajni kapaciteti proširuju od grada Dubrovnika u Župu dubrovačku (Kupari, Srebreno, Mlini). Pored domaćeg, u ovoj izgradnji angažiran je i strani kapital. U ovom periodu u Kuparima je izgrađen prvi hotel čehoslovačkim kapita-lom. Još od srednjeg vijeka u Kuparima je bio po-sjed i ljetnikovac grofa Kaboga iz Dubrovnika. Godine 1918. grof Kaboga prodaje svoj posjed Dalmatinskom trgovačkom društvu, koje ga 1919. godine preprodaje Česima. Usporedo s izgradnjom objekata formira se park barokne koncepcije, čija je najveća vri-jednost aleja palmi. Palme stare 15 godina do-bavljane su, 1922./23. godine, iz Herceg-No-vog i zasađene u aleji parka u Kuparima. Tako je stari dio odmarališta arhitektonski i prostorno formiran od 1920. do 1924. godine.

Do treće decenije dvadesetog stoljeća turiste je privlačila blaga zima i zimzelena vegeta-cija. Tada je bio razvijen zimski turizam. Ali, može se sigurno reći, već od 1931. godine tu-rizam u Kuparima počinje razvijati i ljetnu turističku sezonu. Ovo je imalo velikog značaja za dalji razvoj smještajnih kapaciteta i njihovih razmješta-ja. Hoteli se prave bliže obali oko lijepih pje-ščanih plaža, a u drugi plan dolazi zimzelena vegetacija i lijepa panorama. Turisti masov-no dolaze na kupanje i sunčanje. Ljeto posta-je turistička sezona kad ima dosta sunčanih dana i kad su temperature zraka i vode veće od 18°C. Na temelju temperatura zraka i mor-ske vode zasniva se turistička sezona.Poznati književnik, povjesničar i političar, Ivan Kukuljević-Sakcinski boravio je u Du-

brovniku od 13. listopada do 4. studenog 1856. g. i u međuvremenu posjetio i Župu dubrovačku. O svom boravku u Dubrovniku i Župi dubrovačkoj je napisao kako su mu dani provedeni u našim krajevima „najljepši u svom životu“.

FELJTON 339 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA PRIREDIO: LUKŠA LUCIANOVIĆ

100 godišnjica otvaranja hotela "Grand" u Kuparima

Ivan Kukuljević-SakcinskiPoznati književnik, povjesničar i po-litičar, Ivan Kukuljević-Sakcinski bo-ravio je u Dubrovniku od 13. listopada do 4. studenog 1856. g. i u međuvre-menu posjetio i Župu dubrovačku. O svom boravku u Dubrovniku i Župi dubrovačkoj je napisao kako su mu dani provedeni u našim krajevima „najljepši u svom životu“.

801 7.8.2020. glasgrada 35

ACI ostvario prihod veći od 70 milijuna kunaPrema nerevidiranim rezultatima poslova-nja, Adriatic Croatia International Club za djelatnost marina d.d. (ACI) je u prvih šest mjeseci 2020. ostvario 72,9 milijuna HRK prihoda, dok je EBITDA za isto razdoblje iznosila 21,4 milijuna HRK. Objavljeni podaci pokazuju da je poslova-nje najvećeg sustava marina na Meditera-nu, usprkos globalnoj pandemiji COVID-19 koja je utjecala na ukupno gospodarstvo te cijelu nautičku i turističku sezonu, financij-ski stabilno. Da je proteklo razdoblje za ACI bilo relativno uspješno, svjedoči i podatak o ulaganjima slijedom ranije preuzetih ob-veza i pokrenutih investicija, u ukupnom iznosu od 28,5 milijuna HRK. Prvu polovinu poslovne 2020. obilježilo je poslovanje u prilagođenim uvjetima zbog epidemije COVID-19. Poslovanje marina i dalje se odvija po posebnom režimu, uz po-štivanje svih preporuka i mjera na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sukladno poslovanju u novim, promijenjenim uvjetima, ACI je ti-jekom lipnja omogućio povoljnije uvjete za nautičare u sve 22 marine diljem Jadrana. To je rezultiralo ostvarivanjem prihoda od 51,8 milijuna HRK za usluge godišnjeg veza, što je gotovo na razini ostvarenog prihoda u razdoblju od siječnja do lipnja 2019., koje je iznosilo 51,9 milijuna HRK.„Uzimajući u obzir sve objektivne okolnosti u kojima se odvijalo poslovanje ACI-ja, svjesni značajnog utjecaja događanja u po-slovnoj 2020. na gospodarstvo i turističku industriju, možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim rezultatima u prvom polugodi-štu 2020. prema kojima bilježimo prihod od preko 70 milijuna HRK. Uz očuvanje radnih mjesta i zdravlja zaposlenika, glavni ciljevi za drugi dio 2020. su nam održavanje sta-bilne financijske pozicije Društva te prila-godba poslovanja novim uvjetima na trži-štu.”, poručio jeKristijan Pavić, predsjednik Uprave društva ACI d.d. Kao vodeća nautička tvrtka, ACI d.d. je no-sitelj razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj te upravljaju s 22 marine koje broje preko 5.800 vezova. Na poslovanje ACI marina značajno utječu i koncesijski ugovori koji u većini marina tra-ju do 2030. jer je produljenje koncesijskog razdoblja preduvjet za daljnju realizaciju dugoročnih investicijskih ulaganja Druš-tva, ali i za širenje lepeze usluga, podizanje njihove kvalitete te ostvarivanje značajno boljih poslovnih rezultata. „Imajući na umu važnost nautičkog segmenta za hrvatski tu-rizam, ACI sa svojim partnerima ustraje na

kvalitetnoj i sadržajnoj nautičkoj ponudi te daljnjem razvoju i prilagodbi usluga za sve domaće i strane nautičare koji za odmor odabiru hrvatsku obalu”, zaključuje Pavić.

Direktorica ekskluzivnog hotela u Dubrovniku otkriva kakvi su najbogatiji gosti koji stižu u RH

Jedan od najluksuznijih hotela na našoj obali vodi Zagrepčanka. Ekonomistica Mir-na Lončar Stražičić direktorica je u dubro-vačkoj Villi Dubrovnik, u kojoj odsjedaju neki od najbogatijih ljudi koji posjete Hr-vatsku, već devet godina. Sam hotel nosi niz priznanja za kvalitetu usluge, a njegova direktorica može se pohvaliti titulom naj-uspješnije menadžerice 2018. Razgovaramo o sezoni desetkovanoj pandemijom, Du-brovniku koji se nakon overturizma našao u drugoj krajnosti, bogatašima koji unatoč koroni pomalo “kapaju” u Dubrovnik... Je li tužno šetati se praznim Stradunom? Da, tužno je s obzirom na to da Dubrovnik ovisi o turizmu. Posljednjih dana Stradun nije to-liko prazan, ali to su, naravno, puno manje gužve od onih na koje smo se navikli.

Lufthansa u kolovozu planira 60 tjednih letova prema 5 zračnih luka u HrvatskojNjemačka Lufthansa objavila je svoj red letenja za kolovoz u kojem planiraju zadr-žati operacije prema 5 hrvatskih zračnih luka: Zagrebu, Puli, Zadru, Splitu i Dubrov-niku. Tako će Lufthansa do kraja kolovoza obavljati 60 tjednih letova na spomenute

destiancije iz dva odredišta u Njemačkoj: Munchena i Frankfurta, javljaju iz Croatian Aviationa. Kroz kolovoz, kompanija će pro-metovati iz Munchena i Frankfurta prema Hrvatskoj po sljedećem rasporedu:linija Frankfurt – Dubrovnik, 3 puta tjedno (svake srijede, subote i nedjelje), linija Mun-chen – Dubrovnik, 5 puta tjedno (svakog ponedjeljka, srijede, petka, subote i nedje-lje). linija Frankfurt – Split, 4 puta tjedno (svake srijede, petka, subote i nedjelje), li-nija Munchen – Split, 5 puta tjedno (svakog utorka, četvrtka, petka, subote i nedjelje). linija Frankfurt – Pula, 3 puta tjedno (svakog ponedjeljka, petka i subote), linija Munchen – Pula, 2 puta tjedno (svake subote i nedje-lje). linija Frankfurt – Zadar, 3 puta tjedno (svake srijede, subote i nedjelje), linija Mun-chen – Zadar, 1 tjedno (svake subote).linija Munchen – Zagreb, 4 puta tjedno (sva-kog ponedjeljka, srijede, petka i nedjelje).

IZVOR: CROATIAN AVIATION / FOTO LUFTHANSA

Prvog kolovoza u Dubrovniku više od devet tisuća turistaPrema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 1. kolovoza, bo-ravilo 9.214 turista, što je 35% turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine. Na isti dan Dubrovnik je zabilježio 3283 dolazaka, što je 43% od turističkog prometa u odnosu na lanjski datum. Na-vedenog datuma, najbrojniji turisti bili su domaći te iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nje-mačke, Francuske, Poljske, SAD-a, Sloveni-je, BiH, Švicarske te Ukrajine. U razdoblju od 1. do 31. srpnja u Dubrovniku je bilo 45.458 turista, odnosno 20% od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja, a ostvare-na su 182.360 noćenja, 23% od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja. Tijekom srpnja najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Njemačke, Hrvatske, Poljske, Ujedi-njenog kraljevstva, Francuske, BiH, Belgije, Austrije, Švicarske i Češke. Tijekom srpnja u hotelskom smještaju ostvareno je 19.104 dolazaka te 75.375 noćenja, dok je u privat-nom smještaju ostvareno 21.338 dolazaka i 84.835 noćenja. U razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja evidentirano je 113.912 dolazaka, 14% prošlogodišnjeg turističkog prometa i 347.848 noćenja, također 14% prošlogodiš-njeg turističkog prometa u istom razdoblju.Top lista zemalja odakle je bilo najviše tu-rista od 1. siječnja do 31. srpnja: Hrvatska, Njemačka, BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Francuska, SAD, Austrija, Belgija, Slovenija.

VIJESTI IZ TURIZMA UREĐUJE: LUKŠA LUCIANOVIĆ

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 exatlasovci.split@gmail.com

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

exatlasovci@gmail.com

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

36 glasgrada 7.8.2020. 801

POVODOM 25. OBLJETNICE VOJNO REDARSTVENE OPERACIJE “OLUJA”, DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA

Program Muzeja Domovinskog rata DubrovnikPovodom 25. obljetnice vojno redarstvene operacije “Oluja”, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Muzej Domovinskog rata Dubrovnik tradicionalno je priredio bogat pri-godni program u prostoru tvrđave Imperijal na Srđu.U utorak 4. kolovoza, otvorena je stvarna i virtualna tematska izlož-ba „Oluja 1995.- 2020.“ autorice Varine Jurice Turk. Za njihovu realizaciju odlučili su se radi pokazanog velikog interesa javnosti za izložbu iste tematike „Oluja pobjede i slobode“, priređe-nu 2015. godine uz 20. obljetnicu VRO Oluja, koju je razgledalo više od 35 000 posjetitelja. Ujedno, ovogodišnjom značajno proširenom i obogaćenom virtual-nom izložbom i digitaliziranim katalogom, u mogućnosti su struč-noj i široj javnosti prezentirati nove spoznaje i utvrđene važne po-vijesne činjenice do kojih se došlo sustavnim istraživačkim radom i nastavkom stručne obrade građe muzejskih zbirki i dokumentacije. Budući da je u središtu interesa ostala dokumentarna ratna fotogra-fija, koja se potvrdila kao temelj vizualne memorije, visoko vrijedan muzejski predmet i prvorazredan povijesni izvor, ovom prigodom posebno se ističe provedena opsežna digitalizacija i inventarizacija, kojom je samo ove godine obuhvaćeno preko 10 000 izvornih ratnih negativa iz sadržaja Zbirke fotografija. Obrađeno je i cjelovito ratno stvaralaštvo proslavljenih fotoreportera „Slobodne Dalmacije“ ve-zano uz Oluju.Ova postignuća omogućila su izlaganje većeg broja dojmljivih do-kumentarnih snimaka i tekstova objavljenih u „Slobodnoj Dalmaciji“ i „Dubrovačkom vjesniku“, koji su i ovaj put podijeljeni u dvije kro-nološko tematske cjeline. U prvoj cjelini fotografijama Matka Biljka i Božidara Vukičevića prati se pobjedonosno napredovanje Hrvatske vojske na području sje-verne Dalmacije i oslobađanje Knina. U sklopu ove cjeline obrađe-na su i dva važna događaja, koja su simbolično potvrdila konačnu pobjedu, dolazak Vlaka slobode u Split i svečani doček 4. Gardijske brigade na splitskoj rivi.U drugoj cjelini fotografijama Zvonimira Pandže i Mila Kovača svje-doči se o događanjima na dubrovačkom području u vrijeme Oluje, a prezentiraju se i nove utvrđene povijesne činjenice, koje potvr-đuju važnost uspješne obrane juga Hrvatske i slamanja zločinačkih napada VRS, poduzetih u kolovozu 1995. godine s krajnjim ciljem ostvarenja velikosrpskih planova o stjecanju izlaza na morsku oba-lu. Nakon razgledanja izložbe upriličeno je predavanje „163. brigada HV u obrani dubrovačkog područja 1993.-1995.“ koje je održao bri-gadir Željko Topolovec. Predavač je nazočne upoznao s događanjima na Južnom bojištu u završnoj fazi Domovinskog rata kada je obnašao dužnost zapovjed-nika 163. brigade HV. Iscrpno je obrađeno istaknuto mjesto i uloga koju je ova dubrovač-ka postrojba, u to vrijeme jedna od najsnažnijih pričuvnih brigada Hrvatske vojske, imala u obrani dubrovačkog područja od razornih zločinačkih napada VRS u kolovozu 1995. godine. O vrijednosti ovog predavanja za buduće stručno i znanstveno proučavanje Domo-vinskog rata na najbolji način svjedoči opsežno korištena izvorna osobna dokumentacija koju je brigadir Topolovec darovao Muzeju Domovinskog rata.Cjelokupan program Muzeja bio je dostupan na mrežnoj stranici MDRD i putem društvenih mreža, kako bi i u uvjetima epidemije COVID-19 omogućili pristup sadržaju što većem broju korisnika.Ujedno, virtualna izložba „Oluja 1995. – 2020.“ je predstavljena jav-nosti i tijekom koncerta DSO koji se održao 5. kolovoza 2020.

INFO VIJESTI

Studenac i Hrvatski Crveni križ još jednom su udružili snage za po-moć najpotrebitijima, ovog puta na lokaciji Biograda na moru, Kni-na, Metkovića, Imotskog i Pule. Nakon travanjske donacije u visini od 70.000 kuna, Studenac i Hrvatski Crveni križ ponovno su ostva-rili suradnju kroz pokretanje programa „Set za 5!”, čiji je glavni cilj prikupljanje financijskih sredstava za nabavu higijenskih potrep-ština za djecu u potrebi. Studenac, glavni maloprodajni trgovački lanac na Jadranskoj obali i jedan od vodećih u Hrvatskoj, inicijalno je donirao Hrvatskom Crvenom križu 10.000 kuna za provođenje programa „Set za 5!", ali je ujedno pozvao svoje kupce da putem njihove web stranice i sami podrže ovaj program prema vlastitim mogućnostima na: https://www.studenac.hr/donirajte-online. Cilj ove kampanje, osim nabave higijenskih paketa za djecu u potrebi, je razvijanje svijesti o važnosti osobne higijene te usvajanje vrijed-nosti zdravog življenja koje u doba pandemije imaju osobito znače-nje. Nina Mimica, direktorica marketinga Studenca, ovim povodom izjavila je: "Izuzetno smo ponosni što nastavljamo našu uspješnu suradnju s Hrvatskim Crvenim križem kroz najnoviju kampanju "Set za 5!". Osim pomoći potrebitoj djeci i razvijanja svijesti o važnosti osobne higijene, ovom akcijom šaljemo poruku o važnosti humane i nepristrane pomoći, međusobnog pomaganja i socijalne sigurnosti. Nadamo se da će i naši kupci to prepoznati i pridružiti nam se."Uz zahvalu Studencu na donaciji, izvršni predsjednik Hrvatskog Cr-venog križa, Robert Markt ističe vrijednost programa „Set za 5” te dodaje: „Jako je važno, posebno u okolnostima epidemije, najmla-đe učiti važnosti osobne higijene jer tako štite svoje zdravlje, ali i zdravlje ljudi oko sebe. I ovaj program, ali svi drugi naši programi, nastali su na temelju bogatog iskustva s terena i uviđanja stvarnih potreba ljudi. Iznimno nam je drago što tvrtke poput Studenca to prepoznaju.”

U SKLOPU PROGRAMA "SET ZA 5!"

Studenac i Hrvatski Crveni križ pomažu djeci u potrebi

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Biograd na moru, Franka Troskot, direktorica marketinga Studenca, Nina Mimica,

Hrvatski Crveni križ, Ljubomir Maljkovic, marketing Studenca, Jasminka Benazić

801 7.8.2020. glasgrada 37

Posjet turističkih novinara iz Francuske i ŠpanjolskeU organizaciji Jadranskih luksuznih hotela a u sklopu studijskog posjeta Dubrovni-ku i dubrovačkom području, prvom nakon ublažavanja epidemioloških mjera i otva-ranja granica, Ston i njegove znamenitosti posjetila je skupina od osmero turističkih novinara iz Španjolske i Francuske. Oni svoje priloge i reportaže redovito objavljuju u dnevnim novinama i časopisima specija-liziranim za turistička putovanja. U Stonu su se upoznali s njegovom poviješću i uzgo-jem kamenica degustiravši poznate stonske specijalitete. Prije dolaska u Ston obišli su Elafite i upoznali turističku ponudu Du-brovnika i Jadranskih luksuznih hotela.

Obavijest poljoprivrednicimaPrema obavijesti iz lokalne akcijske grupe LAG-5 sve do 13. kolovoza što je krajnji rok zainteresirani poljoprivrednici, vlasnici ve-ćih i manjih obiteljskih gospodarstava na Pelješcu, Mljetu, Korčuli i Lastovu mogu se prijaviti na dva raspisana natječaja za dodjelu potpora za razvoj malih poljopri-vrednih gospodarstva, odnosno za sufi-nanciranje rekonstruiranja, modernizacije i povećanja konkurentnosti većih poljopri-vrednih gospodarstava. Za mala obiteljska gospodarstva osigurano je 570 tisuća kuna i bit će dodijeljeno pet istovjetnih potpora u 100 postotnom iznosu, dok će iznos su-financiranja potpora za veća gospodarstva biti 50 posto, odnosno 70 posto ako ga vode mlađi poljoprivrednici. Stručne služ-be LAGa-5 stalno su na usluzi korisnicima i pružat će im svu potrebnu stručnu pomoć u obradi njihovih prijava i u realizaciji pri-javljenih projekata.

Izgradnja vodovoda od Žuljane do DančanjaU stonskoj općini pogotovo na širem po-dručju Putnikovića zadovoljni su kako na-preduju radovi na gradnji magistralnog vo-dovoda, od Žuljane do Dančanja u dužini 2 kilometra. Izvodi ih građevinska tvrtka La-sić company iz Imotskog, koja je dosad po-stavila cjevovod profila 150 milimetara od Žuljane do Putnikovića i nastavlja se njego-vim postavljanjem do buduće velike vodo-spreme u Prisoju iznad tog naselja. Gradnja tog vodovoda, jednog od najvećih infra-strukturnih projekata na Pelješcu počela je u travnju prošle godine i bit će kako je pla-nirano završena iduće godine. Ukupna vri-jednost tog projekta koji uključuje i gradnju vodospreme iznad Dančanja iznosi 18 i pol milijuna kuna. U financiranju investitor Hr-vatske vode sudjeluju sa 80 posto a ostatak će financirati općina Ston. Taj vodovod bit će u sklopu regionalnog vodovoda Nere-

tva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet i njime će biti riješen problem opskrbe vodom sta-novnika svih naselja na sjeverozapadnom dijelu stonske općine kojima se i ove godi-ne tijekom ljeta voda doprema cisternama DVD-a Putniković.

Odana počast poginulom vatrogascuI u svim dobrovoljnim vatrogasnim druš-tvima na Pelješcu, od Lovišta do Stona, na primjeren je način odana počast umrlom kolegi vatrogascu Davoru Kovačiću, članu DVD-a Kustošija u Zagrebu, stradalom u akciji spašavanja u velikoj poplavi u Zagre-bu. U DVD-u Orebić u trenutku njegova po-greba sirene su bile uključene 60 sekundi uz prethodnu obavijest stanovnicima o tom činu odavanja počasti.

Najteže pogođeni Trpanj i JanjinaOd svih peljeških turističkih zajednica ko-rona krizom najteže su pogođene one u trpanjskoj i janjinskoj općini u kojima je u dosadašnjem tijeku sezone u usporedbi s prošlom godinom prepolovljen broj gostiju. U trpanjskoj općini sada je na odmoru oko 900, a u janjinskoj oko 800 gostiju, što je 50 odnosno 58 posto od lanjskog broja. Izosta-li su naime tradicionalni i najčešći gosti na tom dijelu Pelješca, turisti iz Bosne i Herce-govine. Njih je tek 20 posto u usporedbi s prošlom godinom, a manje je i Čeha, tako-đer tradicionalnih gostiju u tim općinama. Ovoga ljeta općinske turističke zajednice u Trpnju i Janjini i zbog epidemioloških pre-poruka ali i zbog nedostatka novca ne orga-niziraju kulturno-zabavna događanja.

Berba soli u StonuU Stonskoj solani 3.kolovoza je, skoro mje-sec dana ranije nego prošle godine, zahva-ljujući za solare vrlo povoljnim vremenskim prilikama, počela ovogodišnja berba soli. Sol se, kako je uobičajeno, vadila iz bazena Frano iz kojeg je prikupljeno 70 tona kvali-tetne soli za široku potrošnju. U Stonskoj solani vađenje soli i dalje se obavlja na sta-rinski način, što je svojevrsna atrakcija i redovito privlači veliko zanimanje gostiju i izletnika. U vađenju soli uz stalno zapo-slene i sezonce sudjelovalo je i 20-ak pri-jatelja i volontera iz Dubrovnika i Gruda u Hercegovini. U utorak, 4.kolovoza se vadila iz bazena Mundo, jedinog bez svetačkog imena, iz kojeg se za vrijeme Dubrovačke Republike sol dijelila pučanstvu. Iz njega je prikupljeno rekordnih 80 tona, ukupno s 150 tona kvalitetne soli za široku potroš-nju. Na vađenju soli i u utorak je uz stalno zaposlene sudjelovalo tridesetak sezonaca i volontera iz stonskog i susjednih područja. Na državni praznik sol se nije vadila a berba

se nastavlja u četvrtak, 6.kolovoza ukoliko vremenske prilike i dalje budu povoljne a prikupljat će se iz bazena Petar i Pavao.

Nastavak dobrih turističkih rezultataPrema podacima Turističke zajednice Općine Orebić, na Pelješkoj rivijeri u ore-bićkoj općini na odmoru je nešto više od 8 tisuća gostiju, što je 70 posto od posjeta zabilježenog na početku kolovoza prošle godine. Nastavak je to u danim okolnostima uspješnih rezultata u dosadašnjem tijeku sezone osobito u srpnju u kojem je ostvare-no 190 tisuća 265 noćenja što je 65,5 posto od lanjskog prometa i po takvim učincima orebićka općina prednjači u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji.Među gostima ovoga ljeta najbrojniji su Slo-venci, slijede Poljaci, Česi i Nijemci, turisti iz Bosne i Hercegovine i domaći gosti. Najviše gostiju boravi u objektima u domaćinstvi-ma i kampovima, a najmanje tek nešto više od 20 posto od lanjskih brojki u hotelima. Inače, od početka godine do kraja srpnja u orebićkoj je općini boravilo 28 tisuća gostiju i ostvareno 245 tisuća 685 noćenja, što je 54 posto od lanjskog prometa. Možemo reći apsolutni rekorder ovoga ljeta na Pelješkoj rivijeri i u našoj županiji je Viganj, u kojem nema slobodnih mjesta a pelješki kanal pred njim za vjetrovita vremena prepun je svih vrsta ljubitelja jedrenja na dasci.

Radionica o energetskoj obnovi obiteljskih kućaU organizaciji Razvojne agencije Općine Orebić 4.kolovoza je u općinskoj dvorani u Orebiću održana besplatna radionica o energetskoj obnovi obiteljskih kuća. O teh-ničkim uvjetima natječaja, koje je za tu svr-hu objavilo Ministarstvo graditeljstva i pro-stornog uređenja, 15-ak sudionika radionice iz Orebića obavijestili su energetski certifi-katori iz tvrtke Empora d.o.o. u Dubrovniku. O uvjetima i načinu prijava za energetsku obnovu obiteljskih kuća obavijestile su za-poslenice u Razvojnoj agenciji rekavši da Ministarstvo u financiranju sudjeluje sa 60 posto potrebnog iznosa, najviše do 60 tisu-ća kuna.

Gospa od sniga u BorjuU duhu tradicije duge 4 stoljeća, u srijedu, 5. kolovoza mještani Borja, jednog od naj-manjih naselja u orebićkoj općini slavili su svoju zaštitnicu Gospu od Sniga. Ta vjerska svečanost datira od 1605. godine. Tada je Gospi u čast tadašnji dubrovački vlastelin i stonski biskup Marko Restić na svom po-sjedu u Borju sagradio manju crkvu. Gospu Snježnu na ikavskom dijelu Pelješca Gospu od Sniga, također u duhu tradicije posebno štuju i u Dubi Trpanjskoj.

VIJESTI S PELJEŠCA PRIPREMIO: JOŠKO JELAVIĆ

38 glasgrada 7.8.2020. 801

SPORT

BRIDŽ KLUB ASTAREAPobijedio par Jemo-ČubelaNa otvorenoj taraci hote-la Astarea odigran je redoviti bridž turnir po MP obračunu. Igralo se na četiri stola, a po-bijedili su Pero Jemo i Stijepo Čubela. Rezultati turnira su:1. Stjepo Čubela & Pero Jemo 59.52 2. Vlaho Kalauz & Paul Kalauz 58.33 3. Slavica Novak & Boris Lo-vjer 53.57 4. Maria Sikirić & Katarina Pećarević 51.79 5. Pero Ivelja & Slavko Grgić 48.21 6. Seka Plastić & Srdjan Golu-bović 46.43 7.ŠStefica Ivelja & Elizabeta Pejdar 44.64 8. Višnja & Sule Muratović 37.50

Klupski bridž u Dubrovniku se igra više od 20 godina. Bridž klub Astarea osnovan je 1998.godine, četiri godine kasnije Bridž klub Dubrovnik, a Škola bridža djeluje od 2009.godine. Klubovi okupljaju igrače od ju-niorskog do seniorskog uzra-sta (8-89 godina).

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI KUPNeretva u polufinalu s GrkomPobjedom nad gradskim riva-lom, županijskim prvoligašom, Metkovićem s 1:0, prošle ne-djelje, Neretva se plasirala u polufinale Kupa Dubrovačko neretvanske županije. Pogo-dak vrijedan polufinala posti-gao je Nikola Rodin.Neretva će u polufinalu u go-stima igrati protiv Grka iz Po-

tomja, člana Druge županijske lige.U drugom polufinalu, u Du-brovniku 16. kolovoza igraju trećeligaši, GOŠK Dubrovnik 1919. i BŠK Zmaj.Pobjednik Županijskog kupa igrat će u pretkolu Hrvatskog kupa.

PRIJATELJSKE NOGOMETNE UTAKMICE

BŠK Zmaj – GOŠK Dubrovnik 1919 0:0U prijateljskoj nogometnoj utakmici, odigranoj prošle su-bote u Blatu, BŠK Zmaj i GOŠK Dubrovnik 1919. odigrali su 0:0. Ovo je Blaćanima bila prva pri-premna utakmica pred novu sezonu, dok je Dubrovčanima četvrta. Dubrovčani su u tri prethodne pobijedili Zmaja u Makarskoj 3.1, te izgubili obje

utakmice od Neretve, i u Du-brovniku i Metkoviću s 2:1.

MALI NOGOMET – PRIJELAZNI ROKSquare napustili trener i trojica igračaNakon odlaska trenera Frane Despotovića u talijansku Man-tovu, Square su u prijelaznom roku napustili i igrači Mirko Hrkać, Marko Kuraja i Blago Gašpar, koji će od iduće sezo-ne braniti boje također talijan-skog prvoligaša Mantove.-Do jeseni ćemo svakako po-raditi na našem rosteru, bit će sigurno nekih promjena u klubu, no uvelike će ovisiti o financijskoj situaciji na jesen - izjavio je za Libero portal predsjednik MNK Square Želj-ko Raguž.

Kadeti Jug Adriatic osiguranja su pobjednici Kupa Hrvatske. U finalu, odigranom 30.srp-njau Gružu, su bili bolji od riječkog Primorja Erste banka s 12:10 (5:2, 3:3, 2:2, 2:3).Prvi strijelac finalne utakmice bio je Ivano Vlahović s pet postignutih golova. Po dva gola dali su Bruno Đuho i Marko Glavinić a Ivor Miljan Popović, Stjepan Brajović i Niko-

la Bjelopera po jedan.Inače, do finala su Dubrovčani upisali pet pobjeda, i to protiv Galeba MR, Medveščaka, Mornara BS, OVK POŠK-a i Jadrana iz Splita (polufinale, 17:8).Igrač Juga AO Ivano Vlahović je proglašen za najboljeg igrača završnog turnira.Jug AO: Nikola Balić, Petar Kulaš, Ivor Miljan

Popović, Bruno Đuho, Božo Brajović, Nikola Krik, Stjepan Brajović, Marko Glavinić, Ivan Vlahović, Nikola Bjelopera, Maro Šušić, Ante Jerković, Luka Ljepava, Ivan Zeko, Antoan Špilar, Pero Perak, Luka Petković i Vlaho Ša-badin. Trener: Aljoša Lončarić, pomoćnici Veselin Đuho i Željko Vukčević.

FOTO: JUG.HR

VATERPOLO – KADETSKI KUP HRVATSKE

Jug AO pobjednik

801 7.8.2020. glasgrada 39

40 glasgrada 7.8.2020. 801

Otišao je moj dobri, intimni prija-telj Milan. Naš profesor Kiperaš. Koji mi je bio pročelnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku u dva mandata. Koji je bio njegov prvi pročelnik. Koji je u komunikaciji sa svima, i sa svo-jim kolegama i zaposlenicima, kao i, dakako, sa svojim studentima, uvijek imao meki, fini i suptilan pristup. Uvijek raspoložen za raz-govor, uvijek raspoložen pomoći. Pružiti ruku. Dr. sc. Milan Kiperaš rodio se 23. ožujka 1939. u Kiperu, općina Tre-binje.Osnovnu školu završio je 1955. u Goraždu, dok je Učiteljsku školu završio 1960. u Mostaru. Studij sociologije upisao je akademske 1964./1965. godine na Filozof-skom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nakon uspješnog zavr-šetka prve godine studija, dolazi u Dubrovnik, gdje se zapošljava kao gimnazijski profesor. Tri godine nakon toga angažiran je kao vanj-ski suradnik Više pomorske škole. U to vrijeme, tj. 1977. je magistri-rao.Godinu dana kasnije, postaje stal-ni nastavnik Više pomorske škole. Kako je 1982. doktorirao, bio je tada jedini profesor Više pomor-ske škole u stalnom radnom od-nosu s doktoratom znanosti. To je vrijeme i njegovog većeg volon-terskog angažmana u SSRNH-Du-brovnik. Sjećam se društvene koordinacije kojoj je godinama predsjedavao na nivou Grada, ko-ordinacije koja se ponedjeljkom održavala u zgradi Općinskog suda na Gracu s početkom u 9 sati

i na kojoj bi toga jutra sudjelova-li svi ključni društveno-politički faktori u Gradu.Pamtim moj prvi susret s Mila-nom. Bilo je to sredinom 1979., kada je jedna koordinacija pod Milanovim predsjedavanjem bila posvećena u cijelosti Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu. Na tom sastanku s Milanom, dele-gaciju nas asistenata, docenata i profesora, predvodio je naš prof. dr. Antun Kobašić, tadašnji dekan već tada diljem Jugoslavije ugled-nog ekonomskog fakulteta. U go-dinama 1985. i 1986. dr. sc. Milan Kiperaš je obavljao dužnost deka-na Više pomorske škole u dosta složenim uvjetima integracije vi-ših pomorskih škola u Dubrovniku i Splitu. Godine 1987. izabran je za docenta na Višoj pomorskoj školi u Dubrovniku. Također, u to vri-jeme, izabran je za člana Glavnog odbora SSRNH u Zagrebu. Godi-ne 1999. izabran je za profesora visoke škole u trajnom zvanju na Veleučilištu u Dubrovniku. Bio je jedan od važnih nastavnika u vri-jeme osnivanja Sveučilišta u Du-brovniku.Uloga dr. sc. Milana Kiperaša u razvoju navedenih dubrovačkih visokoškolskih obrazovnih usta-nova je nezaobilazna. U analima Sveučilišta u Dubrovniku bit će osobito upamćena Milanova če-tverogodišnja aktivnost na mjestu prvog pročelnika Odjela za komu-nikologiju.Tijekom nastavne karijere na če-tiri dubrovačke visokoškolske ustanove, bio je autor nastavnih programa i nositelj sljedećih ko-

legija: “Sociopsihologija”, “Socio-logija organizacije”, “Sociologija turizma”, “Osnove sociologije”, “Humani resursi” i “Ergologija”. Za te kolegije, objavio je priručnike, skripte i udžbenike. U svojoj du-goj nastavničkoj karijeri, ispitao je i bio mentor tisućama svojih studenata. Godinama je kao pre-davač sudjelovao u održavanju tečajeva za stručno obrazovanje pomoraca. Aktivno je sudjelovao u radu više znanstvenih skupo-va i realizaciji znanstveno-istra-živačkih projekata. Autor je više recenzija sveučilišnih udžbenika i priručnika. Od 2001. godine inici-rao je i realizirao izradu više ana-liza kvalitete nastavnih djelatnosti koje se objavljuju u godišnjacima Veleučilišta u Dubrovniku i ka-snije u godišnjicima Sveučilišta u Dubrovniku.Aktivni je sudionik priprema za početak izlaženja međunarodnog znanstvenog časopisa Mediana-li, gdje se kao član Uređivačkog odbora maksimalno angažirao na osiguravanju poželjne znanstvene i stručne razine objavljenih prilo-ga i redovitom izlaženju brojeva u tiskanom i elektroničkom obliku. Umješnim vođenjem Odjela za komunikologiju u razdoblju od travnja 2004. do svibnja 2008., nazočnošću svim sjednicama i aktivnim sudjelovanjem u radu Senata, odmjerenim predstavlja-njem Odjela u javnim medijima i na druge načine, dr. sc. Milan Kiperaš pridonio je i afirmaciji Sveučilišta u Dubrovniku. Na 60. sjednici Senata Sveučilišta u Du-brovniku održanoj 18. rujna 2009.,

rektor i predsjednik Senata prof. dr. sc. Mateo Milković zahvalio je dr. sc. Milanu Kiperašu na radu, zalaganju i trudu koji je uložio radeći na Višoj pomorskoj školi, Pomorskom fakultetu, eleučilištu u Dubrovniku i na Sveučilištu u Dubrovniku. Dr. sc. Milan Kipe-raš otišao je s 1. listopada 2009. u mirovinu. Nakon 44 godine rada na visoko-školskim ustanovama u Dubrovniku. Milan je otišao iz naše sredine. Ali, ostat će u srci-ma brojnih naših sugrađana koji su ga poznavali. Ostat će trajno u mome sjećanju. I kao moj dekan, i kao moj veliki prijatelj, i kao moj krasni sugovornik pred kojim ni-sam imao tajni.Bezbroj puta smo šetali Babinim kukom i pili kavu u Pivnici na Ma-lom Stradunu. Odavno smo tele-fonski razmjenjivali rođendanske čestitke jedan drugome. Bezbroj puta bismo se čuli telefonom. Dosta puta smo pili kavu u kafiću kod Tommyja na Lapad stanici. I uvijek bi mi bio mali praznik kada bih Te sreo. Od svih kolega u Du-brovniku, s Tobom sam imao naj-dublje, najiskrenije i najsmislenije odnose. Hvala Ti za to, dragi Mila-ne. Bila mi je čast što sam Te po-znavao. Adio dragi prijatelju moj.

ZDRAVKO BAZDAN

IN MEMORIAM

Dr. sc. Milan Kiperaš, profesor visoke škole u trajnom zvanju

OVE SUBOTE

23. Maraton lađaU subotu, 8. kolovoza, održat će se 23. Mara-ton lađa koji će tradicionalno počet u 17 sati startom u Metkoviću. Prostor Gradskog parka i Velike rive će biti ograđen i dostupan isklju-čivo natjecateljima i osobama s akreditaci-jom. U cilju u Pločama će isto biti ispred Ho-tela Bebić gdje će biti proglašenje pobjednika i dodjela nagrada i priznanja za prve tri ekipe. Ostale ekipe će po dolasku napustit ograđe-ni dio. ULM poziva na odgađanje uobičajenih proslava nakon utrke (lađarskih večeri) ove

godine. Na Maratonu će biti predsjednik RH Zoran Milanović kao pokrovitelj i manji broj uzvanika koji će utrku pratiti iz posebnog broda. Ostala plovila koja dobiju akreditaciju, morat će poštivati posebne upute o plovnosti i epidemiološke mjere na brodu. Sudjelovat će 35 lađarskih ekipa, dvije ekipe su odusta-le (Salašari Somborski i Lađari Dubrovnik): 5 debitantskih (PD Prenj, Zajednica udruga VP-a, Slivno 2, Stablina 2 i Gospa Karmelska juniori), 4 povratničke (Lađari Opuzen, Ša-

rić_Struga, Crni put juniori, SU Crni put) i 10 ekipa izvan Doline Neretve (Argo 1 i 2, Šumari Bjelovar, Sisak, Đakovački bećari, Vinkovački lađari, HRM, UL Zagreb, Primorsko-goranska županija, Zajendica udruga VP-a). Od doma-ćih ekipa tu su još: Torcida Ploče, Jerkovac juniori, Jerkovac, Vidonje, Domagojevi gusari, Sv. Ilija 1 i 2, Staševica, Veterani 4. gbr., Ro-gotin, Baćina, Slivno, Škrapa Momići, Gospa Karmelska, Crni put, Stablina i Komin.

ROGOTIN.HR

801 7.8.2020. glasgrada 41

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

FAŠIZMU U DEMOKRATSKOJ HRVATSKOJ NEMA MJESTAPredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habu-lin govorio je na obilježavanju Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu., 26. srpnja 2020. Uz pozdrav prisutnima iz Hrvatske i iz susjednih zemalja u njegovom obraćanju, objavljenom na Portalu SABA Republike Hrvatske , Franjo Habulin je istaknuo: „da smo opet zajedno na ovaj dan da bismo se zajednički sjetili naše zajedničke prošlosti i onoga što je u njoj bilo najbolje i najsvjetlije – borbe protiv fašizma. Zajedno smo usprkos okolnostima što su promijenile svijet u kojemu živimo. Usprkos svim promjenama, bile one privremene, bile one trajne, nešto se ne mijenja i nikada se neće promijeniti. To je naša privrženost vri-jednostima antifašizma koji je na ovim pro-storima doživio svoje zvjezdane trenutke u vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe. Zbog toga smo danas ovdje, kao što smo bili i pro-teklih godina i kao što ćemo biti u godinama što dolaze. Mi vrlo dobro znamo što slavimo, čega se i zašto sjećamo. Ono što je počelo formiranjem prvoga partizanskog odreda u šumi Brezovici kod Siska, preraslo je ovdje, u Srbu, u općenarodni ustanak, u ustanak i Srba i Hrvata. I nije to bio nikakav četnički ustanak protiv hrvatske države, kao što papagajski ponavljaju desničari i njihovi kvazi-povjesni-čari. Ne, to je bio ustanak protiv nacifašističke okupacije i protiv terorističkog režima koji je došao na vlast voljom i milošću nacifašističkih okupatora i koji je odmah počeo s masovnim progonima i zločinima. Žrtve su bili u prvome redu Srbi, Židovi i Romi, ali onda i svi drugi, naravno i svi tom režimu nepoćudni Hrvati. Srbi, Židovi i Romi bili su “krivi” naprosto zato što su bili Srbi, Židovi i Romi. To je bilo dovoljno da se izgubi glava. Svi ostali bili su “krivi” zato što su na ovaj ili onaj način iskazi-vali neslaganje s ustaškom vladavinom tero-ra. Jer, nikada nije dovoljno puta ponovljeno: ustaše su bili Hrvati, ali svi Hrvati nikada nisu bili ustaše. A neće ni biti, svim desničarskim ofanzivama usprkos! I sve to, naravno, nema nikakve veze s hrvatskom državom, jer – osim svega – takozvana Nezavisna Država Hrvatska

ni po čemu nije bila država. To je bio mari-onetski, kolaboracionistički režim stvoren samo zato da bi se uklopio u ratne, osvajač-ke planove nacista i fašista. Oni koji nas vole podučavati kako je NDH bila međunarodno priznata, “zaboravljaju” pri tome spomenu-ti kako je ta kvazi-država imala diplomatske odnose samo sa silama Osovine i njihovim satelitima. To su notorne činjenice, to je nešto, što su nekada znala i mala djeca – ne zato što su ih komunisti indoktrinirali, nego zato što je to istina. To su činjenice. I te činjenice treba uporno, uvijek iznova ponavljati. U protivno-me, pobijedit će desničarski povijesni revizi-onizam. A to je nešto, što se ne smije dogo-diti! Mi se okupljamo ovdje upravo zato, da se suprotstavimo onima koji cijelome hrvat-skom društvu naturaju golemu povijesnu laž, predstavljajući je kao istinu; okupljamo se da bismo podsjetili kako i u hrvatskome Ustavu piše da je antifašizam jedan od temelja demo-kratske Hrvatske; dolazimo da bismo i ovdje izrazili ogorčenje zbog popustljivosti vlasti prema zatiranju antifašizma i reafirmiranju fašizma. Za fašizam u demokratskoj Hrvat-skoj, u 21. stoljeću, nema mjesta! Za povije-sni revizionizam u medijima, u obrazovanju, ali i u javnom i političkom životu suvremene Hrvatske – ne smije biti mjesta! Poricatelji-ma istine i širiteljima laži valja uskratiti javni prostor što ga oni bezočno zloupotrebljavaju, pozivajući se na slobodu iznošenja mišljenja! Laž nije mišljenje, nego je samo i jedino to – laž!“ – rekao je, uz ostalo Franjo Habulin.

URED ZATVOREN DO 17. KOLOVOZALjeto je i ured dubrovačkih antifašista uzi-ma predah. U jeku ljetnih vrelina, valja malo predahnuti, odmoriti se barem jedan tjedan i koliko je moguće dopuniti životne baterije. Zato je od 8. kolovoza ured biti zatvoren do ponedjeljka, 17. kolovoza, kada će opet otvo-riti svoja vrata i hvatati zamah i ritam u drugu polovinu ljeta i za jesenske aktivnosti.Za vrijeme dok je ured zatvoren, nužni se kontakti mogu ostvariti putem mobilnog te-lefonskog broja 098 244 978, a kada ponovno otvori svoja vrata, radno vrijeme ureda nasta-

vit će se uobičajenim ritmom – ponedjeljak, srijeda, petak od 10 do 12 sati.

SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA 17. KOLOVOZAPrvi dan ponovnog otvaranja Ureda, u pone-djeljak 17. kolovoza, održat će sjednicu Pred-sjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik. Na dnevnom redu su konačne pripreme za Iz-bornu skupštinu Udruge antifašista Dubrov-nik zakazanu za subotu, 22. kolovoza u pro-storu Udruge.

IZBORNA SKUPŠTINA U SUBOTU, 22. KOLOVOZAIzborna skupština Udruge antifašista Dubrov-nik održat će se u subotu, 22. kolovoza u pro-storu Udruge s početkom u 10 sati. Uz izvještaj o radu u razdoblju od Godišnje skupštine odr-žane 24. kolovoza prošle godine, izvještaje: o prihodima i rashodima 2019. godine i Nadzor-nog odbora, Skupštini će se predstaviti pro-gram rada i plan prihoda i rashoda za 2021. go-dinu. Poslije rasprave, skupštinari će izabrati Predsjedništvo od 12 članova, po tri člana i za-mjenika člana Nadzornog odbora, a na svojoj prvoj sjednici članovi Predsjedništva izabrat će predsjednika, dva zamjenika predsjednika, tajnika i zamjenika tajnika Udruge antifašista Dubrovnik i njenog Predsjedništva te raspra-viti prijedlog i donijeti zaključke Izborne skup-štine Udruge antifašista Dubrovnik. Obzirom na aktualne mjere zaštite od COVID 19 infek-cije, obavezno je da za vrijeme trajanja Izbor-ne skupštine skupštinari nose maske na licu.

DANAS PRAVNA POMOĆPravna pomoć, koja se organizira svakog pr-vog petka u mjesecu, kao jedan od oblika aktivnosti Komisije za socijalni rad Udruge antifašista Dubrovnik, je i ovaj petak, 7. kolo-voza. Od 10 do 12 sati zainteresirani za pomoć u pitanjima iz socijalne i zdravstvene skrbi odgovore mogu potražiti u prostoru Udruge, Splitski put 10, ili na telefon 332-737.

KL

Na zahtjev Nikše Končića iz Mokošice, Put od Osojnika 29, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena

u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica na kat. čest. 20/2 u k.o. Petrovo Selo. Pozivaju se

vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava predmetne i susjednih kat. čest. 20/56, 1170/6, *5/4, 20/43, 20/42 sve u k.o. Petrovo Selo, na predočavanje elaborata koji će se obaviti dana 14.8.

2020. u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. u 11 h.

GEODET d.o.o. I. Meštrovića 1, Dubrovnik

020/436-464

Na zahtjev Iva Mihočevića iz Dubrovnika, Od gaja 34, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka

o zgradama ili drugim građevinama na kat. čest. 1259/3 u k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno na čest. zem. 465/3 u k.o. Gruž (stara izmjera) . Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava predmetne i susjednih kat. čest. 1262/1 i 5103 u k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno čest. zem. 465/7 i

1170/1 u k.o. Gruž (stara izmjera), na predočavanje elaborata koji će se obaviti dana 14. 8. 2020. u prostorijama tvrtke

Geodet d.o.o. u 10 h.

GEODET d.o.o. I. Meštrovića 1, Dubrovnik

020/436-464

42 glasgrada 7.8.2020. 801

Poliklinika Marin Meddr.Ante Starčevića 45Dubrovnikwww. marin-med.comemail: info@marin-med.com

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

U Polikliniku dolaze gostujući liječnici iz drugih medicin-skih centara i ustanova. U najavama su:

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspe-cijalist za štitnjaču- ambulanta u petak, 31. srpnja 2020.

Poliklinika Marin Med prva u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe implementira najnoviju rehabilitacijsku metodu za liječenje posljedica od moždanog udara. Riječ je o revolucionarnom pristupu kojim se kompjuterska rehabilitacija tzv. BCI metodom ( Brain- Computer Interface) proširuje na novu skupinu bolesnika: osobe kojima je dijagnosticiran moždani udar. Sustav nazvan RecoveriX stvoren je upravo kako bi spojio mentalne aktivnosti ( mozak) sa motoričkim funkcijama ( pokret, hod). Naime, ovom kombinacijom znatno se povećava oporavak i zacjeljivanje oštećenja uzrokovanog moždanim udarom te dovodi

pacijenta do bržeg oporavka. Štoviše, i onda kada su sve druge terapije i rehabilitacije iscrpljene, RecoveriX može pomoći mozgu da ponovno vrati izgubljenu funkciju – čak i do 30 godina nakon moždanog udara.Učinci terapije RecoveriX na funkcionalnu sposobnost uključuju: oporavak funkcije ruku, poboljšanje kvalitete i brzine hodanja, poboljšanu koncentraciju, smanjenje komunikacijskih problema, povećanu pažnju, smanjenje umora...Raspitajte se za sve benefite liječenja RecoveriX-om od posljedica moždanog udara u Poliklinici Marin Med i(li) na našoj web stranici.

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin!Tel: +385 (0)20 400 500 +385 (0)20 400 505

RECOVERIX- REHABILITACIJA POKRETA INOVATIVNOM METODOM

NOVI REVOLUCIONARNI PRISTUP LIJEČENJA POSLJEDICA MOŽDANOG UDARA

801 7.8.2020. glasgrada 43

GRADSKI VOZNI RED - CITY TIMETABLE

od 31.07.2020.

valid from

VOZNI RED JE PODLOŽAN PROMJENAMA BEZ PRETHODNE NAJAVE! TIMETABLE IS SUBJECT TO CHANGE WITHOUT PRIOR NOTICE!

www.libertasdubrovnik.hr

Ogarići 12, 20236 MokošicaTel/Phone:+385(0)20 441 444

E-mail: libertas@libertasdubrovnik.com

d.o.o.-

3NUNCIJATA - PILE

16:15

23:05

17:15 20:50

15:15

20:00

21:50

19:10

18:1514:15

23:50

13:1505:30

06:20

07:20

10:15

11:10

12:0008:15

09:15

POLASCI DEPARTURES

NUNCIJATA

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

00:05

POLASCI DEPARTURES

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

1AMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA04:5005:2006:00

07:15 07:3508:05 08:30 08:5509:20 09:4510:10 10:35

11:00 11:25 11:5012:15 12:3513:05 13:30 13:5514:20 14:4515:10 15:3516:00 16:25 16:5017:15

17:4018:05 18:30 19:10 19:4520:4521:45 22:4523:45

06:10 06:25 06:5007:00

20:15

00:15

04:5005:2506:05 06:35 06:5507:20 07:4508:15 08:3509:00 09:25 09:5010:15 10:4011:05 11:30

11:5512:20 12:4513:10 13:3514:00 14:25 14:5015:15 15:4016:05 16:30 16:5517:20 17:4518:10

18:3519:00 19:40

23:15

22:1521:15

PILE

MOKOŠICA04:5005:1005:5006:2006:5507:3008:05

09:1509:50

08:40

11:35

11:00

12:45

15:0515:40

12:10

10:25

13:20

16:15

13:5514:30 23:45

20:45

18:00

19:40

16:5017:25

21:45

18:35

22:45

09:10

17:20

08:00

10:55

05:20

10:20

15:00

11:30

05:4006:20

09:45

12:0512:40

07:25

08:35

13:1513:5006:5014:25

15:3516:1016:45

17:5518:30

19:0520:1021:1522:1523:1500:15

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

1BMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOMDEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA

21:15

23:15

20:10

22:15

05:30 05:4506:10 06:3507:00 07:15 07:3508:15 08:4009:05 09:30 09:5510:20 10:4511:10

11:3512:00 12:25 12:5013:15 13:4014:05 14:30 14:5515:20 15:4516:10 16:3517:00 17:25

17:5018:15 18:50 19:30

06:00 06:15 06:4007:05 07:30 07:5508:10 08:4509:10 09:3510:00 10:25 10:5011:15 11:40

12:05 12:30 12:5513:20 13:4514:10 14:3515:00 15:25 15:5016:15 16:4017:05 17:30 17:55

18:20 18:4519:20 20:00 20:4021:45 22:45 23:45

PILE

MOKOŠICA05:30 06:05 06:4007:15 07:5008:2509:00 09:3510:10 10:4511:20 11:55

12:3013:05 13:4014:15 14:5015:2516:00 16:3517:10 17:4518:20 19:00

20:10 21:15 22:1523:15

06:00 06:3507:10 07:4508:20 08:5509:3010:05 10:4011:15 11:5012:25

13:00 13:3514:10 14:4515:20 15:5516:3017:05 17:4018:15 18:5019:30

20:40 21:45 22:45 23:45

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURDAYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

MOKOŠICA - OPĆA BOLNICA

MOKOŠICAPolasci / Departures

06:15 07:10Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

8VIKTORIJA - GRUŽ

20:40

21:25

22:05

23:0512:40

13:10

06:40

07:10

15:40

16:10 11:40

12:10 16:40

17:10

08:40

09:10

05:40

06:05

09:40

10:10

13:40

14:15

17:40

18:10

07:50

08:10

14:40

15:10

18:40

19:20

20:00 10:40

11:10

23:55

POLASCI DEPARTURESVIKTORIJA

Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturday, Sundays and holidays.

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

7KANTAFIG - BABIN KUK

POLASCI DEPARTURESKANTAFIG06:3007:3508:40

09:4010:4011:40

12:40

POLASCI DEPARTURESBABIN KUK 07:05 08:10 09:10

10:10 11:10 12:10

13:10

6BABIN KUK - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS BABIN KUK05:3005:4506:0006:1506:3006:4507:0007:1507:3007:4508:0008:1508:3008:45

13:30

15:30

09:0009:1509:3009:4510:0010:1510:3010:4511:0011:1511:3011:4512:0012:15

12:3012:4513:0013:15

13:4514:0014:1514:3014:4515:0015:15

15:45

16:0016:1516:3016:4517:0017:1517:3017:4518:00

18:3018:45

19:15

19:3519:55

18:15

20:1520:35

19:00

20:55

00:20

21:15

23:15

21:35

23:55

22:55

21:55

23:35

22:3522:15

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS BABIN KUK

10:2010:40

05:4006:0006:2006:4007:0007:2007:4008:0008:2008:4009:00

09:2009:4010:00

11:0011:20

12:20

13:40

22:15

22:55

18:00

12:40

00:20

23:15

13:00 20:15

14:20

13:20

14:4015:00

16:40

17:20

15:20

17:40

18:20

20:35

19:15

20:55

12:0011:40

18:40

14:00

19:3519:55

16:0016:20

17:00

19:00

21:1521:3521:55

15:4022:35

23:35

23:55

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:30

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

4HOTEL PALACE - PILE

HOTEL PALACE

HOTEL PALACE

05:4006:15

06:5507:15

08:5509:15

06:35

07:35 07:5508:15 08:35

09:35 09:5510:15 10:35

10:5511:15 11:35

12:35 12:5513:15 13:35

14:35 14:5515:15

13:5514:15

15:35

15:5516:15 16:35

11:5512:15

23:5000:20

18:5519:15

17:35

22:10

21:20

16:5517:15

17:5518:15

20:40

19:35 20:00

22:4523:20

18:35

13:15 21:20

07:55

09:15 09:55

11:15

15:15

17:55 18:35

23:20

19:15 20:00

13:55

08:35

07:15

05:40

11:55 12:35

15:55

06:35

16:35 17:15

20:40

10:35

14:35 22:10

23:5000:20

22:45

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:55

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

POLASCI NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Prometuje na relaciji O.Bolnica - Mokošica.

Linija polascima s Pila u 6:40, 8:00 i 9:30 sati prometuje do Gorice.

9OPĆA BOLNICA - PILE

POLASCI DEPARTURESOPĆA BOLNICA

08:30

13:1513:5014:30

19:2015:0006:25

07:15 15:5016:4017:40

18:2009:15

07:4510:0010:4511:30

12:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

18:35

POLASCI DEPARTURES

17BOSANKA - PILE

POLASCI DEPARTURES

BOSANKA07:1509:45

12:0513:05 11:05 11:40

12:3513:35

09:1510:30

PILE

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

PILE - VOJNOVIĆ - MOKOŠICA

Polasci / DeparturesPILE01:1502:30

GRADSKI VOZNI RED - CITY TIMETABLE

od 31.07.2020.

valid from

VOZNI RED JE PODLOŽAN PROMJENAMA BEZ PRETHODNE NAJAVE! TIMETABLE IS SUBJECT TO CHANGE WITHOUT PRIOR NOTICE!

www.libertasdubrovnik.hr

Ogarići 12, 20236 MokošicaTel/Phone:+385(0)20 441 444

E-mail: libertas@libertasdubrovnik.com

d.o.o.-

3NUNCIJATA - PILE

16:15

23:05

17:15 20:50

15:15

20:00

21:50

19:10

18:1514:15

23:50

13:1505:30

06:20

07:20

10:15

11:10

12:0008:15

09:15

POLASCI DEPARTURES

NUNCIJATA

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

00:05

POLASCI DEPARTURES

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

1AMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA04:5005:2006:00

07:15 07:3508:05 08:30 08:5509:20 09:4510:10 10:35

11:00 11:25 11:5012:15 12:3513:05 13:30 13:5514:20 14:4515:10 15:3516:00 16:25 16:5017:15

17:4018:05 18:30 19:10 19:4520:4521:45 22:4523:45

06:10 06:25 06:5007:00

20:15

00:15

04:5005:2506:05 06:35 06:5507:20 07:4508:15 08:3509:00 09:25 09:5010:15 10:4011:05 11:30

11:5512:20 12:4513:10 13:3514:00 14:25 14:5015:15 15:4016:05 16:30 16:5517:20 17:4518:10

18:3519:00 19:40

23:15

22:1521:15

PILE

MOKOŠICA04:5005:1005:5006:2006:5507:3008:05

09:1509:50

08:40

11:35

11:00

12:45

15:0515:40

12:10

10:25

13:20

16:15

13:5514:30 23:45

20:45

18:00

19:40

16:5017:25

21:45

18:35

22:45

09:10

17:20

08:00

10:55

05:20

10:20

15:00

11:30

05:4006:20

09:45

12:0512:40

07:25

08:35

13:1513:5006:5014:25

15:3516:1016:45

17:5518:30

19:0520:1021:1522:1523:1500:15

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

1BMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOMDEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA

21:15

23:15

20:10

22:15

05:30 05:4506:10 06:3507:00 07:15 07:3508:15 08:4009:05 09:30 09:5510:20 10:4511:10

11:3512:00 12:25 12:5013:15 13:4014:05 14:30 14:5515:20 15:4516:10 16:3517:00 17:25

17:5018:15 18:50 19:30

06:00 06:15 06:4007:05 07:30 07:5508:10 08:4509:10 09:3510:00 10:25 10:5011:15 11:40

12:05 12:30 12:5513:20 13:4514:10 14:3515:00 15:25 15:5016:15 16:4017:05 17:30 17:55

18:20 18:4519:20 20:00 20:4021:45 22:45 23:45

PILE

MOKOŠICA05:30 06:05 06:4007:15 07:5008:2509:00 09:3510:10 10:4511:20 11:55

12:3013:05 13:4014:15 14:5015:2516:00 16:3517:10 17:4518:20 19:00

20:10 21:15 22:1523:15

06:00 06:3507:10 07:4508:20 08:5509:3010:05 10:4011:15 11:5012:25

13:00 13:3514:10 14:4515:20 15:5516:3017:05 17:4018:15 18:5019:30

20:40 21:45 22:45 23:45

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURDAYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

MOKOŠICA - OPĆA BOLNICA

MOKOŠICAPolasci / Departures

06:15 07:10Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

8VIKTORIJA - GRUŽ

20:40

21:25

22:05

23:0512:40

13:10

06:40

07:10

15:40

16:10 11:40

12:10 16:40

17:10

08:40

09:10

05:40

06:05

09:40

10:10

13:40

14:15

17:40

18:10

07:50

08:10

14:40

15:10

18:40

19:20

20:00 10:40

11:10

23:55

POLASCI DEPARTURESVIKTORIJA

Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturday, Sundays and holidays.

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

7KANTAFIG - BABIN KUK

POLASCI DEPARTURESKANTAFIG06:3007:3508:40

09:4010:4011:40

12:40

POLASCI DEPARTURESBABIN KUK 07:05 08:10 09:10

10:10 11:10 12:10

13:10

6BABIN KUK - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS BABIN KUK05:3005:4506:0006:1506:3006:4507:0007:1507:3007:4508:0008:1508:3008:45

13:30

15:30

09:0009:1509:3009:4510:0010:1510:3010:4511:0011:1511:3011:4512:0012:15

12:3012:4513:0013:15

13:4514:0014:1514:3014:4515:0015:15

15:45

16:0016:1516:3016:4517:0017:1517:3017:4518:00

18:3018:45

19:15

19:3519:55

18:15

20:1520:35

19:00

20:55

00:20

21:15

23:15

21:35

23:55

22:55

21:55

23:35

22:3522:15

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS BABIN KUK

10:2010:40

05:4006:0006:2006:4007:0007:2007:4008:0008:2008:4009:00

09:2009:4010:00

11:0011:20

12:20

13:40

22:15

22:55

18:00

12:40

00:20

23:15

13:00 20:15

14:20

13:20

14:4015:00

16:40

17:20

15:20

17:40

18:20

20:35

19:15

20:55

12:0011:40

18:40

14:00

19:3519:55

16:0016:20

17:00

19:00

21:1521:3521:55

15:4022:35

23:35

23:55

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:30

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

4HOTEL PALACE - PILE

HOTEL PALACE

HOTEL PALACE

05:4006:15

06:5507:15

08:5509:15

06:35

07:35 07:5508:15 08:35

09:35 09:5510:15 10:35

10:5511:15 11:35

12:35 12:5513:15 13:35

14:35 14:5515:15

13:5514:15

15:35

15:5516:15 16:35

11:5512:15

23:5000:20

18:5519:15

17:35

22:10

21:20

16:5517:15

17:5518:15

20:40

19:35 20:00

22:4523:20

18:35

13:15 21:20

07:55

09:15 09:55

11:15

15:15

17:55 18:35

23:20

19:15 20:00

13:55

08:35

07:15

05:40

11:55 12:35

15:55

06:35

16:35 17:15

20:40

10:35

14:35 22:10

23:5000:20

22:45

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:55

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

POLASCI NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Prometuje na relaciji O.Bolnica - Mokošica.

Linija polascima s Pila u 6:40, 8:00 i 9:30 sati prometuje do Gorice.

9OPĆA BOLNICA - PILE

POLASCI DEPARTURESOPĆA BOLNICA

08:30

13:1513:5014:30

19:2015:0006:25

07:15 15:5016:4017:40

18:2009:15

07:4510:0010:4511:30

12:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:First dep.:

05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

18:35

POLASCI DEPARTURES

17BOSANKA - PILE

POLASCI DEPARTURES

BOSANKA07:1509:45

12:0513:05 11:05 11:40

12:3513:35

09:1510:30

PILE

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

PILE - VOJNOVIĆ - MOKOŠICA

Polasci / DeparturesPILE01:1502:30

GRADSKI VOZNI RED - CITY TIMETABLE

od 31.07.2020.

valid from

VOZNI RED JE PODLOŽAN PROMJENAMA BEZ PRETHODNE NAJAVE! TIMETABLE IS SUBJECT TO CHANGE WITHOUT PRIOR NOTICE!

www.libertasdubrovnik.hr

Ogarići 12, 20236 MokošicaTel/Phone:+385(0)20 441 444

E-mail: libertas@libertasdubrovnik.com

d.o.o.-

3NUNCIJATA - PILE

16:15

23:05

17:15 20:50

15:15

20:00

21:50

19:10

18:1514:15

23:50

13:1505:30

06:20

07:20

10:15

11:10

12:0008:15

09:15

POLASCI DEPARTURES

NUNCIJATA

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

00:05

POLASCI DEPARTURES

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

1AMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA04:5005:2006:00

07:15 07:3508:05 08:30 08:5509:20 09:4510:10 10:35

11:00 11:25 11:5012:15 12:3513:05 13:30 13:5514:20 14:4515:10 15:3516:00 16:25 16:5017:15

17:4018:05 18:30 19:10 19:4520:4521:45 22:4523:45

06:10 06:25 06:5007:00

20:15

00:15

04:5005:2506:05 06:35 06:5507:20 07:4508:15 08:3509:00 09:25 09:5010:15 10:4011:05 11:30

11:5512:20 12:4513:10 13:3514:00 14:25 14:5015:15 15:4016:05 16:30 16:5517:20 17:4518:10

18:3519:00 19:40

23:15

22:1521:15

PILE

MOKOŠICA04:5005:1005:5006:2006:5507:3008:05

09:1509:50

08:40

11:35

11:00

12:45

15:0515:40

12:10

10:25

13:20

16:15

13:5514:30 23:45

20:45

18:00

19:40

16:5017:25

21:45

18:35

22:45

09:10

17:20

08:00

10:55

05:20

10:20

15:00

11:30

05:4006:20

09:45

12:0512:40

07:25

08:35

13:1513:5006:5014:25

15:3516:1016:45

17:5518:30

19:0520:1021:1522:1523:1500:15

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

1BMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOMDEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA

21:15

23:15

20:10

22:15

05:30 05:4506:10 06:3507:00 07:15 07:3508:15 08:4009:05 09:30 09:5510:20 10:4511:10

11:3512:00 12:25 12:5013:15 13:4014:05 14:30 14:5515:20 15:4516:10 16:3517:00 17:25

17:5018:15 18:50 19:30

06:00 06:15 06:4007:05 07:30 07:5508:10 08:4509:10 09:3510:00 10:25 10:5011:15 11:40

12:05 12:30 12:5513:20 13:4514:10 14:3515:00 15:25 15:5016:15 16:4017:05 17:30 17:55

18:20 18:4519:20 20:00 20:4021:45 22:45 23:45

PILE

MOKOŠICA05:30 06:05 06:4007:15 07:5008:2509:00 09:3510:10 10:4511:20 11:55

12:3013:05 13:4014:15 14:5015:2516:00 16:3517:10 17:4518:20 19:00

20:10 21:15 22:1523:15

06:00 06:3507:10 07:4508:20 08:5509:3010:05 10:4011:15 11:5012:25

13:00 13:3514:10 14:4515:20 15:5516:3017:05 17:4018:15 18:5019:30

20:40 21:45 22:45 23:45

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURDAYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

MOKOŠICA - OPĆA BOLNICA

MOKOŠICAPolasci / Departures

06:15 07:10Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

8VIKTORIJA - GRUŽ

20:40

21:25

22:05

23:0512:40

13:10

06:40

07:10

15:40

16:10 11:40

12:10 16:40

17:10

08:40

09:10

05:40

06:05

09:40

10:10

13:40

14:15

17:40

18:10

07:50

08:10

14:40

15:10

18:40

19:20

20:00 10:40

11:10

23:55

POLASCI DEPARTURESVIKTORIJA

Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturday, Sundays and holidays.

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

7KANTAFIG - BABIN KUK

POLASCI DEPARTURESKANTAFIG06:3007:3508:40

09:4010:4011:40

12:40

POLASCI DEPARTURESBABIN KUK 07:05 08:10 09:10

10:10 11:10 12:10

13:10

6BABIN KUK - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS BABIN KUK05:3005:4506:0006:1506:3006:4507:0007:1507:3007:4508:0008:1508:3008:45

13:30

15:30

09:0009:1509:3009:4510:0010:1510:3010:4511:0011:1511:3011:4512:0012:15

12:3012:4513:0013:15

13:4514:0014:1514:3014:4515:0015:15

15:45

16:0016:1516:3016:4517:0017:1517:3017:4518:00

18:3018:45

19:15

19:3519:55

18:15

20:1520:35

19:00

20:55

00:20

21:15

23:15

21:35

23:55

22:55

21:55

23:35

22:3522:15

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS BABIN KUK

10:2010:40

05:4006:0006:2006:4007:0007:2007:4008:0008:2008:4009:00

09:2009:4010:00

11:0011:20

12:20

13:40

22:15

22:55

18:00

12:40

00:20

23:15

13:00 20:15

14:20

13:20

14:4015:00

16:40

17:20

15:20

17:40

18:20

20:35

19:15

20:55

12:0011:40

18:40

14:00

19:3519:55

16:0016:20

17:00

19:00

21:1521:3521:55

15:4022:35

23:35

23:55

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:30

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

4HOTEL PALACE - PILE

HOTEL PALACE

HOTEL PALACE

05:4006:15

06:5507:15

08:5509:15

06:35

07:35 07:5508:15 08:35

09:35 09:5510:15 10:35

10:5511:15 11:35

12:35 12:5513:15 13:35

14:35 14:5515:15

13:5514:15

15:35

15:5516:15 16:35

11:5512:15

23:5000:20

18:5519:15

17:35

22:10

21:20

16:5517:15

17:5518:15

20:40

19:35 20:00

22:4523:20

18:35

13:15 21:20

07:55

09:15 09:55

11:15

15:15

17:55 18:35

23:20

19:15 20:00

13:55

08:35

07:15

05:40

11:55 12:35

15:55

06:35

16:35 17:15

20:40

10:35

14:35 22:10

23:5000:20

22:45

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:55

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

POLASCI NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Prometuje na relaciji O.Bolnica - Mokošica.

Linija polascima s Pila u 6:40, 8:00 i 9:30 sati prometuje do Gorice.

9OPĆA BOLNICA - PILE

POLASCI DEPARTURESOPĆA BOLNICA

08:30

13:1513:5014:30

19:2015:0006:25

07:15 15:5016:4017:40

18:2009:15

07:4510:0010:4511:30

12:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:First dep.:

05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

18:35

POLASCI DEPARTURES

17BOSANKA - PILE

POLASCI DEPARTURES

BOSANKA07:1509:45

12:0513:05 11:05 11:40

12:3513:35

09:1510:30

PILE

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

PILE - VOJNOVIĆ - MOKOŠICA

Polasci / DeparturesPILE01:1502:30

GRADSKI VOZNI RED - CITY TIMETABLE

od 31.07.2020.

valid from

VOZNI RED JE PODLOŽAN PROMJENAMA BEZ PRETHODNE NAJAVE! TIMETABLE IS SUBJECT TO CHANGE WITHOUT PRIOR NOTICE!

www.libertasdubrovnik.hr

Ogarići 12, 20236 MokošicaTel/Phone:+385(0)20 441 444

E-mail: libertas@libertasdubrovnik.com

d.o.o.-

3NUNCIJATA - PILE

16:15

23:05

17:15 20:50

15:15

20:00

21:50

19:10

18:1514:15

23:50

13:1505:30

06:20

07:20

10:15

11:10

12:0008:15

09:15

POLASCI DEPARTURES

NUNCIJATA

PILEPrvi pol.:First dep.:

05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

00:05

POLASCI DEPARTURES

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

1AMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA04:5005:2006:00

07:15 07:3508:05 08:30 08:5509:20 09:4510:10 10:35

11:00 11:25 11:5012:15 12:3513:05 13:30 13:5514:20 14:4515:10 15:3516:00 16:25 16:5017:15

17:4018:05 18:30 19:10 19:4520:4521:45 22:4523:45

06:10 06:25 06:5007:00

20:15

00:15

04:5005:2506:05 06:35 06:5507:20 07:4508:15 08:3509:00 09:25 09:5010:15 10:4011:05 11:30

11:5512:20 12:4513:10 13:3514:00 14:25 14:5015:15 15:4016:05 16:30 16:5517:20 17:4518:10

18:3519:00 19:40

23:15

22:1521:15

PILE

MOKOŠICA04:5005:1005:5006:2006:5507:3008:05

09:1509:50

08:40

11:35

11:00

12:45

15:0515:40

12:10

10:25

13:20

16:15

13:5514:30 23:45

20:45

18:00

19:40

16:5017:25

21:45

18:35

22:45

09:10

17:20

08:00

10:55

05:20

10:20

15:00

11:30

05:4006:20

09:45

12:0512:40

07:25

08:35

13:1513:5006:5014:25

15:3516:1016:45

17:5518:30

19:0520:1021:1522:1523:1500:15

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

1BMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOMDEPARTURES - WORKING DAYS

MOKOŠICA

21:15

23:15

20:10

22:15

05:30 05:4506:10 06:3507:00 07:15 07:3508:15 08:4009:05 09:30 09:5510:20 10:4511:10

11:3512:00 12:25 12:5013:15 13:4014:05 14:30 14:5515:20 15:4516:10 16:3517:00 17:25

17:5018:15 18:50 19:30

06:00 06:15 06:4007:05 07:30 07:5508:10 08:4509:10 09:3510:00 10:25 10:5011:15 11:40

12:05 12:30 12:5513:20 13:4514:10 14:3515:00 15:25 15:5016:15 16:4017:05 17:30 17:55

18:20 18:4519:20 20:00 20:4021:45 22:45 23:45

PILE

MOKOŠICA05:30 06:05 06:4007:15 07:5008:2509:00 09:3510:10 10:4511:20 11:55

12:3013:05 13:4014:15 14:5015:2516:00 16:3517:10 17:4518:20 19:00

20:10 21:15 22:1523:15

06:00 06:3507:10 07:4508:20 08:5509:3010:05 10:4011:15 11:5012:25

13:00 13:3514:10 14:4515:20 15:5516:3017:05 17:4018:15 18:5019:30

20:40 21:45 22:45 23:45

PILE

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURDAYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS

MOKOŠICA - OPĆA BOLNICA

MOKOŠICAPolasci / Departures

06:15 07:10Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

8VIKTORIJA - GRUŽ

20:40

21:25

22:05

23:0512:40

13:10

06:40

07:10

15:40

16:10 11:40

12:10 16:40

17:10

08:40

09:10

05:40

06:05

09:40

10:10

13:40

14:15

17:40

18:10

07:50

08:10

14:40

15:10

18:40

19:20

20:00 10:40

11:10

23:55

POLASCI DEPARTURESVIKTORIJA

Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.Not running on Saturday, Sundays and holidays.

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

7KANTAFIG - BABIN KUK

POLASCI DEPARTURESKANTAFIG06:3007:3508:40

09:4010:4011:40

12:40

POLASCI DEPARTURESBABIN KUK 07:05 08:10 09:10

10:10 11:10 12:10

13:10

6BABIN KUK - PILE

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS BABIN KUK05:3005:4506:0006:1506:3006:4507:0007:1507:3007:4508:0008:1508:3008:45

13:30

15:30

09:0009:1509:3009:4510:0010:1510:3010:4511:0011:1511:3011:4512:0012:15

12:3012:4513:0013:15

13:4514:0014:1514:3014:4515:0015:15

15:45

16:0016:1516:3016:4517:0017:1517:3017:4518:00

18:3018:45

19:15

19:3519:55

18:15

20:1520:35

19:00

20:55

00:20

21:15

23:15

21:35

23:55

22:55

21:55

23:35

22:3522:15

POLASCI SUBOTOM, NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SATURADYS, SUNDAYS AND HOLIDAYS BABIN KUK

10:2010:40

05:4006:0006:2006:4007:0007:2007:4008:0008:2008:4009:00

09:2009:4010:00

11:0011:20

12:20

13:40

22:15

22:55

18:00

12:40

00:20

23:15

13:00 20:15

14:20

13:20

14:4015:00

16:40

17:20

15:20

17:40

18:20

20:35

19:15

20:55

12:0011:40

18:40

14:00

19:3519:55

16:0016:20

17:00

19:00

21:1521:3521:55

15:4022:35

23:35

23:55

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:30

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

4HOTEL PALACE - PILE

HOTEL PALACE

HOTEL PALACE

05:4006:15

06:5507:15

08:5509:15

06:35

07:35 07:5508:15 08:35

09:35 09:5510:15 10:35

10:5511:15 11:35

12:35 12:5513:15 13:35

14:35 14:5515:15

13:5514:15

15:35

15:5516:15 16:35

11:5512:15

23:5000:20

18:5519:15

17:35

22:10

21:20

16:5517:15

17:5518:15

20:40

19:35 20:00

22:4523:20

18:35

13:15 21:20

07:55

09:15 09:55

11:15

15:15

17:55 18:35

23:20

19:15 20:00

13:55

08:35

07:15

05:40

11:55 12:35

15:55

06:35

16:35 17:15

20:40

10:35

14:35 22:10

23:5000:20

22:45

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:55

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

POLASCI NEDJELJOM I PRAZNICIMADEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Prometuje na relaciji O.Bolnica - Mokošica.

Linija polascima s Pila u 6:40, 8:00 i 9:30 sati prometuje do Gorice.

9OPĆA BOLNICA - PILE

POLASCI DEPARTURESOPĆA BOLNICA

08:30

13:1513:5014:30

19:2015:0006:25

07:15 15:5016:4017:40

18:2009:15

07:4510:0010:4511:30

12:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:First dep.:

05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

18:35

POLASCI DEPARTURES

17BOSANKA - PILE

POLASCI DEPARTURES

BOSANKA07:1509:45

12:0513:05 11:05 11:40

12:3513:35

09:1510:30

PILE

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

PILE - VOJNOVIĆ - MOKOŠICA

Polasci / DeparturesPILE01:1502:30

44 glasgrada 7.8.2020. 801

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa, 0913210244, 0911170577 www.dubrovnik-marke-ting.com, www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vr-tovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanova, veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cijene od 1.900€, Kontak-ti za termine sastanka: Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD uređeni apartman 31m2 blizina Buže i Pelina 165.000.€Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

GORICA SV.VLAHA SNIŽENO novi apar-tman 18m2, 60.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA IZUZETNA AKCIJA 3 sobni stan 87m2, 3 banje, pogled na more, parking cijena 1.900,00 eura/m2Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRAD-NJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM , još samo jedan 3 sobni,122m2, 2 parkinga u cijeni,295.000€, energ.certifIkat A+ DMP,0913210244, 0911170577

NUNCIJATA IZUZETNA PRILIKA 4sobni stan s pogledom 84m2,185.000€ Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE KOD VODOVODA stan 79m2 ,garaža,parking,vrt , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA NA OBA-LI USELJENJE 01.10.2020, 87m2, 102m2 cijene od 2.400€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD POVOLJNO Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turi-zam, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LOZICA HITNO SNIŽENO, građevno zemljište izmedju 2 puta,430m2 ,idej-ni projektI , 150.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZATON GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE 830m2 s projektima 165.000€ , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okuć-nica 500m2,parking za više automobila, 460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,parking,175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA ze-mljište 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2 ,okućnica 300m, parking,pogled 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA HITNO POVOLJNO Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 89.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA Zgrada sa više stano-va,parking dodatno zemljište za gradnju još jedne zgrade , 275.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

DVOSOBNI STAN U NOVOJ MOKOŠICI / 66,30 m2, u prizemlju zgrade s pogledom na rijeku, dvije spavaće sobe, dnevni bora-vak, kuhinja s blagovaonicom, predsoblje i kupaonica, u blizini javni parking i svi po-trebni sadržaji / 157.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN NA TRAŽENOJ LOKACIJI U LAPADU / 58,50 m2, na trećem katu zgra-de, dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni bo-ravak, banja i sprema, u blizini svih potreb-nih sadržaja / 187.200 EUR / 091 356 0200

STANOVI U NOVOGRADNJI U ROŽATU / pet stanova različite kvadrature, parking u ga-raži, prekrasan pogled na rijeku, dovršetak zgrade predviđa se do kraja 2020. godine / 203.500 EUR / 099 210 2552

KOMFORAN I USELJIV DVOSOBNI STAN U LAPADU / 72,56 m2, dnevni boravak, kuhi-nja sa spremom, blagovaonica, dvije spa-vaće sobe, kupaonica, wc, prostrano pred-soblje, lođa, u suncu s pogledom na more / 220.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U CENTRU LAPADA / 62,43 m2, 4. kat, dvije spavaće sobe, ku-paonica, kuhinja i dnevni boravak, renovi-ran, pored zgrade je veliki javni parking / 225.000 EUR / 099 210 2552

JEDNOSOBNI STAN U NOVOJ MOKOŠICI / 44,93 m2, 7. kat, pogled na more, dostupan javni parking u blizini zgrade, preporuka agencije / 107.000 EUR / 099 210 2552

STANOVI U POSLOVNO STAMBENOJ ZGRA-DI U GRUŽU NOVOGRADNJA / više stanova različite kvadrature od 46 m2 do 83 m2, na 7. katu s najboljim pogledom na luku Gruž, lift, mogućnost kupnje parkirnog mjesta / od 160.000 EUR / 099 210 2552

STAN U LAPADU NOVOGRADNJA / 80 m2, dvije spavaće sobe, u neposrednoj blizini javnog gradskog prijevoza, škole, vrtića i trgovine, u tihoj i mirnoj ulici, mogućnost parkinga u garaži, ključ u ruke / 300.000 EUR / 099 210 2552

DVOETAŽNI STAN U LAPADU / 124,78 m2, četiri spavaće sobe, odmah useljiv s dva pripadajuća parkirna mjesta / 332.000 EUR / 099 210 2552

APARTMANI U LAPADU NOVOGRADNJA / 41,5 m2, sastoje se od sobe s kupaonicom,

kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i te-rase, mogućnost kupnje parkinga u garaži / 135.000 EUR / 099 210 2552

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U ŽUPI / 496 m2, građevinsko zemljište s otvorenim po-gledom prema moru, u blizini javnog grad-skog prijevoza / 110.000 EUR / 099 210 2552

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U ZATONU / 464 m2, idealno za izgradnju obiteljske kuće ili objekta za najam, zemljište se nalazi uz prometnicu i ima otvoreni pogled prema moru, u blizini potrebnih sadržaja / 160.000 EUR / 099 210 2552

POSLOVNI PROSTOR U DUBROVNIKU NA ODLIČNOJ LOKACIJI / 38,62 m2, u poslov-noj zgradi, vlastiti sanitarni čvor, pogodan za razne djelatnosti / 130.000 EUR / 099 210 2552

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO STANOVE NA PODRUČJU GRADA, MOKOŠICE I ŽUPE DUBROVAČKE

POTRAŽUJEMO ZEMLJIŠTE / cca 2000 m2 i više (građevinskih 500 m2) na području od Orašca do Župe dubrovačke

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000 m2, maksimal-na udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adapta-ciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan po-gled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆU ILI STAN ZA POZNA-TOG KUPCA na području grada s adekvat-nim prilazom i parkingom, lift, od 80 m2 do 150 m2 / 099 210 2552

HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJI-ŠTE / do 700 m2, Primorje ili Župa za iz-gradnju obiteljske kuće

Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom.

POŠALJITE TEKST MALOG OGLASA ISKLJUČIVO SMS-om NA BROJ: 666 999

(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr

GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA:

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.za nekretnine i konzalting

Dr. Ante Starčevića 20, Dubrovnik+385 (0)91 321 0244; +385 (0)91 117 0577

www.dubrovnik-marketing.come-mail: dubrovnik.marketing.plus@gmail.com

801 7.8.2020. glasgrada 45

NEKRETNINEProdajem kuću,Stari Grad, 47m2, 8,10m, apartman 66m2, 2 kata, mogućnost proširenja na 3. kat. 099 418 0023

Iznajmljujem stan u Cavta-tu na Mećajcu. Za sve in-formacije zvati na telefon 099 252 3579.

Iznajmljujem jednosoban i dvosoban stan u Župi kompletno namješten s parkingom, može za 6 osoba. 091 538 2229.

Prodajem vikendicu na Zubačkim ublima. 099 514 4655.

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme pot-puno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim par-kingom x2. Mjesečni na-jam je 2.500,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

HITNO!!! Prodajem svoju polovinu građevinskog ze-mljišta koja iznosi 2645 m2 na autobusnoj stanici Mi-šići u Čibači. 098 747 107

VOZILAProdajem vrlo povoljno auto Seat Cordoba 1.9 TDI 2003.g. Detaljnije infor-macije možete dobiti na broj: 091 556 4072.

Prodaje se Škoda Fabia ju-nior 1.2, 2005 god. Uredno servisirana, registrirana do 04/2021. 091 755 2589.

POSAODajem instrukcije iz ma-tematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.

Uređujem vrtove – džar-dine (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde). Zaštita bi-lja od bolesti i štetočina, gnojidba i drugo. Dipl.inž.agronomije. Telefon 098 958 1993.

KAMENOKLESAR - Izra-da grobnica, spomenika,

vaze, knjige, klupice, ogra-de, kolone. 091 728 5208.

Vršimo tapiciranje unu-trašnjosti krova automo-bila. 098 989 4211

Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavje-se, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel za-vjese. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 091 147 2794, 020 201 131 ili na mail: gkrizmanic@gma-il.com

Uređujem vrtove i đardi-ne, košnja trave i sl. 091 937 4727

RAZNONajavljujemo prodaju svo-jih proizvoda: vina i like-ra uz popust od 20-30%. Prodaja se vrši isključivo vikendom, sve do kra-ja kolovoza. Počevši od 24.07., petkom i subotom od 09-13h i od 17-20hOPG Nikša BratošGruda 147, Gruda

Prodajem odlično očuvane komplete školskih knjiga za prvi i treći razred Jezič-ne gimnazije, većina vrije-di i za druge odjele. Cijena: 400 kn po kompletu. 098 674 614.

Prodajem sklopivi kre-vet za 250 kuna. 099 854 0803.

Stari auto radio kupujem Blaupunkt i Becker - samo radio bez kazete. 097 670 7137

Stare kamene podne plo-ce kupujem,kamene igle i ostale zanimljive stare ka-mene stvari. 097 670 7137

Ljekovit med od borovih iglica, posebno dobar za dišne puteve. 091 937 4727.

Potražujem rabljeni muški bicikl. 091 937 4727

Prodajem rezervar za vanbrodski motor 25 lita-ra, gotovo nekorišten, bez gume, marke Yamaha za 380,00 kuna. 098 611 125.

MALI OGLASI POVJESTICE PRIREDIO: ĐIVO BAŠIĆ

Richard Lavljeg Srca odavno se smatra najvećom ličnošću junaštva u povijesti kršćanskog svijeta. Rođen je kao treći sin Henrya II. i Eleo-nore Akvitanijske, te je nakon smrti dvoje starije braće postao kralj Engleske i vladar Anžujskog kraljevstva (dijela Francuske) u dobi od 32 godine. Kao već potvrđeni europski vojnik, tijekom III. križarskog rata pošao je u pomoć Jeruzalemu kojim je tada vladao Saladin.Saladin je pisao Richardu I. Lavljeg Srca 1192. godine: “Jeruzalem je za nas kao što je i za vas. Čak je i važniji za nas jer je mjesto noćnog putovanja našeg Proroka i prostor gdje će se sastati ljudi na Sudnji dan”. Jedan veliki povjesničar opisao je prodor I. svjetskog rata na Bliskom Istoku kao direktnu reprizu križarskih ratova, te je vojnike maršala Allenbyja nazvao nasljednicima kralja Richarda I. (“možda najboljeg križarskog zapovjednika”), pa iako samo naizgled smiješna usporedba, “njihova je besmislena stvarnost s kojom danas živimo”.Po očevoj preporuci, Richard je od petnaeste godine vodio dnevnič-ke zapise o osobnim aspektima svog svakodnevlja. Nakon njegove smrti, prema njegovim uputama, dnevnici su završili kod supruge Berengarije koja je pokopana zajedno s tim zapisima na grudima. Više od 700 godina zapisi su ležali ukopani s njom u kripti u fran-cuskom samostanu. Nakon nacističke invazije na Francusku 1940. godine, Berengarijn grob je otvoren i zapisi su uklonjeni i potajno odneseni u Njemačku (privatna kolekcija). Dok je bio na Sveučilištu Oxford 1980-ih godina, Chris Manson je prvi put saznao za moguć-nost postojanja osobnih zapisa Richarda Lavljeg Srca tijekom niza predavanja. Nedavno je (prije 2014. godine), nakon opsežne potra-ge, konačno otkrivena lokacija. Nažalost su samo dijelovi dnevnika ostali čitljivi, a ostatak su uništile plijesni i drugi nametnici nagriza-nja. Ti dnevnički zapisi pružaju jedinstven, osobni uvid u legendu o općepoznatom čovjeku svog vremena kao „najvećem kralju koji je ikad živio“.Richard Lavljeg Srca diktirao je dnevničke zapise njegovom pisa-ru, redovniku Armandu. Vjerojatno je da je rabio jezik svakodnev-lja: normanski francuski. Original rukopisa je na latinskom jeziku. Izgleda da je Armand zapisivao bilješke Richardovih diktata, te ih donio u prijevodu na latinski jezik, srednjovjekovni univerzalni jezik pismenog svijeta. Pod uvjetima ugovora kojim je Chris Manson ku-pio originalni latinski rukopis isti će oporučnim zapisom (legatom) biti predan British Museumu 2050. godine, a dotad će biti pohranjen u Švicarskoj banci u svrhu zaštite identiteta prethodnog njemačkog vlasnika rukopisa.Evo nekih izvadaka rukopisa u prijevodu s engleskog jezika: „[18. studenog 1192. Na moru] Plovi(s)mo krajem godine. Rimski pisci nam govore da nitko ne bi trebao ploviti po Sredozemlju nakon 14. rujna, ali uslijed poboljšane tehnologije većina luka sada ostaje otvorena do 10. studenog. Sada je već tjedan dana kasnije od toga.Izabrao sam putovanje natrag na uobičajenom [sredozemnom te-retnom brodu] buciji (buzza, bucia, lat. bucius, engl. buss). Jedrenje na ‘Esneca Regis’, svijetlo-crveno oslikanom kao što je ona, samo će me isticati. Ako, kao što se šuška, postoji velika ucjena za moju glavu od (strane) Filipa i Svetog rimskog cara, onda je putovanje u mom normalnom stilu previše smiono, čak i za mene.Sam brod je puno veći od ‘Esnece Regis’, s dva visoka jarbola, te je oko sto stopa dug i četrdeset stopa širok. Imam svojih vlastitih ne-koliko soba koje imaju prozore gledajući na more. Jedna od mojih prvih odluka bila je zabraniti bilo kome bacanje sadržaja svojih po-suda za otpatke preko moje strane broda. Sam brod je navodno spo-soban za prijevoz tisuću [!?] ljudi, ali čini se da je (pre)pun i s dvjesto ili otprilike toliko koliko ih imamo na brodu. Oko 75 njih čine posadu broda, tako da je moja družina uistinu mala.Fascinirao me način plovidbe, posebice u vjetar, kao što će (ga) skoro biti i cijelim našim putovanjem. Jedrenje uz vjetar je jednostavno, ali sada, u vjetar, moramo okretati [bordižati] prema naprijed i natrag, držeći se obale najbolje što možemo. To je težak posao, i opasan.[...]

NASTAVLJA SE

SPAS NA LOKRUMU (2)

46 glasgrada 7.8.2020. 801

U svakodnevnoj radijskoj emisiji Hrvat-skog radija Govorimo hrvatski emitira se, s jezičnog stajališta zanimljiv jezični sa-vjet. Jedan od njih je i ovaj koji kao tran-skript donosimo u nastavku.Urednica pita hoćemo li susjedima za-hvaliti na posjeti ili na posjetu, a u vidu jezičnog savjeta u spomenutoj radijskoj emisiji odgovara joj dr.Milica Mihaljević iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ovako:“U Zagrebu se u posljednje vrijeme otva-raju nove trgovine i u jednoj od njih sam primijetila da se pokraj svake blagajne na-lazi natpis ‘hvala na posjeti’. Lijepo je da trgovci njeguju pristojne odnose s kupci-ma te im zahvaljuju što su kupovali u nji-hovoj trgovini, ali nije dobro što pri tom rade jezičnu pogrešku. Pogled u hrvatske jednojezične rječnike uvjerit će nas da je u hrvatskom neutralnom standardu nor-mirana riječ posjet. Riječ posjeta u većini se priručnika proglašuje pogrešnom i upućuje zainteresirane na posjet. Tek u Anićevu Rječniku se dopušta posjeta, ali samo u razgovorno funkcionalnom stilu koji ima slobodniji odnos prema normi. Javni natpisi ne bi trebali biti pisani raz-govorno-funkcionalnim stilom. Dakle, u hrvatskom jeziku postoji riječ posjet koja označuje odlazak u goste, obilazak kakva mjesta ili znamenitosti. Tako, mi odlazimo u posjet roditeljima, rodbini, prijateljima, ali i kakvoj kulturnoj ustanovi, a kada smo bolesni možemo pozvati liječnika da dođe u kućni posjet. U rečenom primjeru, hvala na posjeti radi se o lokativu. Lokativ ime-nice posjet glasi posjetu pa bi navedeni primjer trebao glasiti ‘hvala na posjetu’. U primjeru hvala na posjeti radi se o lo-kativu imenice posjeta koja u hrvatskom jeziku nije normativno prihvatljiva.Dobro je da trgovci zahvaljuju kupcima, ali to moraju raditi na jezično prihvatljiv način. To znači da bi trebali pisati ‘hvala na posjetu’. Navedeni primjer nije , narav-no, usamljen. U novinama smo nedavno mogli pročitati naslov ‘ privatna posjeta’ umjesto ‘privatni posjet’.U zaključku možemo reći da u hrvatskom jeziku je ispravna imenica posjet čiji se oblik, naravno, mijenja s obzirom na pa-dež pa je ispravno reći: N privatni posjet, G bojim se liječnikova kućnoga posjeta, D unatoč njegovu posjetu, A došao je u privatni posjet,V o privatni posjete, L na privatnom posjetu I s privatnim posjetom te na kraju : to su sve bili privatni posjeti”.

K.T.

Hvala na posjeti ili…

PEPICA PITEŠA, 1952.MILAN KIPERAŠ, 1939.ĐURO KLIČAN, 1941.ILIJA ĐIVANOVIĆ, 1933.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽU spomen na Sašinog oca gospara Mata Je-rinića, umjesto vijenca, susjedi Obuljenske 2 prilažu donaciju od 400,00 kn.U spomen na nezaboravnog kolegu Mata Jerinića maturanti Učiteljske škole ´59, pri-lažu donaciju od 2400,00 kn.U spomen na prijatelja Mata Jerinića umje-sto vijenca, obitelj Ereš i Ogresta prilaže donaciju od 400,00 kn.

Mole se darovatelji koji svoje prilo-ge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob:0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.comRoditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na gospara Antuna Sašila, oca naše prijateljice Romane, 300,00 kuna pri-

lažu Renata i Marija;U spomen na kolegu pok. g. Željka Sardeli-ća, 300,00 kuna prilaže Društvo turističkih vodiča Dubrovnik;Umjesto vijenca za pok. Željka Sardelića, 200,00 kuna prilaže obitelj Bareza;U spomen na pok. Željka Srardelića umjesto cvijeća 200,00 kuna prilažu Marija i Goran Milošević;U spomen na pok. Ljubavku Križ, umjesto cvijeća 350,00 kuna prilažu bivši i sadašnji kolege iz Studentskog centra Dubrovnik;Umjesto cvijeća za za našeg pok. Nikšu Kr-želja, 400,00 kuna prilažu obitelji: Miletić i Čučuković;Umjesto vijenca u spomen na pok. Boška Šimunovića (pok. Boška ) 200,00 kuna pri-laže Luka Skaramuca.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

UČIMO HRVATSKI KINEMATOGRAFI DUBROVNIK 7.8. - 12.8.2020.

OBAVIJEST O SMRTI www.boninovo.hr

HUMANITARNI PRILOZI

LJETNO KINO JADRAN 07. KOLOVOZA

21.00 PREMIJERA : TEREZA 37 - Drama ; 100minRežija: Danilo ŠerbedžijaUl : Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev

08. KOLOVOZA 21.00 ASISTENTICA - Drama ; 87minRežija : Kitty GreenUl: Julia Garner, Matthew Macfadyen

09. KOLOVOZA 21.00 PREMIJERA : MATER - Drama ; 93minRežija: Jure PavlovicUl : Daria Lorenci, Neva Rosic, Vera Zima

10. KOLOVOZA 21.00 KAKO BITI DOBRA SUPRUGA - Kome-dija, drama ; 105minRežija : Martin ProvostUl : Juliette Binoche, Yolande Moreau

11. KOLOVOZA 21.00 VFW - Akcija, horor ; 92minRežija : Joe BegosUl : Stephen Lang, William Sadler

12. KOLOVOZA 21.00 KAKO BITI DOBRA SUPRUGA - Kome-dija, drama ; 105minRežija : Martin ProvostUl : Juliette Binoche, Yolande Moreau

LJETNO KINO SLAVICA 07. KOLOVOZA

21.00 PLJAČKA STOLJEĆA - Komedija, kri-minalistički ; 114minRežija : Ariel WinogradUl : Guillermo Francella, Diego Peretti

08. KOLOVOZA 21.00 PODRŽITE DJEVOJKE - Komedija, drama ; 93minRežija : Andrew BujalskiUl : Regina Hall, Haley Lu Richardson

09. KOLOVOZA 21.00 LJETNE VEČERI : MAMMA MIA ! HERE WE GO AGAIN - Komedija,glazbeni,roman-sa ; 114minRežija : Ol ParkerUl : Lily James, Amanda Seyfried

10. KOLOVOZA 21.00 VEČER AUTORA: Alfred HitchcockDAMA KOJA NESTAJE - Triler,misterija ; 96minRežija : Alfred HitchcockUl : Margaret Lockwood, Michael Redgrave

11. KOLOVOZA 21.00 Koncert : VLATKO STEFANOVSKI

12. KOLOVOZA 21.00 Predstava: KAKVA TI JE ŽENA, TAKAV TI JE ŽIVOT

MARE VUKIĆ, 1929.ANTUN LABAŠ, 1934.LJUBE PURIN, 1953.ZORICA VIDAK, 1935.

BOGOLJUB KURPJEL, 1929.MARIJA MARKET, 1943.KATICA TOMŠIĆ, 1944.JADRANKA PANTOVIĆ, 1962.

BLAŽENKA KNEGO, 1922.KATIJA BILOĐERIĆ, 1933.

801 7.8.2020. glasgrada 47

Pokonji je Jozo, kaže Jane, vaz-darke govorijo da najboje rade oni koji - ono što rade - rade s jubavju i judski, te da se zato ne moraju boja Onega Gore. I moli Ga i krsti se svaki čas. I još leće u crkvu.Pulitika i ono što ide uz nju, i š njom, misli ona, je za pokonjika vazdarke bila nešto što se ne da mimojegnu, ali i čemu ne treba skida kapu.Pulitika nije, uvjerena je ona, Božja voja, vengo naša. A naša more bi svakakva. Danas vaka, śutra naka.Zato je stara i u naske negda bila, više nije, dodava Pero, da čejade što više zna manje ima voje to ne-komu utuviva u glavu, ali i što je jače, ne se nikoga boja, vengo se gleda svakoga kloni!Danaske nema tega ko nekomu nema nešto za rije, a za – rije pravo – taki više sebe prezentava, vengo drugomu ima rije. Danaske je, za razliku od prije, važnije turnu sebe u prvi plan, a sve drugo ćušnu. Pri-boka će ti i za jedno slovo, zarez… ma naj će ti nešto samo kako bi sebe prezentalo, a tebe ćušnulo.Kaže Mato da je poznati boksač Cassius Clay ili Muhamed Ali reko da čejade koje i s dvaes i s peset godina ima isti pogled na svijet, da je zaludu potrošilo tries godina.Samo što je u naske nogo više oni-je što su pametniji danaske vengo prije tries i kusur godina. Ništa im ne vaja od onega prije, a ondarke bi te da si išta zucnuo stavili u top. I za take, ko i za sve drugo u naske, ne treba nam raširi krila. I daleko poj.Prije je u raboti, kaže Pero, bilo zdravo śes i zapali, a danaske nije. Prije ti ne bi zaimali ni vola za ora ako ne bi zno počinu i zapali, a da-

naske je druga pjesma. Nema ra-bote, nema volova, a śedi se i puši sve u šesnes.Vazdarke je bilo i bi će, ukjučiva se i Sele, i onije koji zaimavaju a ne vrću. Tako je u Donjemu selu jedan jednoga pito zašto zaimava kad ne vrće, a ovi mu je odgovorijo:-Skupjam, kad i tebi bude trebalo zaima!Prije si smijo, vrti Pero glavom, i svoje dijete koje ne sluša štuknu iza uši, a danaske ti i tvoje dijete, ako ga krivo i pogledaš, more do-ves puliciju na vrata.Śetijo se tako Pero kadarke je je-dan naš, što je radijo ko stražar u porti u Albatrosu, jednomu manj-ku nekoliko puta ponovijo da se s biciklom ne smije u portu, a ma-njak ko za despet, tri četiri puta tamo-vamo. Najpotje će mu stra-žar:-Sinko, ajde doma dok ti je na bri-jeme!Manjak mu se na to još i izbečijo, ali ga je naš domaćin uspijo neka-ko štuknu iza uši, uz riječi:-Nemam ja kad tebe śetovat!U ona bremena kad nije bilo ni te-lefuna ni interneta, a ni auta, jope se znalo i đe je i kad je što. Pa i misa. I kad će dumo doj. Tako je, priča Sele, u Male Gospe u Višnji-ćima trebala bi misa, a kako je ulila kiša, niko osim našega duma nije došo. Śutri je dan na bokunu kar-te, zapetom za vrata, pisalo:-Dumo došo, zvonijo tri puta, niko ne došo, dumo pošo.Neko je veče Pero snijeva rođa-ka, pokonjega Vlava Skurića, što je živijo sam. O komu bi se moglo debelo libro napisa. Jednom mu je tako na vrata došo neki s merce-desom za prijavi televiziju, a tele-vizije nema. Kaže njemu naš Vlavo da je nema, a ovi će njemu:-A što je ova antena?Na to će mu Vlavo:-A na čemu ću suši robu, a?Na antenu na taraci je, dakako, bila pričvršćena žica s punjestre, i baš su se tadarke na njoj sušile Vla-vove bijele duge gaćice. Pa ti, moj čoeče, misli!

Danas vako, śutra nakoStara je i u naske negda

bila, više nije, dodava Pero, da čejade što više zna manje ima voje to

nekomu utuviva u glavu, ali i što je jače, ne se

nikoga boja, vengo se gleda svakoga kloni!

IMPRESSUM

Glas Grada - List izlazi tjedno

Izdavač: Tele5 d.o.o.

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

Direktorica: Nina Stragarac Božanja

020 358 986 office@libertas.tv

Glavni urednik: Antun Švago 020 358 988

glasgrada@gmail.com

MOZAiK Glavna urednica:

Dajana Brzica 020 358 986

mozaikgg@gmail.com

Fotoreporter: Željko Tutnjević

Kreativni direktor: Zvonimir Lasić

Tisak: Tiskara Zagreb

Marketing: Mihaela Tvrdiša tel: 020 358 980 fax: 020 311 992

tele5marketing@gmail.com

Redakcija: Glas Grada

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

glasgrada@gmail.com www.glasgrada.com

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

MATO MALI I PERO NJIOV PIŠE: ANTUN ŠVAGO

MISAO TJEDNASVIĆE SAMO ONAJ DAN KOJI

DOČEKUJEMO BUDNI.Henry David Thoreau

www.glasgrada.hrtjednik s najvećom nakladom u županiji

Kadar jedan,zadnje vrijedan

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Na otoku Jakljanu, na kojem su još u jesen prošle godine zapo-čele pripreme za obnovu neka-dašnjeg odmarališta, prošloga vikenda Društvo Renesansa po-krenulo je vrijednu akciju čišće-nja okoliša u kojoj su sudjelovali djelatnici obrta Borovac s otoka Korčule. Akciji su se priključili i vrijedni zaposlenici Čistoće Du-brovnik koji su više od 95 vreća prikupljenog otpada zbrinuli na adekvatan način, a upravo kako bi se na Jakljanu osiguralo pro-pisno odlaganje, Društvo Rene-sansa doniralo je 7 spremnika, kapaciteta 120 litara.„Ovim putem apeliramo na sve posjetitelje Jakljana da otpad od-lažu na za to predviđena mjesta, kako bismo očuvali prirodnu lje-potu i bogatstvo otoka, na ponos cjelokupne zajednice. Ponosni smo što smo u tako kratkom vre-menu uspjeli dogovoriti i reali-zirati ovu akciju čišćenja te sam uvjerena da ćemo i u narednom razdoblju kvalitetno surađivati s lokalnom zajednicom i da ćemo zajednički održavati Jakljan či-stim“, istaknula je direktorica Re-nesanse d.o.o. Doroteja Ivanjko

te dodala kako je, unatoč hva-levrijednoj akciji čišćenja, otok pro-teklih dana bio i na uda-ru vandala koji su demolirali ve-liku zgradu bivšeg odmarališta.„Iako zgrada bivšeg odmarališta na otoku Jakljanu trenutačno nije u funkciji, prozori i vrata na njoj bili su u odličnom stanju, do prije nekoliko dana kada su zasad nepoznati počini-telji uništili veći dio otvora. Ne znamo koji je motiv ovog nedopustivog čina, no za-tečeno stanje nas je zaista ražalostilo budući da ulažemo značajne napore kako bismo ovom povijesnom lokalitetu vra-tili stari sjaj, kakav i zaslužuje te kako bismo ga ponovno upisali u turističku kartu dubrovačkog kraja“, zaključila je Ivanjko.Društvo Renesansa d.o.o. iz Du-brovnika još je krajem rujna 2019. s Ministarstvom državne imovi-ne potpisalo ugovor o zakupu Vile Aurora i bivšeg odmarali-šta na otoku Jakljanu na rok od 30 godina. Na javnom natječaju upravo je tvrtka Renesansa dala

najveću ponu-du za spomenute

nekretnine s ci-ljem da ih, u roku od

tri godine, stavi u funkciju ugostiteljsko-turističke djelat-nosti. Vlasnik Renesanse ruski je poduzetnik Mikhail Shelkov, naj-

poznatiji po proizvodnji titana i tehnologija koje se koriste u zra-koplovima Boeinga i Airbusa, a koji je 2016. proglašen počasnim građaninom Mljeta za doprinos kvaliteti života lokalne otočne zajednice.

ANA BUTIGAN, MANJGURA.HR

DRUŠTVO RENESANSA

AKCIJA ČIŠĆENJA NA JAKLJANU

U dva dana čišćenja otpada na jednom

od najljepših otoka dubrovačkog

arhipelaga, prikupljeno je ukupno 95 vreća s čak 22 800 litara

otpada, koje su djelatnici Čistoće

Dubrovnik otpremili na odlagalište na kopnu