broj 817 / 27.11.2020. / godište XVIlist je besplatan

glasgrada

Luka Dubrovnik - jubilarne nagradeFOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

str. 16 str. 9

RAZGOVOR S BISKUPOM

DZF 2020 -Advent u gradu kolendara

Predstavljene nove odredbe GUP-a

GODINA

S VAMASAM

O J

E JE

DAN GLAS GRA

DA!

str. 2

2 glasgrada 27.11.2020. 817

RAZGOVARAO: MISLAV ĆIMIĆ

Nakon više godina službe u Splitu, došli ste u Dubrovnik, sad nakon više godina službe u Dubrovniku idete u Rijeku. Ko-liko je težak sad još jedan prelazak, je li ovaj teži od onog prelaska iz Splita u Du-brovnik?Svi prelasci su teški, nije nam se lako od-vojiti od sredine u kojoj smo živjeli, ljudi koji su nam bili darovani, s kojima smo di-jelili život. Jedan svećenik mi je ovih dana, gledajući mene, rekao da vodim računa o tome kad budem ja njih premještao, da je i njima jednako tako teško. Mislim da mi je sada teže nego prošli put, ne zato što sam ja više možda vezan na ovu službu nego na onu prošlu, nego sam prošlu obavljao na način da sam mislio da će to biti određeni broj godina i nakon toga ja to više neću biti. Moj dolazak u Dubrovnik je bio doista na način da sam ja to prihvatio za cijeli život. I u tom smislu je doista puno teže jer taj plan, dati ovoj biskupiji svoj život i cijeli ži-vot živjeti ovdje, je ovim poremećen...

Bilo Vas je dirljivo vidjeti sa suzama u očima na dan kada je ta vijest obznanje-na javnosti. Nije Vam bilo svejedno, to se vidjelo. Nastojao sam da se to ne dogodi, ali evo ni-sam uspio izdržati. Vezao sam se na grad, na biskupiju, na ljude... I sad u jednom tre-nutku moram sve ostaviti... Bio sam du-brovački biskup, to me obilježavalo zadnjih godina i sad odjednom ja više to nisam, niti to mogu više ponovno biti. To je ono što mi je doista u tom trenutku bilo otežavajuće. Istovremeno je to bio i trenutak prihvaća-nja jer taj proces traje cijelo to vrijeme, od samog trenutka u kojem sam čuo da sam izabran, pa na kraju i kad sam prihvatio, pa do tog trenutka kad je to objavljeno. To je zapravo dio tog jednog procesa, do zadnjeg trenutka se čovjek nada, možda će se pro-mijeniti odluka. Sam je ne želim promijeniti jer ako sam se stavio na raspolaganje, a to stavljanje na raspolaganje za nešto što za-pravo sam nisi želio i opet za cijeli život, nije lagano i evo zato se dogodilo malo više emocija i pokoja tako suza, koju nisam že-lio, ali takav sam.

Jeste li mogli formalno odbiti ovu novu službu?Da, formalno sam mogao odbiti. Međutim, Papa vas je imenovao i vi kažete Papi neću. Ja sam pokušao objasniti svoje razloge za-što smatram da to nije dobro, ali ne usuđu-jem se na taj način odgovorit s „neću” jer na kraju ja sam i u Dubrovnik došao zato što me Papa poslao. Sad je Papa smatrao da trebam otići gore i ja ne mogu drugo negoli prihvatiti. Dakle, formalno sam mogao, ali u svojoj savjesti ne bih bio miran.

Kako će izgledati sljedeće razdoblje za Dubrovačku biskupiju, neće biti jedina biskupija bez pastira. Dakle, očekuje nas dolazak i novog biskupa. Što se može do-goditi sada kada Vi odete, a dok ne dođe novi biskup? Kako to razdoblje može izgledati? Moguće je da se stvar za Dubrovačku bi-skupiju riješi na tri načina. Jedan je da se mene imenuje apostolskim administrato-rom, drugi je da se nekoga drugoga ime-nuje apostolskim administratorom i treće je da se svećenici Dubrovačke biskupije izaberu dijecezanskog upravitelja. To su tri način na koji se može riješiti pitanje Dubrovačke biskupije i njezinog vođenja u ovom prijelaznom razdoblju do izbora novog biskupa. To što ste Vi spomenuli da ima više biskupija koje sada traže biskupa je možda za nas i određena pozitivna okol-nost. Naime, proces traženja biskupa za Dubrovnik počinje tek kad ja preuzmem službu u Rijeci. No ono što je za nas možda dobra okolnost je to što su u obližnjim bi-skupijama početi već procesi pa je moguće da netko od kandidata koji je promatran kao mogući kandidat u tim biskupijama, na kraju se procjeni kao dobar kandidat za Dubrovačku biskupiju. U tom kontekstu možda taj proces, ja se nadam, neće dugo trajati i Dubrovnik će možda, evo nadam se i za to molim, vrlo brzo dobiti svog novog biskupa.

Gotovo 10 godina ste vodili Dubrovačku biskupiju, koliko je bilo izazovno voditi desetljeće? To nije malo vremena. To se činilo na početku vrlo teško, ja se sje-ćam mog prvog dolaska i straha koji sam imao jer nije bilo lako voditi ni bogosloviju. Čak su neke stvari tamo bile i teže jer tamo moraš donositi konkretne odluke o sudbi-ni ljudi, hoće li netko postati svećenik, ili neće, to nije lako. Događale su se pogreš-ke, pa i ovdje su se događale neke slabo-sti, neke mane, nije sve bilo idealno niti to može biti, ali evo uz pomoć Božju, milost Duha Svetoga i pomoć svojih najbližih su-

radnika, od onih koji su biskupovi prvi su-radnici a to su svećenici do ljudi laika koje sam imao kao prve suradnike, posvećenih osoba na različite načine, ali i svih vjerni-ka, vjerujem, evo nekako imam dojam, da je Dubrovačka biskupija u ovom trenutku biskupija koja relativno dobro odgovara svom poslanju u ovom konkretnom tre-nutku povijesti na ovom konkretnom pro-storu, a evo to je tako i zahvaljujući svima nama. Ja sam samo bio jedan od onih kota-čića u cijelom tom mehanizmu.

Od kako ste imenovani nadbiskupom i od kako je to obznanjeno javnosti, čini mi se da su Dubrovčani doista tužni što idete, puno je bilo poruka podrške. Zašto mi-slite da je tako dobra povezanost između vas i vjernika, zapravo diljem biskupije, ne samo Dubrovčana, tu su i naši otoci i zaleđe.

BISKUP MONS. MATE UZINIĆ

VEZAO SAM SE ZA OVAJ GRAD, BISKUPIJU I LJUDEJa se nadam da ću nastaviti

na isti način u drugoj sredini s drugim ljudima. Iako će u mom srcu biti barem lijepo sjećanje,

ali vjerujem i prostor za molitvu za one koji su bili dio mog

života u proteklih 10 godina

817 27.11.2020 glasgrada 3

Vjerojatno ima i drugačijih nekih reakcija, situacija u kojim je netko otvorio šampa-njac - jer napokon ovaj odlazi. Šalim se. Dakle, to je normalno, ako sam ja bio dobar pastir i ako su me ljudi prepoznavali kao takvog. Ja sam bio jedan od njih, od ljudi za ljude, kako kaže moje geslo. Ja sam se tu doista trudio tako živjeti i vjerojatno je to ono što su ljudi prepoznali i što cijene. Evo, zato je i meni i njima žao što to jedni u odnosu prema drugima gubimo, ali vo-lja je Božja takva kakva jest. Ja se nadam da ću nastaviti na isti način u drugoj sredini, s drugim ljudima. Iako će u mom srcu uvi-jek bit barem lijepo sjećanje, ali vjerujem i prostor za molitvu za one koji su bili dio mog života kroz proteklih deset godina i kojima zahvaljujem, evo doista na otvore-nosti i ljubavi koju su mi iskazivali. Kao što sam rekao na objavi imenovanja, ja se ni-sam samo osjećao kao onaj koji je biskup

Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, nego sam se doista osjećao kao biskup koji ima svoj grad i svoju biskupiju, upravo je to ta prihvaćenost koju sam imao od počet-ka i koja je, naravno, ono što na neki način čovjeka ohrabruje i potiče da čini više, da bude bolji. Ja vjerujem da sam i ja, ne samo biskupija kroz ovih deset godina, rastao i da sam bolji danas negoli sam bio jučer kada sam došao ovdje.

Hoćete li nam opet doći u Dubrovnik? Ja se nadam, sad sve ovisi o tome hoću li biti administrator ili neću. Ako budem ad-ministrator onda ću naravno morati dola-ziti i voditi biskupiju, nešto na daljinu, ali nešto i svojim dolascima i kroz ovo raz-doblje do izbora novog biskupa. Ono što bih ja sad ipak na kraju želio reći, što se tiče vaše kuće Libertas televizije, jest da bih vam doista trebao zahvaliti za vašu pomoć

i podršku koju smo imali. Osobito u ovom razdoblju od kad se borimo s pandemijom. Veliku pomoć u našem vršenju onog posla-nja kojeg imamo i mogućnost da dođemo u svaki dom u biskupiji ste nam vi dali, zahva-ljujući preuzimanju prijenosa misnih slavlja iz naše dubrovačke katedrale. Evo doista za to želim zahvaliti, kao što želim zahvatili za mogućnost da sam sa svojom kolumnom kroz ovo razdoblje mogao biti prisutan u Glasu Grada. U početku sam se malo pi-tao pa ima li to smisla kad sve postoji na mrežnim stranicama kako biskupije, tako i na mom Facebook profilu. Međutim, kroz susrete sa starijim sugrađanima sam otkrio da to doista ima veliku vrijednost jer je to omogućilo da ta poruka evanđelja tuma-čena od mene dođe do njih. Isto tako vaša televizija je omogućila baš tim starijim oso-bama, da mogu pratiti svake nedjelje misu iz naše katedrale.

VEZAO SAM SE ZA OVAJ GRAD, BISKUPIJU I LJUDE

4 glasgrada 27.11.2020. 817

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Predstavnici Inicijative Pravo na zavičaj i Stranke Srđ je Grad održali su 23.studenoga konferenciju za medije na kojoj su izvijesti-li javnost da su podnijeli prijave JASPERS-u i OLAF-u zbog sumnje u nepravilnosti prili-kom prijave projekta CGO Lučino razdolje za sredstva iz EU fondova.– Pokušali smo prethodno pokrenuti raspra-vu na tematskoj sjednici Županijske skup-štine, uputili smo javne apele i razotkrivali netočne podatke koji se nalaze u Studiji izve-divosti, organizirali tribine i dovodili struč-njake koji ne dvoje da je odabirom lokacije ugrožena budućnost uzgoja svjetski prepo-znatljivog, na nacionalnoj i na europskoj razi-ni zaštićenog, uzgoja kamenica u Maloston-skom zaljevu.– Konzultirali smo se s neovisnim stručnja-cima i rezultati su porazni. Dokazuju ono u što smo sumnjali od početka: osim ekoloških rizika, novci će biti bačeni u projekt koji neće biti održiv i kontinuirano će stvarati gubit-ke koji će se prenijeti na krajnje korisnike – jednostavno rečeno, plaćat ćemo najskuplje deponiranje otpada u Hrvatskoj. Stoga smo 23.studenoga podnijeli prijave Europskoj ko-misiji, OLAFU i JASPERSU – rekao je Marko Giljača

NAPUHAVANJE KOLIČINA OTPADA– Da bi za neki projekt bila odobrena EU sredstva, taj projekt mora ispunjavati uvjete postavljene pred države članice odnosno EU direktive. Projekt CGO Lučino razdolje te-melji se na netočno procijenjenim količina-ma otpada koje nastaju na području Dubro-vačko-neretvanske županije. Razlika između količine otpada koja stvarno nastaje i one koji se navodi u Studiji izvedivosti za 2019. godinu je 20.000 tona. Izrađivačima Studije izvedi-vosti dostavljene su namjerno prenapuhane brojke da bi se pokazala opravdanost pro-jekta. Kako se u naravi radi o bitno manjim količinama, kalkulacija cijene miješanog ot-pada koja će se u Centru zbrinjavati neće biti 98 eura, kako je to Župan najavio, već bitno veća.U analizi Studije izvedivosti otkrili smo da će procijenjeni gubitci koje će CGO Lučino razdolje stvarati biti preko 600.000 eura go-dišnje, što će plaćati građani kroz povećane račune Čistoće.Također, u Studiji izvedivosti nerealno je iskazan trošak zbrinjavanja gorivog smeća u tvornici cementa u Kaknju. Za ostale CGO-ove u Hrvatskoj taj je iznos oko 100 eura, a ne 30 eura kako je prikazano u Studiji izvedivo-sti – kazao je Đuro Capor.– I najveći problem koji proizlazi iz ovog pro-jekta činjenica je da zbog nepostojanja susta-

va gospodarenja otpadom nećemo ostvariti količine odvojeno prikupljenog otpada što bismo morali zbog ispunjavanja EU direkti-va. Stoga nam nad glavom vise i penali koje će gradovi i općine morati plaćati zbog neis-punjenja direktiva o otpadu. A u nedostatku izgradnje cjelovitog sustava podmeće nam se do daljnjega nastavak odvoženja miješanog otpada na Grabovicu.Dok je ostatak Republike Hrvatske u prosjeku na 37% odvojeno prikupljenog otpada, Grad Dubrovnik, koji dobiva nagrade za pametni grad, iskrcava svoje smeće u vodozaštitnoj zoni Omble i godinama stagnira na 15% od-vojeno prikupljenog otpada.

ZANEMARENO TRASIRANJE PODZEMNIH VODANevenka Đirlić iz inicijative „Pravo na zavi-čaj” upozorila je na opasnosti zbog izabrane lokacije o kojima su govorili brojni stručnjaci na javnim tribinama koje smo organizirali.– Trasiranje prof. dr. Josipa Šimunića iz 2008. godine jasno je pokazalo da podzemne vode povezuju lokaciju sa Malostonskim zaljevom, slanskim akvatorijem i područjem Zažablja. To je istraživanje zanemareno, a cijela se Stu-dija temelji na kasnijem istraživanju, naruče-nom da bi se zaobišli rezultati Šimunićeve studije, koje na kraju nije pokazalo gdje voda iz Lučina razdolja završava. Zaključili su samo da ne završava u Malostonskom zaljevu.Odabirom lokacije Lučinog razdolja za CGO zapravo odabiremo uništenje Malostonskog zaljeva i brojnih staništa na potezu od Slano-ga do Neretve – kazala je Đirlić.

STUDIJA KOJU NE ŽELE DOSTAVITI NI SABORU!?Marko Giljača na kraju je zaključio:– Malostonski školjkari također su digli glas. Pisali su Vladi i upozoravali ministarstva. Podnijeli su zahtjev Saborskom odboru za zaštitu okoliša za održavanje rasprave na temu CGO Lučino razdolje, i premda je pred-sjednica odbora predložila da se ta točka uvrsti na dnevni red, HDZ je sa šest ruku u zraku dva puta odbio raspravu.-Studiju izvedivosti iz 2016. godine tražimo uporno već godinama i nismo je dobili ni pu-tem prava na pristup informacijama. Nije to uspjelo ni službi Saborskog odbora za zaštitu okoliša koja do danas nije dobila zatraženu studiju.-Zbog tvrdoglavosti i nespremnosti za ar-gumentiranu raspravu, upornog ignoriranja stručne javnosti te ignoriranja apela građana preostalo nam je samo obratiti se europskim institucijama i to smo 23.studenoga napravili.

KLGB SRĐ JE GRAD

PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD

Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje prijavljen Europskoj komisiji

PIŠE: IVO LUČIĆ

Gradonačelnik Mato Franković nedavno je na pitanje vijećnika izjavio da su nakon sa-nacije na Grabovici ispunjeni svi ekološki standardi, te da je ona sigurna i da ničim ne umanjuje kvalitetu života građana. Nažalost, njegova izjava nema nikakvu stvarnu težinu, lažna je iz više razloga i zapravo je sračunata na zavođenje javnosti.

Načelo političke konjukturePrvo, dubrovačka vlast nema nikakvu kon-zistentnu okolišnu politiku ili njezin dio koji se odnosi na otpad, pa tako nema ni ideju šta s Grabovicom, a pogotovo ne šta bi ona morala biti. Sve što s njom rade je slučajno i plod političke konjukture. Franković je naj-prije tvrdio da nakon sanacije dolazi njezi-no zatvaranje, i da će se smeće voziti preko Pelješca dalje. S tom tvrdnjom je popravljao neoprezne izjave ministra Tomislava Ćori-ća da će Grabovica nastaviti raditi još neko vrijeme.Potom je izjavio da moraju naći odlagalište otpada koje će koristiti od 2020. godine, da on na tome aktivno radi i da postoje četiri potencijalne lokacije. Onda je u studenom 2019. kazao da se Grabovica zatvara 2021. i da nema govora o proširenju, a na sveča-noj sjednici Gradskog vijeća 2020. je rekao: „Saniramo odlagalište otpada na Grabovici kako bismo ga konačno zatvorili“.Odgovarajući nedavno, pak, na pitanje vi-jećnika Nikše Selmanija, samodopadljivo je ustvrdio da je produžetak rada Grabovice za sada najbolje rješenje. Grabovicu će, kazao je, koristiti do izgradnje Pelješkog mosta, jer transport brodom kao nije dobro rješenje i „jer je izvjesno da do tada neće biti otvore-no“ smetlište u Trnovici.Dodao je da je tvrtka koja je „sanirala“ Gra-bovicu procijenila da će ta lokacija moći biti u funkciji iduće dvije godine. Sanaci-ja je izvršena tako da je Grabovica sigurna i neškodljiva za sve naša građane, kazao je Franković za ono za što je župan Nikola Do-broslavić prije nekoliko godina ocijenio da će, ako se ne zatvori do 2018, Dubrovnik imati Napulj.Ništa nova. I Dubravka Šuica je obilazi-la „sanacije“ na Grabovici i slično govorila kao Franković danas. Naprimjer, 2004. se pohvalila kako je Dubrovnik u sanaciju Gra-bovice uložio 12 milijuna kuna i da je jedan

NAŠ ODNOS PREMA OKOLIŠU

Smetlište Grabovica je druga zona i ne može se amputirati iz sliva OmbleOmba bi trebala biti svjetovno

svetište prirode, na kojem bi djeca imala prikladnu nastavu, na koje

bi građani rado dolazili odmoriti se u slobodno vrijeme, i na koje bi se

dovodili važni gosti, odmah nakon obilaska povijesne jezgre Grada

817 27.11.2020 glasgrada 5

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

Smetlište Grabovica je druga zona i ne može se amputirati iz sliva Ombleje od rijetkih hrvatskih gradova koji za ta-kav projekt ima sve potrebne dozvole. Tad je iz Fonda kapnulo još 4,4 milijuna kuna. Ali Franković otkriva da su sad imali jako puno posla, jer su ranije otpad odlagali izvan osi-guranog prostora.Dubrovački portali prikazivali su nekoliko puta stvarno stanje na Grabovici nakon ve-likih oborina. Sasvim je vidljivo da se voda sa smetlišta prelijevala na okolni teren i kroz pukotine odlazila u podzemlje. Teško je vje-rovati da će se puno bolje stvari razvijati i ubuduće nakon što za 24 dana padne 100 milimetara oborina.Pored toga, sanacija se odnosi samo na po-vršinski dio tla. Što se, međutim, zbiva s ra-znim kemijskim spojevima koji su iz najgorih vrsta smeća prodrli dublje u tlo, gdje se go-dinama nastavljaju geokemijski procesi koje nitko ne može kontrolirati? Na to nitko ne može odgovoriti. Ta opasnost zadugo ostaje između površine na Grabovici i Omble. Slo-venski istraživači otkrili su u podzemlju krša deset godina stare naslage zagađivala koja su sa sličnih smetlišta otišla u podzemlje i čekaju novu pogodnost da se otisnu dalje.Drugo, Franković i njegova stranka u svom programu riječ „ekološki“ imaju eventual-no samo za ukras. Daleko su od stvarnog značenja tog pojma: poštivanja svih člano-va ekosistema, živih i neživih, korištenja autohtonih prostornih iskustava, zakona, materijala, itd. Njihov odnos prema okoli-šu je isključivo ekonomski, često motiviran grupnim a ne općim interesima. Po njemu, dobro je samo ono što donosi zaradu. Tako, npr. Lučino razdolje će donijeti ekonomski napredak Dubrovačkom primorju. Ekološki standardi neće i ne mogu biti ispunjeni na Grabovici ni za koje desetljeće, a možda ni tada, jer su Grabovica i ekologija zapravo oprečni i isključujući pojmovi.

Čvrsto – druga zonaTreće, Franković nastoji prikriti činjenice i svojim izjavama navodi u zabludu dubro-vačku javnost, jer lažno prikazuje stvarne odnose oko Gabovice i sustava na koje ona može utjecati. Naime, Generalni urbanistič-ki plan kojim se dobiva dozvola za nastavak rada Grabovice tretira taj lokalitet kao treću vodozaštitnu zonu, a on nedvojbeno spada u drugu zonu.Mjerodavan argument za tu tvrdnju je tra-siranje Grabovice iz ožujku 2008., kad je zagrebačka tvrtka Geoaqua po narudžbi Dubrovačko-neretvanske županije jasno utvrdila da se ona nalazi u drugoj zoni. U pukotinu udaljenu samo 60 metara od ruba smetlišta usuli su boju koja se nakon 103 sata pojavila na izvorima Baba i Ombla, uda-ljenim 4.120 metara. Međutim, kad se uzme u obzir količina kiše na najbližem mjernom mjestu koje ima utjecaja na kretanje podze-

mnih voda u slivu Grabovice, boja se pojav-ljuje za samo 23 sata.Dobivene veličine u prvom slučaju daju pri-vidnu brzinu tečenja od 1,11 cm/s što lokaci-ju smješta u treću zonu, dok u drugom slu-čaju prividna brzina narasta do 4,98 cm/s što je smješta u drugu zonu. U drugoj zoni boja pri stanju velikih voda stiže do zahvata kroz krško podzemlje za manje od 24 sata, odnosno to je područje u kojem su brzine podzemnih tečenja veće od 3 cm/s.No, ne samo da je Grabovica u drugoj zoni. Druga zona se širi dalje najmanje do Gre-baca, dakle još toliko koliko je od Omble do Grabovice. Naime bojanje bušotine O-21 u listopadu 1994., koja se nalazi na područje Grebaca, pokazalo je od nje do izvora Palata u Zatonu brzina tečenja iznosi 3,17 cm/s, a do Omble 4,97 cm/s! Dakle, podaci za Om-blu su identični s rezultatima iz 2008.Zbog toga su aktualni prijedlozi izmjena Ge-neralnog urbanističkog plana manipuliraju-ći i neprihvatljivi. Oni predviđaju da su na „na lokaciji Grabovica mogući sljedeći sa-držaji: 1. centar za obradu i preradu komu-nalnog i gospodarskog otpada, 2. odlagalište komunalnog i ostatka obrađenog otpada, 3. pretovarna stanica za komunalni otpad i 4. privremeno skladište za sekundarne sirovi-ne“. Također, predviđaju i „dvije lokacije za višak iskopa mineralnih sirovina u okviru lokaliteta Grabovica i tehničkotehnološkog bloka Osojnik (Pobrežje).“ GUP predviđa da se Grabovica zadrži u „funkciji zbrinjavanja otpada sukladno za-konskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpa-dom.“Međutim, višestruki rezultati istraživanja pokazuju da je Grabovica druga zona, „zona strogog ograničenja i nadzora“, i da takva namjena nije moguća. Sve i da postoji neko „istraživanje“ koje bi dalo pokriće za treću zonu, ono nije prihvatljivo zbog zakonskog načela predostrožnosti. Naime, istraživanje iz 2008. je provedeno u skladu sa stručnim kriterijima i slaže se onim iz 1994., a za-konsko načelo predostrožnosti se oslanja na rješenje koje je najveća prijetnja. Zakon o zaštiti okoliša u članku 10 kaže: „Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavlja-ti djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjeca-ja na okoliš, a osobito na sastavnice okoliša – bioraznolikost i krajobraz.“Pri tome, treba sasvim jasno reći da je iz-gradnja objekta toga tipa moguća samo u četvrtoj zoni, ali je nadležno ministarstvo donijelo oksimoronske izmjene Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta 2011. godine. U to vrijeme Branko Bačić je bio ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i progu-

rao je to rješenje zbog Lučina razdolja. Ono je tada prvi put primijenjeno, uz standardnu dozu upravnog nasilja, a sada to pokušavaju ponovo.

Ombla kao septička jamaČetvrto, Grabovica se nameće kao da će njezin negativni utjecaj biti usmjeren u kakvu degradiranu industrijsku zonu, a ne prvorazredne ekološke sustave i izvorište kojim se opskrbljuje Dubrovnik. Ombla je cijelu povijest bila pojam obećane zemlje. Osim što je prostor života drevnih kultura, inspirirala je književnost koja je postala mit-ska baština ne samo hrvatske nego i drugih kultura na istočnom Jadranu, a jednako tako i iznimnu graditeljsku baštinu. Prirodne vri-jednosti toga krajolika, premda još nedo-voljno istražene, nadilaze nacionalnu pa i europsku dimenziju.Unatoč tome, krajolik i ekosistem Rijeke dubrovačke i Omble danas u očima javnosti nije više ni svoja sjena. Danas Ombla istje-če za trećinu manja nego do 1965. i to je kao normalno. Izvor je vizualno izopćen iz krajolika, zaključan je i nedostupan za po-sjete, te okružen ruševinama među kojima se nalazi i kapelica Navještenja Marijina iz oko 1480. Padine Rijeke dubrovačke služe za divlje građevinsko smetlište. No, tek je Gra-bovica simbolički i stvarno svodi na septič-ku jamu dubrovačkog krajolika.Omba bi trebala biti svjetovno svetište pri-rode, na kojem bi djeca imala prikladnu na-stavu, na koje bi građani rado dolazili od-moriti se u slobodno vrijeme, i na koje bi se dovodili važni gosti, odmah nakon obilaska povijesne jezgre Grada. Omblu bi trebalo temeljito istražiti, vratiti u koliko je moguće prirodno stanje i zaštititi prikladnim mje-rama. Treba njegovati dijalog s gradovima na slivu do Gacka, jer utječu na kvalitetu njezine vode. Bogatstvo i raznovrsnost pri-rode i povijesna baština omogućuje zaštit-nu kategoriju nacionalnog parka. To bi bila ekološka, razvojna i baštinska politika, a ovo što gradonačelnik Mato Franković priča nije dostojno uloge koja ga je dopala.

6 glasgrada 27.11.2020. 817

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Za realizaciju bilo kojeg gradskog projekta, a naročito ako je zna-čajan za širu zajednicu kao što je to izgradnja Doma umirovljenika potrebno je osigurati novčana sredstva i odgovarajući stručni kadar. Zbog aktualne situacije i znatno manjeg prihoda u gradski budžet, potrebno je, po mojem mišljenju, najprije završiti sve započeto. Naravno, negdje će ra-dovi trajati kraće, a negdje duže vrijeme u zavisnosti o veličini projekta, ali i drugih objektivnih čimbenika. Koliko mi je poznato, jedan od takvih „gorućih“ ko-munalnih problema je nedosta-tan broj postelja u oba doma za umirovljenike. Kako bi se barem malo riješio taj problem, odluči-lo se je prenamijeniti bivši hotel „Gruž“ u Dom za umirovljenike, u kome će se moći smjestiti, ako se ne varam, samo 40-ak osoba. To je „kap u moru“, ali bolje išta nego ništa. U Dubrovniku deset-ljećima postoji problem u svezi nedostatnog broja postelja u do-movima za starije osobe. U sve-zi ovog problema želim iznijeti svoje mišljenje.Svima je dobro poznato, bilo stranci na vlasti ili oporbi, a naročito mnogim obiteljima koji čekaju godinama da se nji-hov član obitelji smjesti u Dom umirovljenika. Međutim, sa sa-dašnjim kapacitetom postelja u oba doma to je do daljnjega nemoguće. Zato smatram, da je prioritetno potrebno izgraditi novi dom umirovljenika s kapa-citetom od 300 do 400 postelja, kako sam nedavno izjavio u jed-nom intervjuu (koji nije emitiran na lokalnoj televiziji). U istom prilogu, u svezi Doma za umirov-ljenike, rečeno je da je 340 oso-ba na čekanju!! Moj komentar o broju postelja nije preuveličan. To je ogromni broj osoba koji su na popisu čekanja, i nema sum-nje da izvjestan broj osoba neće dočekati smještaj u Domu umi-rovljenika.Osnovni nedostatak oba doma, bilo onog Iza Roka u Gradu, po-više Pila, ili budući u Gružu, pre-više su udaljeni od Opće bolnice, kad zatreba žurna medicinska intervencija za nekog od štićeni-ka. Tome se mora dodati i uvjeti

u prometu pogotovo ljeti kad je promet gust. Idealno mjesto za izgradnju novog doma, nakon uklanjanja izgrađene i nezavr-šene građevine je na Gorici sv. Vlaha gdje su i započeti radovi krajem 80-ih ili početkom 90-ih godina XX. stoljeća. Naravno, sa znatno većim kapacitetom, npr oko 280-300 postelja. Što je veći objekat, logično je da su i veći troškovi za njegovu reali-zaciju, pa bi financijska pomoć države bila neophodna. Takva socijalna ustanova zahtjeva i dovoljan broj stručnog osoblja za sva radna mjesta. Specifičan objekat namijenjen starijim oso-bama zahtjeva i odgovarajuću opremu ali i sadržaj za veliki broj štićenika. Izgradnja novog doma na tom mjestu ima i druge pred-nosti. Osim blizine Opće bolnice, dom se nalazi u tihoj zoni. Mikro klima je povoljnija, nego npr. u Gradu. Blizina mora, čišći zrak omogućuje dodatnu rekreaci-ju i relaksaciju (opuštanje duha i tijela), boravak u prirodi u za-visnosti od zdravstvenog stanja štićenika a prema preporuci ili savjetu liječnika i/ili psihologa.Nije zanemarivo uzeti u obzir ni „banalne“ razloge za izgradnju doma na Gorici sv. Vlaha, a to je manje trošenje goriva za sa-nitetska vozila, trošenje vozila i slično.Nakon izgradnje doma umirov-ljenika na Gorici sv. Vlaha, sma-tram da se budući dom umirov-ljenika treba nazvati sv. Vlaho, jer se nalazi na širem povije-snom području Gorice sv. Vlaha. Općenito, pogrešno je koristiti naziv Medarevo u bilo kojem kontekstu! Eventualno preseliti štićenike iz Domus Christi, jer je ta ustanova prvotno bila nami-jenjena za bolnicu (1906. godine u Domus Christi ustanovljena je pučka kuhinja). Bolnica za siro-mahe ustanovljena je jednogla-snom odlukom Velikog Vijeća 5. lipnja 1347. godine, a izgrađena je 1356. godine. Postojeću usta-novu bilo bi najprimjerenije pre-namijeniti u Medicinski (sred-novjekovni) muzej. (Jurica Bačić: „Stazama medicine starog Du-brovnika“).

DAMIR RAČIĆ

DOM UMIROVLJENIKA

Što više mjesta i što bliži bolnici

Veseli me djelomični obrat Kacigina polemičkog tona, iako ostaje značajan jaz između naših temeljnih stavova. I dalje se naši stavovi bitno razilaze po onoj narodnoj – ja u klin, Kaciga u ploču. On mene citira: „Pojedinosti istine o umorstvu fra Ber-nardina Sokola nikad ne ćemo pouzdano utvrditi“ pa kaže da je to njegova temeljna teza. Ne, to nije njegova temeljna teza – on u nizu svojih priloga o fra Bernardinu Sokolu njegovo umorstvo, koje je grozan zločin, pretvara u lakrdiju, a kad ja takvo relativi-ziranje zločina ocjenjujem moralno nakaznim on tu moju ocje-nu zove eksplozijom „kleroustaškog bahatluka, laži, nemorala“.Znam da je naša polemika dodijala i Bogu i narodu i da je više ne čita gotovo nitko osim nas dvojice, pa o fra Bernardinu ne ću reći ništa više nego prepustiti (malobrojnim) čitateljima da prosude tko je od nas dvojice glede toga u pravu. – Kad ja priznam da crkve nisu savršene on to uzima kao potvrdu njegove teze o kle-roustaštvu Crkve (u Hrvata). Međutim, ja sam se u ovu polemiku uključio prvenstveno zato što se Kaciga zaletio tako daleko da Betlehem naziva vukojebinom, a za Isusovo uskrsnuće opeto-vano tvrdi da je to pralaž. – Umjesto da sučeli naše teze o ovim ključnim pitanjima, a to znači da shvati da je bit kršćanstva vjera u uskrsnuće i življenje u skladu s tom vjerom, a ne u škropljenju gradskih vijećnica, Kaciga me sučeljava s citatom iz evanđelja po Mateju i proglašava Antikristom kako bi sugerirao da je njego-va teza o uskrsnuću kao prijevari i laži tek sitni trun u njegovu oku, a u mom je oku navodno brvno kada njegovo relativiziranje zločina ocijenim moralno nakaznim.On se navodno bori protiv nametanja povlaštene istine, kao da ja namećem škropljenje gradskih vijećnica. Uostalom, neka se Kaciga izbori da postane gradonačelnik i prekine s tom prak-som: nijedan župnik nije nametnuo blagoslov gradske vijećnice; župnici se samo odazivaju na pozive gradonačelnika. Kad gra-dovima budu upravljale gospođe Peović, Orešković, Puljak ili Benčić, ili gospoda Tomašević ili Kekin, ne će biti škropljenja gradskih vijećnica, a to znači da se dolasku Kacigina boljeg svi-jeta nije ispriječila nametnuta istina ni tobožnje kleroustaštvo Crkve u Hrvata. Ispriječila se duboka država, to jest odnarođena vlast kojoj treba lažna legitimacija demokršćanstva, dok ispod tog plašta i dalje vladaju udbaške strukture, bilo da se radi o SDP-u bilo da se radi o HDZ-u koji se odavno detuđmanizirao i sad bi se zapravo trebao zvati SHZ, to jest Srpsko-Hrvatska Zajednica.Mislim da sam bio jasan pa sa svoje strane na piskaranje o kle-roustaštvu više ne kanim odgovarati. A Kaciga može po svom ukusu i izboru proglasiti svoju pobjedu.

ANTE ŠOLJIĆ

Kad gradovima budu upravljale gospođe Peović, Orešković, Puljak ili Benčić, ili gospoda

Tomašević ili Kekin, ne će biti škropljenja gradskih vijećnica, a to znači da se dolasku Kacigina

boljeg svijeta nije ispriječila nametnuta istina ni tobožnje kleroustaštvo Crkve u Hrvata

Manje magle, blaži tonovi

UČINIMO SVIJET BOLJIM A ISTINA NAM U TOME MOŽE POMOĆI (10)

817 27.11.2020 glasgrada 7

Pitanja možete poslati na mail pitanjazagg@gmail.com

VI PITATE,

GRADONAČELNIK

ODGOVARA

-Hoće li nama u Novoj Mokošici inače odlično zamišljena spojna cesta od škole do puta prema Staroj Mokošici ostati samo san ili ćete ipak taj projekt realizirati? Jer, uz dužno poštovanje prema učinjenim parkirališnim mjestima, kružnom toku i skalinima, ovaj projekt nam se čini velikom promjenom odnosno rješenjem je prometnog kaosa u ulici Bartola Kašića. Svi koji vozimo djecu u školu ili vrtić ili samo živimo u toj ulici ne trebamo dodatna objašnjenja. Vrlo dobro znamo Koliko bi nam to značilo.-Cesta Tamarić sigurno će se realizirati. Ova gradska uprava iteka-ko je svjesna njenog značenja ne samo za ulicu Bartola Kašića nego za cijelo naselje Nova Mokošica. Uskoro očekujemo dobivanje gra-đevinske dozvole za projekt i onda ćemo krenuti u gradnju. Svaka-ko, taj nam je projekt trenutno prioritet na tom području i nastojat ćemo da nam situacija s pandemijom, i s njome povezanim stanjem proračuna Grada, ni na koji način ne utječe na realizaciju ovog bit-nog projekta. Nova Mokošica zaslužuje i dobit će cestu Tamarić.-Kada će biti poznati uvjeti za stanove za mlade dubrovačke obi-telji i hoće li se nakon stanova u zgradi HRVI u Novoj Mokošici nastaviti s ovim projektom?-Uvjeti za prva 43 stana iz programa “dubrovačke stanogradnje” bit će poznati do kraja godine. Naravno, dodjelom tih stanova projekt neće biti završen. Naime, već je napravljen idejni projekt za gradnju 50 stanova u Solitudu, a radimo i na realizaciji ovog projekta i na Pobrežju. Stoga i završavamo cestu od mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja. Osim stanova na Pobrežju, po ovom istom modelu, Grad će ponuditi i mogućnost dodjele zemljišta na kojemu će obi-telji same graditi svoj novi dom. Dakle, još prije preuzimanja odgo-vornosti za Grad, prepoznali smo da je mladim dubrovačkim obi-teljima veliki problem rješavanje stambenog pitanja, osmislili smo projekt kako to riješiti i krenuli smo u njegovu realizaciju.

OBJAVLJENI PRIJEDLOZI LISTA ZA UČENIČKE I STUDENTSKE STIPENDIJE

Dvostruko više pristiglih zahtjevaPovjerenstvo za dodjelu stipendija Grada Dubrovnika objavilo je prijedloge lista za dodjelu stipendija učenicima i studentima.Na natječaj o stipendiranju objavljen krajem listopada pristiglo je 154 zahtjeva, što je točno dvostruki veći broj zaprimljenih zahtjeva u odnosu na prošlu godinu.U ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika za stipendiranje učenika i studenata osigurano je 1.610.000 kuna, dok su za istu na-mjenu u Proračunu za 2021. sredstva povećana te iznose 1.950.000 kuna.Podsjetimo, Grad Dubrovnik stipendije dodjeljuje u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i stu-dente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.Prijedlog lista za dodjelu stipendija Grada Dubrovnika dostupan je na mrežnoj stranici nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.Konačna lista dodijeljenih stipendija za školsku/akademsku godinu 2020/2021 objavit će se nakon proteka propisane procedure koja uključuje mogućnost podnošenja prigovora.

U srijedu, 25.11. su započeti radovi na konačnom uređenju raskrižja Srebreno , a koji se odnose na izmještanje magistralnog cjevovoda i spoj državne ceste D8 i Ulice Bruna Bušića.Investitori su Hrvatske ceste koje su sa tvrkom Poduzeće za ceste Split potpisali Ugovor o izvođenju radova u vrijednosti 3.627.417, 41 kunu.Silvio Nardelli, načelnik Općine Župa dubrovačka naglasio je kako će završetkom ovih radova u potpunosti biti završena rekonstruk-cija raskrižja Srebreno, a osiguravanjem uvjeta za planirani spoj sa ulicom Bruna Bušića kojom će se pak rasteretiti promet na semafo-rima raskrižja Srebreno. Izvođač je već ranije uveden u posao, a radovi će trajati ukupno 6 mjeseci . U tom vremenu povremeno će biti otežan promet pa mo-limo vozače za strpljenje i razumijevanje.Općina Župa dubrovačka još jednom će pozvati stanovnike ulice Bruna Bušića na konačan dogovor u vezi realizacije projektne do-kumentacije kako bi se utvrdio režim prometa.Podsjetimo da je Općina Župa dubrovačka prije par godina financi-rala izradu Idejnog projekta te riješila vlasničke odnose kako bi se ovaj projekt mogao u cjelosti realizirati.

RADOVI U ŽUPI DUBROVAČKOJ

Uređenje raskrižja Srebreno

8 glasgrada 27.11.2020. 817

GRAD DUBROVNIK

Pozivaju se sve ustanove, udruge i orga-nizacije koje rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge pro-grama i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2021. godine. Ovaj poziv ne po-drazumijeva financijsku potporu pred-loženim programima.Predloženi programi trebaju se odnosi-ti na razdoblje od 31. siječnja 2021. do 7. veljače 2021. godine.Rok za dostavu prijedloga je do utorka

6. siječnja 2021. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 6. siječnja 2021. godi-ne neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2021. godine.Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisar-nicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelni-ka, Pred dvorom 1 ili na email: protokol@dubrovnik.hr .NAPOMENA: Realizacija navedenih pro-grama ovisit će o epidemiološkoj situa-ciji i mjerama u navedenom periodu.

OBJAVLJEN VIRTUALNI ZBORNIK RADOVA:

O čemu sve pišemoZavršnica radionice Foruma mladih “O čemu sve pišemo” održala se u Centru za mlade Dubrovnik 28. listopada putem aplikacije ZOOM te uz izravan prijenos na facebook stranici Centra za mlade.Organizator Foruma mladih je Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, dok je partner radionice “O čemu sve pišemo” javna ustanova Du-brovačke knjižnice. Koordinatorica radionice bila je djelatnica Dubrovačkih kniž-nica Marjana Leventić, koja je priredila i virtualni zbornik radova svih autora iz dubrovačkih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Zbornik je dostupan na linku Dubrovačkih knjižnica.

ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

Pokrenut postupak za predlaganje kandidata za javna priznanjaOdbor za javna priznanja Gradskog vijeća Gra-da Dubrovnika pokreće postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju prigodom blagdana Svetog Vlaha - Dana Grada Dubrovnika.Javna priznanja su:1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Du-brovnika2. Nagrada Dubrovnika za životno djelo3. Nagrada Dubrovnika.Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju me-đusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gra-dova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima za iznimna postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva.Nagrada Dubrovnika dodjeljuje se za postignuća važna za Grad Dubrovnik na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva i to pojedincima, trgo-vačkim društvima, ustanovama i drugima. Postignuća u znanstvenoistraživačkom radu kan-didata i zasluge za razvitak znanosti s bilo kojeg područja, te postignuća književnim i umjetničkim djelima ocjenjuje se na temelju objavljenih i jav-nosti dostupnih djela.Predlagač mora osigurati recenzije, odnosno kri-tičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka za određeno područje.Dodjelu javnih priznanja mogu predložiti Odbo-ru, uz obrazloženje, svi zainteresirani. To pravo jedino nemaju vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i zaposleni u tijelima Grada Dubrov-nika.Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju me-đusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gra-dova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.Potencijalni predlagači mogu dodjelu javnih pri-znanja predložiti Odboru za javna priznanja, uz obrazloženje, najkasnije do 30. prosinca 2020.Prijedlog za dodjelu javnih priznanja dostavlja se Odboru za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik.Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tele-fon 351-842, ili 351-823.

ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

PROGRAM FESTE SV. VLAHA I DANA GRADA 2021.

Poziv za dostavu pisanih prijedloga

817 27.11.2020 glasgrada 9

U sklopu javne rasprave, koja je trajala do 21. studenog, u utorak 17. studenoga 2020. godine, u Velikoj vijećnici Grada Dubrov-nika te putem online sustava, održana su dva javna izlaganja o prijedlozima izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrov-nika.Govoreći uvodno o predloženim izmjenama gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako se novim GUP-om želi osigurati sklad u prostoru i onemogućiti nakaradne grad-nje, kakvima smo svjedočili u zadnje vrije-me, a koje su posljedica postojećeg GUP-a.‘’Naravno da ovim posao nije završen. On će biti završen tek kada u idućoj godini kre-nemo s generalnim izmjenama prostornih planova u Dubrovniku koje će u potpunosti strateški promatrati prostor. Moramo biti svjesni da se grad od Orsule do Kantafiga ne može širiti, jer prostora više nema, ali zato se treba širiti prema Gornjim selima i nekim drugim područjima koje moramo strateški razvijati promišljajući budućnost. Prostor na užem dijelu grada treba sačuvati i ostaviti ga budućim naraštajima’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković.Novim odredbama GUP-a restrikcije se odnose prvenstveno na visine objekata, na definiranje etažnosti na drukčiji načni po-sebno što se tiče definiranja pojma podru-ma i suterena, kao i restrikcije udaljenosti objekata od granice građevinske parcele s minimalnom udaljenosti od tri metra. Ujed-no se uvodi detaljan i nedvosmislen poj-movnik, broj i definicija funkcionalnih jedi-nica, minimalni postotak zelenih površina na parceli, pojašnjenje pojma tihog obrta.Božo Benić iz Društva arhitekata, koje je sudjelovalo u njegovoj izradi, istaknuo je kako su predstavnici stručne javnosti prvi put uključeni u jedan ovakav projekt plani-ranja prostora.‘’Nužni su konzistentni, precizni planovi, koji se oblikuju strateški s jasnim koncep-

tima prostornog, ekonomskog i društvenog razvoja i u koje su ugrađeni primjereni kri-teriji zaštite raznih prostornih slojeva. GUP iz 2005. godine nikada nije bio ni razvoj-ni, ni strateški dokument, već je reciklirao određene koncepte iz doba strateškog pla-na Južni Jadran s kraja šezdesetih godina, izvršivši evidenciju zatečenog stanja poje-dinih namjena, te dajući zoning mogućih lokacija novih sadržaja bez prave analize interakcija s prostorom u kojem su ti isti sadržaji planirani. Taj GUP i kasnije izmje-ne dopustile su nekontrolirane prenamjene i graditeljske intervencije, apartmanizaciju pod krinkom stanogradnje, te smanjenje javnog prostora uz sustavnu amputaciju gradskog tkiva točkastom implementaci-jom pojedinačnih projekata. Dubrovniku trebaju novi prostorno-planski dokumen-ti razvojnog usmjerenja koji će kao takvi u sebi inkorporirati jasnu viziju grada za du-goročni period’’, kazao je Benić.Ovim izmjenama uvršteni su u planove i gradski projekti poput vrtića u Komol-

cu, gdje je zona rekreacije prenamijenje-na u zonu za dječji vrtić, smještajni objekt za liječnike u sklopu Opće bolnice, azil za životinje, zone sanitarne zaštite Omble, prometni sustav na području Rijeke dubro-vačke te izmjene vezane za gradnju javnih garaža na čitavom području grada.Izvješće s održanih javnih rasprava bit će spremno početkom prosinca, a potom se uputiti na mišljenje županijskom Zavodu za prostorno uređenje te Ministarstvu gra-diteljstva i prostornog uređenja. Ovisno o datumu izdavanja njihovih suglasnosti ovi-sit će i usvajanje na Gradskom vijeću, koje se sukladno tome očekuje krajem ove ili po-četkom iduće godine.Javno izlaganje vodila je pročelnica Uprav-nog odjela za urbanizam, prostorno pla-niranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovni-ka Jelena Lončarić, a prijedloge izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika izlagale su predstavnice stručnog izrađiva-ča Plana (Urbos d.o.o., Split) Maja Madiraca i Larisa Bačić.

U organizaciji Centra za karijere mladih Dubrovnik 17. listo-pada održala se radionica izrade životopisa u prostoru Cen-tra za mlade Dubrovnik. Radionicu su vodile članice udruge Ivana Grkeš i Valentina Roso.Cilj radionice je bio mlade koji su se prijavili za radionicu na-učiti kako se predstaviti na najbolji mogući način kroz pisanu formu, kako prikazati znanja i vještine na kreativan i zanimljiv način te kako zainteresirati poslodavca. Sudionici radionice koristili su platformu Europass za pisanje životopisa. Zbog velikog interesa održala se još jedna radionica 18. listopada.

U SKLOPU JAVNE RASPRAVE

Predstavljene nove odredbe GUP-a

U CENTRU ZA MLADE DUBROVNIK

Održana radionica izrade životopisa

10 glasgrada 27.11.2020. 817

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom u pratnji gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa i ravnatelja ŽLU Korčula Ante Tvrdeića obišli su u subotu, 21.studenoga radove na nekoliko aktivnih projekata lučke infrastrukture na otoku Korčuli. Obilazak je počeo realiziranim pro-jektom komunalne lučice Porto UŠ vrijed-nim četiri milijuna kuna, potom su u pratnji predsjednika Uprave ACI-a Kristijana Pavića obišli 25 milijuna kuna vrijedne radove re-konstrukcije lukobrana u ACI marini Korču-la te naposljetku 10,5 milijuna kuna vrijedne radove na rekonstrukciji lukobrana Puntin.Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je kako je osigurano oko 760 milijuna kuna za osam luka u Dubrovačko-neretvanskoj žu-paniji. Također, istaknuo je kako je DNŽ u sklopu programa oporavka i otpornosti pri-javila 272 projekta vrijedna oko šest milijardi kuna.”Naravno, ne svi, ali dobar dio tih projekata će biti prihvaćen i njihovom realizacijom će se značajno poboljšati uvjeti života na jugu Hrvatske”, rekao je Bačić.Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je DNŽ najuspješnija u privlačenju europ-skih sredstava što se potvrđuje i sredstvima odobrenim za izgradnju lučke infrastruktu-re.”To je ogromno ulaganje od strane EU fon-dova i države. Čestitam i Vladi i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao i našim saborskim zastupnicima koji su pomagali u

realizaciji projekata i naravno našim Župa-nijskim lučkim upravama koje su projekte dovele do realizacije. Još očekujemo pro-jekte u Ublima, Prigradici i početak u Veloj Luci”, rekao je župan Dobroslavić.Odgovarajući na novinarski upit župan je rekao kako nakon izgradnje Pelješkog mo-sta Županija inzistira na autocesti od čvora Metković do čvora Osojnik, brzu cestu od Osojnika do Zračne luke Dubrovniku kao i brzu ceste od Brijeste do Perne.Zamjenik župana Joško Cebalo rekao je kako se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za izbor izvođača radova za Novu luku Pola-čište te izbor izvođača radova za Pomor-sko-putnički terminal u Veloj Luci.”Odrađena je pretprijava za luku Ubli na otoku Lastovu, za luku Perna u Orebiću u tijeku je ishođenje građevinske dozvole. Ra-dovi na proširenju luke Trpanj bit će gotovi do sljedeće turističke sezone, a u tijeku je projekt izgradnje luke u Gornjem čelu na Koločepu. Priprema se dokumentacija za dvije ribarske luke u Veloj Luci i Dubrov-niku, a ukupna vrijednost tih projekata je oko 60 milijuna kuna. Prioritet će nam biti i komunalne luke, a očekujemo da će se ti projekti moći financirati iz sljedećeg finan-cijskog okvira EU”, rekao je zamjenik Cebalo.Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris ista-knuo je kako je lučka infrastruktura najvaž-nija investicija za život otočana.”Imamo dosta projekata u našoj županiji i na našem otoku. Prepoznati smo u velikim in-vesticijskim projektima poboljšanja poveza-

nosti s kopnom. Ova tri projekta koja samo danas obišli uvelike će pomoći u tome, od komunalne lučice pa nadalje. Stari Puntin je godinama odolijevao svim vjetrovima i došlo je vrijeme da se i on malo obnovi kako bi štitio Zapadnu operativnu obalu. Što se tiče investicije u marini, to je u segmentu nautičnog turizma najvažniji objekt u gradu Korčuli i drago mi je da smo u vrlo dobroj suradnji s ACI-jem i želimo da to bude per-janice njihove ponude”, rekao je Fabris.Ravnatelj ŽLU Korčula Ante Tvrdeić napo-menuo je kako za komunalnu lučicu Porto Uš u tijeku dodjela vezova.”Projekt je vrijedan četiri milijuna kuna, od čega je je MMPI osiguralo 3,5 milijuna, a ostatak Dubrovačko-neretvanska županija i ŽLU Korčula. Tamo je 88 komunalnih vezo-va na tri pontonska gata i zasigurno će biti od koristi domaćem stanovništvu”, rekao je Tvrdeić.”Rekonstrukcija lukobrana Puntin vrijedna je 10,5 milijuna kuna je od izrazite važnosti za Grad Korčulu. Projekt je sufinanciran od strane EU, a trenutno u tijeku radovi rekon-strukcije nakon što je završena faza skidanja kamenog popločenja”, istaknuo je on.Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić istaknuo je kako je rekonstrukcija lukobra-na ACI marine Korčule vrijedna 25 milijuna kuna.”Ovo je prva faza investicije, tako da plani-ramo kompletno uređenje i izgradnju novih objekata u sklopu ACI marine Korčula”, re-kao je Pavić.

KORČULA

Obilazak projekata lučke infrastrukture na Korčuli

817 27.11.2020 glasgrada 11

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica žu-pana Žaklina Marević sudjelovali su u Vu-kovaru na obilježavanju 29. obljetnice stra-danja tog grada heroja. Kratkim prigodnim programom ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, koji je prilagođen epide-miološkim mjerama, i Kolonom sjećanja obilježen je i ovogodišnji Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, a Svetu misu na Memori-janom groblju služio je vrhbosanski nadbi-skup kardinal Vinko Puljić. Inače, ovaj tužan dan novije hrvatske povijesti ove je godine po prvi puta obilježen i kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

DUNEA VUKOVAR

Župan Dobroslavić i zamjenica župana Marević u Koloni sjećanja

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak održala je sastanak s regionalnim koordinatorima, među kojima je bila i ravnateljica Regionalne agencije DUNEA, Melanija Milić.Tema sastanka koji se održao u Ministar-stvu regionalnoga razvoja i fondova EU bila je priprema novog Višegodišnjeg financij-skog okvira u koji će biti uključeni svi regi-onalni koordinatori 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba, Mehanizam za oporavak i otpornost te akreditiranje regionalnih ko-ordinatora. Obzirom da važeće akreditacije regionalnim koordinatorima ističu 31. pro-sinca 2020. godine, Ministarstvo je produ-ljilo trajanje važećih akreditacija do 31.pro-sinca 2023.Podsjetimo, Regionalnoj agenciji DUNEA status regionalnog koordinatora potvrdilo je Povjerenstvo za akreditaciju nakon te-renske provjere održane u prosincu 2018. godine, nakon što je dokazala da posjeduje iskustvo i stručan tim za pružanje pomoći u pripremi i provedbi EU projekata javnog sektora, a kako bi se povuklo što više sred-stava iz EU fondova na lokalnoj i regionalnoj razini. Naime, imenovanjem regionalnih koordina-tora prema Zakonu o regionalnom razvo-ju (2017.), Ministarstvo je dio javnih ovlasti spustilo na razinu županija kako bi se što efikasnije prepoznale prepreke u razvoju, ali i potencijali te prema tome kreirali na-tječaji za dodjelu bespovratnih sredstava. Uz provedbu EU projekata, regionalni koor-dinatori zaduženi su i za izradu i provedbu županijskih strateških razvojnih dokumena-ta te usklađivanje regionalnih s nacionalnim i europskim strateškim dokumentima.Regionalni koordinatori bit će u sljedećoj fi-nancijskoj perspektivi uključeni u decentra-lizirane funkcije upravljanja EU fondovima, a na ovaj način regionalne koordinatore se usmjerava na ujednačeni rad i funkcionira-nje kako bi bili produžene ruke ministarstva na regionalnoj razini te tako pridonijeli rav-nomjernom regionalnom razvoju RH.

Produljen status regionalnog koordinatora

U organizaciji Udruge za mlade Maro i Baro i profesorice psihologije Suade Salčić, a u suradnji s učenicima Gimnazije Dubrovnik i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Du-brovačko-neretvanske, u Centru za mlade Dubrovnik u srijedu, 25.11. je prigodnim pro-gramom obilježen Međunarodni dana borbe protiv nasilja nad ženama. Program je osmi-slila, mentorirala i moderirala prof. Salčić, uz čiju su pomoć učenici Gimnazije Dubrov-nik kroz kratki dramski prikaz obradili temu nasilja u obitelji i nasilja u intimnim vezama kao i uvriježene stereotipe o nasilju, koje su dodatno predstavili ostali učenici kroz pre-zentaciju. Sudjelovali su: Adna Hebib, Paula Japunčić, Lorena Kukulj, Luka Vodopija, De-mijan Vicelić, Tijana Stojanović, Mirna Milić i Vlaho Šeparović. Kroz predavanje prof. Salčić istaknula je kako je čak 70 posto žena u svije-tu tijekom života pretrpjelo neki oblik nasilja.

Naglasila je kako žrtve trebaju znati da posto-ji rješenje te da je kroz savjetodavnu pomoć potrebno osvijestiti kako krivnja nije na žrtvi. Gošća predavačica je bila izvršna direktorica Udruge za promicanje civilnog društva Bon-sai Anja Marković koja je predstavila primje-re žena koje su na izniman način pridonijele društvu, ali i koje su zbog toga što su žene bile minorizirane i kritizirane. Nakon predavanja uslijedila je rasprava svih sudionika: predstav-nika PU dubrovačko-neretvanske, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Centra za socijalnu skrb, ravnatelja srednjih škola, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije i mladih. Aktivnost je organizirana u sklopu projekta „Informadur – Informativni centar za mlade grada Dubrovnika 2.0“, financiranog od strane Središnjeg državnog ureda za de-mografiju i mlade.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Prigodni program

12 glasgrada 27.11.2020. 817

817 27.11.2020 glasgrada 13

PRO

MO

14 glasgrada 27.11.2020. 817

COVID-19

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEČetvrtak, 19.studenoga 2020. – 39 (novozaraženih)

Petak, 20.studenoga 2020. - 48

Subota, 21. studenoga 2020. - 50

Nedjelja, 22.studenoga 2020. - 92

Ponedjeljak, 23. studenoga 2020. - 3

Utorak, 24. studenoga 2020. - 31

Srijeda, 25. studenog 2020. - 38

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 47 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, jedan bolesnik je na respiratoru – nein-vazivna ventilacija, a pet je na invan-zivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađeno je 245 uzoraka, a od počet-ka pandemije ana-lizirano je ukupno 23 956 uzoraka. U samoizolaciji je 720 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilje-ženo kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 99 slučaja kršenja samoizolacije.Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na gra-đane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

(GLAS GRADA JE ZAKLJUČEN U SRIJEDU,

25. STUDENOG 2020.)

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik gosp. Branko Bazdan 23.studenog su u prostorijama Općine potpisali Ugovor o kapitalnoj donaciji za nabavku kombi vozila za sanitetski prijevoz za potrebe pri-jevoza pacijenata Općine Župa Dubrovačka i Općine Konavle. Donacijom osiguranom iz Proračuna Općina Župe dubrovač-ke i Općine Kanavle, nabavit će se kombi vozilo za sanitetski prijevoz koje će Dom zdravlja Dubrovnik svojim sredstvima doraditi i iz običnog vozila prenamijeniti u medicinsko. Vozilo čija je vrijednost 300.000, 00 kuna će biti opremljeno potreb-nom medicinskom opremom, sjedalicom, nosilima , dodat-nim hlađenjem, defibrilatorom kao i svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, a sve u skladu prema normama EU HRN1789. Prije dvije godine istim modelom, zajedničkim financiranjem Općine Župa dubrovačka, Općine Konavle i Doma zdravlja na-bavljeno je sanitetsko vozilo, a kako bi se dodatno poboljšala zdravstvena zaštita žitelja ovih dviju općina zajedničkim fi-nanciranjem osigurana su sredstva za nabavku još jednog sa-nitetskog vozila. Na taj način poboljšat će se prijevoz iz Župe i Konavala ka Općoj bolnici Dubrovnik, kao i prijevoz pacijenata iz bolnice u kliničke centre Zagreb, Split, Rijeka.

Na temelju nedavno potpisanog Sporazuma između Općine Župa du-brovačka i Dubrovačko neretvanske županije osigurana su sredstva za izradu projektne dokumentacije do-gradnje Osnovne škole Župe dubro-vačka na zemljištu koje je Općina već ranije otkupila od privatnih vlasnika.Nakon provedenog postupka jav-ne nabave 20.studenoga potpisan je ugovor o izradi Idejnog projekta dogradnje Osnovne škole Župa du-brovačke. Završetak izrade idejnog projekta očekuje se do kraja tekuće godine, a već sljedeće godine planira se izrada glavnog izvedbenog pro-jekta. Jedna od točaka spomenutog Spo-razuma odnosi se na postavljanje kliznih vrata na ulazu u zonu škole te postavljanje i popravke ograde oko školskog dvorišta kao i pojačanu kontrolu korištenja školskog dvo-rišta i parkinga koji je u vlasništvu škole, a što u cijelosti financira Op-ćina Župa dubrovačka.Važno je napomenuti kako se na-vedeni radovi financiraju temeljem preporuka Vijeća za prevenciju kri-minaliteta i narušavanja javnog reda na području Općine Župa dubrovač-ka, a vezana su za probleme koji se

odnose upravo na probijanja ograde školskog dvorišta, kidanje zaštitnog lanca na ulazu na parking i ostala oštećenja školske imovine.Na temu povećanja sigurnosti uče-nika osnovne škole te o mogućno-stima što veće razine prevencije i pravodobnog djelovanja svih službi održano je više sastanaka s ravnate-ljem Osnovne škole Župa dubrovač-ka, Antonom Jurkićem i načelnikom Policijske postaje Gruda, Matkom Klarićem, a nakon obilaska same zgrade škole kao i svih vanjskih pro-

stora dogovoren je hitan popravak ograde, dodatna regulacija parkinga kao i postavljanje dodatnog video-nadzora u svrhu pojačane kontrole korištenja školskog dvorišta i par-kinga koji je u vlasništvu škole.Za postojeći sustav videonadzora škole i školskih prostora dogovoren je jednostavniji pristup ovlaštenim djelatnicima Policijske postaje Gru-da što bi također trebalo dati rezul-tate u prevenciji ali i sankcioniranju kriminaliteta i narušavanja javnog reda.

ULAGANJA U ZDRAVSTVENI SUSTAV

Općina Župa dubrovačka osigurala sredstva za sanitetsko vozilo

DOGRADNJA OSNOVNE ŠKOLE ŽUPA DUBROVAČKA

Ugovorena izrada Idejnog projekta

817 27.11.2020 glasgrada 15

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

Nakon što se ministar zdravstva nije poja-vio na sjednici vlade, javili su, da je zaražen Korona-virusom i da je u izolaciji. To su jed-va dočekali teoretičari zavjere, rugajući se, kako to, da je jedan od 4 jahača apokalipse (Stožer) zaražen. Kažu, sad bi i ostala trojica trebali sjašit, da ne zaraze narod. Pa se ru-gaju s preporukom o držanju distance, pra-nju ruku i nošenju ‘brnjica’; svime onim, što se silom nameće narodu, diljem ove zemalj-ske - ravne ploče. Ma koji je njima kokot? Umjesto da shvate, da je Stožer na prvoj crti obrane od biblijskih jahača, oni u njima vide petu kolonu.A za rijet pravo, vrijedni ministar se drži preporuka; pere ruke, a ne rukuje se, nosi masku, a ne ide ni po klubovima ni po cr-kvama. Moguće je jedino, da nije preš’o na zimske maske, one deblje, ljetne su pretan-ke, k’o gume na autu. Gore u njih u Zagrebu je bome već zima.Ali takav mu je po’so. Osim redovnog pojav-ljivanja na televiziji, mora obilazit bolnice, a onda poslovni ručkovi. Nekad i više puta dnevno. A virus te vreba čim skineš masku, za progutat bokun. Ma nema tih para, za koje bi bio ministar. Stalno si izložen i ugro-žen.A nisu samo naši dužnosnici ugroženi. Ko-rona je odnijela još jedan važan život iz pravoslavne Crkve u Srbiji. Nakon njihova mitropolita u Crnoj Gori, izgubili su i svoga omiljenoga patrijarha. Srpska vlada je pro-glasila trodnevnu žalost. Dan žalosti se obi-lježava spuštanjem zastave na pola koplja (uz odgovarajuće osvjetljenje noću), mi-nutom šutnje kao i objavom u medijima. Za nepoštivanje odluka o danima žalosti, kako pišu mediji, za pravne osobe, kazne su i do 2 tisuće Eura. Eto, ako lažu oni, lažem i ja!A neke tamošnje ateiste hvata panika i od same pomislit, što će bit jednoga dana, kad Bog sebi pozove velikog vođu - predsjed-nika države. Pa kažu, ima da nam proglasi cijelu godinu žalosti. Barem tristo trubača i petsto istreniranih narikača iz ruralnih krajeva i isto toliko urbanih žena u crnini, koje će prigodničarski čupat kosu, uz mili-june drugih građana, ispratit će svoga Veli-kog vođu na vječni počinak. Vjeruje se, da bi kazne za nepoštivanje tolike žalosti, sigurno bile još drastičnije. Kažnjavat će svakoga,

koga na ulici ulove bez suze na oku. Bez gla-vice crvenog luka ne izlazit na ulicu. Može bit, da su zericu i pretjerali!?A možda i nisu, jer u Srbiji, jednako seku-larnoj k’o i Hrvatskoj, stroga pravila zaštite, nisu obavezna za svih isto. Pa njihovi vjerski vođe sprovode tzv. švedske mjere zaštite. A kako ništa švedsko ne uspijeva na ovim pro-storima (osim švedskog stola), tako ni ove mjere nisu zaštitile Episkopa Davida, koji je predvodio liturgiju na sprovodu svoga patrijarhu, pa je sad i on pozitivan. Uz to i vijest, da je umro i raščinjeni kosovski epi-skop. Bolestan je i u lošem stanju episkop nikšićki, a u grčkoj bolnici su grčki i albanski patrijarsi na - kisiku.Svi su oni obećavali vjerski imunitet, a za uzimanje ‘pričešća’ i lizanje zajedničke oži-ce, tvrdili da nije opasno, niti kršenje protu pandemijskih mjera.A nepoznati, očito maskirani autor, snimio je sedam sati filma pod imenom Operacija žičara. Sedam sati priče o nakaradnoj za-grebačkoj žičari, sa stotinama dokumenata i ugovora s potpisima i cijenama, koje su kako navodi, stalno rasle i prerasle planira-ne, za čak 89 milijuna kuna. Zašto nepoznati autor, pita se javnost, a dobro obaviješteni

konspiratori odgovaraju, zato što naše pra-vosuđe radije kažnjava neovlašteno snima-nje, nego neovlašteno pljačkanje.I tako građani Zagreba još nisu stigli prepo-znat ni prvoga predsjednika u tobožnjem njegovom kipu, a u fontanama i spomeniku domovini nisu puno uživali, kažu, radi ma-gle koju proizvodi ugrađeni stroj za maglu. Sad im se čini, da će ista magla obavit i naj-noviji gradonačelnikov pothvat.U ‘proluftanom’ prostoru Banskih Dvora, održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Što bi se običnim jezikom reklo, dva najvažnija Hrvata, koji se odavno sva-đaju oko toga čiji je veći, složili su se, da popodne provedu u zagrijanoj dvorani, uz otvorene prozore. Čekajući da polete sto-lice kroz prozor, novinari su se načekali. Predsjednik države je požurio doma, a pre-mijer je po običaju izvijestio, kako je on su-per i radi odličan pos’o. Super je i HDZ i isto radi odličan pos’o, a za sve naše probleme imaju plan. Zašto onda Hrvati ne vjeruju da ove godine živimo bolje nego lani? Bolje im je da vje-ruju.Jer već dogodine će vjerovat, da su ove go-dine živjeli - bolje!

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA PIŠE: MARIO KLEČAK

ČETIRI JAHAČA APOKALIPSE

Ugovorena izrada Idejnog projekta

16 glasgrada 27.11.2020. 817

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika većinom glasova je do-nijelo odluku o davanju suglasnosti za kreditno zaduži-vanje hotela Gruž u svrhu izgradnje Doma umirovljenika. Na one koji nisu podržali ovaj prijedlog ne bih trošila ri-ječi jer je to nepotrebno i govori o njihovoj političkoj, ali i ljudskoj i moralnoj, odgovornosti.Dijelim zadovoljstvo velike većine naših sugrađana, po-sebno mojih umirovljenika, koji podržavaju ovu odluku. Potrebno je naglasiti da će Dubrovnik nakon punih 50 godina izgraditi Dom umirovljenika. I ma šta god zločesti govorili bit će to veliki iskorak i sigurna sam da će Grad Dubrovnik voditi računa da iznađe mogućnosti i načine financiranja kojima će osigurati pristojnu cijenu za budu-će korisnike. Ja sam u to sigurna baš kao što sam sigurna da ću i nadalje voditi računa i pomagati da to tako i bude.Dom u Gružu će imati 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba ali i tri dvokrevetna apartmana odnosno smještaj za 48 korisnika. Ovaj Dom će u konačnici imati nešto više od 1300 m2 površine čime će se stvoriti kvalitetni uvjeti za boravak i korištenje slobodnog vremena korisnika. Ako znamo da je u sastavu ovog Doma i restoran Zrinski ali i u blizini je gruške luke, autobusnog kolodovora, crkve, Robne kuće, parka... onda ćemo se složiti da će sve to stvoriti ugodno okruženje za buduće korisnike. Od po-stojeće građevine zadržat će se 690 m2, dok će se dio garaže i krovišta srušiti kako bi se dogradilo još dodatnih 620 m2, a imat ce suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje.Najavljenom izgradnjom doma ispod Opće bolnice, koji će imati kapacitet 200 kreveta ali i 50 kreveta za osobe s demencijom, prostor za dnevni boravak i ostale popratne sadržaje, Dubrovnik će iskazati svoju brigu za najpotre-bitije među nama. Ohrabrujuća je to poruka svim sadaš-njim, ali i budućim, umirovljenicima i predstavlja kvalite-tan iskorak u osiguranju uvjeta pristojnog življenja osoba treće životne dobi.Svakodnevno svjedočimo problemima sa kojim se ove osobe susreću, a dosta često svjedočimo i neadekvatnoj brizi i skrbi koja je preduvjet kvalitetnog starenje i pri-stojnih uvjeta življenja.Izgradnja domova umirovljenika, osiguranje uvjeta za dnevni boravak starijih osoba, briga o njihovom zdrav-stvenom stanju, prilagodba uvjeta teže pokretljivim oso-bama, osiguranje pravnih savjetovališta... trebaju biti naše obveze za koje se moraju iznaći sredstva, kako bi se život tim ljudima učinio uljuđenijim i onakvim kakav su zaslužili.Osobe treće životne dobi su stvarale ovo društvo i sad to društvo mora iznaći načine i mogućnosti da to adekvat-no i onako kako su i zaslužili vrednuje.Zato, za domove umirovljenika se MORAJU iznaći najpo-voljnije mogućnosti financiranja i najprihvatljivije cijene smještaja korisnika. Neki drugi projekti i mogu pričekati ali osobe treće životne dobi nemaju vremena čekati. Vo-dimo o tome računa.

Gradi se Dom umirovljenika u Gružu

PIŠE: OLGA MURATTI TU OKO NAS

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL 2020

Advent u gradu kolendaraOvogodišnji Dubrovački zimski festival organizira se u specifičnim uvjetima, u predviđenoj varijanti C, a sve u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvat-skog zavoda za javno zdravstvo. Održat će se u periodu od 28. stu-denog 2020. do 6. siječnja 2021. godine, u organizaciji Grada Du-brovnika i Dubrovačkih ljetnih igara. Program je zbog trenutačne epidemiološke situacije planiran u skromnijem obliku i u skladu s važećim epidemiološkim mjerama.‘’Na početku promišljanja razvili smo tri scenarija, A, B i C. Scenarij A je onaj u kojem se DZF treba održati u punom kapacitetu, B sce-narij je da se održi u restriktivnom kapacitetu, a C je scenarij u ko-jem bi bio u puno manjem opsegu, ali da se i dalje održe prilagođeni programi’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković predstavljajući ovogodišnji festival medijima, ističući kako je odluka donesena na-kon konzultacija sa Stožerom, a sve s ciljem kako ne bismo doživjeli kolaps bolničkog sustava s obzirom na povećani broj oboljelih te kao zalog izvjesnije turističke sezone.Dočekujući najljepše doba u godini, grad će zasjati u zimskom ruhu, okićen s preko tisuću rasvjetnih dekorativnih elemenata i tisuću metara dekorativne lovorike koja će krasiti gradska pročelja, a više od trideset velikih i malih božićnih drvaca donijet će toplinu blag-dana u svako gradsko naselje.Dubrovčani i posjetitelji imat će tako priliku doživjeti advent, samo u intimnijem ozračju, bez velikih okupljanja, koncerata i kućica na Stradunu. Ovim putem Grad Dubrovnik poziva sve ugostitelje koji će obavljati svoju djelatnost tijekom trajanja adventa da se prijave za odobrenje za proširenjem javne površine radi poštivanja epide-mioloških mjera. Pripremljen je i set suvenira s blagdanskim moti-vima koji će biti podijeljeni ugostiteljimaPodnaslov ovogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala je Advent u gradu kolendara te će našoj tradiciji kolendavanja festival biti naj-većim dijelom i posvećen.‘’Kolenda je ono što nas čini posebnima u Hrvatskoj i šire. Uvodi-mo jednu novost, cabrio ‘’pop up’’ autobus Libertasa koji će obila-ziti grad i gradske kotare, a bendovi, klape i predstavnici kulturnih ustanova izvodit će kolendu i ostale napjeve’’, najavila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšć, predstavljajući program.Novitet ovih blagdana je i „photo point“ Adventski vijenac na Luži, idealno mjesto za sve ljubitelje fotografije koje će za sve posjetitelje biti otvoreno petkom i subotom poslijepodne te nedjeljom ujutro, uz pridržavanje epidemioloških mjera, a ukrašena će biti i od ranije poznata lokacija za fotografiranje na Trgu oružja.Dubrovački kinematografi su za vrijeme adventa pripremili pose-ban program za ljubitelje filma u sklopu drive in kina koje će biti smješteno na parkingu Radeljević. Održavat će se dvije projekcije dnevno uz poseban obiteljski vikend program, od četvrtka do ne-djelje. Program počinje 3. prosinca, a popis projekcija bit će objav-ljen na mrežnim stranicama Dubrovačkog zimskog festivala i Du-brovačkih kinematografa. Također, na radost najmlađih svakim danom kroz Uvalu Lapad od 10.00 do 16.00 sati prometovat će omiljeni Adventski vlakić u in-tervalima od 30 minuta koji će biti besplatan za sve putnike, a u prolazu gradom moći će susresti i omiljenog meda.Pripremljeni su i brojni popusti za posjetitelje u gradskim kulturnim ustanovama, restoranima, a svi podaci mogu se pronaći na web stranici Turističke zajednice grada Dubrovnika. Ovogodišnji program prilagođen je preporukama HZJZ-a za sprje-čavanje zaraze bolešću COVID-19, a svi sudionici i posjetitelji mole se da se pridržavaju istih. Održavanje planiranih programa ovisit će o epidemiološkoj situaciji i daljnjim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.Festival se otvara ovu subotu paljenjem adventske rasvjete, a uko-liko epidemiološka situacija do kraja godine bude povoljnija i dođe do relaksacije mjera Grad je spreman realizirati i druge programe, uključujući i doček Nove godine.Više o događanjima u Dubrovniku tijekom nadolazećih blagdana na www.dubrovackizimskifestival.com te na Facebook i Instagram stranicama Dubrovačkog zimskog festivala.

817 27.11.2020 glasgrada 17

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

“Tramvaj zvan žudnja” na traženje publike“Tramvaj zvan žudnja” se vraća 27.11. u 20 h na Veliku Scenu KMD-a na traže-nje publike! Uspješnicu koja je otvorila sezonu u KMD-u režirao je Paolo Tišlja-rić prema kultnom tekstu Tennesseeja Williamsa. U hvaljenoj predstavi igraju: Senka Bulić, Marjan Nejašmić Banić, Zdeslav Čotić, Ivana Gulin, Bojan Beri-baka, Srđana Šimunović, Hrvoje Seba-stijan, Ines Tričković i Branimir VidićTramvaj zvan žudnja je povijesno za-živio kao dramski film, s elementima film noira, snimljen 1951. kao adaptacija istoimenog kazališnog komada Tennes-seeja Williamsa (za koji je 1947. Osvojio Pulitzerovu nagradu).To je priča o južnjačkoj ženi, Blanche Dubois, koja doživljava niz osobnih gu-bitaka, ostavlja aristokratsko okruženje i pronalazi utočište sa sestrom Stellom i njenim mužem Stanleyem Kowalskim u trošnom stanu u New Orleansu.

U sklopu programa „Putositnica“ u Dubrovačkim knjižnicama, 19. studenoga, održalo se predava-nje putopisca Gorana Blaževića koji je govorio o 650 kilometara dugom pješčanom putu kroz drugu najveću svjetsku pustinju Rub al Khali i tom prilikom predstavio svoju drugu putopisnu

knjigu “Karavana”. Blažević je prvi put gostovao u Dubrovačkim knjižnicama još 2017. kada je pro-movirao knjigu „Svilim“ u kojoj je opisao svoje hodočašće izbjegličkom rutom od Petre u Jor-danu do rodnog Umaga, tijekom kojeg je u pet mjeseci pješke prošao 3300 kilometara.

PREDSTAVLJANJE ZBIRKE POEZIJE

Dubrovački spomenarU organizaciji Udruge samostalnih umjetnika Du-brovnik i Dubrovačkih knjižnica u srijedu, 25. stude-noga 2020., u Saloči od zrcala održalo se predstavlja-nje zbirke poezije ”Dubrovački spomenar” koja sadrži pjesme deset autora, a to su: Aurelija Nadilo, Zvjezda-na Macura, Katica Protić, Diana Hilje, Antun Anđelić, Valentina Vukman Zelić, Nenad Kera, Mihaela Zekić, Kristina Skako i Ana Bašić.Ovo predstavljanje upriličit će se. ‘’Dubrovački spomenar” s podnaslovom ‘četiri go-dišnja doba’ organiziran je u četiri etapna perioda od regionalnog do međunarodnog karaktera u kojima se književnici mogu izraziti u poeziji i prozi tijekom tekuće godine. Godišnje doba ima svoj karakter kao godišnje doba, ali i kao izraz, odgovor i kritika du-hovne i prirodne pojavnosti oko onoga koji nam želi prenijeti neku svoju poruku, jer je vrijeme tek kaplja mogućeg i nemogućeg u stvaralaštvu čovjeka (…) U ovogodišnjoj, a ujedno prvoj zbirci poezije ove kon-cepcije, predstavlja se deset autora porijeklom iz ove regije (županije) na izgled s različitim pristupom, ali istim opservacijama. Autori u zbirci gravitiraju ili žive u gradu, piše u predgovoru zbirke predsjednica USUD-a Ana Bašić.Kao glazbena gošća na predstavljanju je sudjelovala Katarina Mrvalj, učenica Umjetničke škole Luke Sor-kočevića.

PREDAVANJE PUTOPISCA GORANA BLAŽEVIĆA

Prolazak kroz drugu najveću pustinju na svijetu

POLJOPRIVREDA – SAVJETODAVNA SLUŽBAObavijest proizvođačima agrumaVrijeme je berbe agruma, stoga podsjećamo proizvođače na po-stupanje prema Akcijskom planu suzbijanja sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata (Wiede-mann) –gospodarski najznačaj-nijeg štetnika agruma. Plodovi agruma (mandarina, limuna, na-ranči, grejpova ) predstavljaju najznačajnijeg domaćina prije prezimljavanja u razvojnom ci-klusu sredozemne voćne muhe. U cilju smanjenja populacije štetnika za iduću vegetacijsku sezonu osobito je važno provesti higijenske mjere sanitacije voć-njaka. Sanitacija voćnjaka podra-zumijeva prikupljanje i zbrinja-vanje svih otpalih plodova s tla, odnosno zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova tije-kom berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe. Potreb-no je provesti ove mjere i u okuć-nicama i vrtovima gdje imamo po nekoliko stabala ovih voćaka. Učinkovito zbrinjavanje plodova zaostalih nakon berbe moguće jednim od navedenih načina:1. prikupljanjem plodova i zako-pavanjem u roku od 24 sata te pokrivanjem slojem zemlje de-bljine minimalno 30 centimetara ili2. prikupljanjem plodova i drža-njem u hladnjačama na tempera-turi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana ili3. prikupljanjem plodova u plas-tične vreće i čuvanjem u zatvo-renim vrećama na otvorenom najmanje 10 dana Sakupljanjem i pravilnim zbri-njavanjem zaostalih plodova domaćina , osim suzbijanja štet-nika sredozemne voćne muhe smanjuje se i mogućnost zara-ze biljnim bolestima. Inspek-cijski nadzor nad provedbom mjera propisanih ovom Na-redbom provodi Fitosanitarna inspekcija sukladno Zakonu o biljnom zdravstvu. https://na-rodne-novine.nn.hr/clanci/slu-zbeni/2018_08_73_1515.html

IVANA TOMAC TALAJIĆ DIPL. ING. AGR., ZORAN KAJIĆ DIPL.ING.AGR.

IVANA.TOMAC.TALAJIC@MPS.HR ZORAN.KAJIC@MPS.HR

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE /UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU

RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA/

INFO VIJESTI

18 glasgrada 27.11.2020. 817

Bavite se iznajmljivanjem privatnog smještaja? Zabrinuti ste za nadolazeću sezonu? Tražite načine kako izvući opti-malne rezultate?Prepustite posao stručnjacima s isku-stvom. Svjetski nagrađivana agencija Direct Booker pruža vam rješenja za iznajmljivanje smještaja. Pomažemo vam da ostvarite maksimalne rezulta-te koristeći našu tehnologiju koja vam olakšava posao, pružamo besplatne sa-vjete te korisničku podršku za vas i vaše goste. Uz to, imate i osobnog Account Managera koji se aktivno bavi prodajom vašeg smještaja.S nama ste prisutni na više od 20 svjet-skih kanala za rezerviranje smještaja, pratimo cijene smještaja na tržištu i iz-vlačimo maksimalne prodajne rezultate pomoću pametne tehnologije. Zabora-vite na overbooking jer se kalendar re-zervacija automatski sinkronizira, a pre-kasno otkazane rezervacije i nedolaske naplaćujemo za vas nudeći sigurnost u naplati. Također, riješavamo pravne i fi-nancijske aspekte za vas (PDV riješava-mo mi, vršimo naplatu kartice gostima, samoizdavanje računa). Naš Odjel Infor-macija radi za vas 24/7 jer preuzimamo svu komunikaciju s gostima te ih dovo-dimo do vašeg smještaja.Obratite nam se s povjerenjem i izvu-cimo najbolje moguće rezultate za vaš smještaj iz ove neizvjesne sezone jer iza nas je 10 godina iskustva, poslovanje s više od 7600 jedinica te više od 100 000 rezervacija godišnje.

NAGRAĐIVANA AGENCIJA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM

Uz Direct Booker izvucite najbolje iz turističke sezone!

Ako se i vi bavite iznajmljivanjem smještaja, možete kontaktirati Direct Booker i zatražiti besplatne konzultacije putem online

obrasca na stranici: www.partners.directbooker.com/renters putem e-maila:

marketing@direct-booker.com ili na telefon 020-638-194

817 27.11.2020 glasgrada 19

020-638-194marketing@direct-booker.com

partners.directbooker.com/renters

Duža sezona, bolje cijene!

Više prodajnih kanala

Prodajno optimiziranioglasi

Pametna tehnologija

Osobni AccountManager

Komunikacija s gostima

PRO

MO

20 glasgrada 27.11.2020. 817

kalamota

foto by

SANDRA ŠUNJIĆ

broj 217

POSTANITE I VI AUTOR NASLOVNICE MOZAIKA!Poštovani čitatelji, šaljite nam svoje fotografije na mail:

mozaikgg@gmail.com te na taj način kreirajte naslovnicu Mozaika. Molimo imajte u vidu da, uz naziv fotografije i imena autora, pošaljete

odgovarajuću dimenziju fotografije kao i odgovarajuću kvalitetu za tisak.

Uredništvo zadržava pravo kadriranja fotografije za objavu kao i promjenu naslova

2 mozaik 27.11.2020. 217

Draga braćo i sestre, dragi čitatelji, dragi prijatelji!

Zapala me je ne mala zadaća da nastavim ond-je gdje je stao naš dosadašnji biskup, a sada imenovani riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, te da vam pokušam približiti Božju Riječ.

Iako sv. Franjo kaže da je potrebno svjedočiti i životom, meni je ipak ostalo samo da vam tu Ri-ječ posvjedočim i približim preko papira, jer me je služba odvela na otok Lastovo, koji je, kako mu sami njegovi stanovnici tepaju: Tamo na divnom Jadranu plavom.

No, premda sam daleko od moga Grada, ima Jedan koji mi je uvijek blizu, ne samo meni, nego svima koji smo malo dalje od svoga Grada, ma blizu je On svakome od nas, a Taj nam daje poziv u evanđelju prve nedjelje došašća. I to poziv ko-jim započinje svoj govor i završava ga, a on je: Bdijte!

Još jednom od Krista dolazi nam nimalo lag-an zadatak. Poziva nas da bdijemo. Ne misli On ovdje da nas poziva da budemo uvijek budni, da nikako ne spavamo, nego da uvijek budemo u neku iščekivanju. Ali ne u strahu, nego u radosti.

Iščekivanje ponekad može rezultirati i razočaran-jem. Zamislimo samo kada željno iščekujemo neki koncert, neku predstavu ili neku osobu koju smo do tada samo vidjeli na televiziji. Dođe vrijeme koncerta, a nakon koncerta mislimo da ipak bolje zvuče na cd-u ili You Tubeu. Dođe vri-jeme predstave, pa se razočaramo, jer mi smo, dok smo čitali tu knjigu, zamišljali scenu drugači-je, neke monologe važnijima nego li su prikazani. Dođe ta neka osoba koju smo vidjeli na televiziji u naše mjesto pa se razočaramo, vidimo da nije ništa posebnija od našeg prvog susjeda. Među-tim, iščekivanje Kristova drugog dolaska poziva nas, kako rekosmo, na budnost. Za taj dolazak nekako se valja pripraviti, a najbolje je kroz ispo-vijed, pohađanje svetih misa, osobnu molitvu.

Na ovaj način valja nam se pripremiti i za Božić, koji će nam vrlo brzo doći. Još je manje od mjesec dana do njega. Iako ćemo ga ove godine u ovom “novom normalnom” proslaviti drugačije nego prethodnih godina. Nećemo, nažalost, čuti pjesmu kolendara onako kako smo je do sada slušali, neće biti kućica po Gradu, neke stvari će izostati.

No možda to nije ni tako loše. Moći ćemo se usmjeriti na ono važnije, na sebe i na svoju obitelj. Možda je to ona budnost koja se od nas očekuje

za ovaj Božić koji nam dolazi. Možda je budnost na koju nas Krist poziva ove nedjelje da se usm-jerimo na ono što je bitno, da za trenutak ostavi-mo po strani sve one konzumerističke strane došašća i Božića. Možda će se naša budnost ovog došašća pokazati u tome da ćemo posveti-ti više pažnje svojim bližnjima. Možda će se naša budnost pokazati u tome da ćemo se kroz ovo došašće istinski pripraviti za Kristov dolazak, jer pripremajući se za svetkovinu Božića, dana kada se spominjemo Kristova prvog dolaska na Zemlju, pripremamo se i za onaj ponovni, drugi dolazak Krista Spasitelja na ovaj svijet.

Kada će on biti, tko zna... možda već sutra. Kakav će on biti? Vjerujem da će biti veličanstven. Ovo iščekivanje nas neće razočarati. To je sigurno. Jer to će biti onaj dan, sveti dan, veliki dan, kada će se suditi zemlji i nebesima. Kada će oni vjerni, koji su bili budni, ući u Nebesko Kraljevstvo i stu-piti pred lice Vječnog Tvorca, i uživati u zajedništ-vu svetih, u zajedništvu s našim praroditeljima Adamom i Evom, s ocima našim, Abrahamom, Izakom i Jakovom. To će biti uistinu predivan i veličanstven dan.

Međutim, žalosti činjenica da neće biti svi oduševljeni tim Danom. Jer, budimo iskreni zlo je prisutno u našem svijetu i neminovno je da ima zlih ljudi među nama. No, i njima se nudi pri-lika da isprave svoje greške, da se poprave, da se ispovjede, da krenu jednim novim putem. Ali u onaj Dan, kada se stanu micati nebesa, kako kaže pjesma, i njima će se suditi, jer sa zlom se mora dogoditi konačni obračun. Dobro uvijek, ali uvijek mora pobijediti. Iako nam se ponekad čini da zlo olako pobjeđuje, vječnost je nešto drugo, u vječnosti zlo odlazi tamo gdje je plač i škrgut zubi, gdje je vječna tama.

No, ljubav Božja je prevelika i Njegovo milosrđe nam uvijek daje priliku da krenemo iznova, pozi-va nas na tu budnost. Nemojmo zaspati u našim nastojanjima da poboljšamo ovaj svijet. Kada zapjeva pijetao onog posljednjeg časa, neka nas Krist rođen prije dvije tisuće godina, rođen radi tebe i mene, nađe budne. Adventska kući-ca neka ovog došašća bude u tvom srcu, da tu može doći Krist, pa da postane cjelogodišnja kućica koja će Krista čuvati u tvom srcu, da ti pomogne biti budan.

Poslan bi anđel Gabrijel, od Boga u grad Nazaret, kaže pjesma, a Krist je poslan, odnosno, došao je tebi i meni, cijelom svijetu da nas nauči da bude-mo budni.

Božji blagoslov i pozdrav s Lastova!

BOŽJI BLAGOSLOV I POZDRAV S LASTOVA!

Neka adventska kućica bude u tvom srcuPIŠE:

DON TONĆI ANTE PRIZMIĆ

DUHOVNI KUTAK

217 27.11.2020. mozaik 3

PROGRAM27.11. - 3.12.

PETAK SUBOTA NEDJELJA

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:00 PRETEŽNO VEDRO – emisija

uživo, Stradun 11:00 IZRAVAN PRIJENOS NACIONA-

LNOG STOŽERA 11:20 PRETEŽNO VEDRO – emisija

uživo, Stradun 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:30 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:35 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:10 INFO BLOK16:15 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI –središnja informativna

emisija18:00 Glazbena ura 19:30 VIJESTI, središnja informativna

emisija (R)20:00 OKUSI ZAVIČAJA - dokumen-

tarna emisija 20:30 ŽENE, emisija o pravima žena21:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R)21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe22:00 glazbene minute 23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:35 MIRELICA PRIČALICA (R) - dječ-ja emisija

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program11:00 IZRAVAN PRIJENOS KONFER-

ENCIJE NAC. STOŽERA 11:30 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – inf. program (R)16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:20 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija 17:30 VIJESTI –središnja inf. emisija18:00 SPJEGAJ MI - emiisja o du-

brovačkom govoru (R) 18:30 ZAJEDNO – emisija o trećoj život-

noj dobi, voditeljica Olga Muratti (R)19:05 MODUS – emisija o ravnoprav-

nosti spolova (R) 19:30 PRESSTISIMO (R)– pol. emisija20:00 VIJESTI – središnja inf. emisija (R)20:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)21:00 10 NEOBIČNIH MINUTA 21:15 IZ ZADNJEG REDA em. o filmu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe 22:00 GLAZBENE MINUTE 23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:35 MIRELICA PRIČALICA (R) - dječ-ja emisija

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK 15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – inf. program (R)16:15 IZ ZADNJEG REDA emisija o

filmu (R) 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:20 MIRELICA PRIČALICA- dječja

emisija 17:30 VIJESTI – središnja inf. emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION –

magazin 18:30 NA KAUČU (R) – urednik Maro

Mitrović19:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (r) 19:30 VIJESTI – središnja informativ-

na emisija (R)20:00 JUŽNA TRIBINA – sportska

emisija, nova sezona 21:00 OKUSI ZAVIČAJA – dokumen-

tarna emisija (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 GLAZBENA URA23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:35 MIRELICA PRIČALICA (R)- dječja emisija

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program11:00 IZRAVAN PRIJENOS KON-

FERENCIJE NACIONALNOG STOŽERA

11:30 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-DIO LTV – informativni program

12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK 15:10 Glazbene minute 16:00 VIJESTI – inf. program (R)16:15 GLAZBENE MINUTE 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK 17:10 Glazbene minute17:20 MIRELICA PRIČALICA- dječja

emisija 17:30 VIJESTI –središnja inf. emisija18:00 DW U dobroj formi18:30 JUŽNA TRIBINA – sportska

emisija, nova sezona (R) 19:30 TOPONIMI (R) – emisija o lokalnoj

baštini, povijesti i legendama 20:00 VIJESTI –središnja inf. emisija (R) 20:30 GALERIJA – emisija o kulturi21:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe22:00 DW Kultura 21. stoljeća 22:30 GLAZBENE MINUTE 23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:35 MIRELICA PRIČALICA (R)- dječja emisija

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RA-

DIO LTV – informativni program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE – RADIO

LTV – informativni program14:30 VIJESTI – informativni program14:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP15:00 INFO BLOK 15:10 Glazbene minute16:00 VIJESTI – informativni program

(R)16:15 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija 17:00 INFO BLOK17:10 Glazbene minute 17:20 MIRELICA PRIČALICA- dječja

emisija 17:30 VIJESTI – središnja inf. emisija18:00 UZ ULICU, NIZ ULICU, autor Bo-

ris Njavro19:00 ICT BUSINESS (R)19:35 AUTOMOTO NAUTIC VISION (R) 20:00 VIJESTI – središnja informativ-

na emisija (R) 20:30 MODUS- emisija o ravnoprav-

nosti spolova – nove epizode 21:00 NA DNEVNOJ BAZI – informa-

tivna emisija (R) 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe

– informativna emisija za osobe oštećenog sluha

22:00 GALERIJA – emisija o kulturi (R) 22:30 glazbene minute23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:20 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:50 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 DW U dobroj formi 16:30 ŽENE (R), emisija o pravima žena17:00 Glazbene minute 17:20 MIRELICA PRIČALICA – dječja

emisija 17:25 Glazbene minute 18:00 NA KAUČU, autor Maro Mitrović 18:30 PRETEŽNO VEDRO – snimka

emisije 20:00 PRESSTISIMO – politička

emisija20:30 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu21:00 VEČERNJA GAŽA, glazbena

emisija22:00 GLAZBENA URA23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 09:40 MIRELICA PRIČALICA (R), dječja

emisija09:45 TV PRODAJA – RONDO SHOP10:00 SVETA MISA U KATEDRALI -

uživo11:00 BIBLIJSKA ISTINA – vjerska

emisija11:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama 14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik

panorama16:00 UZ ULICU, NIZ ULICU(R)17:00 Glazbene minute 17:20 MIRELICA PRIČALICA – dječja

emisija 17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 WEBINAR – specijalna emisija 18:30 DW REV – emisija o moto-

ciklizmu (R)19:00 10 neobičnih minuta (R) 19:10 Glazbene minute 19:30 PREGLED TJEDNA – informa-

tivna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o du-

brovačkom govoru 20:30 VEČERNJA GAŽA – glazbena

emisija (R) 21:30 TOPONIMI – emisija o lokalnoj

baštini, povijesti i legendama 22:00 GLAZBENA URA23:00 LIBERTAS INFO - Stradun

4 mozaik 27.11.2020. 217

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆs naših ulicaDraga lica

Josipa, Adelisa i Marko - radost i veselje je imati prave prijateljeOgnjen i Đani - za rekreaciju su brzi hod i romobil odabrani

Nedžad i Marko - da je vedri mladić izvrstan babysitter ne bi pogodio svatko

Jure i Anton - uz sve što ih u poslu može snaći mudro je za opušteniji razgovor vremena naći

Katija I ira - kao da su obje svjesne oziljnosti situacije i lijepo se pozira

Branko, Kia i Vlaho - šetnja godi pojedenom nedjeljnom ručku, i dečkima, i kučku

Iva i Ivan - dobro se nađoše, a isti dan im bude i imendan

Jadranka i Senka - naporan je dan rodicama bio, đir Gradom ih je osvježio

Antonela, Mihael i Vlaho - i slika roditeljsku ljubav otkriva dok mališan u kolicima bezbrižno sniva

217 27.11.2020. mozaik 5

Leona, Milan i Vesna - s unučicom se rado šeta, kad malena dođe s Mljeta Igor i Vinko - pod imenima Viper i Vipe na Fotozine objavljuju mnoge slike lipe

Matej i Lynnette - uistinu ih veseli zajedno biti i na Manhattanu i na Porporeli

Kasia i Anita - s posla su kolegice, iz Poljske i Hrvatske, u slobodno vrijeme prijateljice

Mislav i Ana se jako vole i podrška su jedno drugom svakoga dana

Lucy i Mare - none se nije željela slikati, ali zato unučice nije trebalo nagovarati

Deniz i Mima - vjerna gledateljica pita glumicu da li koju novu dječju predstavu na umu ima

Lucija i Marija - prave prijateljice imaju i zanimljive bursice

6 mozaik 27.11.2020. 217

OBITELJSKI MENUMIJEŠANA PIZZA

HAMBURGERCHICKEN NUGGETS

+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

100 kn

BURGER MENUBURGER

CHEESEBURGERCRISPY BACON BURGER+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

PIZZA MENUPIZZA ROMANA

PIZZA TUNAPIZZA TUTTO BENE

(s biftekom)+ 3 x GAZIRANI SOK ILIPIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJECRISPY BACON

BURGER + POMFRIT+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 knCHEESEBURGER

+ POMFRIT+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

KEBAB PIZZA+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

PIZZA BOLOGNESE+ GAZIRANI SOK 0,25ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 knBIFTEK S

PLOŠKAMA KRUMPIRA

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI KUĆNO VINO 1,5 dl

75 knTAGLIATELLEBOLOGNESE

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

TAGLIATELLES KOZICAMA

+ GAZIRANI SOK 0,25 lILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

NOVO

NOVO SUPER PONUDABURGER DIMLJENI

BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRAPIZZA TUTO BENE

(s biftekom)+ CRNO VINO 0.75 l

“SOLAD”

200 kn

217 27.11.2020. mozaik 7

MJESTO UŽUPI BLIZU

PLATA

AVANCO UKUHARA(CHEFA)GODINE

PRILJUB-LJEN UZTIJELO

GROFOVIJAU JI

ENGLESKOJ(ANAGRAM:

TENK)

POČETAKNUDIZMA

SUŽENJE,USKOST

TOMISLAVIVUŠIĆ

UNUTRA-ŠNJE, INTRA

(LAT.)

POGLED,OĆADA KILO OVDJE. OĐE

AVANCO UPREDSJED-

NIKAHAJDUKA

UŽAS,HOROR

UNIŠTITI;SMAZATI

OKO,NAOKOLO

DRŽAVA U JZAZIJI

(BAGDAD!)

AVANCO URIJEČKOG

NADBI-SKUPA

U GLAZBI:NIJE MOL

MUŠKO IME,IVO, ĐANI

UŽASNI,GROZNI,STRAŠNI

TRAGIČNO

ANDRORADONIĆ

ŠKOTSKAMUŠKAKOTULA

OBJEKTNARACIJE

METAR

ŠEFIKARAJKOVIĆ

NAŠ POK.GLUMAC,UGLJEŠA

IMEGLUMICEKODAR

AFRIKANKAIZ MAROKA

ŽUPIBRATSKA

SLAVONSKAOPĆINA

ŠEŠIR;MEDUZA

VIJEĆE ZAOBRANU I

NACIONAL-NU

SIGURNOST

POČETAKSVAKE

OJKALICE

IVA CARIĆ

TEMPO

ŠAV NAODJEĆI

ZAVIST,INVIDIJA

BILJKASRODNAAGAVI

POGODBENIVEZNIK

GREŠKA,ERROR

HRAST KOJIJE DAO IMEDUBROVNI-

KU

MANJIRASTOM

SREDINAČIBUKA

MUŠKO IME,JOAKIM

POČETAKNUKANJA

UGLJIK

TONI IVAN-ČEVIĆ

FILOZOFSPENCER

PREDNJI DIOOŠLJA

ĆUDLJIV,OSJETLJIV,DELIKATAN

BUKA, HUKA

MITSKALAVICA S

LJUDSKOMGLAVOM

NAJVAŽ-NIJI OSJET

TALIJANSKI:VEČER

KALAMOTAILI MLJET

PRIPADNIKRUSKE

VOJNIČKEETNIČKESKUPINE

RANKOBAUTOVIĆ

SPORTSKI TVKOMEN-TATOR,MARKO

IRINA, IRAODMILA

KOJI NEMOŽE

GOVORITI

HRANA, JELOKOJE SE

RIMUJE S"PIĆE"

SLAVNIKIPAR

RODOM IZLUMBARDE

LITRA

LOPATA;ELEKTRI-ČNI STUP

IVANBAZDAN

NAŠ BIVŠINOGOMETNIIZBORNIK

RIALDAODMILA

PEROIVANIŠIN

IZ ULJA ILIEMENTALER

NEMIRANNERVOZAN

PRŽINA

LUKAALAVIJA

ČIPSOVI,ŠTAPIĆI,GRISINI,

SJEMENKE...

ILARIJAODMILA

AUSTRIJA

STARO-TURSKI

POVJESNI-ČAR (ANA-

GRAM: IATA)

BRODDVOTRUPAC

RJEŠENJA: smaknuti, okolo, mateuzinić, dur, orendi, trađiko, kilt, narata, šr, oja, marokanka, vons, ojk, ic, t, jal, juka, ako, eror, dub, niži, ibu, aćim, nuk, c, ti, oš, huk, vid, sera, iće, franokršinić,l, ib, otobarić, pi, nervoz, pijesak, grickalice, ila, atai, katamaran

FREŠKI AVANCAMENTINapomena: Kurzivom su opisani pojmovi dubrovačkog dijalekta

PR

IPR

EMA

: DU

BR

OV

ČA

NIN

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU

8 mozaik 27.11.2020. 217

SAMOSTALNI KNJIGOVOĐA M / Ž Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: LUXURY HOME j.d.o.o. za poslovanje nekretninama Rok za prijavu: 24.12.2020.

MESAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PEMO d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, transport i usluge Rok za prijavu: 7.12.2020.

NJEGOVATELJ / NJEGOVATELJICA ŽIVOTINJA Mjesto rada: KORČULA Traženo radnika: 1 Poslodavac: DRUŠTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA KORČULA Rok za prijavu: 22.12.2020.

LIJEČNIK SPECIJALISTA FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE Mjesto rada: VELA LUKA Traženo radnika: 2 Poslodavac: SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU ‘KALOS’ Rok za prijavu: 20.12.2020.

VODITELJ / ICA GRADILIŠTA Mjesto rada: JANJINA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KRTICA 2 društvo s ograničenom odgovornošću za građevinu i usluge Rok za prijavu: 19.12.2020.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: POTOMJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: UGOSTITELJSKI OBRT KONOBA “PORTUN” Vl.ROKO RADOVIĆ,Potomje Rok za prijavu: 31.12.2020.

ZDRAVSTVENO LABORATORIJSKI TEHNIČAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Ustanova za zdravstvenu skrb Glavić za medicinu rada i djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija Rok za prijavu: 6.12.2020.

SAMOSTALNI SPAJAČ SVJETLOVODNIH KABELA M / Ž Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: FIBER SOLUTIONS d.o.o. za telekomunikacije Rok za prijavu: 3.12.2020.

VODITELJ / ICA PRODAJE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: VIVA društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu mineralne vode i bezalkoholnih pića Rok za prijavu: 31.12.2020.

Za pripremu tartar bifteka ne preporučuje se koristiti mljeveno meso, već ga usitnite (struganjem) vrlo oštrim nožem. Jako je važno dobiti homogenu masu koju poslje jednostavno pomiješate sa ostalim sastojcima.

Sastojci:100 gr biftekažumanjak1 žlica kapara1/2 manje glavice lukasolpaparslatka crvena paprika u prahu

Priprema:Usitnjeno meso pomiješati sa žumanjkom, sitno nasjeckanim lukom, kaparima, soli i začinima. Prije posluživanja tatarski biftek kušajte i po potrebi još začinite. Poslužiti uz maslac i prepečenac.

Izvor: www.recepti-svijeta.com

TARTAR BIFTEKGRUŽ od 23. studenog do 29. studenog

KOD ZVONIKA od 30. studenog do 6. prosinca

GRUŽ od 7. prosinca do 13. prosinca

KOD ZVONIKA od 14. prosinca do 20. prosinca

GRUŽ od 21. prosinca do 27. prosinca

KOD ZVONIKA od 28. prosinca do 3. siječnja

DEŽURNA LJEKARNA

VREMENSKA PROGNOZA

RECEPT TJEDNA

SLOBODNA RADNA MJESTA

PETAK10°C / 17°C

SUBOTA10°C / 16°C

NEDJELJA10°C / 15°C

817 27.11.2020 glasgrada 29

30 glasgrada 27.11.2020. 817

Soundset Ragusa počela je s emitiranjem 1.12. 2005. go-dine, sretni smo i ponosni jer smo u ovih petnaest godina postali najslušaniji radio i jedan od najrespektabilnijih medija u DN županiji i gradu Dubrovniku. To se dogodilo ponajprije zahvaljujući predanom radu, praćenju radijskih trendova i prepoznatljivoj glazbi. Ostali smo dosljedni sebi, nismo podlegli sveprisutnom trendi kopiranju i rekla bih da smo ponajprije time zadobili povjerenje slušatelja i klijenata na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Možda razlog većeg broja lokalnih medija u Dubrovniku leži u činjenici da je Dubrovnik uistinu jedan od najljepših i najatraktivnijih gradova na svijetu. Ako na trenutak stavi-mo po strani ovu pandemiju i krizu, to je grad s ogromnim brojem stranih i domaćih posjetitelja, poslovnih ljudi, goto-vo cjelogodišnjim turizmom i potencijalom koji to sa sobom nosi, stoga vjerujem da su upravo zbog toga pokrenuti mnogi poslovi, pa tako i oni u medijskoj industriji.S druge strane, kao da vlada neka predra-suda da je u Gradu upravo zbog njegove atraktivnosti sve lako i da se novac može zaraditi na brzinu. No, naše iskustvo je drugačije. Za poziciju na medijskom tr-žištu nije se lako izboriti. Treba najprije predano raditi na programskom i mar-ketinškom pozicioniranju, potom stalno osluškivati interese i reakciju slušatelja i biti spreman na korekcije i iskorake. Bez obzira na sve izazove s kojima smo se nosili proteklih godina, a ne zaboravimo i ekonomsku krizu koja je počela krajem prošlog i trajala dobar dio ovog desetljeća, činjenica je da smo u proteklom razdoblju uistinu postali neizostavni dio svakodnevice naših slušatelja, a to je naša najveće sre-ća. Prije nekoliko tjedana Soundset Ragusi je ponovno obnov-ljena koncesija za naredno razdoblje.

Soundset Ragusa je primarno glazbeni radio, i ima svoj prepoznatljiv urbani zvuk kojem smo ostali dosljedni i oko kojeg nema ustupaka i kompromisa . Program je namijenjen prvenstveno lokalnom stanovniš-tvu, njegovim potrebama i načinu života, a prati ga dina-mična i moderna produkcijska oprema, te formatiran i ležeran voditeljski pristup. Pratimo najvažnija društvena i politička zbivanja, nastojimo afirmirati društvenu scenu te ostala događanja.Što se tiče slušanosti, upravo zbog nje smo ostali i prepoznatljivi našim slušateljima i opravdali svoj status relevantnog medija.

Jedna od najčešćih polemika kada govorimo o formatiranim radijima, vodi se po pitanju glazbe. Međutim, formatirani radio, prije nego što je to uopće postao, proveo je i dalje provodi su-stavna i precizna istraživanja po pitanju odabira glazbe za svoju ciljanu skupinu kao i o dinamici emitiranja pojedinih pjesama. O važnosti takvog modela za radio govore i podaci s tržišta. Na-ime, u svijetu pa i u Hrvatskoj najslušaniji i komercijalno naj-uspješniji upravo su oni radiji koji su u glazbenom smislu vrlo precizno pozicionirani. Soundset Ragusa taj provjereni model primjenjuje već deset godina i u tom je razdoblju za razliku od drugih uložila i veliki trud kako bi ga dodatno prilagodila gradu, županiji i publici kojoj se obraća. Radio je općenito dinamičan medij koji se neometano može slušati u većini životnih situacija i prilika.. Iz perspektive oglaši-vača i marketinških agencija upravo su to situacije u kojima je

najlakše plasirati određene poruke, doći do svojih ku-paca u pravom trenutku i na pravom mjestu.

S druge strane, kolika je snaga radija kao medi-ja i koliko je on pogodan za formiranje javnog

mnijenja možda najbolje pokazuje istraživa-nje o povjerenju u medije - „“Trust in media“ koje je nedavno objavila EBU (European Broadcasting Union). Prema tom istra-živanju u gotovo 73% zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, radio je odabran kao medij kojim se najviše vjeruje. Posebno je zanimljivo da se u tom segmentu radi o

povećanju povjerenja, odnosno uzlaznom trendu. U usporedbi s istraživanjem od prije

pet godina u 60% zemalja, među kojima je ponovno i Hrvatska, bilježi se značajan poziti-

van pomak u porastu povjerenja u radio. Imajući na umu ove podatke svjesni smo koliko je

radio snažan medij i koliko je bitna njegova uloga u su-vremenom društvu, no ta nas spoznaja istovremeno obavezuje i čini još odgovornijima.

ONO ŠTO JE NAJAVAŽNIJI DIO SVAKOG USPJEŠNOG KOLEK-TIVA TO SU NJENI ZAPOSLENICI. Na Soundset Ragusi imamo sedmero zaposlenika i nekoliko vanjskih suradnika, spoj mla-dosti, vedrine, iskustva i znanja/management je ženski, mi ne-mamo problema sa „ženskim kvotama“ Virus može zaraziti ljude, ali naš eter je protiv Covida već ra-zvio snažan imunitet. Njemu ni cjepivo neće biti potrebno. Zato vas pozivamo, kada već zbog epidemioloških mjera ne možete slaviti vlastiti rođendan, proslavimo zajedno rođendan u eteru Soundset Raguse. Jer to je naš zajednički rođendan i to je pravo i jedino mjesto na kojem možemo biti zajedno, na tisuće nas, unatoč Covidu. Spremamo iznenađenje koje će trajati onoliko dana koliko imamo godina, (15), a vi, naši slušatelji, bit ćete, kao i uvijek, najbolji i najvažniji dio naše proslave.

LJILJANA GRGURIĆ MANJKAS - VLASNICA SOUNDSET RAGUSE

Soundset Ragusa slavi 15. rođendan 

Sretni

smo i ponosni

jer smo u ovih

petnaest godina

postali najslušaniji

radio i jedan od

najrespektabilnijih

medija u DN

županiji i gradu

Dubrovniku

817 27.11.2020 glasgrada 31

FOTO

: G.I.

TEPE

ŠPR

OM

O

32 glasgrada 27.11.2020. 817

Više o nagradnoj igri potražite u prodavaonicama, promotivnim materijalima na www.tommy.hr ili nas potražite na www.facebook.com/tommyprodavaonice, www.instagram.com/tommyprodavaonice.

NAGRADNI FOND* 480.480 kn

JEDINSTVENA NAGRADNA IGRA

od 05.10.2020. do 29.11.2020.g

SVAKI TJEDAN PO 1 GLAVNA NAGRADA„GODIŠNJA SPIZA U TOMMY” u iznosu od 38.500 kn

SVAKI DAN PO 8 DNEVNIH NAGRADA „DNEVNA SPIZA U TOMMY” u iznosu od 385 kn

8x

8x

*Nagrade se osiguravaju isključivo na TOMMY potrošačkim karticama.

KAKO SE PRIJAVITI:1. PUTEM SMS-a pošaljite jedinstveni kod otisnut na računu, te ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto na broj 60010 (cijena SMS-a 2,40 s PDV-om).

2. PREKO INTERNET STRANICE upišite jedinstveni kod, ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto te broj mobitela na internet stranici www.tommy.hr (uz GDPR regulativu).

KODOVI SE OSVAJAJU PO DVA KRITERIJA:1. KRITERIJ IZNOS NA RAČUNU: SVI PROIZVODI NA RAČUNU KOJI SE UZIMAJU KAO OSNOVICA ZA OBRAČUN KODOVA MORAJU IMATI BAR (EAN) KOD KOJI POČINJE SA 385 (ILI 20/21 ZA NE EGALIZIRANE PROIZVODE)- Iznos na računu se dijeli sa 38,5 kn, količnik daje broj kodova (1,2,3,4, itd.).- Maksimalni broj kodova po ovom kriteriju je 10, što znači da račun iznosi minimalno 385 kn i više. - Proizvodi koji nemaju bar (ean) kod koji počinje sa 385 ili 20,21 MOGU BITI NA RAČUNU, ALI SE IZUZIMAJU IZ OSNOVICE ZA OBRAČUN KODOVA NA BAZI IZNOSA (1 za 38,5, 2 za 77 kn itd.).

2. KRITERIJ OZNAKA HGK NA PROIZVODU (HRVATSKA KVALITETA ILI IZVORNO HRVATSKO)- Ukoliko je ovaj proizvod na računu donosi 1 nagradni kod po bar (ean) kodu.- Kodovi po ovom kriteriju se na kraju zbrajaju sa kodovima ostvarenim po prvom kriteriju iznosa računa.

817 27.11.2020 glasgrada 33

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRIREDIO: DAMIR RAČIĆINFO VIJESTI

Uzgoj kikirikija na dubrovačkom području prije

više od sedamdeset godina (2)„Crvena Hrvatska“ od 8.2.1902. g; br. 6.SLADORNA REPA„Poljodjelski vjesnik“ javlja da su pokušaji s nasadima sladorne repe uspjeli. Ustanovlje-no je naime da češko sjeme i kod nas daje vrlo dobru vrstu sladorne repe. Lišće izra-ste veliko, a plod dosegne težinu i do 1 kg. Uvidi li se kemijskom analizom, koja se sada vrši, da se u dalmatinskoj repi nalazi dovolj-no sladora za industrijske svrhe, stat će se ona sustavno sladiti, i domalo bi se moglo podignuti prva tvornica sladora u našem gradu (!!).Je li za „dubrovački kikiriki“ tadašnja pre-hrambena industrija pokazala zanimanje nije mi poznato. Vjerojatno bi o tome lokalni tjednik donio dodatne informacije. U to vri-jeme trebalo je zasijati što veće količine ži-tarica i drugih poljoprivrednih kultura te je eksperiment sa sadnjom kikirikija na dubro-vačkom području prekinut. Međutim, jedna druga gospodarska djelatnost, nazovimo je „sakupljačka“ bila je duže od dva desetljeća veoma uspješna i donosila značajan devizni prihod, što se može vidjeti iz naslova koje ću samo citirati.„D. v.“ od 30.8.1968. g; br. 933.„Dubrovačka kadulja osvaja svjetsko trži-šte“.„D. v.“ od 3.10.1969. g; br. 990.„Integrirani „Dalmacijabilje“ i „Saponia“.„D. v.“ od 2.2.1973. g; br. 1164.„Zabilježeno u „Dalmacijabilju“. Dva milijuna $ s kamenjara i livada“.„D. v.“ od 26.4.1974. g; br. 1228/9.„Dvadeset godina „Dalmacijabilja“.„Milijuni ostaju na kršu“ (nedovoljno iskori-štavanje aromatičnog i ljekovitog bilja)„D. v.“ od 9.8.1974. g; br. 1243.„Dalmacijabilje“ na inozemnom tržištu. Pla-nira se zaraditi na izvozu aromatičnog i lje-kovitog bilja tri milijuna $“.„D. v.“ od 11.10.1974. g; br. 1252.„Dalmacijabilje“ najjača firma svoje branše u Jugoslaviji.„D. v.“ od 8.5.1975. g; br. 1281.„Dalmacijabilje“: Najuspješnija poslovna go-dina.„D. v.“ od 25.2.1977. g; br. 1375.„U „Dalmacijabilju“ izvoz i dalje uspješan; 4,5 milijuna $„D. v.“ od 29.2.1980. g; br. 1533.„Devize u travi – smanjenje interesa za bra-nje“ „D. v.“ od 6.3.1981. g, br. 1586. „Dalmacijabilje“ od izvoza u 1979. godini zaradilo šest milijuna $“.„D. v.“ od 30.4.1982. g; br. 1645.„OOUR „Dalmacijabilje“ – kampanja na de-

vizne puževe (2,5 tisuća tona se prikupi go-dišnje u Jugoslaviji).„D. v.“ od 18.6.1982. g; br. 1652.„Dalmacijabilje“ – Ljekovito bilje za doho-dak.„D. v.“ od 31.12.1982. g; br. 1680.„Dalmacijabilje“ planira zaraditi 5,5 milijuna $“ od izvoza ljekovitog, začinskog bilja, glji-va i puževa u 1983. godini.„D. v.“ od 22.10.1983. g; br. 1722.„Nagrada grada Dubrovniku“... i „Dalmacija-bilju“.„Dalmacijabilje“ izvoznik bilja 5-6 milijuna $.„D. v.“ od 29.12.1984. g; br. 1784/85.30-godišnjica „Dalmacijabilja“.„D. v.“ od 10.10.1987. g; br. 1929.„Dalmacijabilje“ teškoće u privređivanju. Izvoz sa 6 pao na 3 milijuna $“. „D. v.“ od 30.9.1989. g; br. 2032.„Dalmacijabilje“: priroda daje.U to vrijeme, devizna zarada tadašnjim izvoznicima samo je manjim dijelom osta-jala, a razliku su dobivali u dinarima po (ne-povoljnom) tečaju koju je država odredila. Poznato je da su sada najjače bankarske ustanove u Hrvatskoj u stranom vlasništvu. Pretpostavljam da država ne dobiva ništa od ogromne devizne zarade od banaka u pri-vatnom vlasništvu. Podsjetit ću čitatelje na nekoliko bitnih či-njenica.Sakupljalo se aromatično i ljekovito bilje, a kasnije gljive i puževe, što je seljanima do-nosilo dodatni prihod.„Dalmacijabilje“ imalo je neprekidan izvor sirovina sa šireg dubrovačkog područja, za proizvodnju ljekovitih čajeva, raznih pri-pravaka, te konzumne hrane (gljive i puže-vi) koje je bilo veoma traženo na svjetskom tržištu. Zapošljavalo je vjerojatno 100-njak radnika, a možda i više.Naposljetku, ovo je ujedno i dobar primjer da se ne smijemo oslanjati samo na jednu gospodarsku granu, tj. turizam koji je ove godine zbog korona virusa doživio slom. Nitko ne može garantirati da se nešto slično ne može ponovno dogoditi.Je li sve bilo „crno“ u bivšoj državi, ostavljam čitateljima da donesu svoj sud. Prestali su sa radom mnogi proizvodni pogoni (tvornice), na kolapsu je brodogradnja po čemu smo biti poznati u svijetu, hoteli, banke u privat-nom su vlasništvu, sve grane poljoprivrede također su manje-više „na izdisaju“ jer se uvoze ogromne količine prehrambenih ar-tikala itd. To su činjenice koje nitko ne može osporiti.

(SVRŠETAK)

VIDEO SASTANAK PREMIJERA SA ŽUPANIMAO mogućem uvođenju oštrijih epidemioloških mjeraPod predsjedanjem predsjednika Vlade An-dreja Plenkovića 24.studenoga održan je vi-deo sastanak Vlade, župana i predstavnika gradova i općina na temu epidemije bolesti Covid-19 kojem je sudjelovao i župan Niko-la Dobroslavić. Razgovaralo se, uz ostalo, o mogućem uvođenju nužnih epidemiološ-kih mjera koje bi vrijedile za područje cije-le Republike Hrvatske. Na tom tragu treba istaknuti kako će Stožer CZ DNŽ usuglaše-ni prijedlog o donošenju nužnih epidemi-oloških mjera za područje doline Neretve uputiti nakon donošenja najavljenih odluka Stožera civile zaštite RH.

OVOGA PETKAProjekcija filma ‘’Zemljani’’ Shauma MonsonaProjekcija veoma kvalitetnog i edukativnog filma “Zemljani” Shauma Monsona održat će se u petak, 27. studenoga 2020. s početkom u 18 sati u Saloči od zrcala Narodne knjiž-nice Grad. Ovo događanje organizirano je u suradnji Udruge Crveni tepih i Dubrovač-kih knjižnica. Izvrsni film redatelja Shauma Monsona dojmljivim dokumentarnim prizo-rima pokazuje destruktivni, suicidalni trend civilizacije u kojoj živimo. Govori kako je nužno već danas promijeniti takozvani “naš način života”, definiran konzumerizmom koji razara i iscrpljuje ograničene resurse planeta i opasno remeti njegovu prirodnu ravnotežu. Film pokazuje važnost skladnog ljudskog suodnosa sa svim živim bićima na Zemlji (koja ljudsku rasu egzistencijalno ne ugrožavaju) jer ovaj planet će još dugo biti i njihov i čovjekov jedini dom u Univerzumu (ili Multiverzumu). Ako ljudska vrsta preživi.Zbog pridržavanja svih epidemioloških mje-ra i preporuka, u skladu s tim i ograničenog broja posjetitelja, dolazak na video projek-ciju potrebno je najaviti mailom na press.dkd@gmail.com ili na broj telefona 441-986.

DURA - BESPLATNA RADIONICA:Digitalno poslovanje i sigurnost podatakaBesplatna radionica Digitalno poslovanje i sigurnost podataka održat će se u subotu, 28. studenoga 2020. u Lazaretima s počet-kom u10:00 sati. Trajanje radionice je 8 sati.Cilj edukacije je pomoći ljudima da razumi-ju ne samo potencijalne rizike i opasnosti u prostoru informacijskih tehnologija i in-terneta, već naučiti kako da koriste sve te dostupne tehnologije i servise na siguran način.Radionicu vodi Tino Šokić koji radi kao in-ženjer za IKT rješenja i direktor svoje tvrtke CNV-IBIS d.o.o..

34 glasgrada 27.11.2020. 817

U prošlim kolumnama sam na-pisao kako sam došao do mate-rijala o kafanskom životu u sta-rom Dubrovniku, što je napisao gospar Josip Luetić, a ja podi-jelio u tri nastavka. Evo trećeg dijela.

Kakva je bila atmosfera u tim starim dubrovačkim kavanama, piše dr. Luetić, a nadasve za vrijeme hazardnih igara, može-mo donekle doznati iz arhivskih izvora o različitim sudskim pro-cesima koji su se vodili nakon svađa i tučnjava u tim prosto-rijama. Kao ilustraciju donosim nekoliko primjera iz tih sudskih spisa. 1803. godine Mihael Vita Maestro, ugledni i poznati Du-brovčanin židovskog porijekla, podnio je pismenu tužbu dubro-vačkom sudu protiv Miha Iva-novića, »spićara« i uglednog dubrovačkog trgovca (rodom iz Mravinjce poviše Slanoga) da ga je u kavani, nakon međusob-ne svađe, vrijeđao. U isto vrije-me Ivanović tuži Maestra da je on njega vrijeđao. U tom sporu dubrovački sud nije imao puno posla, jer su se još za vrijeme preslušavanja obojica uglednih dubrovačkih trgovaca pomirili i jedan drugome oprostili sve na-nesene uvrede. Nešto slično dogodilo se i 1805. godine, kada je u jednoj lučkoj kavani u Gružu nastala svađa u koju je bio umiješan i čuveni lapadski brodograditelj »pro-

to« Baldo Krile. Sličnih svađa je bilo po dubrovačkim kavanama i 1795., pa 1805. godine itd.Po svemu se čini da je igranje ka-rata i hazardiranje u dubrovač-kim kavanama bilo uzelo velikog maha, da se je trošio novac u ve-likim iznosima, te da je prilikom kartanja bilo stalnih svađa i tuč-njava. Vlada Dubrovačke Repu-blike morala je zbog toga interve-nirati i donijeti nekoliko propisa i naredaba kojima se i zabranjuju neke od tih igara.

Vlada je strogo zabranila svoj vlasteli igranje karata po kava-nama.Teško je nešto pobliže kazali i o količinama i vrstama kave koje su trošile stare dubrovačke kava-ne, ali se može pretpostavljati da se je kave relativno dosta konzu-miralo. Čini se da su Dubrovčani cijenili kvalitetu i ukus i do da-nas poznate Moka kave (»Caffe di Mocca«). Kapetan Antun Puljezi, zapovjednik prekooceanskih je-drenjaka, prevozi svojim brodom »Li due Fratelli« neku specijalnu kavu i šećer iz Havane.Da je kava bila omiljeli napitak i dubrovačkim pomorcima u plo-vidbi na njihovim jedrenjacima izvan Jadrana, svjedoči nam i ovaj podatak: u inventarima za trgovačke jedrenjake Dubrovač-ke Republike sačuvani u arhiv-skim spisima pomorske serije Historijskog arhiva u Dubrovni-ku nalazila se kava i mlinac za mljevenje kave.Koliko sam uspio doznati, piše nadalje dr. Luetić, u Dubrovnik kava se uvozila iz Brazila, a u to vrijeme i iz »Amerika« (iz zema-lja Srednje Amerike), kao i preko Carigrada. Kava je podlijega-la uvoznim carinama i bila je u maloprodaji skupa, pa možemo zamisliti kako su se dubrovač-ki pomorci trudili da je što više

uvezu u Evropu i Dubrovnik.Kada govorimo o dubrovačkim kavanama zanimljivo je spome-nuti i ovo: kao i u ova naša vre-mena i u prošlosti su vlasti uda-rale posebne dažbine i takse na dućane koji su prodavali alkohol-na pića i kavu, a od iznosa iz tih taksa država je plaćala troškove održavanja i popravak državnih cesta i javnih putova.Neće biti naodmet spomenuti i ovo: osini u kafanama, i u ta-vernama-krčmama (birtijama) sastajalo se (možda u taverna-ma više i učestalije) i uz piće igralo, kartalo, svađalo i poli-tiziralo. Tako je na primjer bilo kod tavernara - krčmara Matka Sknova (vlasnik te taverne bio je Mato I. Sorgo-Sorkočević), pa u taverni pod kućom Jaka I. Ba-ssegli - Basiljevića. Međutim, svađalo se i kartalo također i u dućanu - butizi Niole Pasarića u Luci šipanjskoj. Nisam mogao utvrditi da li se svađalo i kartalo u podrumu vina u Gružu.Na kralju spomenimo da je ovaj skromni prilog poznavanju ove strane društvenog života i ugo-stiteljstva u starom Dubrovniku .pripremljen kao poticaj za dalj-nja i svestranija arhivsko-povi-jesna istraživanja ove zanimljive teme, završio je članak dr. Luetić o kafanskom životu Dubrovčana.

FELJTON 354 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA PRIREDIO: LUKŠA LUCIANOVIĆ

O kafanskom životu u starom Dubrovniku (3)

817 27.11.2020 glasgrada 35

Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

30%dopopusta na sva

odijela iz kolekcije

Posebna akcija

U sklopu izrade Geodetskog elaborata u svrhu diobe

ili spajanja katastarskih čestica, za naručitelja Radan

Spaventi, Tomašićeva 1, Zagreb, na k.č. 1729 k.o.

Koločep poziva nositelje prava na predmetnoj kao i

na susjednim katastarskim česticama, na predočenje

elaborata u ponedjeljak 07.12.2020. u 9.30 sati u

prostorijama ureda.

Ured ovl. ing. geodezije Željko KosovićAndrije Hebranga 33, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade Geodetskog elaborata u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, za naručitelja Mira

Slapničar rođ. Kolumbić, Dubrovnik, Od Sv. Mihajla 15, na k.č. 1639 k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno

na č.zgr. 771 k.o. Gruž (stara izmjera), poziva nositelje prava na predmetnoj kao i na susjednim katastarskim

česticama, na predočenje elaborata u ponedjeljak 07.12.2020. u 9.30 sati u prostorijama ureda.

Ured ovl. ing. geodezije Željko KosovićAndrije Hebranga 33, 20000 Dubrovnik

36 glasgrada 27.11.2020. 817

Hyundai KONA Electric

Ovlašteni Hyundai prodajni partner:OMEGA-AUTO D.O.O. Miočići 6, 20213 Čilipi T: 020/771 154 www.omega-auto.hr

185.990 kn*Već od

Iskoristite Hyundai bonus od 15.000 kuna, odvezite bogatoopremljenu Konu Electric s dometom od 484 kilometra. Isporuka odmah.**

*Uz državne poticaje.**Za 64kW/h bateriju.

Živimo u višestambenom objektu. Ljeti je bez problema, ali zimi se događaju orošava-nja po stropu i pločicama zidnim u kupatilu, te nam se nakon toga počnu pojavljivati crne i žute mrlje na svim spojevima zidova i stropa, a potom i na samom stropu. Uzalud je bilo bojanje nekim bojama sa razno raznim dodacima protiv algi, provjetravanje, odvlaživač, pa čak i ugljen kao usisnik viška vlage. Svake godine isto; struži, premazuj, troši novac, i čekaj iduću jesen-zimu, pa opet iznova. Može li ovom problemu doći kraj? Ana Popović.Da bi se potpuno riješili takvih problema koje opisujete potrebno je dobro očistiti povr-šine zagađene mrljama-crnilom i žutilom, koje nastaju zbog kondenzacije vodene pare. Prvo treba navedene površine sastrugati; npr. sa žicom za ribanje posuđa, te potom kom-pletnu površinu prebrisati sa tekućinom za uništavanje gljivičnih spora, ili jednostavno s emulzijom klora i tople vode u omjeru 1:2. Po sušenju nanijete tekućine na strop kupatila i obodnih zidova, do oplošnih pločica, treba nanijeti dva sloja RD-MUR ACRYL FF SOFT zaštitnog dekorativnog premaza. Premaz se direktno premazuje u dva sloja bez ikakvih predpremaza, te tako prodire u samu strukturu mineralnih površina na Vašem stropu i zidovima (stara boja, žbuka, gipsane površine). Po svom sastavu RD-MUR ACRYL FF SOFT je posebno formulirana paropropusna akrilna boja na bazi vode (bez neugodnog mirisa), koja u sebi sadržava aditiv za spriječavanje nastanka novih algi, obraštaja, crnila i žutila. Oznaka aditiva je FF, te u prijevodu sa engleskog jezika znači Fungicidna Fotreca-Tvrđava (Fungicide Fortress). Aditiv FF kompletno je prožet u premazu koji je potpuno ekološki za ljude i okoliš, te pri nanosu premaza nema nikakva iritantna djelovanja. Alati kojim se premaz nanosi (bojadisarka četka i končani valjak), se nakon uporabe jednostavno operu u toploj vodi, te se mogu opet koristiti. Po sušenju RD-MUR ACRYL FF SOFT premaza osim što ste zaštićeni od nastanka bilo kakvih daljnjih onečišćenja (crnila, žutila i sl.), dekorativ-na moć premaza u boji po Vašem izboru je dugovječna i lako održiva na vašem stropu i di-jelovima zida. Svoj mekani (SOFT) i topli baršunasti izgled zadržava najmanje 20 godina, i jedino što se treba čistiti je paučina koja može nastajati po kutovima stropa. Čekali smo rješenje godinama, i eto ga dočekali. Nigdje traga gljivicama, a boja kao da je postavljena jučer, čisto i uredno kao kod doktora. Ana Popović.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/564-881ocinje-marketing@email.ht.hr

www.ocinje-market.hr

Crnilo u kupatilu nikada više!

817 27.11.2020 glasgrada 37

VIJESTI S PELJEŠCA PRIPREMIO: JOŠKO JELAVIĆ

Loša pčelarska godinaZa pelješke i korčulanske pčelare, njih 80 koji raspolažu s 2 tisuće pčelinjih zajednica, a okupljeni su u pčelarskoj udruzi „Vrijesak“, ova je godina bila jedna od najlošijih. Ni vre-menske prilike im nisu bile naklonjene, jer je izostala i proljetna i jesenska paša a time i prinosi meda, kojega je bilo jedva i za vlasti-te potrebe. Jedina im je utjeha da su pčele u dobrom stanju. Iz udruge još jednom pozivaju članove koji tu nisu učinili da do najkasnije 15. prosinca Hrvatskom pčelarskom savezu pri-jave stanje u svojim pčelinjacima, jer jedino tako mogu dobiti 80-postotni popust za na-bavku potrebne opreme.

Pad prihoda u Općini OrebićNa 32. sjednici Općinskog vijeća Općine Ore-bić podnesen je polugodišnji izvještaj o iz-vršenju proračuna u prvom polugodištu ove godine. Ostvaren je u iznosu od 7 milijuna 700 tisuća kuna, što je tek četvrtina od izvornog plana za 2020. godinu. Pad prihoda najvećih dijelom je posljedica nepovoljnog utjecaja epidemije korona virusa, osobito na poslo-vanje uz turizmu i pratećim gospodarskim djelatnostima. Ipak prema riječima načelni-ka Tomislava Ančića, nije dovedeno u pitanje obavljanje primarnih funkcija općine i finan-ciranje rada ustanova kojima je općina osni-vač. Na sjednici je donesena odluka o izradi izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Orebić uz planirani rok od 165 kalen-darskih dana. Upućen je i apel stanovništvu za odgovorno ponašanje zbog pogoršanja epide-miološke situacije u općini.

Napreduju radovi na izgradnji budućeg doma HGSS-a u OrebićuU stanici Hrvatske gorske službe spašavanja u Orebiću očekuju, ne bude li nepredviđenih okolnosti, da će do ljeta iduće godine dobi-ti vlastiti krov nad glavom. Radovi na gradnji zgrade njihovog budućeg doma u Orebiću dobro napreduju. Već su obavljeni grubi gra-đevinski radovi i postavljen krov. Novac je osigurala središnjica Hrvatske gorske službe spašavanja. Prema projektu, u prizemlju će biti oružarnica i spremište za aute i opremu, na katu dvorana za sastanke s kuhinjom i sa-nitarnim čvorom, a u potkrovlju spavaonice sa sanitarijama. Orebićka stanica Hrvatske gor-ske službe spašavanja jedina je na Pelješcu i okuplja 25 stručno osposobljenih članova za sve potražne akcije na kopnu i moru.

Pomoć od 300 kunaNa posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Op-ćine Ston odlučeno je da će se u skladu s fi-nancijskim mogućnostima i ove godine u op-ćinskom proračunu osigurati novac za pomoć

najpotrebitijim stanovnicima općine i onima koji su ove godine ugroženi korona krizom, a stariji su od 65 godina. Pomoć u iznosu od 300 kuna dodijelit će se osobama koje nema-ju mirovinu ili im je mirovina manja od 1000 kuna; 250 kuna dobit će umirovljenici s miro-vinom od 1000-1500 kuna, a 200 kuna oni čija mirovina iznosi od 1500-2000 kuna. Zahtjevi za isplatu pomoći mogu se podnijeti do 15. prosinca ove godine.

Dodjela potporaUpravni odbor Lokalne akcijske grupe LAG-5 za Pelješac, Korčulu, Mljet i Lastovo na svojoj 51. sjednici donio je odluku o raspisivanju 2 natječaja i to sedmi i osmi po redu za dodje-lu potpora korisnicima na ruralnim područ-jima. Sedmi natječaj odnosi se na projekte restrukturiranja, modernizacije i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarsta-va i za tu je svrhu osigurano 219 tisuća 658 kuna, istim intenzitetom potpore od 50 posto odnosno 70 posto za mlade poljoprivrednike. Osmi natječaj objavljuje se prvi put i odnosi se na ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih dje-latnosti na ruralnom području i za tu je svrhu LAG-5 osigurao 898 tisuća 176 kuna s visinom potpora od 70 do 90 posto. Rok za prijave na te natječaje počinje 7. prosinca i trajat će do 11. siječnja iduće godine. Informativne radio-nice o tim natječajima za potencijalne kori-snike održat će se 25. ovoga mjeseca u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, 26. online i 27. ovoga mjeseca u Centru za kulturu u Kor-čuli.

Prikupljanje staklene ambalaže i limenkiU Komunalnom-trgovačkom društvu „Bilan“ u Orebiću uveli su novinu u prikupljanju, odvo-zu i većem recikliranju komunalnog i drugog otpada. Nakon što se već godinama s dobrim učincima u plave i žute spremnike, odnosno vreće prikuplja papir i kartonska ambalaža, odnosno plastika, a u zelene miješani komu-nalni otpad, počelo je i prikupljanje staklene ambalaže i limenki. U „Bilanu“ su za tu svr-hu osigurali potrebne količine sivih i crvenih vreća, koje će se besplatno dijeliti kućanstvi-ma diljem općine. Staklena ambalaža i limen-ke prikupljat će se i odvoziti jednom mjesečno svakog prvog četvrtka u mjesecu.

Predavanje Gorana Blaževića u StonuNa kraju obilježavanja Mjeseca hrvatske knji-ge, Narodna knjižnica u Stonu organizirala je predavanje putopisca Gorana Blaževića koje se održalo u petak, 20.studenoga u Kneževu dvoru u Stonu. Goran Blažević je pasionirani putopisac a govorio je o svom 25-dnevnom putovanju dugom 650 kilometara karavanom deva kroz jednu od najvećih pustinja na svi-jetu „Rub Al Hali“ u Saudijskoj Arabiji. Bio je

jedini sudionik iz Hrvatske te dosad najveće karavane deva na poziv saudijske kraljevske obitelji. Tu je svoju avanturu opisao u knjizi „Karavana“ koju je predstavio nakon predava-nja.

Sjećanje na Tihomira AntunovićaDana 25.studenoga Viganj i cijeli pelješki kraj prisjetili su se svog pokojnog branitelja Tiho-mira Antunovića koji je braneći rodnu gru-du od srbo-četničkog agresora poginuo 25. studenog 1991. godine u Dolima na stonskom ratištu. Smrt ga je zatekla na dužnosti zapo-vjednika Orebićke satnije Mornaričkog odre-da Pelješac. Njemu u spomen, ove godine iz epidemioloških razloga samo u krugu njego-ve kćeri Stelle i najuže obitelji, misu u crkvi Gospe od Rozarija u Vignju služio je viganj-ski župnik don Josip Mudri. Komemoraciji je bilo nazočno i nekolicina njegovih suboraca s načelnikom Općine Orebić Tomislavom Anči-ćem. Predstavnici Mjesnog odbora Vignja na Tihomirov grob na mjesnom groblju Svetoga Mihovila položili su cvijeće i zapalili svijeće, a cvijeće je položeno i na mjestu njegove pogi-bije u Dolima.

Sveta Katarina na PelješcuSvetkovina svete Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice, 25.studenoga se slavi u tri župe pelješkog i stonskog dekanata; svečani-je u Oskorušnu gdje joj je posvećena crkva na mjesnom groblju koju su Oskorušani uz po-moć donatora nedavno obnovili i u njoj posta-vili novi luster s 15 rasvjetnih tijela, a obnov-ljeni su i starinski kandiliri velike vrijednosti. Svetu Katarinu časte i u župi Svetoga Vlaha u Stonu, a misu u samostanskoj crkvi sesta-ra dančarki Svetih Kuzme i Damjana u Stonu sagrađenoj na temeljima starije iz 12. stoljeća koja je bila posvećena Svetoj Katarini i u njoj se nalazi svetičin kip, slavio je stonski župnik don Bernardo Pleše. Svetu Katarinu još časte i u naselju Dubrava u sklopu Putnikovića, a misu je u crkvi Svetoga Mihovila slavio župnik župe Svete Marije Magdalene u Putnikoviću don Mato Puljić.

Izbori u HDZ-uU svim općinskim organizacijama Hrvatske demokratske zajednice na Pelješcu održani su izbori za nova vodstva. Za predsjednika općinske organizacije u Orebiću izabran je načelnik Tomislav Ančić, a za potpredsjedni-ke Pavle Andričević iz Potomja i Antonio Ivan-ković iz Lovišta. Stonski HDZ i dalje će voditi Berislav Glavor, a potpredsjednici su Vedran Antunica i Zvonimir Stepić. Općinsku organi-zaciju HDZ-a u Janjini vodit će načelnik Vlatko Mratović, a potpredsjednici su Tonći Nožica i Milivoj Herceg. Trpanjski HDZ vodit će dosa-dašnji predsjednik Tonći Jelaš, a potpredsjed-nici su Jakša Franković i Josip Ivanović.

38 glasgrada 27.11.2020. 817

817 27.11.2020 glasgrada 39

TITOV SU SPOMENIK BILI SRETNI LJUDINa portalu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske pročitali smo nedavno objavljeni prilog Vedrana Sršena iz Ploča kojega prenosimo u ci-jelosti:Iz teksta Tvrtka Jakovine u prigodi stote godišnjice Rapallskog ugovora, objavlje-nog nedavno u Jutarnjem listu, saznali smo za svojevremenu inicijativu i prijed-log splitskog znanstvenika i političara, prvog ministra pomorstva a kasnije i mi-nistra vanjskih poslova RH, sveučilišnog profesora međunarodnog prava i akade-mika Davorina Rudolfa, koju je on pred-stavio predsjedniku RH Franji Tuđmanu, da se za njihove zasluge u očuvanju hr-vatskih teritorija kako oni ne bi pripali Kraljevini Italiji u Splitu podigne spo-menik predsjedniku SAD-a Woodrowu Wilsonu i ministru vanjskih poslova Kra-ljevine SHS Anti Trumbiću. Završetkom Prvog svjetskog rata i raspadom Au-stro-ugarske monarhije, te nastupanjem versajske Jugoslavije tj. Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, trebalo je utvrditi novu realnost i granicu između te dvi-je kraljevine, Italije i SHS. Taj je ugovor zaključen i potpisan 12. studenog 1920. godine u turističkom mjestu Rapallu, 26 km od Genove, kojim su se trebala rije-šiti granična sporna pitanja.Poznata je činjenica da su Talijani u Ra-pallu igrajući na domaćem terenu puno bolje prošli, pa je u nizu gradova tadaš-nje Kraljevine SHS došlo do demonstra-cija protiv takvog rješenja, i to ne samo u Zagrebu već i u Beogradu i Ljubljani. Kraljevina Italija je tim ugovorom upisa-la u svoje posjede Goricu i dio Kranjske oblasti, Istru, Cres, Lošinj, Unije i Susak; Zadar, Lastovo i Palagružu sa nizom ma-njih otočića. Grad Rijeka je proglašen nezavisnom državom koja će se kasnije 1924. godine priključiti Italiji. Kraljevina Italija je u rukavu imala tajni Londonski ugovor kojim je trebala biti nagrađena za promjenu strane i prelazak u tabor sila pobjednica iz Prvog svjetskog rata, tako da su dvije kraljevine Italija i Srbija trebale podijeliti istočnu obalu Jadra-na sa međusobnom granicom između Splita i Šibenika. Split je trebao pripasti Kraljevini Srbiji, a Šibenik Kraljevini Ita-liji. Hrvati se tada nisu ništa pitali. Oni su bili objekt trgovine dvaju kraljevina, te se stoga na hrvatsku inicijativu for-mira Jugoslavenski odbor pod vodstvom Ante Trumbića i Frana Supila, kako bi se stvaranjem Jugoslavije onemogućilo re-alizaciju tajnog Londonskog sporazuma iz 1915. godine. Protiv takvog sporazuma i njegove tajnosti izjasnio se i američki predsjednik Woodrow Wilson. Budući su i Karađorđevići, nosioci srpske krune, prihvatili ideju južnoslavenskog jedin-stva kroz Kraljevinu SHS, hrvatski narod je od podjele između dvaju kraljevina

spasilo ostvarenje jugoslavenske ideje.Interesantno je napomenuti, te isto tako i imati na umu, da je prošli tjedan upravo u vrijeme obilježavanja 100 godina jubi-leja Rapallskog ugovora, u Italiji pokre-nuta inicijativa koja će se uskoro naći i na raspravi u talijanskom parlamentu o proglašenju gospodarskog pojasa. Nad-ležna ministarstva RH su se oglasila kako ta činjenica, ističe ministrica po-ljoprivrede Marija Vučković, neće pro-mijeniti položaj Hrvatske, naglašavajući da se u Jadranskom moru provodi zajed-nička ribarstvena politika EU. No, ostaje gorak okus i pitanje da li se pokretanjem inicijative o proglašenju gospodarskog pojasa u vrijeme obilježavanja 100-te godišnjice Rapallskog ugovora htjela upravo skrenuti pažnja na taj sporazum.Zanimljiva je također i činjenica da su najagilniji u ostvarenju jugoslavenske državotvorne ideje, pored Katoličke Crkve bili upravo političari pravaškog usmjerenja, Trumbić i Supilo, a da je sam Rapallski ugovor i potpisao u ime Kara-đorđevićeve kraljevine pravaš jugosla-venske orijentacije Ante Trumbić.Još će jedan političar pravaškog usmje-renja presudno utjecati na talijan-sko-hrvatske granice. Biti će to Ante Pa-velić, poglavnik NDH, koji će 21 godinu kasnije ugovorom iz Rima od 18. svibnja 1941. godine prepustiti Italiji sve, pa čak i više od onoga što su očekivali i tražili u Papallu. Ante Pavelić će se Italiji zahva-liti za ustoličenje na mjesto poglavnika u NDH ustupanjem hrvatskih teritorija u zaleđu Zadra, gradove Šibenik i Split, te otoke Rab i Krk, Korčulu i Mljet, pa i svih drugih otoka izuzev Paga, Brača i Hvara, kao i tri Elafitska otoka u dubrovačkom primorju Šipana, Lopuda i Koločepa.To „pravaško domoljublje“ koje i danas korača ulicama i trgovima Hrvatske, vi-dimo koštalo nas je toliko da se Rimskih ugovora sjećamo kao jedne od najvećih izdaja hrvatskog naroda u povijesti. A koliko su bili važni Anti Paveliću vidljivo je kroz prisustvo svih ministara njegove Vlade prilikom potpisa u Rimu. Teško se možemo pomiriti s činjenicom da mno-gi koji su tada šampanjcem nazdravljali toj najvećoj prevari našeg naroda, kao primjerice Mile Budak i drugi, danas u modernoj i suvremenoj Hrvatskoj imaju svoje ulice, trgove i obale kao zaslužni građani i odličnici. Ta današnja prevara je stoga još sramnija, podlija i veća, pa čak i od same Pavelićeve izdaje, jer nas ostavlja bez budućnosti nudeći onima koji dolaze vrijednosti koje urušava-ju smisao domoljublja potkopavajući i samu ideju hrvatske samostalnosti.Kada se na sceni Drugog svjetskog rata pojavio Josip Broz sa svojim patriotskim partizanskim jedinicama, prepuštanje teritorija Rapallskim i Rimskim ugovo-rima postati će prošlost. Josip Broz će vratiti u krilo domovine Dalmaciju, oto-ke i druge krajeve. Od tog čina većeg

domoljublja nema jer je to značilo da će se u Split vratiti naš hrvatski jezik. Zato ostaje potpuno nejasno da jedan akade-mik i to iz Splita predlaže Tuđmanu da se upravo u Splitu podigne spomenik Woodrowu Wilsonu i Anti Trumbiću za očuvanje teritorijalne cjelovitosti, kada je i djetetu jasno da je najzaslužniji za očuvanje Dalmacije i ostalih krajeva u okviru Jugoslavije i Hrvatske bio Josip Broz. Kako to naše akademike ne smeta činjenica da su u Splitu izbrisani nazivi ulica 17 splitskih Narodnih heroja koji su za taj grad dali svoje živote, a da je podi-gnut spomenik u sjećanje na Rafaela vi-teza Bobana. Ne sjećam se da je nekada netko iz tog društva učenjaka, tih naših najmudrijih glava osudio takve postup-ke.Oslobodivši zemlju, vrativši prodane i okupirane krajeve, Titove jedinice 4. Armije ulaze u Trst što je bilo potreb-no kako bi pregovorima sačuvao Istru i Rijeku. Postavši jedan od najmoćnijih i najuglednijih državnika 20. stoljeća Josip Broz osjeća da je došao trenutak zaključenja novog ugovora o granici So-cijalističke Jugoslavije i Republike Italije. No sada je Josip Broz gospodar situacije i u Osimu nedaleko Ancone 10.stude-nog1975. godine zaključuje se Ugovor o granicama. Tim je ugovorom potvrđeno da su vraćena sva područja koja su Italiji ustupili Kraljevina SHS i NDH.Iz ova tri ugovora, Rapallskog, Rimskog i Osimskog, možemo iščitati cijelu našu sudbinu i povijest 20. stoljeća. Tu se sve vidi, ništa se ne može sakriti, tko do-movinu ljubi, a tko je izdaje, tko ustupa i poklanja teritorije za položaje, a tko oslobađa narod i vraća mu oduzeto, tko narod iskorištava, a tko se za narod bori i žrtvuje.Josip Broz ne treba spomenike, njegov je spomenik ona dosegnuta razina ci-vilizacijskog napretka naroda kojeg je predstavljao i vodio, njegov su najveći spomenik bili ti sretni ljudi od Skopja do Ljubljane.Da nije bilo Josipa Broza, nikada akade-mik Rudolf ne bi rješavao granični spor Slovenije i Hrvatske u Savudrijskoj vali.Savudrijska vala bi bila dio talijanskoga mora.

U UTORAK SUSRET S PREDSJEDNICOM UDRUGERadmila Šutalo predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik, želi doprinositi komunikaciji i upoznavanju s članstvom Udruge, njihovim razmišljanjima i ide-jama za unapređenje rada, afirmacije i razvoja tekovina antifašizma naročito među mladim ljudima. Zato će u utorak, 1. prosinca, od 15,30 do 17,00 sati biti u Udruzi, Splitski put 10, Dubrovnik. Oba-vezno je nošenje maski.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

40 glasgrada 27.11.2020. 817

SPORT

VATERPOLOJug AO na vrhuKPK je odigrao dvije utakmice u Splitu. Na-kon što je 17.11. izgubio u zaostaloj utakmici iz 5.kola od trenutno vodeće ekipe Mornara s 12:10, izabranici Zorana Mustura su 21. 11. u okviru 7.kola poraženi i od POŠK-a s 12:5. Korčulani su tako nakon sedam kola osmi, imaju šest bodova (dvije pobjede, pet pora-za). Protiv Mornara prvi strijelac KPK bio je Tin Fabris sa 4 gola, Bojan Matutinović je dao dva, a po jedan Marin Ban, Domagoj Čale, Marin Šegedin i Tomo Denoble. Davor Sko-kandić imao je 7 obrana, još su igrali Vinko Radovanović, Marijan Duhović, Toni Mozara, Filip Šašić, Franko Fabris, Marin Čumbelić i Andrija Botica. Protiv POŠK-a KPK je igrao u sastavu: Skokandić (4 obrane), A.Radova-nović, F. Radovanović, Ban 2, Čale, Duhović 1, Buconić, Mozara, Denoble 1, Matutinović, F.Fabris, T.Fabris 1, Čumbelić , Botica (2 obra-ne) Trener: Zoran Mustur U 8.kolu KPK će 28.studenog na Korčuli ugostiti Medvešćaka. Dubrovački Jug AO je u zaostaloj utakmici iz 5.kola pobijedio Primorje EB u Rijeci sa 15:5, dok je u 6.kolu (igrano u utorak, 24.stude-noga) nanio prvi poraz splitskom Mornaru 15:7 i zamijenio ga na vrhu prvenstvene lje-stvice. Protiv Primorja EB Jug AO je igrao u sastavu: Popadić (15 obrana), Obert 1, Fa-tović 4, Lončar, Kržić, Zvono, Tomasović 1, Merkulov 4, Papanastasiou 3, Žuvela, Benić 2, Radić, Jarak, Ljepava. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Protiv Mornara:Jug AO: Popadić (11 obrana), Obert ), Fatović 1, Lončar 2, Kr-žić, Garcia 1, Tomasović 1, Merkulov 4, Papa-nastasiou 2, Žuvela, Benić 2, Radić, Jarak (6 obrana), Zvono. Trener: Vjekoslav Kobešćak, pomoćni treneri: Đani Pecotić i Miho Bobić.

Kvalifikacijski turniri Kupa Hrvatske U Gružu se od petka do nedjelje igra kvalifi-kacijski turnir Kupa Hrvatske s kojeg će prve dvije ekipe na završni turnir. Uz Juga AO još igraju KPK, Galeb, Solaris, Zadar 1952. i Pri-morje EB. Drugi turnir je u Zagrebu a natje-

ču se Mladost, Medvešćak i tri splitska kluba Mornar, Jadran i POŠK.

43.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISUDr. Čolić i Marinkolor drže vrhU 5. kolu Prve lige postignuti su slijedeći re-zultati: Tropic Thunder – NO NAME 7:0, Soul caffe – Lapad kolor 4:3, Marinkolor – Šam-pinjoni ZLD 6:1, Aragosa travel – Ceresit 7:0, Dr. Čolić – Orlando 7:0, Srđ – Ombla 5:2. Vode Dr. Čolić i Marinkolor s 10 bodova, Soul caffe ima 9 itd. Najbolji pojedinci nakon 5. kola su Marko Šarić (Marinkolor), Marko Venier (Ma-rinkolor) i Goran Raspopović (Aragosa travel). Najbolji parovi nakon 5. kola su Josip Marti-nović / Marko Venier (Marinkolor), Pavle Ra-donić / Milo Stražičić (Soul caffe) i Ivo Miličić / Milan Rezo (Srđ).

JOSIP SUDAREVIĆ

STOLNI TENIS – HEP SUPERLIGAOve subote stiže prvak u Gospino poljePituri su u 7. i 8.kolu na gostovanju upisali dvije nove pobjede, te su i dalje vodeći sa svih osam pobjeda. U 7.kolu su u Rijeci pobijedili ekipu Srdoči 3:0, a u 8.kolu Pulu u Puli s 3:1 (prvi poraz Miha Simovića ove sezone). Za Libertas Marinkolor u Rijeci i u Puli nastupili su Miho Simović, Filip Čipin i Tomislav Japec. Ove subote, 28.studenog igra se derbi prven-stva. U goste Piturima stiže aktualni prvak StaRR iz Varaždina. Dubrovčani i Varaždinci su jedine neporažene ekipe i glavni favoriti za titulu. Susret počinje u 16 sati.

DRUGA HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA – DALMATINSKA REGIJA

Druga ekipa Pitura 13 iz 13!Druga ekipa Libertas Marinkolora, koja se natječe u trećem rangu hrvatskog stolnog te-

nisa, Drugoj hrvatskoj ligi – Dalmatinska re-gija, je hit prvenstva. Odigrala je 13 utakmica i upisala isto toliko pobjeda! Na trećem, po-sljednjem turniru jesenskog dijela, koji je pro-teklog vikenda održan u Pločama, Pituri su redom pobijedili ekipe Kaštelai splitski Nec sa po 4:0, Sinj sa 4:3, Uraniju iz Baške Vode sa 4:1 te splitski Spin bez borbe. Pituri su nastupili u sastavu: Filip Mikulić, Marko Venier, Mar-ko Šarić, Ante Jupek i Antonio Giron. Inače, Dubrovačko-neretvanska županija ima četiri trećeligaša. Na turniru u Pločama Ploče i Ko-navljanin su zabilježili bodove bez igre protiv Spina, dok su izgubili od Sinja, Uranije, Kašte-la i Neca. Lučica iz Vela Luke će svoje susrete trećeg turnira odigrati naknadno. Lučica ima sedam pobjeda i jedan poraz, Ploče tri pobje-de i deset poraza, a Konavljanin dvije pobjede i jedanaest poraza. Drugi dio natjecanja poči-nje u veljači 2021.

AMERIČKI NOGOMETDubrovčani viceprvaci HrvatskeDubrovnik Sharksi su ponovili prošlogodišnji uspjeh, i ove su godine viceprvaci Hrvatske. Na završnom turniru u Splitu izgubili su u finalu od Split Seawolvesa 29:25, inače ak-tualnih prvaka Hrvatske koji su tako obranili naslov. Dubrovčani su u polufinalu pobijedili Bjelovar Greenhornse 26:18, a Splićani Osijek Cannonse s 37:6. U susretu za treće mjesto Bjelovarčani su pobijedili Osječane s 32:19. Dubrovnik Sharksi su na završnom turniru u Splitu nastupili u sastavu: Antonio Jogunica, Đino Bebić, Lujo Domaćin, Luka Kordić, Luka Stanišić, Lukša Miletić, Marko Miletić, Maro-je Zec, Mato Grljević, Otton Roca, Toni Regjo i Vlaho Miljanić. U ovoj sezoni još su igrali: Đivo Čerjan, Marin Savinović i Tibor Malkić. Član stručnog stožera bio je i Vedad Đugum.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA – JUGJadran LP jesenski prvakPločani slave! Jadran Luka Ploče je unatoč porazu u Ivanbegovini od Kamena 3:1(Mario

Nakon što su u zaostaloj utakmici iz 1.kola prošle nedjelje Grk i Omladinac iz Lastova u Potomju odigrali 0:0, titulom jesenskog pr-vaka se okitio Omladinac iz Lastova.Ekipa s Lastova je u sedam odigranih uta-kmica imala pet pobjeda, jedan remi i jedan poraz.Poredak nakon jesenskog dijela natjecanja: Omladinac 16, Faraon 15, Grk 12, Putniko-vić 10, SOŠK 1919 10, NA Libertas 8, Rat 4, Enkel 4.

II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Omladinac jesenski prvak

Omladinac s Lastova je jesenski prvak (Foto: markopolosport.net)

817 27.11.2020 glasgrada 41

BOĆANJE PRIPREMIO: LUKO HENDIĆ

I.HBLU derbiju Metković bolji od HajdukaDerbi kola odigrao se u Metkoviću, gdje su Metković i Hajduk odigrali odličnu utakmi-cu, neizvjesno je bilo do samoga kraja, Met-ković je na kraju za nijansu bio bolji i pobije-dio 15:11. Komolac je poražen u Putnikoviću od gostiju iz Dugopolja. Na utakmici između Biston – Otok, štafeta Bistona, Marin Ćube-la i Marino Miličević izjednačili su svjetski rekord gdje su od 61 izbačene boće, 60 puta pogodili cilj.Rezultati 4. kola:Imotski – Primošten 23:3Komolac – Sokol Orbico 6:20Biston – Otok 26:0Metković – Hajduk 15:11.Trenutni poredak: 1. Biston 10 bodova, 2.

Metković 9, 3. Sokol Orbico 7, 4. Otok 7, 5. Imotski 6, 6. Hajduk 4, 7. Komolac 3, 8. Pri-mošten 0 bodova.Raspored 5. kola igra se 28.11.2020. u 15,00 sati:Hajduk – ImotskiOtok – MetkovićSokol Orbico – BistonPrimošten – Komolac

II. HBL – JUG

Župi dubrovačkoj pobjeda u gostima, Postranju prvi bodŽupa Dubrovačka u ovom kolu osvojila je bodove pobjedom na gostovanju kod Gor-čine, Postranje je odigralo neriješeno protiv Vira i tako osvojilo prvi bod. Slaven je pora-žen na gostovanju kod Crvenih Kuća. Uta-

kmice Stivan – Zlatan Otok i Naklice – Pov-ljana su odgođene zbog korona virusa.Rezultati 4. kola:Stivan – Zlatan Otok odgođeno Gorčina – Župa Dubrovačka 8:16Crvene Kuće – Slaven 20:4Postranje – Vir 12:12Naklice – Povljana odgođeno.Trenutni poredak: 1. Crvene Kuće 9 bodova, 2. Naklice(-1) 9, 3. Vir 7, 4. Župa Dubrovačka 7, 5. Povljana(-1) 6, 6. Stivan(-1) 6, 7. Zlatan Otok(-1) 4, 8. Postranje 1, 9. Gorčina(-1) 0, 10. Slaven(-1) 0 bodova.Raspored 5. kola igra se 29.11.2020. u 15,00 sati:Povljana – Stivan (28.11.2020.)Vir – Naklice (28.11.2020.)Slaven – Postranje (28.11.2020.)Župa Dubrovačka – Crvene KućeZlatan Otok – Gorčina (28.11.2020.).

Marić) osigurao titulu jesenskog prvaka, a pravi podvig je napravio i Neretvanac (druga najmlađa momčad prvenstva) koji je nakon pobjede nad Primorcem iz Biograda u Opu-zenu s 2:0 (Dino Deak i Josip Stojčević) skočio na drugo mjesto. GOŠK Dubrovnik 1919. i Ne-retva su odigrali 0:0, Dubrovčani na Lapadu protiv Sloge a Neretva u Otoku s OSK-om. Blatski Zmaj je bio slobodan. Ostali rezultati 16.kola: Uskok – Vodice 2:1, Hrvace – Zagora 2:1, RNK Split – RNK Zmaj (M) 1:0, Urania – Hrvatski vitez 3:1. Poredak: 1. Jadran Luka Ploče 31 bod/16 utakmica (35:17), 2. Neretvanac 27 /15 utakmica (24:17), 3. Za-gora 26 / 15 utakmica (26:24), 4. RNK Zmaj (M) 25 /14 utakmica (19:15), 4. Hrvace 24 /14 utakmica (23:18), 6. Uskok 23 /15 utakmica (23:16), 7. Urania 23 /15 utakmica (24:21), 8. OSK 23 / 15 utakmica (22:22), 9. Primorac B 20 /15 utakmica (21:16), 10. Kamen 19 /14 uta-kmica (24:23), 11. RNK Split 18 /14 utakmica (23:26), 12. Neretva 18 /15 utakmica (17:25), 13. BŠK Zmaj 17 /14 utakmica (25:28), 14. Hrvat-ski vitez Posedarje 17 /15 utakmica (17:30), 15. GOŠK Dubrovnik 1919. 15 /15 utakmica (17:23), 16. Sloga 13 / 14 utakmica (8:15), 17. Vo-dice 12 /15 utakmica (20:32). Raspored 17. kola: Subota, 28. studenog: Vodice – GOŠK Dubrovnik 1919., BŠK Zmaj – Uskok, Neretva – RNK Split, Hrvatski vitez – Neretvanac, RNK Zmaj – Kamen, Zagora – OSK, Primorac B – Hrvace, nedjelja, 29. studenog: Sloga – Ura-nia, slobodan je Jadran Luka Ploče.

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGANa Gnjilama bez pobjednikaPobjedom u 10. kolu u Metkoviću nad Soko-lom 2:1 (Duje Batinović, Marko Manenica; Fra-njo Penava), nogometaši Metkovića su uoči

posljednjeg kola na korak do titule jesenskog prvaka. Prvi pratitelj Župa dubrovačka je na Gnjilama protiv Slavena odigrala 1:1 (Stanislav Vasilj je bio strijelac za Župu, a Antun Šma-njak za Slaven), pa je Croatija nakon pobjede nad Hajdukom u Vela Luci 1:0 (autogol igrača Hajduka Tomislava Andreisa), opet prvi prati-telj Metkovčana.Ostali rezultati 10.kola: Konavljanin – Jadran Smokvica 1:1 (Robert Grbavac: Ivan Žuvela), Orebić – Gusar 2:0 (Nikola Čepo, Ivan Kor-dić), Maestral – Žrnovo 4:0 (Darko Jerković 2, Marin Rakić, Andrija Bebić).Poredak: 1. ONK Metković 25 bodova (25:11), 2. Croatia 22 (23:6), 3. Župa dubrovačka 21 (24:12), 4. Orebić (oduzeta dva boda) 17 (27:12), 5. Konavljanin 15 (19:14), 6. Slaven 13 (18:13), 7. Jadran Smokvica 12 (16:25), 8. Gu-sar (utakmica manje) 10 (12:14), 9. Sokol 8 (14:23), 10. Maestral (utakmica manje) 8 (12:30), 11. Žrnovo 5 (8:27), 12. Hajduk 1932. (dvije uta-kmice manje) 3 (6:16).Raspored 11., posljednjeg kola, prvog dijela, nedjelja, 29. studenog: Župa dubrovačka – ONK Metković, Croatia – Orebić, Sokol – Haj-duk 1932., Jadran – Slaven, Žrnovo – Konavlja-nin, Gusar – Maestral.Zaostale utakmice: 7. kolo: Hajduk 1932. – Ma-estral, te 9. kolo: Gusar – Hajduk 1932.

PRVA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA SREDIŠTE SPLIT – MLAĐI UZRASTIPioniri GOŠK-a trećiSusreti 13. kola odigrani su prošlog vikenda u sve četiri uzrasne kategorije. Rezultati:Mlađi pioniri: GOŠK Dubrovnik 1919. – Junak 4:0 (Toni Ruso 3, Arijan Džanković), Neretva – Šibenik 5:0 (Tino Krešić 3, Karlo Vučković, Ivan Kraljević)

Neretva je deveta sa 16 bodova (pet pobjeda, remi i četiri poraza), a GOŠK Dubrovnik 1919. jedanaesti u konkurenciji 14 sastava s 10 bo-dova (tri pobjede, remi i šest poraza). U vod-stvu su splitski Hajduk i Adriatic s 31 bodom.Pioniri: Split – GOŠK Dubrovnik 1919. 1:3 (Fra-no Vlašić, Filip Obradović, Antonio Lučić), Neretva nije igrala. Pioniri GOŠK Dubrovnika 1919. su treći s 27 bodova (devet pobjeda i tri poraza), Neretva je na jedanaestom mjestu s 9 bodova (tri pobjede i sedam poraza). Vodi Pri-morac iz Stobreča s 31 bodom iz 11 utakmica.Kadeti: RNK Split - GOŠK Dubrovnika 1919. 3:0, Neretva nije igrala. Vodi RNK Split s 32 boda iz 13 utakmica, a GOŠK Dubrovnik 1919. je četvrti s 19 bodova (šest pobjeda, remi i pet poraza), dok je Neretva deveta s 15 bodova (pet pobjeda i pet poraza). Juniori: GOŠK Du-brovnik 1919. – Junak 1:3 (Toni Skurić), Nere-tva – Šibenik 1:1 (Slaven Pavlović)Neretva je deseta s 12 bodova (tri pobjede, tri remija i četiri poraza), dok je GOŠK Dubrov-nik 1919. posljednji, četrnaesti s 5 bodova (po-bjeda, dva remija i sedam poraza).

KOŠARKAMario Hezonja u MemphisuMario Hezonja će od iduće sezone igrati za Memphis. 25-godišnji Dubrovčanin je u NBA došao u ljeto 2015. godine. Prve tri sezone je igrao za Orlando Magic, potom jednu za New York Knickse, a prošlu sezonu za Portland Trail Blazers.Prošle sezone Hezonja je Portlandom igrao u doigravanju za prvaka, prvo u karijeri. Za Portland je odigrao 53 utakmice a u pet se-zona 330 puta je nastupio u najjačoj svjetskoj ligi. Prosjek mu je po utakmici: 6,9 koševa, 3,1 skok te 1,3 asistencija.

42 glasgrada 27.11.2020. 817

SPORT

KOŠARKA – ABA LIGAPriznanje košarkaškom sucu Sretenu Radoviću

Poznati i priznati dubrovački međunarod-ni košarkaški sudac Sreten Radović, primio je još jedno vrijedno priznanje. Uoči derbija ABA lige između Partizana i Crvene zvezde, gdje je bio glavni sudac, primio je posebno priznanje - Zviždaljku s logom ABA lige, jer od početka - već dvadeset godina - sudi ovo regionalno natjecanje, a uručio mu je Milija Vojinović, sportski direktor ABA lige. Rado-vić je godinama jedan od najboljih europskih i svjetskih sudaca, a stalno sudi i Euroligu te Eurokup, kao i domaća natjecanja. Sudio je i na najvećim svjetskim košarkaškim smotra-ma: Olimpijskim igrama, Svjetskom prvenstvu te europskim prvenstvima.

FOTO: ABALIGA

KOŠARKA – PREMIJER HL (Ž) – JUGRagusa – Šibenik 87:64I u šestoj utakmici ovogodišnjeg prvenstva Ragusa je pobijedila, ovaj put Šibenik u Gos-pinom polju s 87:64 (41:26) i tako potvrdila da na jugu nema pravog konkurenta. Izabrani-ce Cvetane Matić su vodeće u južnoj skupini Prve hrvatske lige i jedine su neporažene.Romana Stojanović i Ana Vrsaljko su bile prva imena susreta, Stojanović je dala 14 koševa i

imala16 skokova, a Vrsaljko 28 koševa i 11 sko-kova. Iva Todorić je postigla 15 koševa te ima-la 9 skokova i 9 asistencija, Carmen Miloglav je postigla 20 koševa i imala 8 asistencija, a Katarina Čagalj je postigla 6 koševa, Matea Beletić 3 koša, a Tea Ivanišević 1 koš, uz dva skoka. Još su igrale Marija Pocrnjić, Ella Maj-storović i Ani Putica. U sastavu su bile i Lucija Papić i Karla Raguž Lučić.Ragusa je idući vikend gost Pule u Puli.Inače, Ragusa nije izgubila utakmicu od 16. ožujka 2019. godine kad je poražena u Zagre-bu od Trešnjevke 2009. Od tada je zabilježila dvadeset i četiri prvenstvene pobjede.

I.HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGACedevita Junior – Dubrovnik 101:83Košarkaši Dubrovnika su u svom petom na-stupu upisali drugi poraz. Izgubili su u go-stima od vodeće Cedevite Junior sa 101:83 (46:41). Cedevita ima šest pobjeda u šest su-sreta.Domagoj Vrkić je postigao 25 koševa uz 5 skokova te bio prvo ime u redovima izabrani-ka Mara Lučića.Vlaho Raguž je postigao 18, Mateo Vidović 14 uz 5 skokova i 9 asistencija, Ivan Vodopija 13 uz 6 skokova i 4 asistencije, Filip Šimović 7 uz 6 skokova i 4 asistencije, a po 3 koša su dali Jakov Vujičić i Frano Maštrapa. Još su igrali Martin Mucić, Matija Zorić i Mateo Tomaše-vić.U idućem kolu Dubrovnik dočekuje Zapruđe.

ODBOJKA – KUP HRVATSKE „SNJEŽANA UŠIĆ“(OSMINA FINALA)Dubrovkinje se oprostileU osmini finala Kupa Hrvatske „Snježana Ušić“ odbojkašice Dubrovnika su na svom parketu izgubile od Osijeka 3:0, te se tako oprostile od daljnjeg natjecanja. Pod vodstvom Mirja-ne Vreće, te Pauline Prkačin, Marine Radić i Tomaža Jurišića, Dubrovnik je protiv Osijeka u Gospinom igrao u sastavu: Anđela Čuljak, Karla Burđelez, Matea Daničić, Nina Jakić, Mara Šilje, Marijeta Lolić, Ivana Marinović, Lucija Barač, Nora Đurić, Doris Buzolić, Mar-

tina Vreća, Ema Šušić, Gabriela Stipanović i Katarina Drobac.

II.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA – JUG (PODSKUPINA B)Poraz OmbleOmbla je u 7.kolu u Gospinom polju izgubila od Heroja 2007 sa 7:2 (3:1) te su ostali na šest bodova iz šest susreta (na tablici su peti od sedam ekipa).Ombla: Marko Ilić, Antonio Drašković 2, Ivio Vlahušić, Niko Vlahušić, Leo Bogdanović, Bruno Burazor, Marin Zvono, Antonio Noko-vić, Pero Ševo, Hrvoje Bogdanović, Dominik Gustin, Marko Tolj, Frano Vlahušić, Mateo Vodopić. Trener: Antonio Pijević. U 8. kolu, prvom drugog dijela, Ombla dočekuje Knin.

KUP HRVATSKEPioniri GOŠK-a u finalu s HajdukomPioniri GOŠK Dubrovnika 1919. su u srijedu, 25.11., u polufinalu Kupa Hrvatske – središte Split, u Gospinom polju pobijedili Primorca iz Stobreča nakon jedanaesteraca 5:4 (u regu-larnom dijelu završilo 0:0), te će u finalu igra-ti s Hajdukom iz Splita koji je u polufinalu u gostima pobijedio ekipu Solina 3:1. Pogotke s bijele točke postigli su Vlašić, Oberan, Kušar, Tolja i Sršen.GOŠK Dubrovnik 1919.: Roko Vuletić, Periša Čagalj (Toma Bašica), Đivo Dabo, Antoan Ku-šar, Mihael Sršen, Ivan Oberan, Frano Vlašić, Zlatan Kacić (Pero Koprivec), Antonio Lučić, Dominik Tolja, Filip Obradović (Arijan Đude-rija). Trener: Oliver Kljajić, pomoćni trener: Mateo Kristić.

PAKET 24 PREMIJER LIGADubrovnik – Zamet 29:30Rukometaši Dubrovnika izgubili su u srijedu, 25.11., u zaostaloj utakmici iz 5.kola, u Du-brovniku od Zameta 30:29 (16:13), te su tako ostali na samo jednoj pobjedi u dosadašnjem dijelu prvenstva. Pokazalo se da je ne igranje Tomislava Radića i Mara Dabelića bio veliki hendikep za sastav Ante Lagatora.

U sklopu izrade parcelacijskog geodetskog elaborata na k.č. 1486/31, 1486/32, 1486/33, 1486/16, 1486/11, 1486/4, 1486/14,

1486/48, 1486/2 u k.o. DUBROVNIK, odnosno č.zem. 485/2, 1190/1, 482/1, 482/4, 485/39, 485/17, 485/18, 485/1, 485/43, 485/4, 1192/1, 500 k.o. GRUŽ (S.I.), a na zahtjev stranke Grad Dubrovnik, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica

zemlje da prisustvuju uvidu u geodetski elaborat.Uvid će se obaviti dana 08. prosinca 2020. u 09:30 u uredu Habitat geo d.o.o. (Vukovarska 30, zgrada Duhana, II. kat).

Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranje ili brisanja podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 1561/5, k.o. Orašac, na zahtjev stranke gosp. Antonio

Šarić, Dolina Poljice 3, Orašac. Pozivaju se vlasnici i posjednici predmetne i susjednih katastarskih čestica na utvrđivanje

granica koje će se održati 01. prosinac 2020. godine u 08:00 h na predmetnoj katastarskoj čestici. Predočenje geodetskog

elaborata biti će dana 02. prosinac 2020. u 12:00 sati u prostorijama ureda. Kontakt broj: 0981885368.

GEO GRUPA d.o.o.Dolina Orašca 9, 20235 Zaton Veliki

817 27.11.2020 glasgrada 43

Poliklinika Marin Meddr.Ante Starčevića 45

Dubrovnikwww. marin-med.com

email: info@marin-med.com

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

PEDIJATRIJA- nova usluga za najmanje pacijente u Poliklinici Marin Med.

Sad je vrijeme da izaberete najbolju zdravstvenu skrb za svoje dijete. U novootvorenom, moderno uređenom i opremlje-nom Odjelu pedijatrije Poliklinike Marin Med mo-guće je uz maksimalne epidemiološke i najviše me-dicinske standarde i u vrlo kratkom roku obaviti sve preglede novorođenčadi, dojenčadi i djece. Dočekati će vas naša pedijatrica dr. Mirela Čurlin, specijalistki-nja pedijatrije s dugogodišnjim iskustvom.

ZA SVE PREGLEDE DO KRAJA GODINE ODOBRA-VAMO 25% POPUSTA!

Raspitajte se za mogućnost kupnje izuzetno po-voljne godišnje DJEČJE kartice za cjelogodišnju skrb najmlađih.

Pregledajte svoj vid u oftalmološkoj am-bulanti Poliklinike Marin Med kod dr. Meri Mataga uz popust od 25%.

Raspitajte se za operacije katarakta-sive mre-ne najmodernijom metodom ultrazvučne operacije i ostvarite popust od 15 %!! Zahvate obavlja renomirani i traženi stručnjak iz Splita doc. Ljubo Znaor sa bogatim iskustvom od više tisuća obavljenih operacija sive mrene!!

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće.

Za sve dijagnostičke preglede te laserske i male zahvate ( blefaroplastika itd.) odobrava se popust od 25 posto!!

ISKORISTITE POPUSTE U KORIST SVOG I ZDRAVLJA VAŠIH NAJDRAŽIH

I U PROSINCU SA POPUSTIMA!!

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Ma-rin Med-prvi slobodni termini- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specija-list kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- ambu-lanta u ponedjeljak, 7. prosinca 2020.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medi-cine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u petak i subotu, 11. i 12. prosinca 2020.

Primamo narudžbe za: - prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist orto-pedije, subspecijalist dječje ortopedije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specija-list interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolarin-gologije- dr. Maida Brković Bašić, specijalist internist, subspecijalist reumatoogije

NAZOVITE NAS ZA SAVJET I TERMIN!

Tel: +385 (0)20 400 500 +385 (0)20 400 505

IMATE ZDRAVSTVENIH PROBLEMA? NE ZNATE KOD KOJEG

LIJEČNIKA TREBATE PREGLED?

44 glasgrada 27.11.2020. 817

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa, 0913210244, 0911170577 www.dubrovnik-marketing.com www.dubrovnikrealesta-te.info

MONTOVJERNA NOVOGRADNJA stanovi 41, 71, 81m2 useljenje 15.04.2021. Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE dvosobni stan 36m2, prizemlje, 130.000, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PLOČE, LUKSUZNI STAN 76m2 ,pogled na more ,okućnica i tarace 200m2, 310.000€, Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD uređeni apartman 31m2 blizina Buže i Pelina 165.000.€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARI GRAD ,Prijeko kuća na 3 etaže 65m2 po-godno za turizam, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI 3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanova veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cijene od 2.000€ Kontakti za termine sastanka: Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA IZUZETNA AKCI-JA 3 sobni stan 87m2, 3 banje, pogled na more, parking cijena 1.900,00 eura/m2 Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA 2 sobni stan 58m2, pogled na more, 130.000€ uključivo parking Agen-cija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRADNJA SA PRELI-JEPIM POGLEDOM, još samo jedan 3 sobni, 122m2, 2 parkinga u cijeni, 295.000€, energ.certifIkat A+ DMP, 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA dvosobni stan 68 m2 s taracom i vrtom uredjeno, useljivo, Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agenci-ja DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA 2 sobni stan +balkon i taraca, 102.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK LAPADSKA OBALA samostojna kuća 200m2 u blizini mora, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali no-vogradnja, 87m2, 102m2 Završetak 12.2020. Mo-gućnost Kredita, Bez poreza na promet. Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LOZICA HITNO SNIŽENO, građevno zemljište izmedju 2 puta, 430m2, idejni projektI, 150.000€ Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja, A++, stan dvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, NEMA POREZA NA PROMET, 269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZATON HITNO SNIŽENO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE 830m2 s projektima 100.000€+pdv , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA NA SAMOJ CESTI 180m2, okućnica 500m2, parking za više auto-mobila, 460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajednič-kim bazenom, parking, 175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa baze-nom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA zemljište 770m2, kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 89.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA Zgrada sa 5 manjih stanova, parking + zemljište za gradnju još jedne zgrade, 265.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.za nekretnine i konzalting

Dr. Ante Starčevića 20, Dubrovnik+385 (0)91 321 0244; +385 (0)91 117 0577

www.dubrovnik-marketing.come-mail: dubrovnik.marketing.plus@gmail.com

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

POZIV NA UVID U GEODETSKI ELABORAT:Na zahtjev stranke Valamar Riviera d.d., izrađen je Geodetski elaborat

diobe ili spajanja katastarskih čestica na k.č. 368/3 i 372/1 k.o. Dubrovnik, odnosno (č.z. 1130/11, č.z. 1064/1, č.zgr. 2659 i

č.zgr. 2658 k.o. Gruž).Pozivaju se nositelji prava, po katastru i zemljišniku, na predmetnim te susjednim parcelama (k. č. 372/16, 372/17, 372/18, 372/24 k.o.

Dubrovnik, 1064/21, 1604/22, 1064/23, 1064/29, č.zgr. 2660 k.o. Gruž), na uvid u Geodetski elaborat radi utvrđivanja granice prema Članku 80.

Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima.Predočenje elaborata će biti obavljeno u prostorijama ureda

2. 12. 2020 god. u 9.30 h.

GEO SERVIS DUBROVNIK d.o.o.Vukovarska 22, 20000 Dubrovnik

mob: 098 / 495 - 926, tel: 020 / 411 - 560

U postupku izrade Izvješća o granicama parcela u predmetu: Dioba katastarskih čestica i Evidentiranje stvarnog položaja čestica za

naručitelja Mario Dabelić, obavještava nositelje prava na predmetnom zemljištu 348/119 i 348/148 obje K.o. Goveđari i susjednim parcelama

da će se predočenje elaborata održati u sjedištu Uredadana : Petak, 04.12.2020 u 9:00

Elaborat nosi oznaku : 34/20

Detaljnije informacije i grafički prikazi objavljeni su na mrežnim/web stranicama Ureda pod kategorijom “Uvid u Geodetske elaborate”

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE Vladimir Ivičević

Generala Janka Bobetka 7a, Dubrovnik

U postupku izrade Izvješća o granicama parcela u predmetu: Evidentiranje zgrada i Evidentiranje stvarnog položaja čestica za

naručitelja Ramiz Mehić, obavještava nositelje prava na predmetnom zemljištu 152/21 k.o. Dubrovnik (ZK 185/14 k.o. Gruž) i susjednim parcelama da će se predočenje elaborata održati u sjedištu Ureda

dana : Petak, 04.12.2020 u 10:00Elaborat nosi oznaku : 35/20

Detaljnije informacije i grafički prikazi objavljeni su na mrežnim/web stranicama Ureda pod kategorijom “Uvid u Geodetske elaborate”

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE Vladimir Ivičević

Generala Janka Bobetka 7a, Dubrovnik

U postupku izrade Izvješća o granicama parcela u predmetu: Provedba građevne dozvole za investitora : “Dubrovačko građevinsko društvo

d.o.o.”, obavještava nositelje prava na predmetnom zemljištu 1439/7, 1471/25, 1439/9, 1471/23 sve K.o. Suđurađ i susjednim parcelama da

će se predočenje elaborata održati sjedištu Uredadana : Ponedjeljak, 30.11.2020 u 9:00Elaborati nose oznake : 31/20 i 32/20

Detaljnije informacije i grafički prikazi objavljeni su na mrežnim/web stranicama Ureda pod kategorijom “Uvid u Geodetske elaborate”

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE Vladimir Ivičević

Generala Janka Bobetka 7a, Dubrovnik

817 27.11.2020 glasgrada 45

NEKRETNINEIznajmljujem stan u Cavtatu na Mećajcu. Za sve informacije

zvati na telefon 099 252 3579.

Samostojeću kuću sa prostranim

dvosobnim stanom, taracom i vrtom

(moguće obrađivanje) iznajmljujemo na duže vrijeme, a najmanje na 2 godine. Gornji Kono poviše Ilijine Glavice.

Kontakt mob. 098 495 914 u vremenu 08-12 sati, osim nedjelje.

Iznajmljujem jednoiposoban

namješten stan s posebnim ulazom kod

pomorske škole od 1.12.2020.g. Prednost ženskim osobama.

Zvati ujutro od 8,30 – 10 h na broj: 091 924

5452

Iznajmljuje se stan cca 50m2 sa parking mjestom u Cavtatu (Poluganje). 091 526

3122

Iznajmljujem stan 35m2 (SSG), potpuno

opremljen s parkingom na duze vrijeme.

Mob.098 910 5375

Prodajem narančine sorte Aleksandrin s Kalamote-vrlo

povoljno. 095 877 3493

Prodajem vikendicu na Zubačkim ublima. 099

514 4655.

HITNO!!! Prodajem svoju polovinu

građevinskog zemljišta koja iznosi 2645 m2

na autobusnoj stanici Mišići u Čibači. 098

747 107

Građevinsko zemljište 3000m2 blizina

zračne luke prodajem ili mijenjam za manji stan ili kućicu, cijena po dogovoru. 091 937

4727.

VOZILAProdajem automobil Volkswagen Passat,

1.9 TDI, 130 KS, Diesel, od 2001. godine,

prešao 320 000 KM, u dobrom stanju

uredno održavano i servisirano. Nazvati na

mob. 091 950 8479

Prodavam Hyundai Getz 1.4, 2004.g. 142000 km, prvi vlasnik, uredno

servisiran. 098 618 994.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina

Držića. 095 199 4405.

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. 098 989

4211

Uređujem vrtove – džardine (rezidba agruma, maslina,

ukrasnog bilja, zelene ograde). Zaštita bilja

od bolesti i štetočina, gnojidba i drugo.

Dipl.inž.agronomije. Telefon 098 958 1993.

Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavjese, rolo

i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel

zavjese. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i

servis roleta. Kontakt: 091 147 2794

Uređujem vrtove i đardine, košnja trave i

sl., 091 937 4727

KLESAR -izrada i ugradnja spomenika, nadgrobnih knjiga i kamenica, čišćenje grobnica. 091 529

8989.

RAZNOProdajem dvije plinske

boce za 400 kn. 098 503 286.

Prodajem povoljno dubova cijepana drva s dostavom. 091 556

4072.

OSOBNI ODNOSI

Ugodan tip traži žensku osobu za druženje, dobar

đeparac i nešto više. 098 995 2764

Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se

zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će

se samo jednom.

POŠALJITE TEKST MALOG OGLASA

ISKLJUČIVO SMS-om NA BROJ: 666 999

(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće

biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj

poruci ne smije preći uobičajen broj znakova

za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).

Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB:

55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr

GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ

MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:

PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime

i prezime odgovorne osobe

FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB,

njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke

kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci

neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim

korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od

strane Tele 5 d.o.o.

UPUTE ZA SLANJE MALIH

OGLASA:

MALI OGLASI

SVJETSKI DAN AIDS-a1. prosinca

NE BOJ SE POTRAŽITI POMOĆ I SAVJET, NE POSTOJE KRIVA PITANJA!

HIV savjetovalište DubrovnikAnonimno, dobrovoljno, besplatno!

Zavod za javno zdravstvo, Dr. A. Šercera 4A, Dubrovnik, Odjel za epidemiologiju - 1. kat

Testiramo na HIV, hepatitis B, C i sifilis

RADNO VRIJEME: PONEDJELJAK I SRIJEDA 16.00 – 18.00

46 glasgrada 27.11.2020. 817

Autori knjige Hrvatski u upotrebi– lekcije za bolje ovladavanje hr-vatskim jezikom, Marko Alerić i Tamara Gazdić-Alerić napisali su tekst pod gornjim naslovom, za koji, s obzirom na učestalost te pojave u suvremenom govornom jeziku, a posebno u svim sred-stvima javnog informiranja, smatramo da ga vrijedi objaviti u ovoj našoj kolumni, što evo, neznatno skraćeno, i činimo.“Neke riječi u hrvatskom jeziku imaju isto ili vrlo blisko značenje, zbog čega ih je suvišno upotrebljavati zajedno, jednu pokraj druge, odnosno gomilati riječi istoga ili vrlo bliskoga značenja. Pojavu go-milanja riječi istoga ili sličnoga značenja nazivamo pleonazmom. Takvi su npr. izrazi: ja osobno; oko približno, desetak; čak štoviše; najoptimalnije; najminimalnije; najmaksimalnije; najbitnije; često puta; popeti se gore; sići dolje; neophodno potrebno; biti nazočan; zajedno surađivati; zajednički suživot; druga alternativa; no među-tim; jednom riječju; gradonačelnik grada; itd.Riječ pleonazam dolazi od grčke riječi pleonásmos koja znači ‘višak istih informacija, isti se sadržaj ponavlja dva puta’. Zašto se i gdje griješi i kako izbjegavati uporabu pleonazama? Pleonazmi se javljaju zbog toga što govornici ne znaju kako izbjeći prazninu u govoru ili zato što ono što namjeravaju izgovoriti nisu dobro osmislili. Pleonazam nije pogreška u književno-umjetnič-kome stilu. Česta gomilanja riječi istoga značenja javljaju se kada u hrvatskome upotrebljavamo podrijetlom strane riječi čije nam je značenje nepoznato. Upotreba takvih pleonazama pokazuje neznanje onoga koji ih upotrebljava. Takvi su pleonazmi npr: loši negativni trendovi, područje humanosti, to nećemo tolerirati, to je proces koji traje. Naime, riječ negativno znači ‘nepovoljno, loše, neprihvatljivo’, riječ humanost znači ‘čovjekoljublje’ i ono jest po-dručje, riječ tolerirati znači ‘dopuštati’, riječ proces znači ‘slijed’ i on traje,zbiva se.Kako bismo izbjegli pleonazme, svakako trebamo provjeriti zna-čenje strane riječi u rječniku stranih riječi. Umjesto stranih riječi za čije značenje nismo sigurni bolje je upotrebljavati hrvatske ri-ječi, jer je tada manje vjerojatno da ćemo upotrijebiti pleonazam. Umjesto alternativa može se reći i napisati mogućnost, umjesto minimalan najmanji, umjesto maksimalan najveći, umjesto opti-malan najbolji itd”.

K.T.

Pleonazmi UDRUGA DVA SKALINAU spomen na našeg dragog prijatelja Marija, 300,00 kuna prilažu Paulina i Tonći s obite-ljima.U spomen na dragog Marija Vlašića, umjesto cvijeća, Anka i Baldo Mojaš prilažu 200,00 kuna.U spomen na M. Anđu 400,00 kuna prilažu Dječji vrtići Du-brovnik.Anonimna donacija u humani-tarne svrhe 116,34 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:Mob: 095/368-9227

UDRUGA RINA MAŠERAU spomen na Pera Dadića,

sina naše susjede Jele, umjesto vijenca 300 kn prilaže obitelj Konsuo.Umjesto vijenca na spomen pok. Pera Dadića, obitelj Cosmai uplatila je 300 kn.Korisnici Udruge harno zahva-ljuju na donaciji.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT-U spomen na dragog gospara Maria Vlašića, umjesto cvijeća, Rino, Nine i Ivica Stanišić prila-žu 200,00 kn.Iskreno zahvaljujemo na pomo-ći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece.IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 099 380 67 63.

UČIMO HRVATSKI HUMANITARNI PRILOZI

IVO VUKOSAVIĆ, 1938.KSANTA NAKARADA SMOLČIĆPAŠA MALEČIĆ, 1972.ĐENI ČOLIĆ, 1984.LJERKA KRISTE, 1956.MARE ROKO, 1925.BLAŽENKO RAŠICA, 1955.MATO MATOVIĆ, 1935.MILEVA VOJVODA, 1922.NIKO VUKIČEVIĆ, 1948.VERONIKA LONČARIĆ, 1952.

VLAHO ARKULIN, 1980.JOSIP MATIĆ, 1940.SUADA DŽANO, 1964.ANTE SVILOKOS, 1945.JANJA SKARAMUCA, 1927.KATARINA MIROŠEVIĆ, 1937.ANDRIJA TURK, 1933.NIKŠA BRAJEVIĆ, 1950.DINKO NOVAK, 1967.ŠEFKIJA ELEZOVIĆ, 1930.

PREMINULI www.boninovo.hr

U sklopu izrade GEODETSKOG ELABORATA za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu diobe

katastarskih čestica i evidentiranja podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 644 u k.o. Broce izrađenog na

zahtjev stranki PRKAČIN MARIJA, PRKAČIN MARTIN i PRKAČIN SLAVA, pozivaju se nositelji prava na predmetnoj k.č. 644 u k.o.

Broce na predočavanje elaborata. Predočavanje geodetskog elaborata će se održati dana

26.11.2020.god. od 09:00 sati u prostorijama Geo Vrtine d.o.o. na adresi Vukovarska 30, 20000 Dubrovnik.

GEO VRTINE d.o.o.Grgurići 36, Slano, 099 2170 929

Na zahtjev investitora LOVRIĆ MARIJA, IVANA MAŽURANIĆA 10, DUBROVNIK, 20000 DUBROVNIK

izrađen je GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu dioba ili spajanje

katastarskih čestica na k.č. 1411/6 u k.o. BLATO. Pozivaju se vlasnici i posjednici predmetne i susjednih

katastarskih čestica na uvid u geodetski elaborat koji će se održati 08. prosinca 2020.g. u 10:00h u prostorijama

ureda (Vukovarska 24, II. kat). (Kontakt broj: 091/532-9385).

TERRA STUDIO d.o.o. Vukovarska 24

Dubrovnik

817 27.11.2020 glasgrada 47

IMPRESSUM

Glas Grada - List izlazi tjedno

Izdavač Tele5 d.o.o.

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

Direktorica Nina Stragarac Božanja

020 358 986 office@libertas.tv

Glavni urednik Antun Švago 020 358 988

glasgrada@gmail.com

MOZAiK Glavna urednica:

Dajana Brzica 020 358 986

mozaikgg@gmail.com

Fotoreporter Željko Tutnjević

Kreativni direktor Zvonimir Lasić

Tisak Tiskara Zagreb

Marketing Mihaela Tvrdiša tel: 020 358 980 fax: 020 311 992

tele5marketing@gmail.com

Redakcija Glas Grada

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

glasgrada@gmail.com www.glasgrada.com

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

-Preusmjerili smo se na jahte, parking služba radi odličan posao, preusmjerili smo cijene, zajedno sa Sanitatom uveli povoljnije uvjete za naše sugrađane što znači da imamo be-splatan parking. Prije je to bilo samo petkom, sada je to tako cijeli tjedan – kazao je, uz ostalo, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž 24.studenoga, predstavljajući rezultate poslovanja Društva u prvih 10 mje-seci ove godine, a dodijeljene su i jubilarne nagrade i zahvalnice zaposlenicima za dugo-godišnji rad.Prihodi Luke Dubrovnik u prvih 10 mjese-ci iznose 14 milijuna, a rashodi 13,9 milijuna kuna, istaknuo je na konferenciji za novinare.“Prvih deset mjeseci ove godine mi smo na nuli, prihodi i rashodi se prate. Mogu reći da u prvih deset mjeseci imamo manji plus pri-hoda u odnosu na rashode što znači da smo samoodrživi bez kruzera što je ravno čudu. Preusmjerili smo se na jahte, parking služ-ba radi odličan posao gdje imamo nikad više stalnih korisnika, preusmjerili smo cijene, zajedno sa Sanitatom uveli povoljnije uvjete za naše sugrađane što znači da imamo be-splatan parking. Prije je to bilo samo petkom, sada je to tako cijeli tjedan,” rekao je Željko

Raguž i istaknuo kako je to najbolji dokaz koji govori u prilog tezi o samoodrživosti Luke Dubrovnik.“Nakon rekordne 2019. godine, svi smo oče-kivali takvu 2020. no nažalost cijeli svijet je stao zbog situacije oko korona krize. Prven-stveno su bili pogođeni oni koji su vezani uz kruzere i uz avione. Govorilo se, “lako mu je biti predsjednik uprave Luke Dubrovnik, do-laze kruzeri, lako je tako uprihoditi. Da ih vi-dimo kad je došla korona? Mogu staviti ključ u bravu!” rekao je Raguž. Mišljenja je da su se lakše snašli u krizi jer su donijeli važnu odluku o štednji u dobrim vremenima. Uvijek je, kaže, govorio da tre-ba štedjeti kad je dobro, a danas se to, tvrdi, “pokazalo izvrsnim”.Luka Dubrovnik redovno isplaćuje plaće, podmiruje obveze, nemamo lipe duga pre-ma ikome - kaže Željko Raguž koji posebno zahvaljuje zaposlenicima Luke. Naime, 24.11. su za svoj dugogodišnji rad nagrađeni Zičri-ja Hebib, Stijepo Šakić, Nedžiba Mehić, Ljilja Ćatović, Mujo Zijadić, Miro Vukotić, Hazim Mujčinović, Marina Margaretić, Romana Ba-kara i Bećir Vugdalić.

LIBERO PORTAL, FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

LUKA DUBROVNIK

DODIJELJENE JUBILARNE NAGRADE I ZAHVALNICE

FOTO

: ŽEL

JKO

TU

TNJE

VIĆ

KONOBA VERANDA – HUMANITARNA AKCIJA OVE SUBOTE:

24 sata bez kompromisa za Opću bolnicu DubrovnikHumanitarna akcija „24h bez kompromisa“ održat će se u subotu, 28. studenog 2020. od 6h ujutro do ponoći istog dana. Ove godine bez kompromisa je s kompromisom, epidemiološ-ke mjere diktiraju ipak određene stvari, ali dobrotu u svima nama ne smijemo dopustiti da se mijenja, već da bude još jača. U konobi Veranda kuhamo 28.11. od 6h ujutro do ponoći. Gosti neće konobi plaćati hranu i piće, već novac doniraju za odjele Opće bolnice Du-brovnik koji brinu o djeci. Pozivamo ljude na širenje jedne lijepe ljudske priče. U prve dvije godine smo kupili dva CTG uređaja te monitor vitalnih funkcija za nedonoščad. Ove godine obzirom na situaciju prvenstveno želimo održati tradiciju, spram novaca koje skupimo do-nosimo u suradnji s bolnicom odluku što kupujemo.

KONOBA VERANDA, MAJA ANDRIĆ

INFO VIJESTI

MOŽDA SU MUŠKARCI IZUMILI VATRU, NO ŽENE SU IZUMILE KAKO SE IGRATI S NJOM.

Cendance Bergen

www.glasgrada.hrtjednik s najvećom nakladom u županiji

MISAO TJEDNA

Prestižni američki časopis posvećen putovanjima Conde Nast Traveller uvrstio je Dubrovnik i dubrovačko područje u top 10 najpoželjnijih europskih destinacija za putovanja u 2021. godi-ni, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin. U članku „Top 10 best places to visit in Europe in 2021“ Hrvatska se našla na devetom mjestu najatraktivnijih destinacija za iduću godinu. Osim Hrvatske, na popisu su se našle destinacije poput Azorskih otoka, talijanskog Sa-lenta, grčke Chanie, Helsinkija te Slovenije. Dubrovnik je predstavljen kao popularno odredište za fanove serije Game of Thrones, ali i kao grad poznat po blizini prekrasnih Elafit-skih otoka Koločepa, Šipana i Lopuda. Lopud je posebno istaknut kao grad s prekrasnim franjevačkim samostanom iz 15. stoljeća, je-dinstvenim kamenim kućama i egzotičnim vrtovima.Također, renomirani američki portal Travel Pulse Hrvatsku je uvr-stio na popis 20 zemalja u koje američki građani slobodno mogu putovati ove zime, uz predočenje negativnog testa na korona virus. Riječ je o portalu koji od 2002. godine objavljuje vijesti iz svjetske turističke industrije, kao i važne informacije o destinacijama i do-bavljačima.

CONDE NAST TRAVELLER

Dubrovnik i dubrovačko područje u top 10 najpoželjnijih europskih destinacija u 2021.

KADAR JEDAN,

ZADNJE VRIJEDANBY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

FOTO

: MAR

TIN

ZAN

GER

L