broj 847 / 25.6.2021. / godište XVIIlist je besplatan ISSN 2757-0703

glasgrada

str. 18 str. 43

EU FONDOVI Vatrogasno vozilo stiglo u Župu dubrovačku

NOVI FELJTONRatne devedesete s druge strane

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKUSvečane promocije studenata

str. 11

FOTO: GRUDA.ORG

SLAVENOVIH 100 GODINA

2 glasgrada 25.6.2021. 847

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Dio godine od kraja travnja do kraja lipnja u Hrvatskoj uvijek je obilježen prijeporima oko odnosa prema dijelu hrvatske novije povijesti koji se odnosi na Drugi svjetski rat. Razlog za to je taj što se u navedenom razdoblju održa-vaju komemoracije u Jasenovcu i na Bleibur-gu te obilježavanje Dana antifašističke borbe.Unutar ovog teksta pokušat ću objasniti ra-zloge za uvođenje ovog praznika te prijepore i kontroverze koje se uz njega vezuju, a za-diru u problematiku nacionalnog sjećanja i službenih politika povijesti.Kako bismo razumjeli prijepore oko Dana antifašističke borbe, potrebno je najprije razjasniti što se navedenog dana obilježava. Radi se o tome da je 22. lipnja 1941. godine formiran Sisački partizanski odred kao prva partizanska jedinica u okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Naime, istoga dana nacistička Njemačka je napala Sovjetski Savez na što su se sisački komunisti, ocijenivši da je do-šao trenutak za pokretanje oružane borbe, sklonili u šikaru pored sela Žabno (u srpnju su se prebacili u šumu Brezovica) i formirali partizanski odred koji je ubrzo počeo s izvr-šavanjem oružanih akcija, uglavnom diverzija i sabotaža na željezničkim prugama. Kada su ustaše u rujnu pokrenule veliku vojnu akci-ju protiv odreda, Sisački odred se probio iz obruča prema Savi te se prebacio na područ-je Banije, gdje je izvršeno spajanje s banijskim partizanima. Pošto su banijski partizani bili većinom Srbi, a većinu u Sisačkom odredu činili su Hrvati, smatra se da je dolazak Si-sačkog odreda na Baniju imao odlučujuću važnost za suzbijanje velikosrpskih tendenci-ja među banijskim Srbima i njihovo opredje-ljenje za partizanski pokret. Dakle, možemo zaključiti kako se nije radilo o činu masovnog ustanka, nego o individualnoj akciji sisačkih komunista koja je ipak bila važna za početak jugoslavenskog partizanskog pokreta zbog pridobivanja banijskih Srba i zato jer se radilo o prvom partizanskom odredu u Jugoslaviji.Međutim, tijekom postojanja socijalističke Jugoslavije osnivanje Sisačkog odreda nije obilježavano na razini Socijalističke Republi-ke Hrvatske, kao ni na jugoslavenskoj razini. U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj tada je kao republički praznik obilježavan 27. srpnja, Dan ustanka naroda Hrvatske. Toga dana je na području Like i jugozapadne Bosne izbio masovni ustanak srpskog stanovništva pod vodstvom komunista kao reakcija na ustaš-ke progone Srba. Kao razlozi za takvu odluku navode se činjenica da je tada stvoren prvi slobodni partizanski teritorij (na području Like) te politika povijesti jugoslavenskih ko-munista koja je težila obnavljanju uzajamnog povjerenja između Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Međutim, promjenom ideološko-političkog konteksta zbog raspada socijalističke Jugo-slavije spomenuti datum je postao sporan. Stoga se u samostalnoj Republici Hrvatskoj

prestalo slaviti Dan ustanka naroda Hrvatske uz istovremeno uvođenje Dana antifašističke borbe kao državnog praznika od 1991. godi-ne. Razloge za ove promjene treba potražiti u pomirbenoj ideologiji tada vladajuće Hrvat-ske demokratske zajednice na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđma-nom.Naime, u sklopu HDZ-a Tuđman je želio oku-piti djecu partizana i djecu ustaša kako bi se zajedno borili za suverenu i neovisnu Hrvat-sku. Kako bi ostvario ovu ideju, Tuđman je želio očuvati sjećanje na antifašističku borbu hrvatskih partizana, kojima je priznavao dr-žavotvornu ulogu navodeći kako su svojom borbom spriječili uspostavu četničke vlasti u Jugoslaviji uz istovremenu uspostavu po-stojećih hrvatskih granica, što je uključiva-lo i vraćanje matici Hrvatskoj onih teritorija koji su joj oduzeti od strane Italije. Međutim, pošto je trebalo prilagoditi sjećanje na parti-zanski pokret ideji nacionalne pomirbe, od-lučeno je da se kao Dan antifašističke borbe obilježava dan formiranja Sisačkog odreda, pošto su pripadnici Sisačkog odreda u većini bili Hrvati.Istovremeno je iz državnog kalendara izba-čen spomenuti Dan ustanka naroda Hrvat-ske, što se obrazlagalo kontroverzama veza-nim za lički ustanak (tj. pokoljima hrvatskog i muslimanskog stanovništva od strane dijela ustanika) te tezom da je bivši jugoslavenski režim nametnuo taj datum Hrvatskoj kako bi obezvrijedio hrvatski doprinos jugoslaven-skom partizanskom pokretu.Da zaključimo, 90-ih godina prošlog stoljeća borci Sisačkog odreda post festum su afirmi-rani kao borci za hrvatsku državnost u okvi-ru Jugoslavije čiji su ideali iznevjereni nakon 1945. godine, što se odražavalo i u marginali-zaciji Sisačkog odreda unutar jugoslavenske politike sjećanja. Kroz ovakvu interpretaciju implicitno je naglašena i važnost Tuđmana kao državnika koji je, stvarajući samostalnu Hrvatsku, istovremeno vratio zasluženi di-gnitet borcima Sisačkog odreda.S obzirom na to da je uvođenje Dana antifa-šističke borbe kao državnog praznika izvorno Tuđmanova zamisao, zanimljivo je analizirati diskurs velikog dijela današnje hrvatske de-snice koja se intenzivno poziva na Tuđmana, ali istovremeno teži potpunom brisanju anti-fašističke borbe iz nacionalnog sjećanja. Dok je Tuđman već u prvom stranačkom progra-mu HDZ-a isticao važnost pozitivnog nasli-jeđa onog dijela hrvatske ljevice koja je po-stavljala zahtjev za samoodređenjem, mnogi istaknuti predstavnici današnje hrvatske de-snice rade na uklanjanju svih tragova sjećanja na partizanski pokret, pozivajući se pritom na tezu o izjednačavanju svih totalitarizama. Po ovakvim tezama, hrvatski i jugoslavenski komunisti krenuli su u borbu protiv fašizma tek nakon što je napadnut Sovjetski Savez, da

bi potom iskoristili rat za provođenje socija-lističke revolucije i zavođenje jednopartijskog sustava.Međutim, u tom kontekstu smatram potreb-nim naglasiti kako većini radikalnih desniča-ra koji istupaju s ovakvim tezama ne smeta primarno to što je poslijeratni jednopartijski sustav bio nedemokratski, nego to što je po-stojao unutar jugoslavenskog okvira koji za njih predstavlja apsolutno zlo. O tome govo-re i zahtjevi radikalnih desničara poput npr. Zlatka Hasanbegovića da se ukine Dan anti-fašističke borbe uz istovremeno afirmiranje Domovinskog rata kao nulte točke hrvatske povijesti i jedinog izvora hrvatske državnosti. Istovremeno se tvrdi kako se toga dana nije dogodilo ništa značajno te da Sisački odred ustvari nije ni postojao, nego da su sisački komunisti pobjegli zbog straha da će biti uhi-ćeni. Međutim, može se reći da je to manje bitno, s obzirom na to da je očito kako je za spomenuti dio hrvatske desnice Dan antifa-šističke borbe problematičan prvenstveno zbog njegove neraskidive povezanosti za ju-goslavenski državni okvir.Istovremeno antifašistički orijentirane gru-pe i pojedinci unutar Hrvatske ističu kako je jugoslavenski partizanski pokret spriječio uspostavu četničke vlasti u Jugoslaviji i ute-meljio današnje granice Hrvatske, pri čemu nerijetko navode i da je Hrvatska u odnosu na druge krajeve Jugoslavije dala najveći do-prinos tom pokretu. Riječ je, dakle, o među-sobno nepomirljivim pozicijama koje je teško moguće pomiriti. Pošto su objašnjeni razlozi za uvođenje Dana antifašističke borbe kao praznika te suvre-meni prijepori oko tog praznika, koji se ne mogu promatrati izvan konteksta širih pri-jepora oko odnosa prema antifašističkom naslijeđu Hrvatske, postavlja se pitanje je li moguće prevladati ove sukobe?U Hrvatskoj velik broj građana smatra kako rasprave o ovim temama treba ignorirati jer Hrvatska ima puno većih ekonomsko-egzi-stencijalnih problema. Međutim, ovakve in-terpretacije ovog problema zanemaruju či-njenicu da se radi o fundamentalnom pitanju za hrvatski državni identitet pošto Republika Hrvatska baštini granice Socijalističke Repu-blike Hrvatske, a u izvorišnim osnovama Us-tava Republike Hrvatske još 1990. godine je navedeno kako se hrvatski suverenitet, izme-đu ostaloga, temelji i na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske. Stoga je nužno težiti po-stizanju minimalnog konsenzusa o ovoj temi, koji bi trebao uključivati priznavanje zasluga partizanskom pokretu za utvrđivanje granica Republike Hrvatske i poraz četništva u Dru-gom svjetskom ratu uz istovremenu osudu poslijeratnih zločina tog pokreta.

VIDO KAZNAČIĆ, PRVOSTUPNIK POLITOLOGIJE

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Zašto se obilježava i zašto je predmet diskusija?

847 25.6.2021. glasgrada 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-ne-retvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim oso-bama u kojima je jedna osoba teže, a dvije su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 860 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima pre-kršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 528 osoba sankcionirano zbog pre-koračenja dopuštene brzine kretanja, 84 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 14 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 27 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 22 mjere poduzete zbog nepropi-snog pretjecanja i 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustav-ljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u MetkovićuNajveća koncentracija alkohola od 2,24 g/kg izmjerena je u ve-černjim satima, 18. lipnja, 44-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne pro-metne kontrole u Ulici Petra Krešimira. Vozač je isključen iz prometa, a utvrđeno je i da prilikom vožnje nije koristio sigurnosni pojas kao i da se tijekom vožnje nije držao svo-je strane kolničke trake. Vozač je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 11.800,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije.

Najveća novčana kazna izrečena je u Župi dubrovačkojNajveća novčana kazna u iznosu od 23.800,00 kuna izrečena je 22-godišnjem vozaču motocikla bez registarskih oznaka koji je u poslijepodnevnim satima 14. lipnja, zaustavljen prilikom prometne kontrole u mjestu Čibača u Župi dubrovačkoj. Vozač je upravljao neregistriranim vozilom, kod sebe nije imao vozačku i prometnu dozvolu, odbio se alkotestirati, nije imao osobnu iskaznicu te je za-tečen s manjom količinom marihuane. Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog na gore navedeni novčani iznos. Također mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „A2“ kategorije u trajanju od tri mje-seca.

Rezultati 24-satne pojačanog nadzora alkohola i droga u cestovnom prometuKako je bilo najavljeno, policijski službenici prometne policije ove Policijske uprave u subotu od 7 do nedjelje u 7 sati proveli su konti-nuirani 24-satni nadzor sudionika u prometu koji su pod utjecajem alkohola i droga. Kontrolirano je ukupno 576 vozila, a utvrđeno je da je ukupno 6 vozača vozilom upravljalo pod utjecajem alkohola, dok vozača koji su vozilom upravljali pod utjecajem droga nije bilo.

Prevarom oštetio 33-godišnjaka za 53 tisuće kunaDovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične policije Gruda 41-godišnjak se sumnjiči da je tije-kom lipnja 2019. g., u namjeri da se novčano okoristi, od 33-godiš-njaka primio novčani iznos od 46 tisuća kuna, a potom i dodatnih 7 tisuća kuna na ime nabave materijala i dogovorenih građevinskih radova njegove obiteljske kuće u Konavlima, premda je znao da do-govorene radove neće izvršiti niti za to nabaviti potreban građevin-ski materijal.Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Prijevara“ policija pro-tiv osumnjičenog nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku podnosi kaznenu prijavu.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA

PRIOPĆENJE JADRANSKIH LUKSUZNIH HOTELA

Obavijest o odvajanju hotela Croatia od Jadranskih luksuznih hotela d.d. te osnivanju novog društva Hotel Croatia d.d.Jadranski luksuzni hoteli d.d. ( Adriatic Luxury Hotels ) kao jedan od lidera luksuznog hotelijerstva u Hrvatskoj, a kako bi bili u mo-gućnosti ostvariti nove strateške ciljeve, odlučili su se na izmjenu u strukturi svog portfelja. Hotel Croatia, zajedno s pripadajućom imovinom, odvaja se od Ja-dranskih luksuznih hotela d.d. na način da se imovina prenosi na novo društvo koje se osniva - Hotel Croatia d.d. Tako bi provedbom ove statusne promjene postojala dva dionička društva - Jadranski luksuzni hoteli d.d. i Hotel Croatia d.d., a dovršetak procesa se oče-kuje krajem kolovoza 2021.Nastavljajući dosadašnju poslovnu politiku, Jadranski luksuzni ho-teli d.d. ( Adriatic Luxury Hotels ) ostaju usmjereni na tržište luksu-znog hotelijerstva i to je ključni element i budućih ciljeva Društva. Izdvajanje hotela Croatia omogućuje novoosnovanoj tvrtki, Hotel Croatia d.d., iskorištavanje punog potencijala i kompetitivnost na novim tržištima, a očekuje se da će isto pridonijeti i disperziji rizika oslanjanja primarno na tržišnu nišu visoko platežnog turizma. Svi zaposlenici čiji će ugovori o radu biti preneseni na novo društvo, zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koja su stekli do dana pre-nošenja ugovora o radu, a novo društvo preuzima kao poslodavac sva prava i obveze iz prenesenih ugovora o radu u neizmijenjenom obliku i opsegu i to s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa.Jadranski luksuzni hoteli d.d. će i nakon dovršetka procesa nastaviti upravljati Hotelom Croatia, odnosno novoosnovanom tvrtkom.

ZRINKA MARINOVIĆ, ODNOSI S JAVNOŠĆU

Na Kantafigu u ulici Pape Ivana Pavla II. postavlje-na je rešet-ka koja štiti prolaznike da ne upadnu u kanal za od-vodnju vode. M e đ u t i m , neke rešetke nedostaju pa postoji mo-gućnost da neki prolaznik strada. Treba-lo bi postaviti nove rešetke.

ZDRAVKO TROJANOVIĆ

TROJO

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Gdje su rešetke?

4 glasgrada 25.6.2021. 847

U Župi dubrovačkoj 21.lipnja je održan rad-ni sastanak gradonačelnika Grada Dubrov-nika Mata Frankovića s načelnikom općine Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Tema sastanka bila je tijek i nastavak radova na izgradnji gro-blja, kao i osvrt na dosadašnju dinamiku re-alizacije ovog kapitalnog projekta, posebice s obzirom na financijsku krizu uzrokovanu virusom COVID-19 i drastično smanjene prihode proračuna. U tom kontekstu, na sastanku se razgovaralo o modelima fi-nanciranja druge etape projekta za koji je prethodno ishođena pravomoćna dozvo-la, a obuhvatit će izgradnju samih uko-pnih mjesta i objekata u obuhvata groblja. Društvo Groblje Dubac, rečeno je, uskoro će započeti s pozivima građanima koji su

podnijeli zahtjeve za grobnim mjestima, a dodjela istih će se obavljati prema redosli-jedu zaprimanja zahtjeva. Broj zaprimljenih zahtjeva nešto je manji od 1900, a ovisno o tipu grobnice cijene će se kretati od 46 do 81 tisuću kuna. Na gradilištu su u tijeku završni radovi na izgradnji 1. etape, a koja uz jednokilometarsku dvotračnu cestu sa svom potrebnom infrastrukturom uključu-je dva velika parkirališta s 200 mjesta, no-gostup, stepeništa, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Predvi-

đa se kako će ova faza biti u potpunosti za-vršena do kraja 2021., s obzirom na to da su se radovi zbog situacije s koronavirusom u proteklom razdoblju odvijali smanjenim in-tenzitetom. Groblje Dubac složen je i važan projekt za Grad Dubrovnik i Župu dubro-vačku jer će građanima nakon niza godina omogućiti kupovinu grobnica po prihvatlji-vim cijenama. Ukupno je na ovom prostoru moguće smjestiti 3.550 grobnih mjesta, što će se sukladno potrebama i zahtjevima, do-građivati u narednim razdobljima.

Povodom ostvarenog iznimnog uspjeha na juniorskom prvenstvu Hrvatske, gradonačel-nik Grada Dubrovnika Mato Franković i za-mjenica gradonačelnika Jelka Tepšić 21.lipnja su primili Leona Đapića, Kristiana Konjevoda te njihovog trenera Marija Đapića, članove Judo kluba Ura Nage. Mladi juniori osvoji-li su broncu u kategoriji do 66 odnosno do 100 kilograma. U konkurenciji među 155 ju-doka iz 35 klubova, Konjevod je do medalje stigao s pobjedom i porazom, a Đapić je na-kon poraza na startu nanizao četiri pobjede. Gradonačelnik Franković i zamjenica Tepšić ovom su prilikom čestitali dubrovačkim ju-dašima na ostvarenim izvanrednim rezulta-tima i sjajnom odrađenom natjecanju u Za-

grebu. Gradonačelnik Franković u razgovoru je istaknuo kako Grad kontinuirano ulaže u sportsku infrastrukturu i razvoj sporta te će to nastaviti i dalje, kako bi svi mladi sporta-ši i sportašice mogli dosegnuti maksimum svojih potencijala u adekvatnim uvjetima za trening. Jedna od posljednjih investicija je adaptacija sportske dvorane za borilačke sportove u prostoru bivše „Stanice za teh-nički prijem vozila“ u Gospinom polju, kazao je gradonačelnik. Grad Dubrovnik klubovima će pružiti i logističku pomoć kako bi se u potpunosti ispunili svi zahtjevi za napredo-vanje mladih članova Ura Nage i drugih judo klubova koji djeluju na gradskom području, usuglašeno je na sastanku.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ I NAČELNIK NARDELLI

O modelima financiranja groblja Dubac

GRAD KONTINUIRANO ULAŽE U SPORTSKU INFRASTRUKTURU I RAZVOJ SPORTA

Gradonačelnik Franković primio brončane judaše

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dao je intervju novinaru nizo-zemskog dnevnog lista Algemeen Dagblad (AD).Novinar Thijs Kettenis dopisnik je za pod-ručje jugoistočne Europe tog visokotiraž-nog lista utemeljenog u Rotterdamu još 1946. godine, a s gradonačelnikom Fran-kovićem razgovarao je na temu povratka turizma kao najzastupljenije gospodarske grane, ali i o putu koji je Dubrovnik prošao u posljednjem četverogodišnjem razdoblju, a koji su okarakterizirale borba s prekomjer-nim turizmom na početku mandata te pot-puno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti u pandemiji.

URED GRADONAČELNIKA

Intervju gradonačelnika za nizozemski dnevni list

847 25.6.2021. glasgrada 5

Sukladno mjerama i aktivnostima Strategije za izjednačavanje mo-gućnosti osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik je 16. lipnja postavio dizala za osobe s invaliditetom u Suđurđu na otoku Šipanu, mjestu Lopud na otoku Lopudu te u Donjem Čelu na Kalmoti. Prije desetak dana postavila su se dizala na dvije lokaci-je u Zatonu (u Zatonu Velikom i na plaži kod postaje Vatrogasnog doma), na plaži Mandrač u Solitudu te na plaži Copacabana. Gra-donačelnik Grada Dubrovnika prošle je godine svojim zaključkom imenovao Koordinacijski tim za praćenje i međusobno obavješta-vanje o stanju dizala za osobe s invaliditetom na području Grada Dubrovnika te za ažurno otklanjanje kvarova. Svoju opravdanost i učinkovitost Koordinacijski tim pokazao je na primjeru prošlogo-dišnje hitne intervencije na otklanjaju oštećenja na dizalu u Suđu-rđu, kad se u najkraćem mogućem vremenu od dojave o nestabil-nosti dizala izgradila nova podloga i ponovo postavilo dizalo. Sve radnje oko postavljanja i održavanja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama koordiniraju dva gradska odjela: Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more te Upravni odjel za obrazo-vanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s tajnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik i koncesionarima plaža.

NA ŠIPANU, LOPUDU I KALAMOTI

Grad Dubrovnik postavio dizala za osobe s invaliditetom

KONSTITUIRANA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Terezina Orlić izabrana za predsjednicuTerezina Orlić iz Dubrovačkog demokratskog sabora izabrana je za predsjednicu Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske župa-nije na sjednici, održanoj u srijedu, 23.lipnja. Kao jedini kandidat za to mjesto, izabrana je većinom glasova. Vijećnici Mosta bili su suz-držani. Za potpredsjednike Županijska skupštine izabrani su Nikša Sentić (HDZ) i Fani Favro Bukvić (SDP) Novi saziv Skupštine Dubro-vačko-neretvanske županije broji 37 vijećnika: 17 iz redova HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, osam je vijećnika Mosta, šest je iz koalicije SDP-a i HNS-a, Dubrovački demokratski sabor ima tri vi-jećnička mjesta, a isto toliko i KLGB Srđ je Grad.

LIBERTAS TELEVIZIJA

www.libertas.tv

SKINI. POKRENI.

GLEDAJ!

6 glasgrada 25.6.2021. 847

GRAD DUBROVNIK

OD PONEDJELJKA, 21. LIPNJA 2021.

Spasioci ponovno na plažama Grad Dubrovnik i ove godine financira program ‘’Crveni križ u Gra-du’’ – Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja na dubrovačkim plažama. Nastavlja se tako dugogodišnja praksa, a 15 spasioca Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik, koji su prošli edukaciju, krenuli su s radom na gradskim plažama od ponedjeljka 21. lipnja. Bit će prisutni svakodnevno od 10 do 18 sati na plažama na Dančama, Mandraču, Bellevueu, Šuliću, Štikovici, Zatonu Malom i Orašcu. Ujedno se na plaži Mandrač formira Spasilačka postaja, gdje će biti i baza plovila ‘Rescue Runner’, koje služi za spašavanje na moru. Ovaj skuter nabavljen je prošle godine sredstvima Grada Dubrovni-ka, a dubrovački Crveni križ prvi je u Hrvatskoj dobio ovakvo plovilo. Spasilačka postaja na Mandraču nalazit će se na dijelu plaže namije-njenom osobama s invaliditetom te će djelatnici biti na raspolaganju za pomoć kod korištenja liftera za spuštanje i izlazak iz mora. Grad Dubrovnik je za Službu spašavanja na plažama Crvenog križa Dubrov-nik u Proračunu za ovu godinu osigurao iznos od 500.000,00 kuna.

Nakon što je Plan upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika jed-noglasno usvojen na Gradskom vijeću u proteklom sazivu, 18.lipnja su predstavnici Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić te ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaela Skurić, održali sastanak u Ministarstvu kulture i medija s ministri-com Ninom Obuljen Koržinek i pomoćnikom ministrice Davorom Trupkovićem sa suradnicima vezano za daljnju provedbu Plana upravljanja. Dogovoreni su daljnji koraci za izmjene Zakona o ob-novi spomeničke cjeline Dubrovnika, a koji će biti pravna osnova po kojoj će Zavod za obnovu koordinirati provedbu Plana upravlja-nja. Govorilo se i o unapređenju funkcije ZODa i postavljana modela koji će na primjeru Dubrovnika poslužiti i za ostala svjetska dobra UNESCO-a u Republici Hrvatskoj. Dogovoreno je također da će se Grad Dubrovnik pismom namjere obratiti Ministarstvu kulture i medija vezano za daljnju suradnju i osnaživanje kapaciteta Zavoda za obnovu Dubrovnika. Plan upravljanja je dokument koji je posta-vio okvir za upravljanje lokalitetom svjetskog dobra “Starog grada Dubrovnika” kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno ra-zvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i kori-štenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, zajedno s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i dubrovač-ko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, obišao je 17.lipnja radove na rekonstrukciji luke u Donjem Čelu na Koločepu.‘’Ovo je jedan od osam EU projekata rekonstrukcije luka u Dubro-vačko-neretvanskoj županiji, po čemu ova županija prednjači u RH. Projekt ide jako dobro, zadovoljni smo i prema podacima od izvođača, radovi bi mogli biti završeni i prije predviđenog roka, koji je 15. prosinca ove godine’’, rekao je ovom prigodom ministar Oleg Butković.Vrijednost projekta “Rekonstrukcija luke za javni promet u naselju Donje Čelo – otok Koločep” je oko 30 milijuna kuna i najvećim se dijelom, u iznosu od 85 posto ukupne cijene, financira iz europskog Kohezijskog fonda, a ostatak od 15 posto osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.Gradonačelnik Mato Franković ovom se prigodom zahvalio Župa-nijskoj lučkoj upravi, Županiji dubrovačko-neretvanskoj i resornom Ministarstvu na ulaganju u lučku infrastrukturu Elafitskih otoka.‘’Navedeno smatramo vrlo bitnim jer podiže kvalitetu života na našim Elafitskim otocima. Ono na čemu mi radimo jest ulaganje u komunalnu infrastrukturu, odnosno izgradnja vodoopskrbne i ka-nalizacijske mreže na našim otocima. Na Lopudu smo počeli, na Šipan ćemo vrlo skoro, a na Kalamoti ćemo prvo dogovoriti trasu s mještanima, a potom nakon izmjene projekta krenuti u daljnju pripremu za izvođenje radova izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže’’, naglasio je gradonačelnik Franković.Prije obilaska održan je i sastanak na kojem se razgovaralo o pro-jektima na području Grada i Županije, između ostalog i o mogućno-sti financiranja ceste Tamarić u Mokošici. Za navedenu cestu Grad Dubrovnik već je ishodio građevinsku dozvolu, a njezinom izgrad-njom i spajanjem s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Ko-molac-Sustjepan, uvelike će se rasteretiti promet Ulicom Bartola Kašića u Mokošici, kao i olakšati pristup školi i vrtiću.

SASTANAK U MINISTARSTVU KULTURE I MEDIJA

Dogovoreni daljnji koraci za provedbu Plana upravljanja

NA KALAMOTI

Gradonačelnik s ministrom Butkovićem obišao radove na izgradnji luke

847 25.6.2021. glasgrada 7

8 glasgrada 25.6.2021. 847

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

U Komarni na gradilištu Pelješkog mosta 17.lip-nja je održana koordinacija investitora i izvođača radova projekta „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, kojoj su nazočili ministar Oleg But-ković sa državnim tajnikom Josipom Bilaverom, župan Nikola Dobroslavić i zamjenik Joško Ce-balo, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić sa suradnicima, kao i predstavnici izvo-đača – tvrtki Strabag i AVAX te CRBC te nadzora. Također, na koordinaciji su bili i gradonačelnik Grada Metkovića Dalibor Milan, načelnici općina Slivno i Ston Smiljan Mustapić i Vedran Antu-nica kao i ravnatelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan i direktor Dubrovnik cesta Roberto Krile.Ministar Oleg Butković je izrazio zadovoljstvo prije svega činjenicom da su na koordinaciji bili svi izvođači radova kao i nadzor pa je bilo mo-gućnosti da se svaka faza radova ovog projekta prodiskutira. „U ovom trenutku situacija je vrlo dobra, povoljna, a što se tiče mosta posljednja pošiljka čeličnih konstrukcija je došla na gradi-lišta i do kraja kolovoza će biti spojen hrvatski teritorij. Nakon toga idu radnje pripreme kol-ničkog zastora i asfaltiranja i to sve skupa ide dobrom dinamikom. Izražavam ovom prilikom veliko zadovoljstvo izvođačem, ali i investitorom Hrvatskim cestama, jer smo unatoč problemima koje je uzrokovala pandemija koronavirusa u vr-huncu izvedbe cijelog projekta.“, rekao je mini-star. Kada je riječ o preostalim fazama projekta „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, dodao je ministar, Faza 2 gdje je izvođač austrij-ski Strabag ide dobrom dinamikom, na toj dio-nici nema kašnjenja i predviđeno je da će radovi

biti gotovi sredinom srpnja. „U trećoj i četvrtoj fazi, koje izvodi grčki AVAX, je u početku bilo kašnjenja no sada se ulovila dinamika, tu su ra-dovi na tunelima, a sva čelična konstrukcija i za viadukt Prapratno i most Ston je u potpunosti izrađena u Brodosplitu i sljedeći tjedan će kre-nuti prema gradilištu na montažu, pa je u tom smislu situacija jako dobra.“, rekao je ministar Butković naglasivši kako je najvažnije kako će hrvatski teritorij napokon biti spojen i kako će sljedeće godine u ovo vrijeme most biti završen i moći ćemo ga pustiti u promet.Zadovoljstvo dinamikom radova izrazio je i žu-pan Nikola Dobroslavić, kazavši kako sve zajed-no izgleda vrlo optimistično. „Veselimo se da će ovaj milenijski projekt, koji nije samo važan za Dubrovačko-neretvansku županiju koju spaja u jedinstvenu cjelinu već i za Republiku Hrvatsku jer spaja dva odvojena dijela teritorija, napokon završiti. Zahvalni smo Vladi RH što je podržala ovaj projekt, koji je inicirala upravo Dubrovač-ko-neretvanska županija, kao i Ministarstvu i Hrvatskim cestama na odličnom vođenju ovog zahtjevnog projekta, kojemu se već nazire zavr-šetak.Da radovi dobro napreduju potvrdio je i pred-sjednik Uprave Hrvatskih cesta, investitora pro-jekta, Josip Škorić, rekavši kako vjeruje da će cijeli projekt biti završen u zadanim rokovima. Montaža rasponske konstrukcije ide jako dobro, završeno je oko 80 posto radova i u kontinuitetu je spojeno između 700 i 800 metara mosta i oče-kujemo završetak projekta u rokovima koji su za most polovina siječnja, a za pristupne ceste kraj lipnja sljedeće godine.

ŽUPAN PREDSJEDAO SASTANKOM RADNE SKUPINE EOR-a

Podrška zemljama zapadnog Balkana za ulazak u EU, ali uz ispunjenje uvjetaŽupan Nikola Dobroslavić pred-sjedao je sastanku Radne skupi-ne Europskog odbora regija za odnose sa zapadnim Balkanom. Sastanak o Albaniji za temu imao je Uključivanje lokalnih i regio-nalnih vlasti u proces pristupa-nja EU-u te Održivi oporavak od krize uzrokovane COVID-om 19 u Albaniji.Župan Dobroslavić u svom izla-ganju govorio je o važnosti konti-nuirane podrške lokalnim i regi-onalnim vlastima u Albaniji kroz Europski odbor regija i njegova relevantna tijela za suradnju, ali i potrebu za jačom vidljivošću ak-tivnosti tih tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini te u tom kon-tekstu ukazao na važnost žurnog osnivanja zajedničkog savjeto-davnog odbora s Albanijom. Ta-kođer, župan je izrazio uvjerenje u što skorije usvajanje pregova-račkog okvira za Albaniju i Make-doniju u Vijeću EU-a te podršku pristupanju u EU svih zemalja za-padnog Balkana uz ispunjavanje obveza iz pristupnog procesa.Na sastanku su uz članove Rad-ne skupine govorili i zamjenici ministara unutrašnjih poslova i turizma Republike Albanije, ve-leposlanica albanske misije pri Europskoj uniji, stručnjaci iz Eu-ropske komisije te predsjednici regionalnih vijeća i gradonačel-nici iz Albanije. Glavni cilj Radne skupine Europskog odbora regija za zapadni Balkan je promicati dijalog i suradnju u vezi s rele-vantnim pitanjima od zajednič-kog interesa između lokalnih i regionalnih vlasti EU-a i lokalnih vlasti zemalja u procesu prošire-nja EU-a.

U NAZOČNOSTI MINISTRA I ŽUPANA

NA GRADILIŠTU PELJEŠKOG MOSTA ODRŽANA KOORDINACIJA IZVOĐAČA I INVESTITORA PROJEKTA

847 25.6.2021. glasgrada 9

Povodom Dana antifašističke borbe predstavnici Dubrovačko-ne-retvanske županije na čelu sa zamjenikom župana Joškom Cebalom položili su 21.lipnja vijenac u Spomen-grobnici boraca Narodno-oslobodilačkog rata na Boninovu.Počast stradalima ovom su prigodom odali i predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, kao i predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i MORH-a – Hrvatske ratne mornarice.

ZLATNA NARANČA

Odabrani najbolji primjeri ruralnog turizma u DNŽ za 2021. godinuProces odabira kandidata za nagradu ‘Zlatna naranča’ – najbolji pri-mjeri ruralnog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uspješno je završen za 2021. godinu. Naime, Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA projekt ‘Zlatna naranča’ kontinuirano pro-vode od 2015. godine, ali zbog pandemije koronavirusa u 2020. godini nije bilo obilazaka kandidata, a time i priznanja i zaslužene promocije najizvrsnijima. Na natječaj je u 2020. godini prijavljeno je rekordnih 35 poslovnih subjekata s područja cijele Županije te je ocjenjivačka komisija, koju odlukom župana Nikole Dobroslavića čine predstavni-ci Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ, Turističke zajedni-ce DNŽ, HGK – Županijske komore Dubrovnik te Regionalne agencije DUNEA, u dva kruga izbora odabrala najbolje primjere ruralnog turiz-ma. Na temelju pristiglih prijava i popratne dokumentacije odabrano je sedam finalista u prvom krugu ocjenjivanja. U drugom krugu komi-sija ‘Zlatne naranče’ kao i predstavnici povjerenstva za izbor kandidata za nacionalnu nagradu ‘Suncokret ruralnog turizma’, obišli su finaliste s otoka Korčule i Lastova, Neretve, Pelješca i grada Dubrovnika. Pro-vjerom na terenu odabrano je pet najboljih – prva tri mjesta nagrade ‘Zlatna naranča’ te dvoje dobitnika u posebnim kategorijama ‘Atrakci-je u ponudi ruralnog turizma’ te ‘Tradicijski proizvod’. Pobjednicima će, uz statuu Zlatne naranče i povelju, biti uručeni i novčani iznosi od 2.000 do 5.000 kuna za unapređenje svog poslovanja, a svečana dodjela planirana je u petak, 25. lipnja 2021. kada će župan Nikola Do-broslavić uručit nagrade i priznanja, a tada će javno biti poznata ime-na nagrađenih. Podsjetimo, nagradu ‘Zlatna naranča’ za 2019. godinu osvojila je ‘Konoba Maha’ s otoka Korčule, dok je drugo mjesto pripalo OPG-u Marin Knez s Pobrežja, a Agroturizam Kapor iz Orebića osvojio je treće mjesto. Posebnu nagradu u kategoriji ‘Atrakcije u ponudi ru-ralnog turizma’ za 2019. godinu zaslužili su Etnografska zbirka Barilo smještena u samom centru Blata te Školjkarstvo Antonio iz Zamasline. Nagradu za ‘Tradicijski proizvod’ 2019. dobio je OPG Anica Bažika iz Lumbarde, vlasnici oznake Hrvatski otočni proizvod.

U suradnji Regionalne agencije DUNEA i Sveučilišta u Dubrovnik u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku na Bistrini, a u sklopu pro-vedbe tri EU projekta MARLESS, BLUEfasma i SeaClear održano je ‘Plavo događanje’ tijekom kojeg su prisutnim predstavljeni projekti te koncept Zajednice prakse za otpad u moru.Poveznica ova tri projekta su teme inovativnih tehnologija održi-vog razvoja, zaštite morskog okoliša s posebnim fokusom na kruž-nu ekonomiju i problem otpada u moru, a ciljevi projekta uključuju inovativna ekološka rješenja u monitoringu, prikupljanju otpada iz mora te gospodarenju i recikliranju otpada.

Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije upućuje javni poziv za cijepljenje protiv koronavirusa, koje će biti održano u petak 25. lipnja 2021. od 15,00 do 18,00 sati u Športskoj dvorani Gos-pino polje u Dubrovniku. Cijepiti se mogu sve osobe koje dosada nisu cijepljene protiv COVID-19 i koje imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, a sa sobom trebaju donijeti zdravstvenu iska-znicu. Na cijepljenju u petak na raspolaganju su cjepiva dva proi-zvođača: COMIRNATY (Pfizer) i Janssen (Johnson&Johnson).

PLAVO DOGAĐANJE

DUNEA i UNIDU predstavili tri EU projekta za zaštitu morskog okoliša

DUBROVNIK

Polaganjem vijenaca obilježen Dan antifašističke borbe

ZA CIJEPLJENJE PROTIV KORONAVIRUSA

Javni poziv

10 glasgrada 25.6.2021. 847

U Cavtatu je u srijedu, 16.lipnja održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle.Vijećničku prisegu su dali – Ivo Simović, Ivo Radonić, Mario Dimnić, Paula Janović, Tea Đurović, Ivo Cvjetković, Ivan Rodić, Pero Kapetanić te Miho Orepić (HDZ), Ivan Di-klić i Jele Butijer Gleđ (HSS), Antonio Bagoje (SDP) te Ivo Car (DDS).Za predsjednika je jednoglasno izabran biv-ši i dugogodišnji predsjednik Ivo Simović, prvi potpredsjednik je Ivo Radonić, dok je druga potpredsjednica Jele Butijer Gleđ.Nakon konstituiranja Općinsko vijeće na-stavilo je s radnim dijelom sjednice.U Odbor za Statut, poslovnik i normativna pitanja su izabrani su: Ivo Radonić pred-sjednik, Juraj Magud i Antonio Bagoje čla-novi.U Odbor za financije i proračun su iza-brani – Pero Kapetanić predsjednik, Tea Đurović i Jele Butijer Gleđ za članove. U odbor za javna priznanja izabrani su – Ivo Simović za predsjednika, a članovi Ivo Cvjetković, Ivan Rodić, Ivan Diklić i Ivo Car.U povjerenstvo za imenovanje ulica i trgova imenovani su Ivo Bendiš za predsjednika,

Miho Orepić i Ljubica Brailo za članove.Načelnik Lasić čestitao je svim vijećnicima rekavši da su izabrani na časne dužnosti od naroda.”Uvjeren sam da ćete raditi časno, pošteno i odgovorno. S moje strane ćete imati apso-lutnu suradnju i svi prijedlozi na dobrobit Konavala će biti prihvaćeni. Nećemo praviti razliku između oporbe i pozicije. Važno je da su ti prijedlozi svima nama na dobrobit. Pred nama je ne lako razdoblje, ali gledamo s optimizmom da će ovo brzo završiti”, re-kao je načelnik Lasić.Na sjednici je usvojen je i prijedlog da na-

knada za rad vijećnicima bude u visini jed-ne dnevnice u RH po sjednici (isključivo za sjednice na kojima su vijećnici/ce nazočni), kao i naknada političkim strankama po bro-ju vijećnika.”Zbog ove gospodarske situacije smatrali smo da je poštena takva naknada, riječ je zaista o zapravo jednoj simboličnoj nado-knadi troškova i to samo kada su vijećnik/ica nazočni za razliku od ranije paušalne isplate”, rekao je načelnik Lasić.Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopu-nama Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Općine Konavle.

OPĆINA KONAVLE

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić primio je u petak, 18.lipnja u Cavtatu glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića, koordinatora županijskih sa-veza Stjepana Merkaša i predsjednika Uprave HNK Slavena Pera Kapetanića. Predstavnici HNS-a su-djelovali su dan ranije na svečanoj sjednici u sklo-pu programa proslave 100 godina HNK Slaven. Načelnik Lasić upoznao ih je sa situacijom u sportu u Konavlima s posebnim naglaskom na

činjenicu da kod nas djeluje čak pet nogomet-nih kolektiva. Istaknuo je koliko je to značajno u poticanju djece na bavljenje sportom, ali i kako je to predstavilo veliki izazov u financiranju usli-jed krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Predstavnici HNS-a su istaknuli kako nijedna druga Općina u Hrvatskoj nema toliko klubova na svom prostoru te obećali pomoći u njihovu održavanju koliko god bude u njihovoj moći.

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KONAVLE

Ivo Simović ponovno izabran za predsjednika

TREĆE ORGANIZIRANO CIJEPLJENJE NA GRUDI

Drugu dozu primilo više od tisuću ljudi!Na trećem organiziranom cije-pljenju koje je održano u subo-tu, 19.lipnja na Grudi, drugu dozu cjepiva protiv COVID-19 primilo je 1020 ljudi. I treće po redu cijeplje-nje provedeno je uspješno u surad-nji s Domom zdravlja Dubrovnik, a svoje zadovoljstvo organizacijom istaknuo je i načelnik Božo Lasić.On se i ovaj put zahvalio svim li-ječnicama opće prakse iz Konavala kao i svim djelatnicama i djelatni-cima Doma zdravlja Dubrovnik na čelu s ravnateljem Brankom Baz-danom, kao i svim Konavljanima koji su se odazvali. Naglasio je kako je cijepljenje ključno kako bi ostva-rili uspješnu turističku sezonu i tako oživjeli naše gospodarstvo.

URED NAČELNIKA

Prijam za savjetnika predsjednika HNS-a Zorislava Srebrića

847 25.6.2021. glasgrada 11

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

INFO VIJESTI

OVOGA PETKAKonavle pod zvijezdamaAgroturizam Konavle i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije pozivaju na događaj “Konavle pod zvijez-dama”. Ovaj događaj, koji je zanimljiv spoj tradicijskih solticijskih običaja i suvreme-nog poimanja svemira se organizira u petak, 25. lipnja, s početkom u 21:00 sati, na livadi uz Vinogradarsku EKO kućericu Kamenih Dvora (Lovorno polje 20). Nakon okupljanja i dobrodošlice program započinje preska-kanjem viganja. Nakon preskakanja slijedi tematski (G)astro zalogaj i nastup glazbene zvijezde. Prezentaciju “Roboti se javljaju s Marsa” će u nastavku večeri voditi najpo-znatiji hrvatski popularizator astronomije i dugogodišnji voditelj popularno-znanstve-ne emisije Andromeda gospodin Ante Ra-donić i time sve posjetitelje uvesti u tajne svemira. Nakon predavanja je organizirano teleskopsko promatranje zvijezda, koju će voditi Dorian Božićević, tajnik Hrvatskog astronomskog saveza. Program će završiti još jednim nastupom naše glazbene zvijez-de. Organizatori ovog događanja su Udruga Agroturizam Konavle i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Hrvatskim astronomskim save-zom (HAS) i Agroturizmom Kameni Dvori.

Ulazak za sve posjetitelje i svi sadržaji su besplatni.

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA Kako se živjelo, radilo i uživalo u antičkom Epidauru?Ljetne radionice, koje će se održati u srpnju i kolovozu u Odjelu za arheologiju, inspiri-rane su zanimljivom prošlošću ovog prosto-ra, a njegova je glavna tema antički Epidaur. Iako je lokalitet tek djelomično istražen, Epidaur poznajemo dovoljno dobro da bi-smo mogli ispričati dio njegove priče. A mi tu priču najradije pričamo onima za koje vrijedi očuvati ovo nalazište – djeci. Teme dječjih radionica nadovezuju se upravo na to povijesno razdoblje. Na radionicama će se upoznati s moćnim Rimskim Carstvom, umjetničkim stilovima starih Rimljana, li-kovnim tehnikama antičkog svijeta, nov-cem i trgovinom, a još mnoge zanimljive teme čekaju svoj red. Buduća istraživanja arheološkog nalazišta Epidaur sigurno će nas iznova inspirirati, stoga smo sigurni da ideja za naše radionice neće nedostajati! 2. i 8. srpnja od 10:00 do 11:30 Rimska arhitektura / kiparstvoIzrada makete antičkog vodovoda (karton,

škare, papir, drvofiks)12. srpnja od 10:00 do 11:30Rimski carski portreti / slikarstvoIzrada carskih portreta gratage tehnikom (pastele, papir, tuš, drveni štapići)15. i 19. srpnja od 10:00 do 11:30 Izrada makete rimske vile (s podnim grija-njem)! + mozaik od papira 22., 26. i 29. srpnja od 10:00 do 11:30Rimska moda (upoznavanje s pojmovima tunike, toga, klavusa... Odjeća kao znak pri-padanja određenom staležu) Svaki polaznik će napraviti svoj kostim i sve pripadajuće rekvizite (mačevi, nakit...)

Likovno ljetovanje u StravčiOsim toga, Muzeji i galerije Konavala po-zivaju sve školarce i one koji će to tek po-stati na likovnu radionicu “Muzeji i gale-rije Konavala likovno ljetuju na Stravči” tijekom ljetnih školskih praznika! Svako-ga petka u Stravči od 9 do 12 sati zajedno ćemo svladavati hobi tehnike, a onda se okušati i u svladavanju slikarskog umijeća. Radionica je prilagođena djeci svih uzra-sta, a broj polaznika je ograničen, pa nam se čim prije javite na e-mail: info@migk.hr, broj telefona 020 690 641, ili nam po-šaljite poruku na Facebook Messenger. Veselimo vam se!

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović na nedavno održanoj koordinaciji sa načelnikom Nardellijem najavio je kako će DVD Župa dubrovačka u ovu protupo-žarnu sezonu ući još spremnije, jer se oče-kuje dolazak novog vatrogasnog vozila. Ministar unutarnjih poslova Davor Božino-vić je 17.lipnja na policijskoj akademiji u Za-grebu izvršio primopredaju 23 nova vozila javnim vatrogasnim postrojbama i dobro-voljnim vatrogasnim društvima.Novo suvremeno vatrogasno vozilo dodije-ljeno je i djelatnicima DVD-a Župa dubro-vačka. Riječ je o vatrogasnom vozilu koje se nabavilo u okviru Projekta „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH“ u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a koje vodi Ministar-stvo unutarnjih poslova, a sve iz sredstava EU fondova. Vrijednost doniranog vozila veća je od 2 milijuna kuna.Vozilo su u Postranje iz Zagreba dove-li zapovjednik Željko Miloslavić i njegov zamjenik Štefi Bogdan, a uz župske vatro-

gasce dočekali su ga županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, predsjednik skupštine DVD-a Niko Miloslavić, općinski načelnik Silvio Nardelli, pročelnik Jedin-stvenog upravnog odjela Jure Marić, kao i bivši zapovjednik društva Nikola Miloslavić Ćumo.Donirano vozilo dodatno će unaprijediti

rad uzornog župskog vatrogasnog druš-tva. Predstavnici DVD-a i općine izrazili su spremnost da jedno svoje starije vozilo ustupe nekom od dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Dubrovačko-nere-tvanske županije, a sve kako bi se pobolj-šala zaštita od požara na području cijele Županije.

FINANCIRANO SREDSTVIMA EU FONDOVA

Vatrogasno vozilo stiglo u Župu dubrovačku

12 glasgrada 25.6.2021. 847

COVID-19

Četvrtak, 17. lipnja 2021. - 4

Petak, 18. lipnja 2021. - 9

Subota, 19. lipnja 2021. - 9

Nedjelja, 20. lipnja 2021. - 1

Ponedjeljak, 21. lipnja 2021. - 0

Utorak, 22. lipnja 2021. – 20

Srijeda, 23. lipnja 2021. – 1.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je jedna osoba pozitivna na koronavirus.

U samoizolaciji su 223 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije, oba na granici. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 829 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

(GLAS GRADA JE ZAKLJUČEN U SRIJEDU,

23.LIPNJA 2021.)

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Zamjenik župana Joško Cebalo, ujedno i načelnik Sto-žera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije, održao je 18.lipnja u Palači Ranjina sastanak s predstav-nicima HGK – Županijske komore Dubrovnik.Naime, obzirom na postojeće Odluke Nacionalnog sto-žera civilne zaštite i preporuke HZJZ, raspravljalo se o načinu organiziranja svadbenih svečanosti, a sastanku su nazočili i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije Mato Lakić, voditeljica Službe Civilne zaštite Dubrovnik Ana Miličić, predsjed-nica HGK – ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić, predsjednica Strukovne grupe organizatora vjenčanja ŽK Dubrovnik Ines Nanić te dvije njezine zamjenice Martina Pavleko-vić i Ivana Smojver.Sudionici sastanka su se složili kako je ovo iznimno

osjetljiv trenutak, u kojemu svi moramo imati maksi-malnu odgovornost, a kako se ne bismo ponovo doveli u situaciju proboja virusa, što bi za naše gospodarstvo bilo pogubno.Što se tiče mjera u cilju zaštite od širenja pandemije, sudionici sastanka i ovim putem šalju poruku svim svo-jim klijentima kako su procedure u Hrvatskoj jasno de-finirane te služe očuvanju zdravlja svih sudionika, ali se i u ovim izazovnim vremenima može poslati dobra slika o našoj organiziranosti te sigurnosti Dubrovnika kao destinacije, ne samo za vjenčanja, nego i za provođenje godišnjih odmora.Također, i na ovom je sastanku istaknuta važnost i nuž-nost cijepljenja, kao jedine prave zaštite od štetnih po-sljedica ovog virusa.

Na prvom sastanku hrvatskih partnera projekta „dRural – tržište usluga za europska digitalna ruralna područ-ja“ u Metkoviću bilo je riječi o projektnim aktivnostima u narednom razdoblju. U okviru dRural-a razvijaju se dva projekta za dolinu Neretve – virtualna čekaonica u Domu zdravlja Metković i virtualna tržnica za poljopri-vrednike u dolini Neretve. U suradnji s Gradom Met-kovićem, Domom zdravlja Metković, Tehnologijsko-ra-zvojnim centrom u Osijeku te partnerima iz Španjolske, Belgije, Italije, Švedske, Nizozemske, Irske i Srbije, po-četkom ove godine Dubrovačko-neretvanska županija krenula je s provedbom dRural projekta financiranog, u sto postotnom iznosu, iz EU programa OBZOR 2020.Među četiri europske ruralne regije, uz španjolsku Extremaduru, švedsku Jämtland Härjedalen i nizozem-sku regiju Gelderland, je i Dubrovačko-neretvanska žu-panija koja ovaj pilot projekt iz doline Neretve planira preslikati i na druga područja u našoj županiji.

Na sastanku u Metkoviću, Dubrovačko-neretvanska žu-panija je uvodno predstavila projekt, a uslijedio je pro-gram „EIT FOOD Awarness day“ te panel rasprava na temu implementiranja dRural projekta u neretvanskom kraju na kojoj su bili i poljoprivrednici s tog područja. O novostima, koje poljoprivrednicima nudi razvoj dRural platforme, govorio je prof. dr. sc. Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa iz Osijeka, naglasivši pritom moguć-nost dosezanja novih tržišta za plasman kvalitetnih ne-retvanskih proizvoda u pojedinim europskim metropo-lama. Kao glavni ciljevi dRural projekta navode se nova radna mjesta i poboljšanje kvalitete života u europskim ruralnim područjima. Uz to, dRural će pomoći rastu gospodarstva i poticati lokalne poduzetnike. Partneri iz 9 zemalja udružili su se kako bi se stvorilo jedno „mrež-no“ tržište koje će žiteljima ruralnih sredina ponuditi raznovrsne usluge, od zdravstva, dostupnosti lokalne uprave, do stručne pomoći.

PROJEKT DRURAL

Održan prvi sastanak hrvatskih partnera

SASTANAK U RANJINI

Uz poštivanje mjera možemo ostati destinacija za vjenčanja, važno je očuvati gospodarstvo

847 25.6.2021. glasgrada 13

ŽELJEZARIJAVUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL. 020 357 299

• BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI

• UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE

• VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE

• KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI

• KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE

• BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE

• LANCI, KONOPI, SAJLE• PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE,

BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE

USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA PIŠE: MARIO KLEČAK

Kumovi s BalkanaŠef Odjela za hitne popravke tvrtke Grad-skoga stambeno-komunalnog gospodar-stva u Zagrebu, uhićen je za primanje mita, a tri građevinska poduzetnika za gospodar-ski kriminal i davanje mita. Prema nesluž-benim informacijama, očekuje se uhićenje još poslovnih ljudi.A uhićeni nisu samo uspješni poslovni ljudi, nego su i duhoviti, što se vidi i iz imena fir-me. Firmi su unaprijed dali ime Kum-Gra-ding. Kum, bilo da je onaj mafijaški, ili do-maći porodični, a Grading podrazumijeva sisanje para od grada, barem do kraja ku-mova mandata. Hrvatska Narodna Banka se sprema za uvođenje Eura. Pa traže likovno rješenje za kovanice Eura i centi s hrvatskim motivi-ma, kako to imaju i druge zemlje članice. Iako bankovni stručnjaci tvrde, kako je to od presudne važnosti za naše živote, an-ketirani građani sve okreću na zajebanci-ju. Tako bi neki, za hrvatski motiv od na-cionalnog značaja odabrali sliku Keruma s fetom pršuta na čelu, a sve brojniji skep-tici pretvorbe Kune u Euro bi jednostavno ugravirali srednji prst na naličje kovanice. Ma, bi li vragu palo na pamet?Hrvatska vlada je, što lani što ove godine, dala 246 milijuna kuna za, kako su rekli, neformalnu političku platformu, poznatu pod imenom, Inicijativa tri mora. Znalci se slažu, da je platforma neformalna i baš zato i propala inicijativa bivše predsjedni-ce države, pa tako i potpuno beskorisna za Hrvatsku.Tvrde da je javna tajna, kako je riječ o NA-TO-voj inicijativi. Pa tzv. inicijativu zovu inicijativom skrivanja informacije, da na-šem osiromašenom društvu još i NATO iz-vlači pare.A Hrvati ta tri mora već zovu more bije-de, more tuge i more lupeža, znajući i da će korist od ulaganja, vidjet samo u vidu neči-je jahte i vile na moru, nevješto zaboravlje-ne u imovinskim karticama.Stožer civilne zaštite RH je najavio nove mjere od 1. srpnja. One znače, veće otva-ranje za ljude s Covid-potvrdama, ali ne i u kafićima. Tamo će se posluživati samo oni gosti koji - sjede. Nema više, mi smo dečki kaj pijemo stoječki. Virus, kojega je hrvat-ska politika već dvaput pobijedila, izgleda

da prilikom povlačenja stalno mutira, pa sad napada samo one koji stoje, a oni koji sjede su sigurni. Mehanizam za nekakvu ozbiljnu kontrolu baš i nemaju, ali naš Sto-žer računa na savjest građana. Riječ ‘sa-vjest’, doduše izaziva salve smijeha kod ve-ćine stanovnika Balkanskog poluotoka, jer da nije tako, Balkan ne bi bio Balkan... nego, sačuvaj Bože, razvijeni dio svijeta.Zastupnik židovske nacionalne manjine je najavio, da će do ljeta u Sabor poslat ini-cijativu za izmjenu Kaznenog zakona, radi zabrane pozdrava Za dom spremni. Tražit će i zabranu upotrebe drugog ustaškog znamenja. Prvi Židov Hrvatske je sretan,

što je HDZ podrž’o predložene izmje-ne. Očito je predsjednik stranke odlučio da odradi svoj premijerski mandat bez afera, kako bi ostvario konačni cilj i do-maću karijeru završio - međunarodnom. Neki vremešni učesnici domovinskog rata, koji i po ljetnim vrućinama nose crne opra-ve, nisu baš oduševljeni. Ne razumiju, kako jedan manjinac može, tradicionalno naci-onalističkom hrvatskom puku, zabranit da štuje svoje idole i prisiljavat ga da osuđuje trpanje Židova u logore. Što li je slijedeće? Da ni Srbinu ne smiju pokazat traktor s pri-kolicom?U našem Gradskom vijeću dugo već traju rasprave o sanaciji Grabovice, ali i o za-mjenskom odlagalištu dubrovačkog smeća u Primorju. Po novome, to nije tek vulgar-no zvano odlagalište za smeće, nego lije-po, Centar za gospodarenje otpadom. Ma svejedno, tamošnji stanovnici nisu sretni, a stručnjaci se boje i za Malostonski za-ljev. Smeće nije nikome drago a najmanje mušulama. Ni oporba nije sretna ili nema senzibilitet za planove našega gradona-čelnika, da lokaciju saniranog smetlišta na Grabovici, kandidira za projekt, koji bi se financir’o iz Eu fondova. Kako je nedavno na lokalnom radiju najavio, osim još nevi-đenog wellness centra za kućne ljubimce, tamo se, prema potpuno novoj i original-noj ideji, planira izgradnje kulisa - filmskog grada.Stariji građani se još sjećaju filmskog gra-da prije pedesetak godina, na nedalekoj Ivanjici, u vrijeme one države. Pravi divlji zapad. Bilo je tamo i kauboja i Indijanaca, nereda svake vrste, a pucalo se od tamo i devedesetih. Nekima još i danas odzvanja u ušima. U Brezovici su na proslavi Dana antifašiz-ma bili svi viđeniji političari, uključujući i vladajuće. Jedan poznati hrvatski povje-sničar je zbunjen, ali i zadovoljan, što an-tifa - borbu slave i oni, koji su legalizirali ZDS pozdrav u zemlji članici EU i srušili na tisuće spomenika NOB-e.Obični građani se samo čude, što državna TV nije prenosila 80. obljetnicu osniva-nja Prvog sisačkog partizanskog odreda u Brezovici, na sva četiri programa, nego samo na – dva.

14 glasgrada 25.6.2021. 847

U organizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika i Dubrovač-kih knjižnica, u srijedu, 23. lipnja 2021., otvorena je izložba radova članova Udruge. Izložba „Vrtovi Grada“ otvorena je u prizemlju Na-rodne knjižnice Grad. Nastala je na likovnoj koloniji Udruge, održa-noj 30. svibnja u Župi dubrovačkoj i otvorena je do 7. srpnja 2021. Može se pogledati radnim danom od 8-19 sati.Sudionici izložbe su: Anto Violić, Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Franica Čebirić, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Maro Kriste, Marijana Hure, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Bariče-vić, Nedjeljka Nene Gligor, Nikola Nino Dubčić, Robert Kralj, Vedran Grabovac, Zvonimir Roko, Diana Rajić, Josip Škerlj i Marta Baće.

U sklopu programa ‘’Ljeto u knjižnici’’, Dubrovačke knjižnice krenu-le su s trećim ciklusom besplatnih edukativnih radionica dubrovač-kog govora pod naslovom ‘’Dubrovački govor od 16. do 18. stoljeća’’, koje vodi akademik Luko Paljetak i koje će se održavati svake druge subote s početkom u 10 sati u ljetnikovcu Skočibuha (ul. Anice Boš-ković 28). Prva radionica održala se 19. lipnja.Paljetak je ponovio kako cilj ovih radionica ‘nije naučiti govoriti du-brovački, već ga razumjeti’. - Kad netko kaže hajdemo naučiti dubrovački govor? Moje pitanje je koji? Hoćemo li govoriti jezikom Držića ili Gundulića, hoćemo li govoriti jezikom Vojnovića ili pak kako danas znamo i umijemo? Svi-ma onima koji se bave poslom da očuvaju jezik, vrlo je važno da to rade kako treba i da stavljaju točne akcente. Moraju tu riječ ubaciti u kontekst onoga vremena i napisati odakle potječe, je li turskoga, talijanskoga, arapskoga, španjolskoga ili nekog drugog podrijetla – obrazložio je akademik.Na prvom satu skupina se bavila prethodnikom Držića, Nikolom Nalješkovićem, autorom jednog od najvećih kanconijera svoga doba i brojnih pastorala. Radilo se na šestoj komediji koja prikazuje sliku Dubrovnika dosta drukčiju od slike koju je donio Držić. Nalješković okrutno zadire u privatni život dubrovačkog puka, gospara i sluga.- Zbog pastorala Držić je bio optužen za plagijat, moje osobno mišljenje je da ga je zato optužio sam Nalješković, koji je pripadao antuninima, krugu bogatih dubrovačkih trgovaca. Međutim propao je i bankrotirao, a propale su mu i zaruke s damom iz obitelji Zuzo-rić te je morao vratiti miraz njezinoj obitelji. Ta njegova zaručnica tada u vjenčanici odlazi u samostan. On u tom smislu osjeća tragiku svoga doba. Kompenzira to tako da se okreće smijehu (…) inspira-ciju je našao u karnevalu, počeo je pisati pjesme od maškarata, vrlo jedinstvene u hrvatskoj poeziji. Prvi put u književnu tematiku unosi izravne aluzije na seksualne odnose, različite neprikladne ljudske organe ili činjenja. Isti je izlaz našao i u komedijama kojih je napisao sedam – objasnio je Paljetak.Sljedeći sat održat će se 3. srpnja, kada se nastavlja raditi na Na-lješkovićevoj komediji. Za sudjelovanje na radionicama potrebno se prijaviti na e-mail adresu press.dkd@gmail.com ili na broj telefona 099 497 3412.

Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupio je prošloga petka, 18. lipnja ispred Kneževa dvora. Kao so-listica nastupila je pijanistica Naira Asatryan koju je publika ima-ti priliku čuti u Beethovenovom Koncertu za klavir i orkestar u B duru, op. 19. U drugom dijelu publika je imala priliku čuti Schuber-tovu Simfoniju br. 3 u D duru.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Održan prvi sat radionice ‘’Dubrovački govor od 16. do 18. stoljeća’’

Akademik Luko Paljetak je ponovio kako cilj ovih radionica ‘nije naučiti govoriti

dubrovački, već ga razumjeti’

ISPRED KNEŽEVA DVORA

Nastup pijanistice Naire Asatryan s DSO-om i dirigentom Ivanom Hutom

DUBROVAČKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA

Izložba ‘’Vrtovi Grada’’

847 25.6.2021. glasgrada 15

Između vanjskih i unutarnjih vrata od Pila, 21. lipnja u 21:30 sati otvorena je pop-up izložba/multimedijalna instalacija Iris Lobaš Kukavičić – „Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?“. Izložba se mogla pogledati taj dan do ponoći. “Multimedijalna ambijentalna instalacija je svojevrsno umjetničko propitivanje kretanja ljudi i stanja prije pandemije te neizvjesnosti i kaotičnosti vremena u kojemu se nalazimo i postavljamo pitanja: Odakle dolazimo?,Što smo mi? i Kamo idemo? Rad je nastajao u protekle dvije godine. Početna ideja i postavljena pitanja, u novona-staloj situaciji, postajala su složenija i rad je potpuno neočekivano dobio novu dimenziju. Animirane skulpture video radom postav-ljene u suodnos s glazbom Srđana Berdovića koju izvode japan-ske perkusionistice na vrlo egzotičnim instrumentima od kamena, stvaraju ambijent inkorporiran u stoljetni kamen Grada. Kako se rad razvijao tako su se dogodile različite suradnje s izvrsnim lju-dima koji su uvelike doprinijeli njegovoj realizaciji.” – rekla je Iris Lobaš Kukavičić, autorica izložbe.

U organizaciji festivala „Ana u Gradu“, Dubrovačkih muzeja i obitelji Rucner u subotu, 19. lipnja u Kneževu dvoru održano je predstavlja-nje zbirke priča za djecu „Djedove priče unucima“ autora Dragutina Rucnera (1910. - 1996.). Riječ je o poznatom hrvatskom ornitolo-gu i glazbeniku te djedu violončelistice Ane Rucner. Knjiga koju je dugo pripremala čelistica Snježana Rucner, Anina majka, objavljena je prošle godine u nakladi Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, a ilustrirana je divnim ilustracijama, slikama i crtežima Ivana Antolčića (1928.-2019.), hrvatskog kipara, grafičara i ilustratora. -Djed Dragec napisao je svojim unucima prvu priču 29. studenog 1979. godine. Nazvao ju je “Žablji telefon”. Nakon toga, napisao ih je još pet. Pričice za dušu. Svih ovih godina čuvala sam ih kao poseb-no blago u ladici starinskog pisaćeg stola, u fasciklu na kojem sam napisala: “Dedine priče za unučiće”. Strpljivo su čekale. Vjerujem da su čekale objelodanjivanje u 110. godini od rođenja iznimne osobe i znanstvenika Dragutina Rucnera – istaknula je Snježana Rucner, Anina majka. -S obzirom na to da je ta knjiga nedavno izdana, kao obitelj došli smo na ideju da je u sklopu festivala „Ana u Gradu“ predstavimo Dubrovčanima. Htjeli smo da dobije pozornost u Dubrovniku, kako zbog moje obitelji, tako i zbog moga djeda koji mi je puno značio. I dan danas kada imam neki problem, pomolim se i pomislim na njega – naglasila je Ana Rucner. U sklopu promocije zajednički mini-koncert održali su Ana i njezini roditelji, Snježana i Dragan Rucner te Marko Noa Škrinjar.Dubrovački muzeji podržavaju Anu Rucner od prvog festivala „Ana u Gradu“, a ove godine suradnja je proširena i programom za djecu.

U sklopu programa ‘’Ljeto u knjižnici’’, Du-brovačke knjižnice kreću s radionicama i pričaonicama nazvanim ‘’Engleska čajanka’’ koje će se održavati u ljetnikovcu Skočibuha (Ul. Anice Bošković 28) svakog drugog pet-ka u 9 sati. Radionice će voditi dr. sc. Janko Andrijašević, profesor književnosti i engle-skoga jezika. Prva radionica počinje ovaj

petak, 25. lipnja u 9 sati. Radionice su zami-šljene kao jednosatna jutarnja druženja uz čaj, biskvite i pregršt anegdota, fotografija i neobičnosti iz engleske povijesti i kulture o kojima će biti govora. Ovo je ujedno i iz-vrsna prilika svima onima koji žele utvrditi svoje znanje iz engleskoga jezika bez obzira na zanimanje i životnu dob. Za ove radioni-

ce potrebno se prijaviti preko e-mail adrese press.dkd@gmail.comPodsjećamo kako je Andrijašević prošle go-dine u organizaciji Knjižnica vodio radionice engleskoga jezika za treću životnu dob koje su se održavale u Ogranku Lapad te English Conversation Club for Adult Speakers koji se većinom odvijao preko Zooma.

U ORGANIZACIJI FESTIVALA „ANA U GRADU“, DUBROVAČKIH MUZEJA I OBITELJI RUCNER

U Kneževu dvoru predstavljena zbirka priča za djecu Dragutina Rucnera (1910. - 1996.) „Djedove priče unucima“

LJETO U KNJIŽNICI

‘’Engleska čajanka’’ u Skočibuhi

IZLOŽBA IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ

Odakle dolazimo?, Što smo mi?, Kamo idemo?

FOTO

: PIX

SELL

16 glasgrada 25.6.2021. 847

Glas Grada u suradnji s Dubrovačkim knjiž-nicama donosi preporuke književnih djela koje pišu knjižničari. Prvu knjigu preporu-čuje knjižničarka Marjana Leventić J. L. Borges, Knjiga od pijeska (Zagrebačka naklada, 2000.)“Raj sam uvijek zamišljao kao neku vr-stu knjižnice”, citat je iz priče Tvorac, J. L. Borgesa, na koji se često može naići kad se govori o vrijednosti knjiga i čitanja. U 2021. godini koja je u Hrvatskoj proglašena Godi-nom čitanja, postaje gotovo nezaobilazan. O kakvoj knjižnici sanja Borges? Sveukupna ljudska stvarnost ( vidljiva i nevidljiva ) koja se ogleda u knjigama sakupljenim sa svih strana kao u svojevrsnom ogledalu svijeta, ideja koja se provlači kroz mnoge njegove priče, od labirinta u Vrtu razgranatih staza, do Babilonske knjižnice ili Kongresa, ideja je zbog koje ga se naziva i vizionarom današ-njeg World Wide Weba. No, čitajući ove pri-če, više od zaokupljenosti samom idejom, otkrivamo koliko je Borges bio zaokupljen nedostacima i zamkama koje jedna takva knjižnica (ili mreža) može imati, i kako je iste definirao mnogo prije nego su one po-stale naša stvarnost, u kojoj okruženi hrpom informacija ostajemo siromašnih spoznaja.Kakav je to onda uopće raj? Kakva vrsta knjižnice?Neki od odgovora naziru se u posljednjoj Borgesovoj zbirci priča Knjiga od pije-ska (1970.-1975.) sastavljenoj od trinaest pri-ča s epilogom kroz koje autor kroz različite likove putuje vremenom i prostorom, baveći se temama prikupljanja sveukupnog ljud-skog znanja, vremena, konačnosti i besko-načnosti, nedostižnosti apsolutnoga zbog

nesavršenosti ljudskog, dvojnosti, ljubavi.Zbirka završava pričom istoimenog naslo-va, u kojoj beskrajnu knjižnicu zamjenjuje jedna beskrajna knjiga kojoj, kao ni pijesku nema početka ni kraja. Postavši njezin vla-snik, pripovjedač postaje opsjednut pre-listavanjem i pretraživanjem, odvaja se od stvarnog života i postaje zarobljenik knjige. “Ljeto je odmicalo, pa sam shvatio da je knji-ga čudovišna. Ništa mi nije pomogla pomi-sao da nimalo manje čudovišan nisam ni ja sam, koji sam je promatrao očima i opipavao noktima svih deset prstiju. Osjetio sam da je to utvara, nešto što sramno bruka i tru-je stvarnost.” Ljudskoj ograničenosti dana u posjed beskonačna knjiga, počinje posjedo-vati svoga vlasnika. O ovoj priči, čovjek se bori i traži najbolji način kako da se spasi. Razmišlja i o paljenju knjige, no odustaje jer, što ako beskonačan bude i dim od njezinog sagorijevanja?Kako se postaviti prema nečemu što nadilazi vlastite granice, dobar savjet daje čovjek iz budućnosti u priči Utopija umornoga čovje-ka kad kaže: “Nitko ne može pročitati dvije tisuće knjiga. Za ova četiri stoljeća koliko živim bit će da nisam premašio pola tuceta. Osim toga, nije važno pročitati, već ponovo čitati.” Vrijednost njegovog četverostoljet-nog iskustva, nadopunjujem svojim, veza-nim upravo za ovu zbirku: Knjigu od pije-ska sam čitala prije dvadesetak godina i što zbog nedostatnosti vlastitoga iskustva, što zbog površnosti u čitanju uzrokovanoj že-ljom da pročitam što više knjiga (to je mož-da neka knjižničarska boljka), pročitala sam ovu zbirku, ali je nisam Pročitala. Naslov zbirke predložen za naslov ove ru-

brike (hvala predlagateljici), ponovo me usmjerio na nju i tek čitajući ponovo, nala-zim da je pravi izazov (i nagrada) za svako-ga tko razmišlja o čitanju kao procesu koji zahtijeva aktivnog čitatelja koji je spreman izdvojiti vrijeme i dozvoliti da ga priča zau-stavi, ukorijeni se u njemu, ponovo se kroz njega napiše i možda potakne grananje ne-kih novih zapleta. Bez toga, ova i svaka dru-ga knjiga ostaje samo beskoristan predmet koji u gomili drugih, bilo da su složene u besprijekornom redu polica ili organizirane u svjetskoj mreži znanja, daju privid moći koji pojedinca može samo udaljiti od izvora znanja.Čitatelj koji je spreman posvetiti se jednoj knjizi, pojedinačnom zrncu pijeska, i uči-niti to ponovo, sam postaje nova knjiga i takav, vjerujem da može odoljeti pritisku moći beskonačne Knjige i naći se na putu za raj kakvim ga je zamišljao Borges: knjiž-nici koju nastanjuju Čitatelji.

PREPORUKE KNJIŽNIČARA:

J. L. Borges ‘’Knjiga od pijeska’’

U organizaciji Umjet-ničke škole Luke Sor-kočevića i Dubrovačkih knjižnica, a u sklopu programa Ljeto u knjiž-nici održat će se klavir-ski recital Ružice Kon-cul pod imenom Ura od Chopina. Koncert će se održati u dva termina u Saloči od zrcala, prvi će biti u četvrtak, 24. lipnja, a drugi u četvr-tak, 1. srpnja 2021. Oba koncerta počinju u 20 sati.

U organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u petak 25. lipnja u atriju Kneževa dvo-ra održat će se koncert osniva-ča Glazbene mladeži Dubrovnik. Ovi glazbeni entuzijasti će, pored izvedbe vrlo raznolikog i zanimlji-vog programa, slušateljstvu pre-zentirati i svoju inicijativu ponov-nog pokretanja lokalne organizacije glazbene mladeži na području Du-brovačko-neretvanske županije. Na koncertu nastupaju Marijana

Bačelić (flauta), Jakov Sekula (vio-lina), Paula Jadrušić (klavir), Vesna Palčok (violina), Adrian Ivičević (violončelo), Helena Tomašković (klavir) te gosti koncerta: Elizabeta

Adžaga i Alberto Frka (klavir), a bit će izvedena djela D. Šostakoviča, M. Brucha, G. F. Handela, F. Chopi-na. H. Wienawskog, R. Muczynskog te Damira Butigana.

OVOGA PETKA

Koncert osnivača Glazbene mladeži Dubrovnik

LJETO U KNJIŽNICI

Klavirski recital Ružice Koncul

847 25.6.2021. glasgrada 17

KONAVOSKA BAŠTINA

Dubrovačka Republika bila je isključivo katolička država odana Vati-kanu, a Dubrovnik je bio i katolička vrata prema istoku. Zato su Du-brovčani stoljećima uživali zaštitu rimskog Pape i Španjolskih vla-dara. Na maloj površini Grada od 14,6 četvornih hektara površine, u vrijeme Republike bilo je 9 samostana: dva muška, 7 ženskih i 41 crkva i kapela. Za dobiti dubrovačko građanstvo, moralo se živjeti u Dubrovniku najmanje 10 godina i obavezno biti katolik. Pojedini židovi dolaze u Dubrovnik već u XIII. st. O prvom židovu koji boravi u Dubrovniku saznajemo iz odluke du-brovačke vlade iz 1324.g. kojom se uzima u državnu službu liječ-nik židov Magister Benediktus Judeus, koji se pokrstio i prešao na katoličku vjeru. Odlukom Senata, iz 1421.g. židov Bonaventura iz Katalonije bio je prvi židov koji je dobio dubrovačko građanstvo. Španjolska je sa svog teritorija 1492.g. protjerala sve židove, a 7 go-dina kasnije i Portugal. Tako je bilo židova koji su na putu za turski teritorij prošli kroz dubrovačku luku koja je u to vrijeme bila među najznačajnijim trgovačkim lukama istočnog Jadrana. Bili su to pre-težno sefardski židovi. Osim dubrovačke oni su koristili i cavtatsku luku, jer preko Konavala prelazili su u Osmansko carstvo, gdje su mnogi od njih potražili novu domovinu. Tako je 1500.g. stigao jedan brod Židova u Cavtat, odakle su namjeravali preko Konavala otići u turski Herceg Novi. Na putu kroz Konavle napali su ih Peraštani i oteli im žene i teret koji su nosili. Dubrovačka vlada je poduzela sve diplomatske mjere kod Porte u Carigradu kako bi vratila Židovima otete žene i ukradenu robuŽidovski liječnik Samuel Abeatar odigrao je važnu ulogu 1590.g. u sprečavanju Turaka koji su bili namjerili da napadnu i osvoje Ko-navle. Ovaj židovski liječnik je preko svojih rodbinskih veza u Ca-rigradu uspio intervenirati kod Sultana i tako spasiti Konavle od turskog napada, na čemu ga je dubrovačka vlada bogato nagradila.Veći upad u Konavle Turci su izvršili 1471.g. kada je stanovništvo prebjeglo i sklonilo se u Cavtat i na Lokrum u benediktinski samo-stan. Zapisano je da su Crnogorci i susjedni Morlaci – Vlasi, od 1790. do 1800. godine na području Konavala u pljačkaškom pohodu odni-jeli 4063 grla stoke vrijednosti oko 26 tisuća dukata.Poznati Židovski pjesnik Didak Pir, latinist svjetskog glasa, u svojim pjesmama opisivao je ljepotu Konavala. Posebno je naglasio ljepotu Molunta i obilje ribe u Cavtatu. Židovski rabin i trgovac Anđel Sa-muel iz Albanije bio je 1541.g. izabran za konzula Dubrovačke Repu-blike u Valoni. Sefardska, Židovska Sinagoga u Dubrovniku osnova-na je u 15.st. a unutrašnje uređenje bilo je završeno 1652.g. Među najstarijim je sinagogama u Evropi koja je još uvijek u upotrebi, u kojoj se održavaju sefardsko-aškenaski vjerski obredi. Prema mom saznanju, posljednjeg židovskog rabina koji je živio u Dubrovniku strijeljali su fašisti u II. svj. ratu.

Židovski liječnik koji je 1590.godine spasio Konavle od turskog napada

PRIREDIO: NIKŠA VIOLIĆ

Roman prvijenac hrvatskog publicista Ivana Salečića „Glava lava“ podnaslovljen „Dom u Dubrovniku“ objavljen je 2017. godine u izda-nju Vuković & Runjić, a progovara o Dubrovniku kao mjestu sudara bremenite povijesti i burleskne tranzicije. U njemu autor isprepliće dvije priče, progovarajući o suvremenom Dubrovniku, kao i onom iz prošlih vremena s naglaskom na povijest obitelji Gundulić. Re-centne gorko-humoristične peripetije oko kupovine i restauracije stana u staroj gradskoj jezgri nadopunjuju se zavodljivom i zanimlji-vom poviješću Grada nad kojim lebdi zloguki usud Velike trešnje.Adaptaciju i dramatizaciju potpisuje Marijana Fumić, a režiju Aida Bukvić, višestruko nagrađivana redateljica te redovita profesorica na Odsjeku za glumu zagrebačke Akademije dramske umjetnosti kojoj je ovo prvi angažman na Dubrovačkim ljetnim igrama. Sce-nograf je Ivo Knezović, kostimografkinja je Mirjana Zagorec, svjetlo oblikuje Martin Šatović, autor glazbe je Maro Market, a za scenski pokret zadužena je Blaženka Kovač-Carić. Festivalski dramski an-sambl čine Amar Bukvić, Iva Kraljević, Jadranka Đokić, Dražen Ši-vak, Branimir Vidić - Flika, Maro Martinović, Doris Šarić-Kukuljica, Romano Nikolić, Marin Klišmanić i Gloria Dubelj. Predstava će svoju premijeru imati 20. kolovoza na igralištu ispod Minčete, a ostale izvedbe uslijedit će 21., 22., 23. te 24. kolovoza u 21.30 sati, uz izuzetak izvedbe 22. kolovoza koja će početi u 22 sata. Donator predstave je OTP banka, dugogodišnji partner Dubrovač-kih ljetnih igara, a ulaznice će od sutra 24. lipnja biti dostupne on-line na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr.

LJETO U KNJIŽNICI

DRAMSKI PROGRAM 72. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

"Glava lava" premijerno u kolovozu na 72. Igrama

FOTO

: MAR

KO E

RCEG

OVI

Ć

18 glasgrada 25.6.2021. 847

(U nekoliko narednih brojeva Glas Grada će objaviti isječke iz razgovora poznatog i istaknutog crnogorskog novinara Veseljka Koprivice, autora knjige „Sve bilo je meta“, sa Radomirom Goranovićem, nekadaš-njim pukovnikom JNA i oficirom sigurnosti KOS-a, neposrednim sudionikom mnogih događanja za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na dubrovačkom ratištu, u Vojnom odmaralištu Kupari i u logoru Morinj kod Risna. O tome Goranović priprema i knjigu pod naslovom “Plači voljena zemljo“.)Radomir Goranović, pukovnik Jugosla-venske narodne armije u penziji, rođen je u selu Javljen kod Nikšića. Bio je od 1988. do 1991. godine oficir sigurnosti i nepo-sredni svjedok mnogih događaja na du-brovačkom ratištu i u logoru Morinj kod Risna, o kojima šira javnost malo ili ništa ne zna. O tome priprema knjigu pod na-slovom “Plači voljena zemljo”. To je bio i jedan od povoda da s njim razgovaram o ratnim devedesetim i uz njegovu dozvo-lu preuzeo sam neke dijelove iz rukopisa njegove knjige. Goranović o tom vremenu piše u svojoj knjizi ovo:“Dok Milošević zavodi naivni narod po Sr-biji i Crnoj Gori, gdje se u “revolucionar-nom” zanosu  brišu imena fabrika i ulica istinskih heroja Narodnooslobodilačkog rata, “demokrata” Vuk Drašković sa isto-mišljenicima  koristi nezacijeljene rane ne-sretnog naroda, vadi kosti nedužnih žrtava po Hercegovini, nastavljajući raspirivanje međunacionalne mržnje i buđenje osvete, ono što je započeo  ranije svojim romanom “Nož”.Da bi se navodno suprotstavili Miloševi-ću, osvjedočeni fundametalista Sulejman Ugljanin i njegov tadašnji prijatelj Ra-sim Ljajić, kasnije ministri u Vladi Srbije, okupiše desetine hiljada sunarodnjaka  na mitingu u Novom Pazaru, na kome su se vijorile isključivo jednobojne zastave sa polumjesecom. Sa mitinga je upućen poziv za pružanje otpora Miloševiću, što je u tom momentu moglo imati tragične posljedice.Nasuprot njima, dokazani “demokrata u vučjoj koži”  Drašković okupi istomišljeni-ke i zaprijeti: “Ko bude nosio turski barjak, ostaće bez ruke i barjaka”, braneći navodno srpski narod. Za predsjednika jugoslavenske vlade dođe Ante Marković, rođen u Zelenici kod Her-ceg Novog, porijeklom iz Konjica,  sa za-datkom da promijeni sistem u Jugoslaviji, sruši socijalizam i uskrsne kapitalizam, sa gomilom “prokletih para”, kojima  je četr-desetak godina ranije napunjena “plava golootočka grobnica”. Kamo sreće da je us-pio, promjene su bile neminovne  po nalogu “kreatora novog svjetskog poretka”, samo da je spriječeno divljanje  pobješnjelih zvi-jeri i krvavi pir nad nedužnim narodom”.

-Što je bio problem planerima razbijanja Jugoslavije ako su imali dobro plasirane agente u političkom rukovodstvu zemlje?GORANOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje dao je jedan njihov agent otkriven početkom maja 1990. godine u Kuparima, kod Dubrov-nika, u čemu je bila i moja zasluga. Porije-klom Srbin, dugogodišnji emigrant u Ame-rici, nakon završenih operativnih radnji i prikupljanja dokaznog materijala, uhapšen je i odveden na razgovor u Beograd. U toku razgovora, poslije priznanja čiji je agent, između ostalog je rekao: “Razbili su partij-sko i državno rukovodstvo… U zemlji ima više stotina dobro plasiranih agenata. Plaše se kako će reagirati JNA, ako ništa ne budu mogli napašće je u Sloveniji i Hrvatskoj”. To je i učinjeno godinu kasnije.-Vjerujete li da Slobodan Milošević i Velj-ko Kadijević nisu ništa znali o toj infor-maciji?GORANOVIĆ: Ne vjerujem. Prema sazna-njima mojih pretpostavljenih tog agenta je na njegov zahtjev lično primio Miloše-vić. Kadijević je bio general Jugoslavenske narodne armije i savezni ministar obrane SFRJ od 1988. do 1992. godine, a rođen je u Glavini Donjoj, kod Imotskog. Da bi ironija bila veća, kao nagradu za otkrivanje jednog agenta najjače zapadne obavještajne službe, koji je iznio značajne podatke o planovima za razbijanje Jugoslavije, ja sam udaljen iz Službe bezbjednosti. Nakon toga samo sam mogao da kažem: “Plači voljena zemljo“. Oni koji su se zakleli da će život dati za tvoju slo-

bodu i integritet, kojima si mnogo dala, iz-gubiše se, zaboraviše na zakletvu i pucaše u tebe. Izdadoše te voljena zemljo oni koji ni-šta ne poduzeše na uklanjanju izdajničkog rukovodstva, koje je zemlju i nedužni narod gurnulo u krvoproliće, jer se ne mogaše ni-šta dogovoriti bez  krvi i rata, oni koji gur-nuše nedužnu djecu na Vukovar, Dubrovnik, Mostar i dalje i nikome za to ne odgovaraše.Učili su, kaže Goranović, neki generali JNA u američkim visokim vojnim školama kako treba braniti zemlju, ali ta znanja primije-niše tako što obezglaviše odlučne i hrabre pripadnike JNA, ostaviše poluprazne ka-sarne u okruženju, odbiše da pošalju do-brovoljce na granicu Slovenije gdje je prvo napadnuta Jugoslavija, a onda da bi dotukli JNA rekoše: “JNA će braniti srpski narod”, zaboravivši da je to armija svih naroda i na-rodnosti. GORANOVIĆ: To je bilo pravo oružje za razbijanje JNA, u čemu su uspjeli. Tadaš-njeg saveznog sekretara za narodnu obranu Veljka Kadijevića nije interesiralo koliko se starješina dobrovoljno javilo da idu  na gra-nicu Slovenije, gdje je napadnuta Jugoslavi-ja i tko im to nije omogućio. Svako tko tvrdi da JNA nije mogla spriječiti krvoproliće, bez obzira na pojedince koji su se opredjeljivali za nacionalšovinistička ru-kovodstva, u službi je kreatora novog svjet-skog poretka i razbijača Jugoslavije, čime opravdava zločinačko krvavo rasparčava-nje zemlje.

(NASTAVLJA SE)

RATNE DEVEDESETE S DRUGE STRANE (1)

Za istinu se valja žrtvovati

Radomir Goranović / Portalanalitika.me

847 25.6.2021. glasgrada 19

Specijalna Bolnica Arithera, jedna od najdugovječnijih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, otvorila je poslovnu jedinicu u Dubrovniku gdje pruža zdravstvene usluge iz područja ortopedije, spinalne kirurgije, proktologije, abdominalne kirurgije, flebologije, fizikalne medicine i estetske kirurgije..Aritherini liječnici pružaju dubrovačkim pacijentima usluge speci-jalističkih pregleda, konvencionalnog i minimalno invazivnog lije-čenja. Tako pacijenti primjerice mogu izliječiti proširene vene mi-nimalno invazivnom UGFS metodom (sklerozacija proširenih vena pjenom) ili primiti ACP terapiju na velikim i malim zglobovima ek-stremiteta, te u malim zglobovima kralježnice, a za problematiku hemoroida napraviti prvi pregled i dogovor za minimalno invazivni DG-HAL+RAR zahvat. Dobro poznati model Aritherine fizioterapije po principu individu-alno kreiranih programa kineziterapije (ciljanih vježbi prilagođe-nih potrebama pacijenta), raznih manualnih tehnika, specijalnih tehnika i elektroterapijskih procedura, pacijentima iz Dubrovnika omogućit će prevenciju razvoja bolesti i kvalitetno liječenje različi-tih bolnih stanja.Za pacijente koji trebaju operacijsku intervenciju ili robotsku neuro-rehabilitaciju liječenje će biti organizirano u SB Arithera u Zagrebu.

MEDICINSKE USLUGE SPECIJALNE BOLNICE ARITHERA OD SADA SU DOSTUPNE I U DUBROVNIKU

Za rezervaciju

termina dostupan

je broj telefona

020440044,

www.arithera.hr,

Masarykov put 1a,

Dubrovnik

20 glasgrada 25.6.2021. 847

*Akcija se ne odnosi na artikle koji su već na popustu.

popusta uz Cool karticu na cijeli asortiman POVRĆA15%

od 24. 6. do 30. 6.

BRESKVA1 kg9,99 kn/kg

-33%

99914,99

kn

BANANA1 kg6,99 kn/kg

Studenac –potvrđeni prijatelj svojih kupaca!

PODRAVKARAJČICApasirana, 500 g9,98 kn/kg

-28%

4996 ,99

kn

dukatMLIJEKOTRAJNO2,8% m.m., 1 l5,49 kn/l

-21%

5496,99

kn

VIOLEtaTOALETNI PAPIRtroslojni kamilica, 16 kom1,25 kn/kom

-45%

199936,59

kn

SUPER

PONUDA

GAVRILOVIĆŠUNKA U OVITKU 1 kg46,89 kn/kg

-41%

4697,99

kn/100 g

COCA COLAGAZIRANO PIĆE2 l6,00 kn/l

119913,99

kn

dOdatNaNaLJEPNICa

+2

-30%24.-27. 6. 2021.

6999,99

kn

TJEDNA AKCIJA OD ČETVRTKA 24. 6. DO SRIJEDE 30. 6. 2021.

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA ZA JOŠ VIŠE POGODNOSTI! www.studenac.hr

www.studenac.hr

Cijene su izražene u kunama. Ponuda vrijedi od 24. 6.-30. 6. Za eventualne tiskarske pogreške ne preuzimamo odgovornost. Fotografije ne moraju u potpunosti odgovarati stvarnomizgledu proizvoda. Moguće su pogreške u objavljenom materijalu. Kupci se pozivaju da točne cijene provjere u prodavaonici. Mogućnost plaćanja karticama:Proizvodi su dostupni samo u količinama za potrebe kućanstva prilikom jednokratne kupovine.

oglas grada špranca.indd 1 21.6.2021. 8:53:01

na proljetnom

suncu

foto by

MARIJA BENIĆ

broj 247

POSTANITE I VI AUTOR NASLOVNICE MOZAIKA!Poštovani čitatelji, šaljite nam svoje fotografije na mail: mozaikgg@gmail.com te na taj

način kreirajte naslovnicu Mozaika. Molimo imajte u vidu da, uz naziv fotografije i imena autora, pošaljete odgovarajuću dimenziju fotografije kao i odgovarajuću kvalitetu za tisak.

Uredništvo zadržava pravo kadriranja fotografije za objavu kao i promjenu naslova

2 mozaik 25.6.2021. 247

Draga braćo i sestre, dragi čitatelji, dragi prijatelji!

Evanđeoski ulomak nadolazeće nam trinaeste nedjelje kroz godinu ponovno progov-ara o vjeri. Prošli tjedan čitali smo o sumnji učenika koji su se prepali kada je zapuhao veliki vjetar i kada se more uzburkalo, a sve to dok je Isus spavao. Kada je Isus utišao more oni su posumnjali i zapitali se tko je ovaj da mu se vjetar i more pokoravaju. No, za razliku od prethodne nedjelje, ova nedjelja donosi nam izvještaj kako kod dvoje glavnih protagonista nema sumnje. Barem ne u ovom „presudnom“ trenutku.

Prvi protagonist je nadstojnik sinagoge, imena Jair. Jedan od onih učenijih i viđenijih ljudi, jer ipak nije bilo tko ni mogao biti nadstojnik sinagoge. Dakle, on, učen i viđen čovjek, vjerojatno i dobrostojeći dolazi pred Isusa, i klečeći moli da ozdravi njegovu kćer. Točnije, on govori sljedeće: ››Dođi, stavi ruke na nju da ozdravi i ostane u životu!‹‹. Ne moli Isusa ništa previše, samo da dođe i stavi ruke na djevojčicu kako bi ozdravila. On moli za Isusov dodir.

Drugi protagonist je žena koja je dvanaest godina bolovala od krvarenja. Obišla je puste doktore, ali joj ništa nije pomagalo, čak ju je to sve i osiromašilo. Došla je ovdje k Isusu nadajući se ozdravljenju. I uspjela je u svom naumu. Dotakla se njegovih haljina i ozdra-vila je. Isusov komentar na taj njezin čin bio je: ››Kćeri, vjera te tvoja spasila!‹‹ Dakle, ova se žena nadala da će dodirnuti Isusa.

Ima jedna stara priča da je neka žena, zvana Marta, dugo godina bila bolesna. Jednoga dana njezin susjed išao je na hodočašće u Svetu Zemlju. Kako se u to vrijeme teško putovalo, njemu je za taj put bilo potrebno više mjeseci, ako ne i cijela godina. Prije ne-goli je otišao na put, došao se javiti toj bolesnoj susjedi. Ona ga je zamolila da joj donese komad Isusova križa, kako bi ga privila na tijelo i ozdravila. Prošlo je dosta vremena ot-kako je taj susjed otišao na to hodočašće, ali Marta je strpljivo čekala njegov povratak. Jednoga dana čovjek se približio svome selu i obradovao se kada je vidio svoju kuću. Na samom ulazu u selo sjetio se da je Marti obećao da će joj donijeti komad Križa. U tom trenutku, ne želeći ražalostiti Martu, iz džepa izvadi nož i od jedne barke otkine komadić drveta, povije ga u rubac i spremi u džep. Kada je donio taj komad drveta Marti ona ga je poljubila i privila uz tijelo. U tom trenutku Marta je ozdravila od svega, od svih svojih bolesti. Susjedi i ljudi koji su tu bili ostali su u čudu, a napose onaj susjed koji je znao da je to komadić barke. Tada je nastala uzrečica: „Nije drvo Križa, nego vjera Marte!“

Tko zna možda je i Marta čula Isusa kako joj govori da ju je njezina vjera spasila. Bilo kako bilo i ovdje je opet dodir. Marta je s vjerom uz sebe privila komadić drveta vjerujući Bogu i u Boga da će joj to donijeti ozdravljenje. Onaj nadstojnik došao je k Isusu moleći ga da samo dotakne njegovu kćer. Ona bolesna žena samo se htjela dotaknuti Isusa, ako ne njega, makar njegovih haljina kako bi ozdravila. Dodir. Doticaj. To je ono što nam najviše fali u ovoj nesretnoj pandemiji. Sjećam se kada je tek krenulo ovo sve prošle godine. Došao bih ispred zgrade mojih roditelja u Gružu, oni bi izašli ispred i na distanci bismo razgovarali. Srce me je boljelo zbog toga, ali zbog straha im nisam želio prići bliže, jer nisam znao jesam li negdje pokupio onaj žalosni virus. Ako nas je nečemu ova situ-acija naučila, to je cijeniti dodir i susret s bratom čovjekom. Ako smo to naučili cijeniti dodir i susret s drugim čovjekom, onda koliko tek moramo cijeniti dodir Boga. Jer on je uvijek uz nas, pa čak i kada nam se čini da ga nema, da nas je zaboravio. On čeka da ga zamolimo da svojim božanskim dodirom ozdravi sve naše boli i bolesti.

I nadstojnik sinagoge Jair i ona bezimena bolesna žena došli su s vjerom k Isusu. A po vjeri su bili i spašeni. I bogataš i siromah jednaki su pred Bogom, jer nitko od nas neće ponijeti ništa sa sobom. Svatko će od nas usnuti, poput kćeri Jairove, a sa sobom ćemo ponijeti samo dobra djela koja smo učinili za ovozemaljskog života. Budimo zato sprem-ni svojim dobrim djelima dotaknuti brata čovjeka i preko njega Boga, da zaslužimo od Isusa u posljednji dan čuti zapovijed da ustanemo na vječnost. Jer nije velik onaj tko ima puno novaca i nekretnina, velik je samo onaj čovjek koji zna koliko je malen!

Božji blagoslov i pozdrav s Lastova!

13. NEDJELJA KROZ GODINU

Božji dodirPIŠE: DON TONĆI ANTE PRIZMIĆ

DUHOVNI KUTAK

247 25.6.2021. mozaik 3

PROGRAM25.6. - 1.7.

PETAK SUBOTA NEDJELJA

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK

00:00 GLAZBENA PANORAMA07:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)07:45 GLAZBENE MINUTE, izbor

domaćih video spotova08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!10:00 PRETEŽNO VEDRO, zabavni pro-

gram uživo12:00 DOBAR DAN, GRADE! 12:15 TV PRODAJA12:30 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:30 SPJEGAJ MI, emisija o dubrovač-

kom govoru (ep. 21/2019.) (R)17:00 TOPONIMI, dubrovačke priče i leg-

ende (R)17:30 VIJESTI, informativna emisija18:00 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom18:30 KULTUR.21, kulturni magazin DW

televizije19:00 U DOBROJ FORMI, emisija o

zdravlju DW televizije (R)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj (R)20:00 UZ ULICU, NIZ ULICU, dokumen-

tarni razgovori (ep. 96)21:00 VIJESTI, informativna emisija s

prijevodom na znakovni jezik21:30 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom (R)22:00 GLAZBENE MINUTE23:05 GLAZBENA PANORAMA

00:00 LIBERTAS GROOVES, emisija o elektroničkoj glazbi (ep. 4) (R)

01:00 GLAZBENA PANORAMA07:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)07:45 GLAZBENE MINUTE, izbor

domaćih video spotova08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!12:00 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:25 SPOT RUBRIKA16:30 NA KAUČU, emisija iz kućne doko-

lice (R)16:55 ZABORAVLJENE PRIČE MILA VU-

KASA, dokumentarni serijal (ep. 5/2019.)

17:00 DESET NEOBIČNIH MINUTA, krat-ki film (R)

17:15 IZ ZADNJEG REDA, emisija o filmu (ep. 33) (R)

17:30 VIJESTI, informativna emisija18:00 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom18:30 TOPONIMI, dubrovačke priče i leg-

ende (R 2)19:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION,

magazin (ep. 1198)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VREMENSKA PROGNOZA20:00 JUŽNA TRIBINA, sportska emisija

(ep. 54)21:00 VIJESTI, informativna emisija s

prijevodom na znakovni jezik21:30 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom (R)22:00 GLAZBENE MINUTE23:05 GLAZBENA PANORAMA

00:00 GLAZBENA PANORAMA07:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)07:45 GLAZBENE MINUTE, izbor

domaćih video spotova08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!12:00 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:30 JUŽNA TRIBINA, sportska emisija

(ep. 54) (R)17:30 VIJESTI, informativna emisija18:00 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom18:30 U DOBROJ FORMI, emisija o

zdravlju DW televizije19:00 REV, DW magazin o automobi-

lizmu (R)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj (R)20:00 PRESSTISSIMO, aktualnosti i ana-

lize javne scene (ep. 29)20:30 GDJE SMO POGRIJEŠILI, emisija o

medijskoj pismenosti (ep. 6)21:00 VIJESTI, informativna emisija s

prijevodom na znakovni jezik21:30 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom (R)22:00 GLAZBENE MINUTE23:05 GLAZBENA PANORAMA

00:00 GLAZBENA PANORAMA07:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)07:45 GLAZBENE MINUTE, izbor

domaćih video spotova08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!12:00 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:30 PRESSTISSIMO, aktualnosti i ana-

lize javne scene (ep. 30) (R)17:00 GDJE SMO POGRIJEŠILI, emisija o

medijskoj pismenosti (ep. 6)17:30 VIJESTI, informativna emisija18:00 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom18:30 AUTOSERVIS, emisija o automobi-

lizmu (R)19:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION,

magazin (ep. 1198) (R)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj (R)20:00 ŽENE, emisija koja prednost daje

ženama (ep. 34)20:30 GALERIJA, emisija o umjetnosti i

kulturi (ep. 21)21:00 VIJESTI, informativna emisija s

prijevodom na znakovni jezik21:30 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom (R)22:00 GLAZBENE MINUTE23:05 GLAZBENA PANORAMA

00:00 GLAZBENA PANORAMA07:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)07:45 GLAZBENE MINUTE, izbor

domaćih video spotova08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!12:00 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:30 GALERIJA, emisija o umjetnosti i

kulturi (ep. 21) (R)17:00 ŽENE, emisija koja prednost daje

ženama (ep. 34) (R)17:30 VIJESTI, središnja informativna

emisija18:00 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom18:30 REV, TV salon automobila i mobil-

nosti19:00 KULTUR.21, kulturni magazin DW

televizije (R)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VREMENSKA PROGNOZA, dnevni

meteorološki izvještaj (R)20:00 TOPONIMI, dubrovačke priče i leg-

ende 20:00 SPJEGAJ MI, emisija o dubrovač-

kom govoru (ep. 22/2019.)21:00 VIJESTI, informativna emisija s

prijevodom na znakovni jezik21:30 NA DNEVNOJ BAZI, razgovor s

povodom (R)22:00 GLAZBENE MINUTE23:05 GLAZBENA PANORAMA

00:00 GLAZBENA PANORAMA08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!08:45 TV PRODAJA09:00 DOBRO JUTRO, GRADE! 09:30 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R 2)12:00 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VIKEND PROGNOZA, dnevni me-

teorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija16:30 DUBROVAČKE STARINE, doku-

mentarna emisija (ep. 19/2019.)17:00 ŽIVOTOPIS, emisija o zanimanjima

(ep. 20/2018.)17:30 PREGLED TJEDNA, izbor tjednih

događaja18:00 PRETEŽNO VEDRO, zabavni pro-

gram (R)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VIKEND PROGNOZA, dnevni me-

teorološki izvještaj (R)20:00 PJATANCE, emisija o tradicional-

noj kuhinji (ep. 14)20:30 VEČERNJA GAŽA, glazbena

emisija (ep. 104)22:00 PJATANCE, emisija o tradicional-

noj kuhinji (ep. 13) (R 2)22:30 IZ ZADNJEG REDA, emisija o filmu

(ep. 32) (R 2)22:45 DESET NEOBIČNIH MINUTA, krat-

ki film (R 2)23:00 LIBERTAS GROOVES, emisija o

elektroničkoj glazbi (ep. 4)

00:00 LIBERTAS GROOVES, emisija o elektroničkoj glazbi (ep. 4)

01:00 GLAZBENA PANORAMA08:00 DOBRO JUTRO, GRADE!09:30 MIRELICA PRIČALICA, (R 2)09:45 GLAZBENE MINUTE09:55 ZABORAVLJENE PRIČE MILA VU-

KASA, (ep. 4/2019.) (R)10:00 BOGOSLUŽJE U KATEDRALI, iz-

ravni prijenos11:00 BIBLIJSKA ISTINA, vjerska emisija

(ep. 52)11:15 DUBROVAČKE STARINE, (ep.

19/2019.) (R)11:45 ŽIVOTOPIS, (ep. 20/2018.) (R)12:15 TV PRODAJA12:30 DOBAR DAN, GRADE!16:00 VIKEND PROGNOZA, dnevni me-

teorološki izvještaj16:05 GLAZBENE MINUTE 16:15 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija 16:30 UZ ULICU, NIZ ULICU, (ep. 96) (R)17:30 PREGLED TJEDNA, izbor tjednih

događaja (R)18:00 PJATANCE, (ep. 14) (R)18:30 ŽENE, ep. 33) (R 2)19:00 ZAJEDNO, (R 2)19:30 GLAZBENE MINUTE19:45 MIRELICA PRIČALICA, dječja

emisija (R)19:55 VIKEND PROGNOZA, (R)20:00 IZ ZADNJEG REDA, emisija o filmu

(ep. 33)20:15 DESET NEOBIČNIH MINUTA, krat-

ki film20:30 NA KAUČU, emisija iz kućne doko-

lice21:00 VEČERNJA GAŽA, (ep. 104) (R)21:30 CHECK IN, TV magazin za putnike 23:00 LIBERTAS GROOVES, emisija o

elektroničkoj glazbi (ep. 4) (R)

4 mozaik 25.6.2021. 247

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆs naših ulicaDraga lica

Vinko, Tiho, Anja, Rosa, Rocco i Heinz Peter - unatoč brojnim teškoćama, ekipa mala nije odustala, bit će i 17. put Le Petit Festivala Ada i Liza - dok je hlada i osvježenja nije toplinska kriza

Igor i Ana - debela hladovina je za opuštanje s dobrim razlogom odabrana

Vladimir i Stanko - dva iskusna profesionalca i turističkih kretanja znalca

Lutz i Manuela - presretni što im je sudbina život i ljubav u Dubrovniku "donijela"

Snježana je poželjela sliku na kojoj je bar 101 ruža rascvjetana

Petar, Zvonimir, Franica, Robert, Silvija, Valter, Maca, Maro, Marijana, Marjan, Dubravka, Marta i Diana - članovi Dubrovačke udruge likovnih umjetnika su ponosni na još jednu, u Knjižnici Grad, ovogodišnju izložbu slika

247 25.6.2021. mozaik 5

Tamara i Nađa - od djetinjstva se cjeloživotno prijateljstvo rađa i nikad nema svađa

Lući, Luka i Dora - mini cruisingom Karakom se do Porta na izložbu One su ovdje u Sponzi "mora"

Irina i Orsula - sigurne su da će slika i u Mozaiku Glasa Grada biti fina

Lara i Amir - zna dobri nono što unučici godi, rado je na sladoled vodi

Žake i Anita - s prijateljicom se uvijek rado na druženje hita

Lia, Žana i Matthew - lijepo je, nakon New Yorka i gužve, u majčinom

rodnom Gradu biti i posve se opustitiTanja i Miho - djevojka mlada se

postati policajka s veseljem nadaTanja i Vesna - sestre se Dubrovniku

raduju i zanimljiv ljetni posao očekuju

6 mozaik 25.6.2021. 247

GRADSKI VOZNI RED - CITY TIMETABLE

od 21.06.2021.

valid from

VOZNI RED JE PODLOŽAN PROMJENAMA BEZ PRETHODNE NAJAVE! TIMETABLE IS SUBJECT TO CHANGE WITHOUT PRIOR NOTICE!

www.libertasdubrovnik.hr

Ogarići 12, 20236 MokošicaTel/Phone:+385(0)20 441 444

E-mail: libertas@libertasdubrovnik.com

d.o.o.-

1AMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

MOKOŠICA

06:10 06:25 06:5007:15 07:3508:05 08:30 08:5509:20 09:4510:10 10:3511:00 11:25 11:50

12:15 12:3513:05 13:30 13:5514:20 14:4515:10 15:3516:00 16:25 16:5017:15 17:4018:05 18:30

18:5519:20 19:4520:10 20:4521:20 21:4522:4523:45

05:15 05:2505:55 06:35 06:5507:20 07:4508:15 08:3509:00 09:25 09:5010:15 10:4011:05 11:30 11:55

12:20 12:4513:10 13:3514:00 14:25 14:5015:15 15:4016:05 16:30 16:5517:20 17:4518:10 18:35

19:00 19:25 19:5020:15 20:4021:15 21:5022:1523:1500:35

PILE

MOKOŠICA

09:50

12:45

16:50

18:35

16:1515:40

17:2510:25

05:50

06:5507:30

11:35

13:55

11:00

14:30

12:1005:10

08:05

06:20

08:4009:15

13:20

15:05

18:00

19:40

21:45

23:45

20:45

22:45

00:35

17:20

23:15

22:15

20:1019:05

16:1016:45

17:55

21:15

18:30

09:10

13:50

15:35

12:40

08:35

09:45

06:50

12:05

13:15

08:0007:25

05:40

10:20

14:25

06:20

10:55

15:00

11:30

05:20

PILE

POLASCI NEDJELJOM I BLAGDANOMDEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

7KANTAFIG - BABIN KUK

POLASCI DEPARTURESKANTAFIG06:3007:3508:40

09:4010:4011:40

12:40

POLASCI DEPARTURESBABIN KUK 07:05 08:10 09:10

10:10 11:10 12:10

13:10

4HOTEL PALACE - PILE

HOTEL PALACE

HOTEL PALACE

11:35

12:35

14:35

06:5507:15

07:5508:15 08:35

06:35

09:35

10:35

09:5510:15

10:5511:15

05:4006:15

07:35

08:5509:15

11:5512:15

12:5513:15 13:35 13:5514:15

17:5518:15

18:5519:15

18:35

19:35 20:0020:40

15:35 21:20

22:10

16:35

00:20

15:5516:15

14:5515:15

23:2023:5016:55

17:15

22:45

17:35

05:40 06:35 07:15 07:55

12:35

14:35 13:55

15:15

09:55 09:15

00:20

17:55

21:20

18:35

16:35 17:15

11:55

10:35

22:45

13:15

08:35

19:15 20:0020:40

23:50

22:10

11:15

15:55 23:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

PILE

Prvi pol.:

Prvi pol.:

First dep.:

First dep.:

05:40

05:55

Zadnji pol.:

Zadnji pol.:

Last dep.:

Last dep.:

00:35

00:35

POLASCI

POLASCI

DEPARTURES

DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

POLASCI NEDJELJOM I BLAGDANOMDEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

Prometuje na relaciji O.Bolnica - Mokošica.

Linija polascima s Pila u 6:40, 8:00, 9:30, 15:15, 16:55 i 18:35 sati prometuje do Gorice.

9OPĆA BOLNICA - PILE

POLASCI DEPARTURESOPĆA BOLNICA

15:00

07:45 13:5019:2015:50

16:4017:30

18:2013:15

08:30 14:30

09:1506:2507:15 10:00

10:4511:30

12:20

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:First dep.:

05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

18:35

POLASCI DEPARTURES

POLASCI RADNIM DANOM DEPARTURES - WORKING DAYS

POLASCI SUBOTOMDEPARTURES - SATURADYS

Linija ne prometuje nedjeljom i blagdanom.

17BOSANKA - PILE

BOSANKA

BOSANKA

12:0513:05

07:15

08:30

12:3513:35

11:40

19:30

11:00

PILE

PILE

3NUNCIJATA - PILE

05:30 19:10

20:50

06:20

08:15

09:45

11:10

13:10

13:40

14:15

14:45

15:45

15:1512:50

12:00

09:15

08:45

16:15

17:30

18:20

10:1507:20

20:00

21:50

23:05

23:50

POLASCI DEPARTURES

NUNCIJATA

Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.

Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:45

Zadnji pol.:Last dep.:

00:05

POLASCI DEPARTURES

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

Ne prometuje nedjeljom i blagdanom.Not running on Sundays and holidays.

8VIKTORIJA - GRUŽ

07:10

07:50

08:10

16:40

17:10

14:35

15:10

17:40

18:10

08:35

09:20

06:40

13:10

13:55

14:15 18:40

19:20

20:00

11:35

12:10

20:40

21:25

22:05

23:05

23:55

05:40

06:05

15:40

16:10

10:50

11:10

09:40

10:05

12:35

POLASCI DEPARTURESVIKTORIJA

6BABIN KUK - PILE

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOM DEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS BABIN KUK

19:55

09:15

09:3009:4510:0010:1510:3010:4511:0011:1511:3011:4512:0012:1512:3012:4513:0013:15

13:30

20:15

15:3019:15

18:45

22:55

13:4514:0014:1514:3014:4515:0015:15

23:35

09:00

15:4516:0016:1516:3016:4517:0017:15

17:3017:4518:00

19:35

18:30

21:35

00:2005:3005:4506:0006:1506:3006:4507:0007:1507:3007:4508:0008:1508:3008:45

18:15

19:00

20:55

22:15

20:35

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:30

Zadnji pol.:Last dep.:

00:35

POLASCIDEPARTURES

POLASCI NEDJELJOM I BLAGDANOM DEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS BABIN KUK

10:20

11:20

12:00

12:40

14:40

15:20

10:40

14:20

05:4006:0006:2006:4007:0007:2007:4008:0008:2008:4009:0009:2009:4010:00

11:00

11:40

12:20

13:00

13:4014:00

13:20

15:00

15:40

16:2016:4017:0017:2017:4018:0018:20

19:0019:3520:1520:55

16:00

18:40

21:35

00:20

23:25

22:15

23:55

22:55

PILEPrvi pol.:

First dep.:05:40

Zadnji pol.:Last dep.:

00:35

POLASCIDEPARTURES

Linija ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.

2AGLAVICA B.K. - SOLITUDO - PILE

POLASCI DEPARTURES

GLAVICA B. K.06:3007:3008:3009:30

13:3014:1014:5515:55

POLASCI SA STANICE PILE

DEPARTURES FROM PILE STATIONcca +15 min

PILE

Prvi pol.:First dep.:

06:45

Zadnji pol.:Last dep.:

16:10

POLASCI DEPARTURES

Linija ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.

5VIKTORIJA - BABIN KUK

06:3507:4008:5013:35

14:5015:50

POLASCI DEPARTURES

VIKTORIJA

POLASCI DEPARTURES

BABIN KUK

+06:15+07:05 08:15 12:45

14:1515:1516:15

Ne prometuje do Opće bolnice.Not running to General Hospital.+

1BMOKOŠICA - PILE

POLASCI RADNIM DANOM I SUBOTOMDEPARTURES - WORKING DAYS AND SATURDAYS

MOKOŠICA

08:00

22:1523:15

05:30 06:10 06:3507:00 07:15 07:35

08:15 08:4009:05 09:30 09:5510:20 10:4511:10

11:3512:00 12:25 12:5013:15 13:4014:05 14:30 14:5515:20 15:4516:10 16:3517:00 17:25

17:5018:15 18:4019:05 19:30 19:5520:25 21:15

06:05 06:4007:05 07:30 07:5508:30 08:4509:10 09:3510:00 10:25 10:5011:15 11:4012:05

12:30 12:5513:20 13:4514:10 14:3515:00 15:25 15:5016:15 16:4017:05 17:30 17:5518:20

18:4519:10 19:3520:00 20:25 20:5521:4522:4523:45

PILE

MOKOŠICA05:30 06:05 06:4007:15 07:5008:2509:00 09:3510:10 10:4511:20 11:55

12:3013:05 13:4014:15 14:5015:2516:00 16:3517:10 17:4518:20 19:00

20:10 21:15 22:1523:15

06:00 06:3507:10 07:4508:20 08:5509:3010:05 10:4011:15 11:5012:25

13:00 13:3514:10 14:4515:20 15:5516:3017:05 17:4018:15 18:5019:30

20:40 21:45 22:45 23:45

PILE

POLASCI NEDJELJOM I BLAGDANOMDEPARTURES - SUNDAYS AND HOLIDAYS

MOKOŠICA - OPĆA BOLNICA

MOKOŠICAPolasci / Departures

06:15 07:10Ne prometuje subotom, nedjeljom i blagdanom.

PROMETUJE PREKO POŠTE LAPAD

Not running on Saturdays, Sundays and holidays.

PILE - VOJNOVIĆ - MOKOŠICAPolasci / DeparturesPILE01:30 Prometuje samo subotom i nedjeljom. Running only on Saturdays and Sundays.

247 25.6.2021. mozaik 7

REDATE-LJICA FILMA

(foto)

MONTAŽERFILMA

DOKAZIVA-NJE,

RJEČKANJENORVEŠKA MUŠKO IME,

ĆIRIL

ŠPANJ.GRADITELJIZ 18.ST.

(NIJEACETO!)

MERIMAOMERČAHIĆ EAST

ANSAMBL ODDEVET

PJEVAČA ILISVIRAČA

UMJETNOST,ARS

KRIŠOM,POTAJNO

DUGOMETRA- ŽNI PRVI-

JENACDUBROVA-

ČKIHAUTOR(IC)A

GLAVNAGLUMICA IKOAUTO-

RICA FILMA

PROMAK-NUĆE,

UNAPREĐE-NJE

MARIJAGORAVICA

ČETKATI,ČISTITIKEFOM

NATIONALLIBRARY OF

RUSSIA

KARIKATU-RIST

VOLJEVICA

SPARINA,OMARINA

PROROČAN-STVO (LAT.ANAGRAM:

UKRALONOVINARKA

SVETL

INDIJSKIPJESNIK,

RABINDRA-NAH

CIJELO,ČITAVO

AUSTRIJA

NESTAJA-NJE,

IZUMIRANJE

ČAROBNAZEMLJA IZ

BIBLIJE

PRVO SLOVO

NIŠTA, NIMRVICU

KOZAČKIPOGLAVICE

ZAPOVIJED(TUR.;

ČEMER BEZPOČETKA)

OVAJ

TURNER,KATANIĆ ILI

VIOLIĆITALIJA

AMPER

ŠKRTAC

AMERIČKISATIRIČARBUCHWALD

PRIPOVJE-DAČ

ŽELJKOFRANIĆ

PREVARAN-TICA

MUSL.MUŠKOIME, AGO

INTER-NATIONALGEMOLO-

GICALINSTITUTE

NOVAC,SOLDI,MUNITA

PRISTA-NIŠTE, MUO

MJERA ZAČISTOĆU

ZLATA(OBRTALJKA:

RAJA)

POČETAKBRIJANJA

SIJEV,LANAP

REZERVNIALAT I

PRIBOR

ANICA,ANITA,ANETTE

TO

TAJLAND

BIVŠIAMERIČKIPREDSJED-

NIK, BARACK

KISIK

PITOMAC,GOJENAC

CIJELI, SAV ISISAVANJANON-

PLAYERCHARACTER

KRŠ, KARST ANTUNARKULIN

JAVLJANJE

PREDSMR-TNA

AGONIJA

TAPIT ODOTPADAKATEKSTILA

ARBITRI

FR.SKIJAŠ,MICHEL

(NIJE VIOL!)

UDRUGABIVŠIH

UČENIKA

USPRAVAN

ČEŠKI: DA

ĆIRILIČNO

KONAC,PREĐA

ZELENIPRILOŠČIĆ

UZ JELO

UGLJIKOVSPOJ (NIJE

AMIN!)

FRANOIVANKOVIĆ

NIKOLAOBULJEN

DIVAN,IZVAN-REDAN

VRSTARIBARSKOG

KONOPA

ĆIRO

NASTAVAKPOJMA

ODOZGO

NEDIRNUTO,ČISTO

RJEŠENJA: avancamenat, mg, nlr, ico, orakul, tagore, intjero, odumiranje, ofir, nimalo, atamani, emer, taj, tina, i, a, art, žf, agan, igi, lova, mul, ajar, bri, munja, rap, anet, ovo, t, o, jav,koprčinka, suci, ubu, ispravan, ć, salatica, imin, imenas, sforcin, janović, intato

NAŠI FILMAŠINapomena: Kurzivom su opisani pojmovi dubrovačkog dijalekta

PR

IPR

EMA

: DU

BR

OV

ČA

NIN

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU

8 mozaik 25.6.2021. 247

DOKTOR MEDICINE U TIMU Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Rok za prijavu: 30.6.2021.

PERAČ / ICA POSUĐA Mjesto rada: ORAŠAC Traženo radnika: 5 Poslodavac: DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

PRODAVAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: TISAK plus d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

VODITELJ SERVISA (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 30.6.2021.

MONTER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNO ELEKTRONIK d.o.o. za klimatizaciju i servis Rok za prijavu: 30.6.2021.

DJELATNIK ZA OPERATIVNE POSLOVE I ODRŽAVANJE (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PIZZA SHOP d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

PRODAVAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: INOVINE d.d. Rok za prijavu: 30.6.2021.

GIPSAR / ICA SUHE GRADNJE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 4 Poslodavac: METROPOLIS d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

MESAR (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: PEMO d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

VOZAČ TAXI VOZILA (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 5 Poslodavac: AUTO RIVA 1911 j.d.o.o. Rok za prijavu: 30.6.2021.

Za četiri porcije

Sastojci:5-6 manjih mladih patata1/2 mlade tikvice1 manji svježi krastavac1-2 šake graška10-ak crnih maslina10-ak cherry rajčicaVinagrette:3 žlice maslinovog ulja1 limun – sok1 žličica senfasol i papar te sjeckani vlasac

Upute:Patate dobro operite pomoću grube strane čiste spužvice za pranje suđa. Stavite ih u hladnu, posoljenu vodu i kuhajte 20-25 min, ovisi o veličini. 7-8 min prije kraja kuhanja, dodajte im grašak. Kad su i patate i grašak kuhani, iscijedite ih i ostavite da se ohlade.Patate zatim narežite na željene komade. Dodajte narezane cherry rajčice, krastavce, masline te kuhani grašak.Tikvicu uperite pa pomoću noža za guljenje napravite tanke trakice te dodajte salati.U maloj staklenci pomiješajte sastojke za vinagrette, poklopite i dobro protresite. Prelijte preko salate, promiješajte i poslužite odmah ili ohlađeno. Dobar tek!

LJETNA SALATA GRUŽ od 21. lipnja do 27. lipnja

KOD ZVONIKA od 28. lipnja do 4. srpnja

GRUŽ od 5. srpnja do 11. srpnja

KOD ZVONIKA od 12. srpnja do 18. srpnja

DEŽURNA LJEKARNA

VREMENSKA PROGNOZA

RECEPT TJEDNA

SLOBODNA RADNA MJESTA

PETAK24°C / 30°C

SUBOTA22°C / 29°C

NEDJELJA23°C / 29°C

847 25.6.2021. glasgrada 29

VIKEND AKCIJA do NEDJELJE, 27. 6. 2021. g.*

*Pon

uda v

rijed

i do 2

7. 6.

2021

. g. i

li do r

aspr

odaje

zalih

a. Izr

ažen

i post

otak s

nižen

ja je

minim

alan,

a mož

e biti

i veći

. Cije

ne su

izra

žene u

kuna

ma. Z

a eve

ntualn

e tisk

arsk

e pog

reške

ne pr

euzim

amo o

dgov

ornost

. F

otogr

afije

ne m

oraju

u potp

unost

i odg

ovar

ati st

varn

om iz

gledu

proiz

voda

. Proi

zvod

e iz a

ktualn

e pon

ude m

ožete

kupit

i sam

o u ko

ličina

ma pr

imjer

enim

za ku

ćans

tvo.

Ponu

da s

vjež

eg m

esa

vrije

di s

amo

u m

esni

cam

a To

mm

y

Erste Card Cluba / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

OTP / 2 - 12 rata PBZ / 2 - 6 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ Card / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

PBZ / 2 - 6 rataMB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OTP / 2 - 12 rata MB PLUS / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

Erste&Steiermarkische bank, Sberbank, Kentbank, Istarska kreditna banka Umag, Agram banka, Slatinska banka/ 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVIM NOVCEM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

-ponuda vrijedi samo za hipermarkete Tommy

-ponuda vrijedi samo za maximarkete Tommy

-ponuda vrijedi samo za supermarkete Tommy

284931 99

Pivo, 4x0,5 L Ožujsko14,25 kn/L

Toaletni papir, 1 pak 16 rolatroslojnis mirisom kamiliceVioleta 1,25 kn/rola

Čajna kobasica, 1 kg Podravka

Ekstra djevičanskomaslinovo ulje, 1 LMonini

-33%3999

5999

Svinjski vrat, 1 kg s kosti

-42%1899

32 99

-33%1999

2999

Lubenica, 1 kg

-30%349

499

-26%6999

9499

30 glasgrada 25.6.2021. 847

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALAPredstavljanje knjige “Prirodno blago Konavala”U petak, 25. lipnja u 20:00 sati ispred Zavičajnog muzeja Konavala odr-žat će se predstavljanje knjige “Prirodno blago Konavala” autora prof. dr. sc. Radovana Kranjčeva. Uz autora, predstavlja-nju knjige prisustvovat će prof. dr. sc. Nenad Jaspri-ca, načelnik Općine Ko-navle Božo Lasić, Ljubica Brailo i Frano Herendija. Prof. Kranjčev u knjizi „Prirodno blago Konava-la“ po prvi put na jednom mjestu sustavno obrađu-je sve prirodne značajke i posebnosti Konavala, a stilski je prilagođena ši-rem krugu ljudi, ne samo stručnjacima i biolozima. S obzirom na to da su Konavle botanički znan-stveno najslabije istraže-ni dio Hrvatske, ova knji-ga donosi vrijedan prinos poznavanju prirodne baštine ovoga kraja. Čitajući je, osjeća se au-torov neprekidni istraži-vački interes za prirodnu stvarnost Konavala kao i ljubav za prostor i ljude. Zanimljivi su autorovi osvrti na susrete i doga-đaje koje je tijekom goto-vo četvrt stoljeća od svog prvog dolaska u Konavle doživio.Prirodno blago Kona-vala vrijedan je i trajan doprinos svima koji se žele pobliže upoznati s prirodnim posebnostima Konavala.

OD 24.VI. DO 3. VII.Le Petit Festival 2021. Izložba fotografija; Svje-tlost i Nada otvorenje izložbe je u UGD/Atelijer Pulitika na Sv. Ivanu 24.6. u četvrtak u 20 satiKazalište zatvorenih oči-ju; Posljedni Homo Sa-piens neobična predsta-va, izvedba (premijera) u Kneževom Dvoru 1.7. u četvrtak u 21 sat.

Početkom godine pokrenuta je inicijativa za oživljavanje projek-ta „Lastovo otok zvijezda“ te je na poziv Turističke zajednice Općine Lastovo krenula suradnja sa Hr-vatskim astronomskim savezom, a proteklog je tjedna projekt po-novno zaživio i započelo se s pr-vim aktivnostima.

Astronomske radionice za osnovnoškolceGlavni tajnik Hrvatskog astro-nomskog saveza je u Lastovu održao cjelodnevni astronomski program za osnovnoškolce kroz dvije radionice i promatranja, jednu o Suncu s promatranjem Sunca i drugu radionicu pod nazi-vom Zvijezde, zviježđa i svjetlosno onečišćenje na kojoj su se učenici upoznali s problemom svjetlosnog onečišćenja i osnovnim zviježđi-ma i najsjajnijim zvijezdama koje se trenutno mogu vidjeti na nebu koje su potom učenici pomoću lasera pokušali pronaći na nebu, nakon čega je uslijedilo promatra-nje Mjeseca teleskopom.

Javna promatranja Mjeseca i mjerenja kvalitete noćnog nebaU sklopu prošlotjednog astro-

nomskog programa na Lastovu održana su dva javna promatranja Mjeseca teleskopima na kojima su građani i turisti mogli pogle-dati, ali i fotografirati Mjesec vla-stitim pametnim telefonom te su započeta mjerenja kvalitete noć-nog neba uređajima SQM-L i TES TASS u svrhu prikupljanja poda-taka koji će biti potrebni kako bi Općina Lastovo i Park prirode La-stovsko otočje mogli aplicirati za status Međunarodnog parka ta-mnog neba kod Međunarodne or-ganizacije za zaštitu noćnog neba (International Dark Sky Associati-on – IDA).

U Općini Lastovo održan sastanak o parku tamnog nebaU Općini Lastovo je prošlog tjedna održan i prvi konkretni sastanak s predstavnicima lo-kalnih institucija koje se moraju uključiti kako bi projekt “Lasto-vo otok zvijezda” u potpunosti zaživio i kako bi se nastavio rad na proglašenju Međunarodnog parka tamnog neba na Lastovu. Sastanak je vodio glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević, a na sastanku su sudjelovali načelnica Općine

Lastovo Anita Jančić Lešić, rav-nateljica Osnovne škole “Braća Glumac” Vedrana Ortika-Me-dini, predstavnik Parka prirode Lastovsko otočje Gojko Antica, direktorica Turističke zajednice Općine Lastovo Bruna Rizvanović te djelatnica turističke zajednice Diana Magdic.Na sastanku su prezentirani uvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi se Lastovo uspješno prijavilo za dobivanje statusa Međunarodnog parka tamnog te su dogovoreni prvi koraci koje je potrebno na-praviti kako bi se isto počelo os-tvarivati (manje izmjene na vanj-skoj rasvjeti, mjerenja kvalitete noćnog neba, aktivnosti za djecu, odrasle i turiste, određivanje i uređenje mjesta za astronomska motrenja, ...). Između ostalog, na sastanku je bilo riječi i o postav-ljanju kamera Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže i mo-gućnosti da Zvjezdarnica Višnjan na Lastovu postavi robotizirani teleskop za praćenje i otkrivanje asteroida te pokretanju izvanna-stavnih aktivnosti iz astronomije (astronomske sekcije) u Osnovnoj školi “Braća Glumac”.

GLAVNI TAJNIKDORIAN BOŽIČEVIĆ, MAG. THEOL.

PONOVNO POKRENUT PROJEKT INFO VIJESTILastovo otok zvijezda

847 25.6.2021. glasgrada 31

PROGRAM

Petak, 02/07/2021 21,30 Otvorenje prvog Ponta Lopud festivala Večernja fi lmska projekcija #1HLADNI RAT Pawela Pawlikowskog, 2018. (89 min.)@Franjevački samostan Lopud 1483

Subota, 03/07/2021 21,30 Večernja fi lmska projekcija #2MOJE LJETO LJUBAVI Pawela Pawlikowskog,2004. (86 min.) @La Baja Beach, RMH Lafodia Sea Resort

Nedjelja, 04/07/2021 21,30 Večernja fi lmska projekcija #3LA PROMESSE braće Dardenne (klasik po izboru Pawela Pawlikowskog)@La Baja Beach, RMH Lafodia Sea Resort

Ulaznice za festivalske projekcije i brodske transfere su besplatne, uz obaveznu rezervaciju radi evidencije posjetitelja i poštivanja epidemioloških mjera. Isprintanu ili elektronsku ulaznicu potrebno je pokazati na ulazu u brod / na projekciju. Rezervacije ulaznica za projekcije i transfere na www.pontalopud.hr

Organizirani tansfer brodom Argosy:polazak 18,00 Gruž (veliki mol) – Lopudpovratak 23,30 Lopud – Gruž (veliki mol)

U sklopu festivala od 01-05/07/2021 otkrijte ponudu jela dubrovačkog kraja pripremljenih na tradicionalni način od lokalno uzgojenih namirnica u lopudskim restoranima s oznakom Ponta Lopud Gourmet.

Sve informacije na www.pontalopud.hrM 091 22 44 215info@pontalopud.hr

11 1. PONTA LOPUD FESTIVAL

Filmske projekcije pod vedrim nebom po izboru oskarovca Pawela Pawlikovskog, uz posebnu gourmet ponudu lopudskih restorana

SLUŽBENO BEZALKOHOLNO PIĆE FESTIVALA

32 glasgrada 25.6.2021. 847

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRIREDIO: DAMIR RAČIĆ

Uvoz mesa iz Argentine prije 110 godinaOpće je poznato da se u našu zemlju uvoze ogromne količine prehrambenih artikala. Da je kojim slučajem prošla 2020. godina bila „normalna“, vjerojatno bi uvoz hrane dosti-gao vrijednost od dvije milijarde Eura godiš-nje, a možda i više. Jedan dio potrošio bi se posredno u turizmu, a ostatak bi se našao na policama velikih trgovačkih centara za do-maće kupce. Enormne količine uvozne hra-ne guše domaću proizvodnju. Kad se tome dodaju razni financijski troškovi oko uzgoja, nenadane i ekstremne vremenske nepogo-de uz simboličnu odštetu države za uništeni urod, zatim mala otkupna cijena od strane države i drugih otkupljivača za mnoge po-ljoprivredne i stočarske proizvode, onda je pravo čudo odakle tolika volja kod domaćih poljoprivrednika da ustraju u neravnoprav-noj utakmici. Istina da Ministarstvo poljo-privrede daje novac poljoprivrednicima i uzgajivačima stoke za poticaj proizvodnje, ali istovremeno velikim uvozom uništava odnosno znatno smanjuje prodaju domaćih proizvoda. Kako onda opstati i konkurirati stranim jeftinim prehrambenim artiklima, a zbog načina uzgoja i upitne kvalitete. Pri-sjećate li se scene od prije dvije-tri godine kada je nezadovoljni proizvođač dinja, zbog nemogućnosti prodaje (ili niske otkupne ci-jene?) prosvjedovao i iskrcao puna kola dinja pred Banskim dvorima? Danas je jeftinija cijena odlučujući čimbenik kod kupnje hrane za mnoge osiromašene građane Hrvatske, na štetu kvalitete doma-ćih poljoprivrednih i mesnih proizvoda. Ne-davno je u elektroničkim medijima bio pred-stavljen slavonski kulen, koji će tijekom ove godine biti zaštićen europskim certifikatom o podrijetlu proizvoda. Marin Držić nema sumnje da bi upotrijebio isti izraz „Jeđ me, jeđ me!“ da mu je ponuđen na plitici ovaj su-homesnati slavonski specijalitet.Vjerojatno (?) ne uvozimo meso iz Argentine, iako je ova država poznata po uzgoju kvali-tetnih goveda. Njihovi čuvari gauči (španjol-ski: gauchos) na prostranim travnatim rav-nicama (pampasima) uzgajaju velika stada goveda. Nema sumnje da je njihovo meso izvanredne kvalitete zbog prirodne ispaše koje ima u izobilju u toj južnoameričkoj dr-žavi. Teško je objasniti razlog(e) zašto je Pasko Grbić (možda Župljanin?) odlučio da uveze meso čak sa drugog kontinenta?! Možda preko neke hrvatske veze i domaće ili au-stro-ugarske brodske kompanije, čiji se je brod vraćao iz argetinske luke u Jadran. Nai-me, dosta je Hrvata emigriralo i u Argentinu. Još više začuđuje da se je to dogodilo prije 110 godina!! Putovanje brodom u to vrijeme, od argentinske luke do Gruža vjerojatno je trajalo 20-ak dana, a možda i duže ako je bilo oluja na moru. Naravno, meso je bilo smješteno u brodskoj hladnjači, ali kakve je

bilo kvalitete nakon dugačkog puta i kasni-je termičke obrade u domaćinstvu, teško je pretpostaviti. (Suvremena povijest hladnjaka započinje sredinom XVIII. stoljeća, točnije 1748. Još je nekolicina izumitelja doprinjela na razvoju hladnjaka. Zanimljivo da je hlad-njak proglašen najpametnijim izumom koji je uveliko obilježio povijest čovječanstva.) Pasko Grbić, trgovac mesom, posredstvom lokalne tiskovine izvješćuje dubrovačku jav-nost da je „meso napokon stiglo“! Ostaje ne-poznata cijena pojedinih dijelova govedine. Mislim, da meso u to vrijeme, nije baš bilo često na trpezama u dubrovačkim domo-vima, jer većina stanovništva nije si mogla meso priuštiti.„Crvena Hrvatska“ od 12.7.1911. g; br. 55.MESO IZ ARGENTINE U DUBROVNIKU„Napokon je stiglo u naš grad argentinsko meso. Naručio ga je g. Pasko Grbić te se kod njega može dobiti.“Do početka I. svjetskog rata u lokalnoj tisko-vini nije bilo više informacija o ponovnoj na-bavci mesa iz Argentine. Kad već spominjem tu dalekopomorsku zemlju evo jednog zani-mljivog povijesnog podatka o kojem sam ra-nije detaljnije pisao. Ivan Milić (Juan Milich) iz Janjine nakon povratka iz Argentine (po-slije I. svjetskog rata), gdje je stekao bogat-stvo i oženio se Argentinkom, izgradio je na Pločama vilu kojoj je dao naziv „Argentina“ u počast svoje žene! Njegov grob nalazi se na početku groblja Boninovo, odmah s lijeve strane. U „GG“ od 11.6.2021. objavljen je kraći tekst pod naslovom „Ljušture od kamenica i mu-šula nisu otpad“. U tekstu se govori o zbri-njavanju i daljnjoj obradi otpada u akvakul-turi. Kako se obično kaže da je „topla voda“ odavno pronađena, sljedi novinsko izvješće koje je objavljeno u lokalnoj tiskovini prije više od 90 godina.„Narodna Svijest“ od 19.3.1930. g; br. 11.ISKORIŠTAVANJE OTPADAKA KORA KAME-NICA I RIBE„Imao sam prilike svojim višekratnim godiš-njim posjetima vidjeti po cijeloj Dalmaciji ko-liko se blaga baca sa sovrnjom u more, a da se ne iskoristi ta dragocjenost. Više puta sam savjetovao otvarače kamenica kad se istih nauživao, da ljuske kamenica (sa)kupe i da ih dobro mogu prodati. Neki dan sam upravo o tome raspravljao sa jednim poslovnim prija-teljem iz Nizozemske o tom predmetu, pak mi je isti pripovjedao, koliko oni toga treba-ju i skupo moraju plaćati i za koju svrhu iste nužno trebaju. Ljuske ne samo kamenica, već i sviju drugih morskih spuža i školjaka, (sa)kupe se na vagone, te ih tvornice sa ve-likim mašinama u prah samelju. To služi za gojenje peradi a plaćaju 2-3000 Din po va-gonu (10.000 kg) u običnom stanju. Kad bi se kod nas osnovalo vrlo malo društvo i naba-vilo ovakove mašine koje melju te školjke, i

kad bi se stručnjački sortirale u egaliziranim vrećama, postigle bi puno povoljniju cijenu. Sama naša država uvaža iz Afrike i Norveš-ke godišnje po 30 vagona te robe. Često kod toga nužno treba, dobiva odgovor, da su za 6 mjeseca ti mlinovi (unaprijed) sve rasprodali, dok kod nas (u Dalmaciji – op. D.R.) baca se novac u more.Ne samo to, već sam koliko puta svojim očima vidio, kako se neprodata riba baca u more. Tvornice sardina pakuju u limene kutije kvintale sardina u sasvim preragje-nom stanju, dok se glave i drob baca u more. Tunolovci šalju na stotine (komada) očišće-ne tunjevine u Trst i Mletke, a sve otpatke bacaju u more. U Norveškoj tvornice koje preragjuju bakalar ne bacaju to (ostatke), već iz toga čine riblje brašno, koje uz vrlo skupe novce prodavaju, a i naša država po 60 vago-na tog brašna godišnje troši. Pokvarena riba i (drugi riblji) otpaci vrlo se jednostavno pre-tvaraju (prerađuju) u riblje brašno. Ima za to specijalnih kotlova koji sa cijelim uregjajem zapadaju 50-60.000 Dinara. Ko nabavi kotlo-ve dobiva od tvornice i posebni naputak (što se podrazumjeva – op. D.R.), kako se pravi to riblje brašno. Koje se svuda vrlo dobro pro-dava. Ko bi se interesovao za ove dvije grane naše industrije, rado ću mu dati pobliže po-datke o nabavi kotlova, kao i naslov tvornice koje kupuje kore od kamenica. Naše ribarske zadruge a i koji bolje stojeći povratnik mo-gao bi pokušati da ovo iskoristi.“F. Rešetka – SušakO korištenju samljevenih kora kamenica bo-gato mineralima kao prirodno gnojivo, za uzgoj vinove loze na Novom Zelandu emi-tirana je dokumentarna emisija na HTV-u prije 10-ak godina. Koristi li tko samoinici-jativno navedeno gnojivo za uzgoj bilo kakve poljoprivredne kulture na podružju DNŽ-e nije mi poznato. Za kraj malo edukativno-duhovite „hrane“ za dušu i vedro raspoloženje. „Onaj tko jede (već) puna želuca, kopa sebi grob vlastitim zubima.“ – Turska poslov.„Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani.“ – B. Shaw. „S dobrim kuharom i lošim liječnikom teško ćete starost dočekati.“ – Luka Tomić.„Litra mu je uvijek bila malo, a kap mu bi do-sta.“ – Luka Tomić.„Da nije jelovnika, neki ne bi imali što proči-tati.“ – Rino Malovrh.„Da, navodno, obranimo dušu, napadamo je-tru (alkoholom).“ – Rino Malovrh.Svim proizvođačima i ljubiteljima piva na znanje: Sveti Arnold postao je zaštitnikom pivara jer je u vrijeme kuge u Francuskoj u VII. stoljeću preporučio narodu da pije pivo umjesto vode. Postoje i drugi sveci zaštitnici pivara, ali sv. Arnold iz Soinssonsa (grad na rijeci Aisne sjeverozapadno od Pariza) glavni je zaštitnik i njegov dan je 8. srpnja.

847 25.6.2021. glasgrada 33

subota 26.6.2021. u 21 satPLATO LAZARETA

ULAZ SLOBODAN

KONCERT ĆE SE ODRŽATI UZ POŠTIVANJE SVIH EPIDEMIOLOŠKIH MJERA

KLAPA

CAMBILJETO U LAZARETIMA

34 glasgrada 25.6.2021. 847

Udruga antifašista Dubrovnik organizirala je obilježavanje Dana antifašističke borbe, osamdesetu obljetnicu početka NOB-e i osnivanje Sisačkog partizanskog pokre-ta. Komemorativnim skupom na Spomen groblju boraca NOR-a na Boninovu, uz prigodni program položeni su vijenci Du-brovačko-neretvanske županije Grada Dubrovnika, Gradske organizacije SDPH Dubrovnik i Udruge antifašističkih bora-ca Dubrovnik Prigodno je govorio Jadran Barač potpredsjednik Udruge antifašista Dubrovnik.“Udruga antifašista Dubrovnik, njeno član-stvo i poštovatelji sjećanja na NOB iznova se s poštovanjem i ponosom prisjećaju po-ginulih boraca NOR-a koji su u antifašistič-koj borbi svoj život ugradili u pobjedu nad fašizmom, oslobodili našu i okolne zemlje od okupatora te, na naposljetku, vratili Istru i Dalmaciju Hrvatskoj. Pozivam vas da poginulim borcima NOR-a, civilnim žr-tvama fašizma i poginulim hrvatskim bra-niteljima trenucima tišine odamo počast i zahvalnost za njihovu žrtvu. U uvodu, radi novih generacija koje rijet-ko imaju priliku čuti o antifašizmu, na-pomenuo bih da je antifašizam životno opredjeljenje u kojem bez imalo zadrške, dajete čitava sebe u zaštiti slabijeg, a laž-no označenog kao nepoželjnoga i štetnog. Biti modernim antifašistom znači zalagati se uvijek i u svakom kontekstu za prava onoga koji je na bilo koji način diskrimini-ran ili mu nisu dana prava koja zaslužuje. Zbog svoje uključivosti, antifašist pokazuje da su strahovi koje fašizam siri nerazumni i neopravdani. Antifašizam nije pojedinačni i kratkotrajni čin u životu pojedinca, antifa-šizam je stil života koji se dosljedno i sva-kodnevno svjedoči. To je životno opredje-ljenje u kojem se razotkriva laž, štiti slabije i obespravljene bez obzira na nacionalnost, vjersku i spolnu pripadnost.Narodnooslobodilački pokret vodio je pra-vednu borbu na strani dobra, unatoč rat-nim i poratnim incidentima u kojima je bilo nevinih žrtava. Nažalost, u Hrvatskoj nazadujemo već duže vrijeme, pri tome je neprihvaćanje povijesnih činjenica dobrim dijelom razlog pogubljenosti i u sadaš-njosti. Stoga je velika odgovornost i duž-nost širokog društvenog spektra intelek-tualaca, kulturnjaka, građanskih inicijativa i političara svakodnevno podsjećati i afir-mirati vrijednosti antifašizma.Ove godine obilježavamo osamdesetu obljetnicu početka Narodnooslobodilačke borbe.Ovo prigodom ćemo se prisjetiti nekoliko povijesnih činjenica iz razdoblja Drugog svjetskog rata.Jugoslavija je u proljeće 1941. godine pre-življavanja tešku agoniju, fronta fašističkog bloka Osovine okrenula se prema istoku. Lak su joj plijen bile Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Na red je došla i Jugoslavija.

Vlastodršci Jugoslavije, u skladu sa svojom politikom fašizacije zemlje i uvjerenjem da je pobjeda fašističkih sila već osigurana, pristupili su 25. ožujka 1941. godine Troj-nom patku, izvršivši na taj način kapitula-ciju Jugoslavije i predaju njezinih naroda na milost i nemilost fašističkim imperija-listima. Centralni komitet komunističke partije Jugoslavije objavio je proglas u ko-jem je taj vladin akt osudio kao nacional-nu izdaju. U Beogradu i cijeloj zemlji de-monstracije ogorčenog naroda dosegle su vrhunac 27. ožujka 1941. godine. Narod je predvođen komunistima, uzvikujući paro-le: ”Bolje grob nego rob!” i “Bolje rat nego pakt!”, odlučno osudio sramnu kapitulaciju vlade pred fašističkim agresorima i mani-festirao svoju volju da se beskompromisno bori za svoju slobodu. Hitler jer odmah dao nalog zapovjedništvu njemačkoj vojske da pripremi i rukovodi operacijama protiv Jugoslavije, sa zadatkom da se ona uništi “vojnički i kao država”. U zoru 6. travnja 1941. godine nacisti okrutno bombardira-ju sve gradove na području bivše države. Tadašnja Jugoslavenska vojska nije pruža-la odlučniji otpor agresorima i kapitulirala je 17. travnja 1941. godine. Vlada Kraljevine Jugoslavije nije poduzela nikakve mjere za obranu zemlje.Opredjeljenje Komunističke partije Jugo-slavije, s Titom na čelu, za organiziranje oružane borbe 1941. godine predstavlja logičan kontinuitet njene dotadašnje stra-tegije, čija je suština bila borba protiv faši-stičke opasnosti za istinsku obranu slobo-de i nezavisnosti. Na majskom savjetovanju Komunističke partije Jugoslavije utvrđeno je da je glavni zadatak Partije organizira-nje jedinstvenog fronta za borbu protiv okupatora i njegovih suradnika i da s tim ciljem treba okupiti najšire narodne mase, bez obzira na njihove političke, nacionalne, vjerske i druge razlike.

Tako je u šumi Brezovica kod Siska osno-van prvi partizanski odred u Hrvatskoj i Jugoslaviji te jedan od prvih oslobodilač-kih odreda u već gotovo cijeloj okupiranoj Europi. Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije je 27. lipnja 1941. godine osnovao Glavni štab Narodno oslobodilač-kih i partizanskih odreda Jugoslavije i za zapovjednika odredio Josipa Broza Tita. U srpnju i kolovozu 1941. godine počele su partizanske akcije u svim krajevima Jugo-slavije: Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te u listopadu u Makedoni-ji. Oružana Narodno oslobodilačka borba pod vodstvom KPJ je počela.Ljudima koji su iz šume Brezovica u lip-nju 1941. godine nagovijestili ustanak, što će ubrzo planuti kako u Hrvatskoj tako i u drugim dijelovima nekadašnje Jugoslavije, danas odajemo dužnu počast kao stjegono-šama slobodarskih ideja i pretečama onoga što smo, dobrim dijelom na tragu njihove borbe, ostvarili u Domovinskom ratu. Prvi zapovjednik, ujedno i organizator tog pr-vog partizanskog odreda u Hrvatskoj i u NOR-u uopće, bio je Vlado Janjić – Capo, koji je trećinu svoga života, od umirovlje-nja 1961. godine do smrti 1991. godine, živio kao naš sugrađanin u Dubrovniku.Već od prvih dana fašističke okupacije i na širem južnodalmatinskom području podu-zimaju se antifašističke borbene aktivnosti, udarne borbene grupe prerastaju u parti-zanske čete i kasnije u odrede, kao što su uz ostale, Pelješki i Konavoski partizanski odred. Rodoljubi iz Dubrovnika i šire oko-lice bili su borci i mnogih dalmatinskih i drugih brigada i divizija narodnooslobodi-lačke vojske. Narod Dubrovnika i okolnog područja u antifašističkoj narodnooslobo-dilačkoj borbi pretrpio je velike ljudske i materijalne žrtve. Od preko 14 tisuća aktiv-nih sudionika narodnooslobodilačkog rata iz šireg dubrovačkog područja, u temelje oslobođenja i pobjede nad fašizmom, svoje je živote položilo 1680 partizanskih boraca narodnooslobodilačke vojske.Zahvaljujući velikim pobjedama u 2. svjet-skom i u Domovinskom ratu danas nitko više ozbiljno ne postavlja pitanje slobode i samostalnosti naše države, ali i dalje ima onih koji zazivaju na iste ideje mržnje i ne-tolerancije i potpiruju lažnu sliku povijesti. I zato mi je drago da na takve ideje uzvra-ćamo činjenicama i argumentima.Međutim, i dalje su nužne promjene za ostvariti bolji život generacija što dolaze, za pošteno društvo, demokratsko društvo sa jednakim prilikama za sve, društvo po-štovanja i zajedništva različitosti i suživota, za društvo okrenuto pravim vrijednostima, razvoju i budućnosti. Budućnosti slobode i pravde, rada, ljubavi i mira za sve.Čestitam svima državni praznik – Dan antifašističke borbe” – rekao je u prigod-nom govoru Jadran Barač..

KL

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Prisjećamo se iznova s ponosom i poštovanjem

Delegacije pred polaganje vijenaca u Spomen kriptu

847 25.6.2021. glasgrada 35

VIJESTI S PELJEŠCA PRIPREMIO: JOŠKO JELAVIĆ

Poboljšanje ukupne turističke ponude u orebićkoj općiniU sklopu potkraj prošle godine pokrenu-tog projekta „Upravljanje kvalitetom u de-stinaciji Orebić“, koji Turistička zajednica Općine Orebić provodi u suradnji s tvrt-kom FEEL IQM iz Maloga Lošinja, u Orebi-ću borave direktorica te tvrtke i voditelji-ca projekta Đurđica Šimičić, suradnica na projektu Anamarija Cicarelli i dubrovački hotelijer Pero Matić. Prvi put od pokre-tanja projekta, a nakon ublažavanja epi-demioloških mjera i dosad virtualnim pu-tem obavljenih razgovora, obilaze hotele, kampove, ugostiteljske i druge turističke objekte, sve s ciljem poboljšanja ukupne turističke ponude u orebićkoj općini, po-vezivanjem svih sudionika u turističkom prometu kako bi se gostima pružila naj-bolja usluga, promicala kvaliteta i poticala izvrsnost. Potvrđuju to i dosadašnja isku-stva u provedbi takvog projekta u Gradu Hvaru, Malom Lošinju, Vodicama i Nacio-nalnom parku Plitvička jezera, koja su dala dobre rezultate, a suradnju sa spomenu-tom tvrtkom i Turističkom zajednicom Općine Orebić najavile su i općinske tu-rističke zajednice u Trpnju, Stonu i Janjini.

Spomendan svetoga Luja u RusanuSpomendan svetoga Alojzija, Luja ili Vjeko-slava u hrvatskom izričaju 21.lipnja se sve-čanije slavi u Rusanu, najmanjem naselju u stonskoj općini između Luke i Dube Ston-ske. Tamošnji malobrojni stanovnici časte ga od davnina kao svog zaštitnika, a sveto-me Luju još u doba Dubrovačke Republike podignuta je crkvica u kojoj je jutros misu slavio župnik Stona i Maloga Stona i dekan stonskog dekanata don Bernardo Pleše. Po drevnom običaju blagoslovio je okupljene vjernike, more i baštine. Jedina je takva svečanost na Pelješcu, a u Dubrovačkoj biskupiji svetoga Luja kao svoga zaštitnika slave i u Topolom u Dubrovačkom Primor-ju gdje mu je podignuta zavjetna kapelica.

Projekt opremanja središnje zgrade vrtića i jaslicaU predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Ore-bić pri kraju je ostvarenje projekta opre-manja središnje zgrade vrtića i jaslica u Orebiću novim namještajem i didaktičkim materijalom. Dostavu i ugradnju potkraj lipnja i početkom srpnja obavit će zagre-bačka tvrtka „Astarea“, kao najbolji ponu-ditelj izabran nakon provedenog postupka javne nabave. Ukupna vrijednost radova je 350 tisuća kuna, od toga je 267 tisuća 822 kune iz Europskih fondova osigurala

Lokalna akcijska grupa LAG-5, a u financi-ranju s deset posto iznosa sudjeluje Opći-na Orebić koja je kao osnivač ustanove taj projekt prijavila na natječaj.

Pojačan turistički prometProteklog je vikenda pojačan turistički promet na Pelješkoj rivijeri u orebićkoj općini, gdje prema podacima sustava eVi-sitor na odmoru boravi dvije tisuće i 700 gostiju, tisuću više nego na početku ljeta prošle godine. Ohrabruje i podatak što je to 64 posto od posjeta u to doba u 2019. godini. Među gostima najviše je Nijemaca i Poljaka, a u produženom vikendu bilježi se i porast broja domaćih gostiju. Većina ih boravi u kampovima i privatnom smje-štaju, a sve bolje posluju i orebićki hoteli-jeri. Zanimljiv je podatak da je u naseljima podno Dingača gostiju više nego u 2019. godini, a dobru popunjenost bilježe Viganj i Lovište

Očuvanje plemenite periske - pinne nobilisU sklopu provedbe projekta Razvoj okvi-ra za upravljanje ekološkom mrežom NA-TURA 2000, a s ciljem zaštite i očuvanja plemenite periske - pinne nobilis, kritično ugrožene najveće školjke u Jadranskom moru, Javna ustanova za upravljanje za-štićenim dijelovima prirode u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji postavila je na tri lokacije kolektore za prikupljanje njene mlađi. Kolektori označeni posebnom plu-tačom postavljeni su u uvali Blace u del-ti Neretve i uvalama Suđurađ na Šipanu i Pještata sa sjeverne strane Pelješca. Nji-hov pregled obavit će se u listopadu ove godine, a prikupljena mlađ otpremit će se u akvarij u Puli, koji je posebno opremljen za očuvanje mlađi i uzgoj periske.

Nastup klape Dingač, izložba Andrijane BoticaU nastavku klapskog programa „Zvuci Dalmacije“ u organizaciji Turističke za-jednice Općine Orebić, a u sklopu kul-turno-zabavne manifestacije „Kulturno ljeto Općine Orebić“, u subotu, 19.lipnja pred župnom crkvom Pomoćnice kršćana u Orebiću nastupila je klapa Dingač s Pe-lješca. U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Vignju sutra, u subotu, 19.lipnja s početkom u 19 sati i 09 minuta otvorena je samostalna izložba likovne umjetnice Vignjanke An-drijane Botice, pod nazivom „El Camino - putovanje“. To je njezina druga samo-stalna izložba, a predstavlja se s 28 crteža nastalih 2012. i 2013. godine na proputova-nju u Argentinu, a završenih protekle zime u Vignju. Tom izložbom ujedno počinje i kulturno-zabavna manifestacija „Kultur-

no ljeto Viganj 2021.“ u organizaciji udru-ge Hrvatski dom, Mjesnog odbora Vignja, Turističke zajednice Općine Orebić i Op-ćine Orebić.

OŠ Kuna među tri škole u Hrvatskoj po najvišoj razini digitalne zrelostiU Osnovnoj školi u Kuni, koja je s područ-nom školom u Potomju po broju učenika najmanja na Pelješcu, mogu se pohvaliti iznimnim priznanjem, jer je njihova škola uvrštena među tri škole u Hrvatskoj po najvišoj razini digitalne zrelosti škola. Re-zultat je to istraživanja koje su na uzorku od 250 osnovnih škola u Hrvatskoj u 2020. godini proveli Ministarstvo znanosti i ob-razovanja i akademska mreža CARNet. U istraživanju posebno se vrednovalo kako se i na koji način digitalna opremljenost koristi u nastavnom procesu.

Turističke brojke radujuNastavlja se na zadovoljstvo turističkih radnika rast turističkog prometa na Pe-lješcu, na kojem, prema podacima sustava eVisitor, u općinskim turističkim zajed-nicama u Orebiću, Stonu, Trpnju i Janjini boravi nešto više od 3 tisuće gostiju. To je dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine i 60 posto od posjeta u pret-pandemijskoj 2019. godini. Među gostima je najviše Nijemaca i Poljaka, a s 2 100 pri-javljenih prednjači Općina Orebić. Zbog povećanog prometa otvoren je područni turistički ured u Vignju, koji je na usluzi korisnicima svakim danom osim nedjeljom od 08 do 14 sati.

Završetak škole bez uobičajenih priredbi i veselicaSvršetak školske godine u osnovnim ško-lama na Pelješcu u Orebiću, Stonu, Janji-ni i Kuni s područnim školama u Vignju, Lovištu, Ponikvama, Putnikoviću, Žuljani i Potomju i u osnovnoj školi u Trpnju i ove je godine prema preporukama epidemiologa i uputama školskih vlasti prošao bez uobi-čajenih priredbi i veselica. Iz istog razloga polaznici niže glazbene škole u Orebiću umjesto javnog održali su virtualni kon-cert. Nije bilo ni prigodnog oproštaja od 68-ero osmaša kojima su njihovi nastavni-ci i ravnatelji također virtualnim putem uz čestitke zaželjeli uspješan nastavak školo-vanja. Najviše učenika, njih 39-ero, osnov-no obrazovanje završilo je u Osnovnoj školi u Orebiću, 12-ero u Osnovnoj školi u Stonu, 8-ero u Janjini, 5-ero u Kuni i 4-ero u Trpnju.

NASTAVAK NA STR. 47

36 glasgrada 25.6.2021. 847

Nekoliko je autora pisalo o iz-gradnji hotela „Imperial“ a među njima i poznati turistički novinar Nikola Šubić. Iz njegove knjige „Turizam u kolumnama“ prenosim što je Šubić napisao o otvaranju ovog hotela.“Crvena Hrvatska” broj 4/1897. od 23. siječnja donosi zanimljiv uvodni članak pod naslovom “Novi hotel u Dubrovniku”, u kojem najavljuje otvaranje ovog objekta 29. siječnja 1897. Objaš-njavajući zašto se o tome piše u uvodniku “političkijeh novi-na”, stoji da to “nije neka obična stvarca, osobito u Dubrovniku, od koga se misli napraviti Ku-rort prve vrste”. Ponovno se na-glašava da je pokretač izgradnje austrijski Lloyd, a “građani su pridodali kapitalu još 80.000 fo-rinti”. U uvodniku se dalje s ne-godovanjem nastavlja:“U novom hotelu sve je NJE-MAČKO, od natpisa koji mu se zlatnim slovima na čelu svijetli, do najzadnjeg obilježja u uredu njegove kancelarije. Nema nig-dje nikakva traga našem znaku i našem jeziku, tako da će se u njemu Bečanin osjećati uprav kao u svojoj kući, samo je klimu promijenio, ali duh ostade isti”.U istom se članku zaključuje:“Mi imamo pred očima i nešto što nam je isto tako milo, dapače još i milije od materijalnih pro-bitaka, a to je naše životno - na-rodno pitanje. Jer, bolje je uz ko-madić kruha biti svoj gospodar, nego li uz dobru pečenku sluga i rob”.I list “Dubrovnik” broj 3/1897., koji cijelo vrijeme sa simpatija-ma prati izgradnju hotela, pred njegovo otvaranje piše:“Ispovijedamo sasvim iskreno da je grad u boljim ekonomskim prilikama ne bi nas moglo mno-go oduševiti slično poduzeće, koje usprkos koristima, što ih u ovom ili onom mjestu donosi, ima i svojijeh strana i štetnih posljedica u mnogome pogledu. Utopljenik se i za slamku hvata”.Inače, hotel “Imperial” je prema prvotnoj zamisli trebao biti za-vršen ujesen 1896., ali je grad-nja počela sa zakašnjenjem, tek 2. lipnja 1895. godine. Ipak, hotel

je završen u predviđenom roku - njegova gradnja je trajala jednu godinu i šest mjeseci.Već prije početka gradnje znalo se je da će se budući hotel zvati Grand hotel Imperial (po uzoru na slične hotele u svijetu koji su zbog, onda najvišeg komfora i najmodernijih tehničkih uređa-ja, nosili ime “palače” ili “grand”).Grand hotel Imperial je sve-čano otvoren u petak, 29. si-ječnja 1897. godine, iako nisu bili završeni neki radovi ispred zgrade. Proslavi je bio nazočan i predsjednik Lloyda Kalchberg,

koji je doputovao parobrodom “Wurmbrand” s još dvadese-tak gostiju (svi su odsjeli u no-vom hotelu). Goste je dočekala Gradska glazba, a na večer je bila priređena iluminacija pre-djela Pile i Kono i koncert dviju glazbi u vrtu hotela. Građani su išli u donji restaurant da “kušaju hranu i pivo”. Općinski čelnici su primili baruna Kalchberga i nje-govu suprugu, a za uzvanike je bio organiziran banket. Proslavi otvaranja hotela je uz inozemne goste bilo nazočno i mnogo do-maćih ljudi, a dva dana kasnije,

održana je velika zabava s ple-som. Također, za tu prigodu, G. M. Radovani je uglazbio i tiskao “lijepu skladbu”, koja je tada bila prvi put izvedena i nakon toga stavljena u prodaju. Riječ je o skladbi “Evviva Ragusa”, koja je poslije stotinu godina ponovno izvedena, 29. siječnja 1997., za-hvaljujući maestru Franu Kra-sovcu.List “Dubrovnik”, broj 5/1897., 31. siječnja, dva dana nakon otvaranja hotela, opisujući novi hotel, ističe:“Zgrada hotela je lijepa i veli-ka. Ima do 70 soba, a osim toga dvorane za čitanje, igranje, jelo, razgovore i osobitu dvoranu za gospođe. Pokujstvo je ukusno i fino. Sobe i dvorane griju se na paru. Zgrada unutri i van-ka osvjetljena je električnom svjetlosti. Pred hotelom je lijepi park zasađen južnim rastlina-ma i borima. S glavne terase na vrhu hotela uživa se divan pri-zor: mora, grada, Ploča, Lokru-ma, Pila itd. U jednu riječ koli-ko položaj hotela toliko zgrada i njen unutarnji raspored može se takmičiti sa prvim hotelima ma gdje bilo”.

FELJTON 383 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA PRIREDIO: LUKŠA LUCIANOVIĆ

Iz povijesti dubrovačkog hotelijerstva: Izgradnja hotela „Imperial“ (4)

Pogled na istočni dio hotela "Imperial". Nije mi poznato iz koje je godine ova slika - mislim između dva svjetska rata. Međutim, šezdesetih godina prošlog stoljeća pansionska hrana gostima se servirala u vrtu hotela, a osoblje je prolazilo ovim putem u kuhinju

847 25.6.2021. glasgrada 37

Na obiteljskoj kući, stepeništu za kat, na spojevima gazišta i čela nam vlaži u pro-storiju koja se nalazi ispod. Stepenište je betonsko. Kako bi mogli brzo i efikasno riješiti ovaj problem? Hvala, Frano Đuro-vić-Mokošica.

Po fotografijama koje imamo vide se sitna puknuća na spojevima gazišta i čela ste-penica. Pošto se radi o dva tijela koja su spajanja (gazišta i čela), te koja zbog svoje konzolne ugradnje i vlastite težine betona od kojeg su izgrađeni imaju svoja rasteza-nja, za očekivati je bilo da se pojave mikro pukotine na spojnicama. To nisu proble-matične pukotine, pa se vrlo jednostavno mogu trajno sanirati. Potrebno je komplet-no stepenište dobro oprati, te na očišćenu i suhu podlogu stepenica nanijeti impre-gnirajući, temeljni premaz; RD-UNIFIX. Temeljni premaz se nanosi na gazište i na čelo stepenica, u širinu-visinu, po 15,00 cm. Nakon sušenja, cca. 2 sata, premaz će biti matnog sjaja. Potom treba obilježiti dio koji se hidroizolira samoljepivom krep trakom i između te dvije trake premazati sloj hidro-izolirajućeg premaza; RD-ELASTODECK u sivoj boji, boji betona. Odmah po prema-zivanju na premaz pažljivo prionuti trajno

elastičnu RD-ROOF mrežicu, širine 20 cm., te istu odmah premazati s još jednim slo-jem RD-ELASTODECK-a. Pripazite da Vam RD-ROOF mrežica bude dobro prislonjenja uz podlogu, i da je polovica njene širine na gazištu, a polovica na čelu stepenica. Uklonite zaštitnu krep traku dok je premaz svjež, jer kasnije uklanjanje nije moguće. Nakon cca. 6 sati, ili idući dan nanesite još jedan sloj RD-ELASTODECK-a, tako da se RD-ROOF mrežica više ne nazire. Sve ove radnje radite isključivo pomoću kista kojeg nakon svake radnje (sloja) odmah operite u toploj vodi. Na ovaj način bojadisarski kist-četku, možete koristiti od početka do kraja zahvata. Po sušenju premaza spoj gazišta i čela stepenica biti će povezan trajno elastičnim premazom koji je dodatno armiran elastičnom mrežicom, te će pod-nositi iznimno razdvajanje podloga ispod premaza; do 450 % -(slika). RD-ELASTO-DECK kao konačni premaz ne stari, otporan je na UV zrake, prohodan je, te se po Vašoj želji preko njega mogu direktno postaviti keramičke pločice, kameno oplošje ili sl.

Brzo smo mi to sredili, u dva dana, i sada je to druga stvar. Suho nakon kiša. Hvala na savjetu; Frano Đurović.

SPOJEVI GAZIŠTA I ČELA STEPENICA VLAŽE - RD-MREŽICA & ELASTODECK

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/564-881ocinje-marketing@email.ht.hr

www.ocinje-market.hr

Izložba naziva “One su ovdje” otvorena je 16.lipnja u Sponzi. Radi se o velikom zajedničkom projektu renomiranog slikara Dimitrija Popovića i umjetnič-kog fotografa Marka Vrdoljaka. Projekt je to spajanja fotografske i slikarske umjetnosti u jedinstvenu vizualnu cje-linu koja se sastoji od 21 djela dimenzi-ja 70 x 100 cm, koja tvori izložbu.Projekt govori o ženskoj snazi, žen-skim osjećajima i ulozi žene u današ-njem svijetu kroz povijesni prikaz i definiciju uloge žena prema biblijskim motivima.Žene i djevojke su fotografirane u spe-cifičnim svjetlosnim uvjetima sa točno predefiniranim izrazom lica, mimikom, pogledom i govorom tijela te svaka od njih predstavlja točno određenu žen-sku ulogu definiranu prema biblijskoj ikonografiji.Nakon fotografiranja i obrade fotogra-fija iste su isprintane na slikarsko plat-no dimenzija 70 x 100 cm te je na njih umjetnički utjecao Dimitrije Popović sa dodatnim slikarskim intervencijama na svakoj pojedinoj fotografiji suklad-no ulozi žene kojom je portret inspi-riran.

LIBERO PORTAL, FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

SPONZA

Izložba naziva “One su ovdje”

38 glasgrada 25.6.2021. 847

SPORT

VATERPOLO

Elvis Fatović trener CNA BarceloneteBivši Jugaš Elvis Fatović, izbornik reprezen-tacije Australije, koji će tu reprezentaciju vo-diti još na Olimpijskim igrama u Japanu, pot-pisao je za CNA Barcelonetu, a vodit će je do ljeta 2024.godine. Cilj najtrofejnijeg španjol-skog kluba je osvojiti titulu prvaka Europe.

ATLETIKA – MLAĐE KADETSKO PRVENSTVO HRVATSKE

Atletičar Dubrovnika Erik Antolović trostruki prvak Hrvatske!Nakon što je u svibnju u Varaždinu postao mlađe kadetski prvak Hrvatske u višeboju, Erik Antolović, atletičar Dubrovnika, prote-klog je vikenda na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u svom uzrastu osvojio čak četiri medalje! 13-godišnji Antolović je prvak Hr-vatske u utrkama na 60 metara i 80 metara s preponama, te u skoku u dalj, dok je u utrci na 200 metara s preponama bio treći. Trener Antolovića je Vedad Đugum.

JUDO – EUROPSKI KUP

Josip Bilić treći u SarajevuČlan Dubrovnika 1966.,19-godišnji hrvatski reprezentativac Josip Bilić je na Europskom juniorskom kupu u Sarajevu, u kategoriji do 90 kilograma, osvojio treće mjesto. U borbi za brončanu medalju pobijedio je Ivana Co-pića, člana splitskih Pujanki, također repre-zentativca Hrvatske. Bulić je u četvrtfinalu izgubio od Omera Aydina iz Turske, a do tada je bio bolji od reprezentativca Bosne i Her-cegovine Darijana Faletara, te kroz repasaž, od Nizozemca Axela Heerena i Slovaka Be-njamina Mataseje.Trener Josipa Bilića je Mateo Semiz.

DUBROVAČKI ŠPORTAŠI U SVIJETU

Mario Hezonja, Maro Đuraš i Petra Dičak sa svojim klubovima prvaci države, Marko Kuraja viceprvakNakon što se košarkaš Mario Hezonja sa svojim Panathinaikosom okitio titulom pr-vaka Grčke, vijesti o uspjesima dubrovačkih športaša koji igraju diljem Europe stalno pri-stižu. Tako je malonogometaš Maro Đuraš sa svojim TSV Weilimdorfom postao prvak Njemačke, a rukometašica Petra Dičak je na-kon što je s Madeirom u Portugalu osvojila prvenstvo te države, podigla i pokal u Kupu Portugala. Viceprvak Italije u malom nogo-metu je Meta Catania za koju nastupa i bivši igrač Squarea Marko Kuraja…

TENIS WIMBLEDONUspješan start Ane KonjuhAna Konjuh izborila je drugo kolo kvalifi-kacija trećeg Grand Slam turnira sezone, Wimbledona. U 1.kolu svladala je 17-godiš-nju Matildu Mutavdžić sa 2:0 (6:1 i 6:2).

TENIS – EKIPNO PRVENSTVO HRVATSKE

Lucija Ćirić Bagarić sa Zagrebom prvakinja HrvatskeLucija Ćirić Bagarić se sa svojim HTK Zagre-bom okitila titulom seniorskih prvakinja Hr-vatske. Zagrepčanke su pobijedile Futuru s 3:0, te su tako, četvrti put za redom, ekipne prvakinje Hrvatske. Kao i protekle dvije, se-zone, tako je i ove, Lucija Ćirić Bagarić, dala veliki doprinos u finalu i pobjedi protiv Fu-ture. Dobila je pojedinačni meč protiv La-tvijke Margarite Ignatjeve sa 6:0 i 6:2.

TENIS – III.HRVATSKA TENISKA LIGA

Ragusa – Pomak 6:1U četvrtom kolu Treće hrvatske teniske lige tenisači Raguse su u Gospinom polju pobi-jedili splitski Pomak sa 6:1, te su nakon prva četiri kola na trećem mjestu, s dvije pobjede i uz dva poraza. U gostima su pobijedili Re-snik, te izgubili od vodećih ekipa Zadra 08 i Splita 1950. Protiv Pomaka igrali su Lauro Milanović, Nikola Mihaljević, Jakov Šeparo-vić, Marko Baničević, Tymofil Milovanov, Stjepan Bogdan i Karlo Klaić. U 5.kolu igraju protiv Borika.

MALONOGOMETNI TURNIR U SLANOM

Prijave do 10. srpnjaMalonogometni klub Riva Slano uputio je poziv za turnir koji će se igrati u srpnju:- Dođite i zaigrajte na Turniru na male branke ‘4vs4 Slano’. Prijave traju do 10. srp-nja kada će se održati ždrijeb turnira, a po-četak je 12.srpnja. Ukupni nagradni fond je 19.000 kuna, pobjedniku će pripasti 12.000, drugoplasiranom 5.000, a trećeplasiranom 2.000 kuna. Više informacija na instagram stranici “TurnirSlano2021”.

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU III. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE

ONK Metković izgubio u Metkoviću, a pobijedio u ZadruMalo je nedostajalo da nogometaši ONK Metkovića izbace favoriziranog Zadra iz kva-lifikacija za popunu III.Hrvatske nogometne

lige - jug. Nakon što su u prvoj utakmici u nedjelju, 20.lipnja u Metkoviću Zadrani slavi-li s 4:1 (jedini pogodak za Metković dao Ivan Šutalo), Metkovčani su u uzvratu odigranom u srijedu, 23.lipnja pobijedili sa 2:0. Prema novinskim izvještajima ne bi bilo nezasluže-no da su Zadrani pobijedili i sa više pogodaka razlike i izborili finale protiv GOŠK-a iz Ka-štel Gomilice, koji je u dvije utakmice pobi-jedio Dinaru sa 7:0 i 4:1. Pogotke za Metković postigli su Marko Manenica i Duje Medak.

ŠPORTSKE VIJESTI IZ ŽUPE DUBROVAČKE

Župa Open 2021.Pobjedom Vlaha Bogoja s Popolice na tere-nima hotela Sheraton u Srebrenom 19.lipnja je završeno drugo izdanje Župa Opena.U finalnom meču Vlaho Bogoje je teže od očekivanog slavio protiv Pava Skurića iz Čilipa. Vlaho je bio favorit od početka tur-nira i to pokazuje u prvom setu kojeg uzima uvjerljivo 6:2. Međutim u drugom setu se opušta pa Skurić s 6:4 dolazi do izjednače-nja. U odlučujućem Super tie breaku, Vla-ho je odigrao bolje i zasluženo osvaja svoj prvi Župa Open. Treće mjesto je osvojio Ado Čustović. Ove godine turnir je imao rekordnih 26 igrača koji su se natjecali u skupinama, a u nokaut fazi razigravali za pobjednika. Župu Open svakako obilježava širina igrača, koji svoje rekreativno igranje dižu na sljedeći nivo i stječu iskustvo igra-nja na natjecateljskoj razini. Sami turnir ne bi bio moguć bez potpore TK Župa dubro-vačka i Pera Barovića, hotela Sheraton Du-brovnik Riviera i njegovog direktora Ivana Gregorovića te zajednice sportova Općine Župa dubrovačka. Posebna zahvala ide i Da-riju Bijeliću koji je digao Župa Open na novi nivo snimajući polufinale i finale. Mečevi su išli uživo na Facebook stranicama Udruge mladih Ponat i ostaju svima kao jedna lijepa uspomena. Hvala i svim navijačima, poseb-no onima koji su često dolazili i podržavali turnir. Zbog njih je veće zadovoljstvo orga-niziranja samog turnira. Župa Open postaje tradicija i krajnji je cilj da tako i ostane. Cilj je potaknuti tenisače rekreativce, a i one iskusnije da svojim igrama promoviraju te-nis, a i da zainteresiraju sve ostale, počevši od mladih. Tko zna, možda je među njima neki novi Vlaho Bogoje. Vidimo se dogodine u još većem broju.

TONI BENIĆ

BRIDŽ KLUB ASTAREA

Pobijedio par Čubela–JemoNa redovitom klupskom turniru petkom na taraci hotela Astarea pobijedili su Stjepo Čubela i Pero Jemo sa malom prednošću ispred Slavice Novak i Borisa Lovjera. Re-zultati klupskih turnira mogu se pratiti na https://www.bridgewebs.com/astarea/

847 25.6.2021. glasgrada 39

BOĆANJE PRIPREMIO: LUKO HENDIĆ

II.HBL-JUGOdluka o prvaku u zadnjem koluU pretposljednjem kolu Crvene Kuće su zadržale 1. mjesto na ta-blici pobjedom nad Stivanom. Korak do ostao je Zlatan Otok koji je bio uvjerljiv protiv Naklica. Župa Dubrovačka je bila bolja od Pov-ljane i zadržala teoretske šanse za osvajanjem titule prvaka. Slaven je zabilježio drugu pobjedu u prvenstvu savladavši ekipu Vira. Za-nimljivo će biti u posljednjem kolu, vodeće Crvene Kuće su gosti Postranja, Zlatan Otok gostuje kod Povljane, a Župa Dubrovačka je gost kod Vira. Župa Dubrovačka bi pobjedom kod Vira, a porazima Crvenih Kuća i Zlatan Otoka bila prvak iz razloga što bi na taj način se bodovno izjednačila sa Crvenim Kućama, a ima bolji međusobni skor sa njima (16:8 pobjeda – 14:10 poraz).Rezultati 17. kola: Crvene Kuće – Stivan 16:8; Zlatan Otok – Naklice 20:4 ; Župa Dubrovačka – Povljana 18:6; Slaven – Vir 14:10; Postra-nje – slobodno.Poredak: 1. Crvene Kuće 34 boda, 2. Zlatan Otok 32, 3. Župa Du-brovačka 31, 4. Naklice 30, 5. Stivan 25, 6. Povljana 18, 7. Vir 17, 8. Postranje 7, 9. Slaven 6 bodova.Raspored 18. kola igra se 26.06.2021. u 15,00 sati: Stivan – Slaven; Vir – Župa Dubrovačka; Povljana – Zlatan Otok; Postranje – Crvene Kuće; Naklice – slobodne.

III.HBL-DUBROVNIK-NERETVA

Sokol u kvalifikacijeOdigrano je i posljednje kolo ove lige za boćarsku sezonu 2020./2021. Već se od ranije zna da je Torcida Osojnik prvak lige, a također se sada zna da će kvalifikacije za popunu I. HBL – JUG za sezonu 2021./2022. Torcida Osojnik igrati protiv Stivana, prva uta-kmica igrat će se 03.07.2021. na Osojniku, a uzvrat 10.07.2021. kod Stivana. Od prije je poznato da ligu napušta Gornja Vrućica koja je odustala od daljnjeg natjecanja i Prud. Sokol će u kvalifikacije za po-punu II. HBL – Dubrovnik-Neretva, igrat će protiv Mokošice, jer su ostala dva prvaka županijskih liga Duba Stonska i Brgat odustali od kvalifikacija. Utakmica Sokol – Mokošica odigrat će 1 kvalifikacijsku utakmicu i to 18.07.2021. na neutralnom terenu, a Izvršni odbor BS DNŽ odredit će mjesto odigravanja utakmice.Rezultati 18. kola: Sokol – Omladinac 7:17; Umčani – Prud 16:8; Tor-cida Osojnik – Rijeka 12:12; Slivno – Ploče 10:14; Hvidra Gromača – slobodna Konačni poredak: 1. Torcida Osojnik 32 boda, 2. Omladinac 27, 3. Rijeka 24, 4. Umčani 23, 5. Hvidra Gromača 23, 6. Slivno 22, 7. Ploče 22, 8. Sokol 18, 9. Prud 14 bodova.

PRATITE NA LIBERTAS TELEVIZIJI

ponedjeljkom u 20 sati

HUMANITARNA MALONOGOMETNA UTAKMICASveti Petar za PeraU sklopu proslave blagdana Sv. Petra, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, župna zajednica sv. Petra - Boninovo, u subo-tu 26. lipnja 2021. s početkom u 20.00 sati, na igralištu iznad Javne garaže na Ilijinoj glavici, organizira humanitarnu ma-lonogometnu utakmicu u kojoj će sudjelovati predstavnici Grada i župe. Prikupljenim sredstvima želimo pomoći našem župljaninu Peru Matani kojem je, nakon što je prebolio teški oblik COVIDA 19, potrebna rehabilitacija. Sve one koji to žele, pozivamo i potičemo da nam se priključe. Svi koji žele pomoći i uključiti se u ovu akciju, a nisu u mogućnosti doći na igralište u subotu 26. lipnja 2021., to mogu napraviti i uplatom na račun župe HR 9125000091101377744 s naznakom “za Pera Matanu“. Pomažući jedni drugima u nošenju životnog bremena, ljubeći jedni druge, svima svjedočimo da je Bog ljubav.

ZA ŽUPU SVETOG PETRA, NIKOLINA ĐANGRADOVIĆ

40 glasgrada 25.6.2021. 847

SPORT

Slaven iz Grude proslavio je stoti rođendan, a rođendansko slavlje uveličao je u subotu, 19.lipnja splitski Hajduk. U prijateljskoj uta-kmici, na kojoj se okupilo više od dvije tisu-će gledalaca, pobijedili su Splićani s 9:1.Uoči utakmice Slaven je odao priznanje dvojici svojih igrača, koji su nosili dres split-skog Hajduka, Zvonimiru Deranji i Vlahu Macanu. Obojica su odigrali 331 utakmicu i postigli 112 pogodaka za Hajduka. Nagrade im je uručio Lukša Jakobušić, predsjednik Hajduka.Slavena i Hajduka nagradio je i GOŠK Du-brovnik 1919., kojima je umjetničke slike uručio Ile Topuzović i kapetan prve mom-čadi Dalibor Kristić.

Predsjednik i dopredsjednik Slavena Pero Kapetanić iNikša Miličić uručili su najveće klupsko priznanje, Povelju, splitskom Haj-duku. Splićani su uzvratili te je predsjednik Lukša Jakobušić dodijelio Slavenu plaketu, te zlatni dres Hajduka na kojem je pisalo „Slaven Gruda 100“.Slaven - Hajduk (Split) 1:9GRUDA Igralište Gnjile. Gledatelja 2000. Sudac: Miho Trković (Gruda), pomoćni-ci: Romano Radonić (Vitaljina) i Frano Palfi (Dubrovnik), četvrti sudac: Stjepan Stojić (Gruda), delegat: Miho Arbulić (Čilipi).Strijelci:0:1 Biuk (36), 0:2 Ljubičić (46), 0:3 Ćubelić (55), 0:4 Ljubičić (62), 0:5 Livaja (66), 0:6 Livaja (72), 0:7 Livaja (74), 0:8 Ljubičić (81), 0:9 Livaja (85), 1:9 Pulić (89-11m)SLAVEN: Teo Dude, Marino Zalokar, Do-magoj Metković, Antun Šmanjak, Tomislav Grubišić, Niko Bratoš, Paulo Vukić, Pero Macan, Ivo Mostahinić, Đuro Trković, Jurica

Ivanković. Još su igrali: Mijo Mihaica, Anto-nio Miljak, Ivan Pulić, Antun Macan, Josip Trković, Matej Sračić, Nikša Šmanjak, Matej Grgić, Gojko Korać, Zoran Curić, Ivo Trko-vić.HAJDUK: Karlo Sentić, David Čolina, Stefan Simić, Dimitrios Diamantakos, Jani Atana-sov, Luka Škaričić, Mario Čuić, Stipe Biuk, Ivan Ćalušić, Mark Buskaj, Emir Sahiti. Još su igrali: Toni Silić, Marko Livaja, Marin Ja-koliš, Jairo, Ivan Dolček, Ivan Šarić, Ivan Ću-belić, Marin Ljubičić, Tonio Teklić. Trener: Jens Gustafsson.

SVEČANA SJEDNICA- Ovo je festa cijelih Konavala. Slaven je samo 10 godina mlađi od splitskog Hajdu-ka, koji je ponos Dalmacije. Slaven je ponos Konavala - istakao je, uz ostalo, Božo Lasić, načelnik Konavala, na svečanoj sjednici Sla-vena, održanoj u četvrtak, 17.lipnja u sport-skoj dvorani OŠ Gruda.. Voditelji svečane sjednice su bili Juraj Ma-gud i Kate Lujo. O povijesti i sadašnjosti Sla-vena govorili su predsjednik Slavena Pero Kapetanić, predstavnik Hrvatskog nogo-metnog saveza Zorislav Srebrić, predsjednik ŽNS-a Dubrovačko neretvanskog Blaž Pezo, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, u ime prijateljskih kubova predsjednik NK Konav-ljanina Čilipi Ivan Pavlović, te nekadašnji igrač i predsjednik Slavena Marko Trković...

PRIZNANJA I POVELJEPriznanja Slavena za svekoliku sportsku suradnju dodijeljena su Hrvatskom nogo-metnom savezu, Županijskom nogometnom savezu Dubrovačko-neretvanske županije, Nogometnom savezu Splitsko dalmatinske županije, Općini Konavle, GNK Dinamu (Za-greb), NK Neretvi (Metković), FK Željezni-čaru (Sarajevo), NK Mračaju (Runovići), NK Župi dubrovačkoj (Čibača), NK Croatiji (Ga-brili), HNK Konavljaninu (Čilipi), NK Sokolu (Dubravka), te Torcidi Konavle.Najveća klupska priznanja dobili su NK En-kel (Popovići), BŠK Zmaj (Blato), HNK GOŠK Dubrovnik 1919. i HNK Hajduk (Split).

FOTO: GRUDA.ORG

VELIKE NOGOMETNE OBLJETNICE

SLAVENU Z GRUDE JE TEK STOTAVelikom slavlju pridružio se i

splitski Hajduk, odigravanjem prijateljske nogometne utakmice

847 25.6.2021. glasgrada 41

OBAVIJEST O TERENSKOM OČEVIDUU sklopu izrade geodetskog elaborata za potrebe provođenja

promjena u katastru zemljišta u svrhu - dioba ili spajanje katastarskih čestica, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka

o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 982, 983, 987, 988/1 u K.O. Majkovi Gornji, pozivaju se

nositelji prava na katastarskim česticama 982, 983, 987, 988/1, 984, 989/2, 989/1, 977/3 k.o. Majkovi Gornji na predočavanje

geodetskog elaborata će se održati dana 28.6.2021.god. u 10:00 sati u prostorijama Geo Vrtine d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik.

GEO VRTINE d.o.o.Grgurići 36, Slano, 099 2170 929

U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih

čestica i evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 1524/3 u k.o. BRAŠINA, odnosno na č.zem. 385/9 (S.I.) u k.o. BRAŠINA (S.I.), a na zahtjev stranke Villae Familiares d.o.o., pozivaju se vlasnici i posjednici

susjednih čestica zemlje da prisustvuju očevidu na terenu.Očevid će se održati 07. srpnja 2021. u 09:30 na predmetnoj

katastarskoj čestici, a u slučaju nemogućnosti dolaska na teren, uvid će se održati i 08. srpnja 2021. u 10:00 u uredu Habitat geo

d.o.o. (Vukovarska 30 – zgrada Duhana, I. kat).Kontakt broj: 095/1403979

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, 20000 Dubrovnik

U sklopu izrade Geodetskog elaborata za diobu ili spajanje katastarskih čestica, te evidentiranja,

brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na č.zem 1395/2, 1396, č.zgr 171 k.o. Pločice (MBR. 306967), za naručitelja Luce Komaić,

Molunat 130, 20215 Molunat, poziva nositelje prava na predmetnim kao i na susjednim katastarskim česticama

na predočenje elaborata će se izvršiti 05.07.2021. (ponedjeljak) u 09.30 sati u prostorijama ureda.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE ŽELJKO KOSOVIĆ

Andrije Hebranga 33, 20000 Dubrovnik

OBAVIJEST O PREDOČAVANJU ELABORATAU sklopu izrade geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog

položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 424/1 u k.o. BANIĆI, izrađenog na zahtjev stranke MIHOVIĆ

LUKA, BANIĆI 23, BANIĆI, 20232 SLANO, pozivaju se nositelji prava na k.č. 423, 431/1, 432/1, 433, 424/2, 424/3, 424/4, 424/5,

424/6, 1450, 1452 u k.o. BANIĆI na predočavanje elaborata. Predočavanje geodetskog elaborata će se održati dana 29.

lipnja 2021.god. od 09:00 sati u prostorijama Geo Vrtine d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik.

GEO VRTINE d.o.o.Grgurići 36, Slano, 099 2170 929

TEST TO FLY

Ante Starčevića 45, 20000 Dubrovnik

email: covid@marin-med.com tel: 00385 20 400 505

scan for application

PCR and RAPID TESTCOVID-19

FROM 150 Kn ( 20)

APLIKACIJA KOJU OVO LJETO ŽELE IMATI SVI VAŠI GOSTI:

Najpovoljniji, najbrži i najuslužniji! Dolazimo na vašu adresu i u zakazano vrijeme.Pružite im informaciju prije

nego pitaju...

42 glasgrada 25.6.2021. 847

INFO VIJESTI

LJETO U GRUŽU

Kino večer uz “Goste iz galaksije” i promatranje MjesecaU sklopu “Ljeta u Gružu” u nedjelju, 20.lip-nja navečer se održala kino večer uz “Goste iz galaksije” u unutarnjem dvorištu Muzeja crvene povijesti. Gosti iz galaksije su naš najpoznatiji SF film koji je u cijelosti sniman u Dubrovniku i koji ove godine slavi 40 go-dina od premijernog prikazivanja. Na parkingu u Luci Dubrovnik je Hrvatski astronomski savez u suradnji sa Zajedni-cama tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije održao javno promatranje Mjeseca. Na promatranju su posjetitelji osim gledanja Mjeseca kroz teleskope mogli snimiti i fotografiju Mjese-ca pomoću svog pametnog telefona preko teleskopa.

75 GODINA TEHNIČKE KULTURE U HRVATSKOJ

Održane radionice na LokrumuPovodom obilježavanja 75 godina tehničke kulture u Hrvatskoj u masliniku na Lokru-mu su prošli vikend održane dvije radionice i dva natjecanja iz robotike i programiranja bez ekrana. Na radionicama i na natjecanji-ma je sudjelovalo 40 polaznika.Oba dana se prvo održala radionica robo-tike i programiranja bez ekrana na kojoj su se polaznici upoznali s Cubetto robotom i na koji način ga mogu programirati. Zatim su polaznici podijeljeni u ekipe po 4 člana. Prvi dan najbolja ekipa je bila Robick, a drugi dan Mokošica. Svi polaznici su dobili majicu

i uvjerenje o uspješno završenoj radionici, a po 3 najuspješnije ekipe svakog dana i po-sebno dizajnirane medalje koje su isprin-tane na 3D printerima Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.Radionice i natjecanje su održali Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajed-nica tehničke kulture Dubrovačko-nere-tvanske županije i Informatički klub Futu-ra uz podršku Hrvatske zajednice tehničke kulture i Javne ustanove Rezervat Lokrum.

PROMOCIJA DUBROVNIKA ZA IZRAELSKO TRŽIŠTE

TZ grada Dubrovnika snimila video o bogatom židovskom naslijeđu u DubrovnikuPovodom promocije Dubrovnika na izrael-skom tržištu i pokretanja zračne povezano-sti između Tel Aviva i Dubrovnika, Turistička zajednica grada Dubrovnika snimila je video o bogatom židovskom naslijeđu u Dubrov-niku. Cilj petominutnog videa je predstaviti židovsku povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike te ukazati na iznimno dugotrajnu i neraskidivu vezu Grada sa svojim židov-skim stanovništvom. Video je predstavljen na hebrejskom jeziku, uz engleski titl, a autor i voditelj je dugogodišnji vodič i član Židovske općine Dubrovnik, Matija Singer.Promotivni video je namijenjen za promo-ciju na društvenim mrežama na izraelskom tržištu te također za distribuciju izraelskim turističkim agencijama, zrakoplovnim pri-jevoznicima i ostalim partnerima putem Veleposlanstva RH u Izraelu te preko du-brovačkih hotelijera, agencija i Zračne luke Dubrovnik, koji video mogu proslijeđivati

svojim izraelskim partnerima. Dubrovnik će od početka srpnja biti pove-zan s Izraelom direktnim letovima iz Tel Aviva zrakoplovnim prijevoznicima Croatia Airlines i Arkia Airlines. Arkia Airlines bi tre-bala povezivati Tel Aviv i Dubrovnik pone-djeljkom i petkom od 2. srpnja do 29. listo-pada, a Croatia Airlines dva puta tjedno od 15. srpnja. U 2019. godini, izraelski turisti u Dubrovni-ku su ostvarili 6322 dolaska i 19481 noćenja, a budući da je Izrael jedna od najprocijeplje-nijih zemalja svijeta te pozicioniranjem Hr-vatske na zelenu listu na tom tržištu, uvo-đenjem zračne veze, promidžbom i putem promotivnog videa o doprinosu židovskog kulturno-povijesnog naslijeđa dubrovač-kom napretku kroz povijest, očekuje se po-zitivan rast turističkog prometa s izraelskog tržišta. Židovski latinist i humanist, poznati pjesnik Didak Pir (također poznat kao Isaia Cohen), rođen u Portugalu, živio u Dubrovniku 50 godina svog života u 16. stoljeću, svojim opusom zauzima zapaženo mjesto u okviri-ma cjelokupnog europskog latinizma, a pi-sao je djela koja su neizmjerno važan izvor za proučavanje kulturnog života Grada i Republike tijekom 16. stoljeća. Svetom Vla-hu i Dubrovniku, koji su predstavljali nepre-sušan izvor inspiracije slavnom humanistu, posvetio je velik broj djela, a jedni od njego-vih mnogobrojnih stihova su: ‘O tebi pjevam, prečasni Vlaho, o djelima TvojimGovorim slavnim, o bitkama dičnim, pleme-nitoj smrti...’‘Ovo što promatraš, stranče, ovaj Dubrovnik moćni,Naslika s poteza par vještog slikara kist.Ovo je crkva Djevice, ovo zgrada Senata;Svetoga Vlaha tu vidiš li pozlaćen tron? ‘

Povodom obilježavanja državnog praznika Dana antifašističke borbe, predstavnici Socijaldemokrat-ske partije Konavle odali su počast, položivši cvije-će i upalili svijeće na spomenik palim Konavljanima na Grudi, na zajedničku grobnicu u Dunavama te na spomen bistu generala Bobetka. Dana 22.lip-nja 1941.godine, prije 80 godina u šumi Brezovica, nedaleko Siska zapalila se iskra koja je prerasla u općenarodni ustanak. Na današnji dan osnovan je Prvi sisački partizanski odred, a hrabri konavoski antifašisti su se priključili antifašističkom pokretu i na taj način Republiku Hrvatsku svrstali na po-bjedničku stranu slobodne Europe. Obilježavajući ovaj praznik, socijaldemokrati ističu da on ne smije ostati samo na protokolarnom sjećanju i obilježa-vanju,nego da vrednote antifašizma treba živjeti, te se glasno suprotstaviti svakom nasilju i netoleran-ciji u društvu, stoji u priopćenju SDP Konavle.

UZ DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE 22.LIPNJA

Odana počast palim Konavljanima

847 25.6.2021. glasgrada 43

Atlant centarUl. dr. Ante Starčevića 24

020 550 090

Svečane promocije završenih studenata preddiplomskih i diplom-skih studija Sveučilišta u Dubrovniku održane su u prostoru Stu-dentskog doma i ispred njega. U dva dana i šest termina ukupno su promovirana 334 studenta, 152 magistra struke i 182 prvostupnika. Na prvoj promociji prvog dana (četvrtak, 17.lipnja) od 17:30 diplome su uručene prvostupnicima i magistrima struke Pomorskog odje-la, Odjela za elektrotehniku i računarstvo, Odjela za primijenjenu ekologiju te prvostupnici preddiplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana. U 19:00 sati promovirani su prvostupnici i magistri struke Odjela za umjetnost i restauraciju te stručni prvostupnici Sestrinstva i diplomirane medicinske sestre i tehničari sa studija Kliničko sestrinstvo. U 20:30 održana je promocija prvostupnika i magistara struke Odjela za komunikologiju. Drugog dana promocija diplome su uručene studentima preddi-plomskih i diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih i diplomskih stručnih studija Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Dodi-jeljene su i Rektorove nagrade za najbolja studentska znanstvena i stručna ostvarenja, a dobili su ih Andrej Šarić, Luka Šerić, Blaž Bulum, Melko Dragojević, Ema Thur, Ivan Pamić te skupne nagrade Teo Dilberović i Ivan Pavlović, Antun Đuraš i Luka Stražičić, Vlaho Čerjan, Marijo Tucak i Matej Kajinić.Na promocijama u protekla dva dana dodijeljene su i Rektorove na-grade za najbolji akademski uspjeh na sveučilišnim odjelima, a do-bili su ih Veronika Gašpar s Pomorskog odjela, Anita Milić s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Antun Đuraš s Odjela za elek-trotehniku i računarstvo, Celestin Krajina-Roso s Odjela za primi-jenjenu ekologiju, Ivana Grkeš s Odjela za komunikologiju, Viktorija Pilon s Odjela za umjetnost i restauraciju te Toni Franković-Žile sa studija Povijest Jadrana i Mediterana (Humanistički odjel u osniva-nju).Podsjetimo, oba dana promocije su održane u tri termina samo za studente i ograničeni broj njihove pratnje radi poštivanja epidemi-oloških mjera. Ceremonije su se mogle pratiti uživo na Facebook profilu i YouTube kanalu Sveučilišta u Dubrovniku te će na tim plat-formama biti dostupne trajno.

MISLAV ĆIMIĆ, GLASNOGOVORNIK SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Svečane promocije studenata

44 glasgrada 25.6.2021. 847

POTRAŽUJEMO KUPUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa, 0913210244, 0911170577 Agencija DM-P,www.dubrovnik-marketing.com www.du-brovnikrealestate.info

GRUŽ NEBODER HITNO IZUZETNA CIJE-NA,dvosobni stan 54m2,namješten,po-gled na more,110.000 eura, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD STAN NA RAŠICI POVOLJNO, 48m2, uređen,namješten za turistički najam, ta-raca 30m2, 158.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA IZUZETNA PRILIKA, 2 sobni stan 67m2,balkon ,lijepi pogled na rije-ku 145.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE jednosobni stan 36m2,prize-mlje,119.000€ ,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD centar, dvoetažni stan 60m2 i 40m2 tarace i vrta,uredjeno, 245.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvo-etažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, NEMA POREZA NA PROMET,259.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PLOČE Orkanski Visovi, 76m2 trosobni stan sa okućnicom,uređen,lijepi pogled,290.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI AKCIJSKA CIJENA Prodaje se trosobni stan 87m2 u izgradnji, lijepi pogled na more,par-king .Akcijska cijena 2.150€/m2,Nema pore-za na promet Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

ZATON MALI NOVOGRADNJA Prodaje jedno-sobni stan, 28m2, pogled na more, 86.800€ ,Nema poreza na promet,Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA POVOLJNO AKCIJSKA CI-JENA samostojna kuća 100m2 sa 2 odvojena stana,240m2 okućnica i parking , 170.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARA MOKOŠICA 2 sobni stan +balkon i taraca , 93.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali , 48m2, 87m2, 102m2 .Stanovi spremni za useljenje . Mogućnost Kredita,Bez poreza na promet. Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,parking,175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GRUŽ PRODAJA PRAVA NADOGRADNJE sta-na 90m2, 2 parkinga i magazic 20m2,148.000 €Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA UZ MORE POSLOVNI PRO-STOR PRODAJE SE uz cestu 98m2,parking, krovna taraca 140.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KOMOLAC,građevno zemljište 1555m2, 311.000€, uz cestu za gradnju više stano-va,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 89.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR PRE-KO PUTA SUDA 97 m2 pogodan za urede ge-ometara ,odvjetnika i sl , 850€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom.

POŠALJITE TEKST MALOG OGLASA ISKLJUČIVO SMS-om NA BROJ: 666 999

(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr

GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA:

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.za nekretnine i konzalting

Dr. Ante Starčevića 20, Dubrovnik+385 (0)91 321 0244; +385 (0)91 117 0577

www.dubrovnik-marketing.come-mail: dubrovnik.marketing.plus@gmail.com

ü Izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina, a naročito od 10 do 17 sati (zadržavati se u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru).

ü Paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postupan.

ü Piti do 2,5 l vode (izbjegavati gazirana i alkoholna pića). Jesti lako probavljivu hranu (voće, kuhano povrće, salate, riba, juhe, izbjegavati masna, jako začinjena, pržena i pečena jela).

ü Nositi prozračnu odjeću i obuću od prirodnih materijala, šešir širokog oboda i sunčane naočale. Koristiti kreme s odgovarajućim zaštitnim faktorom.

ü Prilagoditi dnevne aktivnosti hladnijem dijelu dana npr. jutarnjim ili večernjim satima.

ü Izbjegavati tjelesni napor.ü Svi kronični bolesnici moraju redovito uzimati

propisane lijekove, a po potrebi posavjetovati se s obiteljskim liječnikom.

ü Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije moraju u vrijeme vrućina učestalije kontaktirati stariju osobu.

ü Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune, pa je nužno što žurnije javiti se svom izabranom obiteljskom liječniku ili hitnoj pomoći.

PREPORUKE TIJEKOM LJETNIH VRUĆINA

biram zdravljewww.zzjzdnz.hr

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

847 25.6.2021. glasgrada 45

NEKRETNINEProdajem vikendicu na Ublima. 099 590 8714

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 30 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 1.500,00 kn + režije. Inf. na 020 486 767.

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 1.900,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

Iznajmljujem četverosoban stan na duže vrijeme ( 11 kreveta ), potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 100 m2 sa pripadajućim parkingom x 4. Mjesečni najam je 3.500,00 kn + režije. Inf. na 099 339 3195.

Iznajmljujem dvosoban stan na duže vrijeme, potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 50 m2 sa pripadajućim parkingom x 2. Mjesečni najam je 2.300,00 kn + režije. Inf. na 099 3393195.

Iznajmljuje se stan od 65 m2 u Mokošici na duže vrijeme. Stan ima centralno grijanje i klimatiziran je. Za sve dodatne informacije zvati na mobitel: 098 219 176

Iznajmljuje se stan od 30 m2(7 kat) u Novoj Mokošici na duži period. Informacije na kont.tel 099 624 5 950.

Iznajmljuje se stan cca 50m2 sa parking mjestom u Cavtatu(Poluganje). 0915263122

NAJAM poslovni prostor cca 25m2, frekventna lokacija, blizina Starog grada, novouređen, pogodno za razne namjene. Mob. 091 331 5480.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. 098 989 4211

Uređujem vrtove – džardine (sadnja, rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde), dajem stručne

savjete, zaštita bilja od bolesti i štetočina, gnojidba i drugo. Dipl. inž. agronomije. Telefon 098 958 1993

Uređivanje vrtova, okućnica i đardina košnja trave i slično. 091 614 3946

Radim bravariju, tende, rukohvate, vrata, ograde, kostrukcije, skele, dovozim pijesak odvozim šut i druge materijale, čistim vrtove frezanje, radimo vodu, keramiku, komplet kupaonicu, renoviranje, potporne zidove. 092 269 8477

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, vaze, ograde, klupica, mob:0917285208

VOZILAProdajem skuter Yamaha 50 neos, kvar na motoru, 1300 kn. 099 688 0160

Prodajem golf 5, 2004.g. u odličnom stanju, 3500 EUR, zvati na 0994024772

Prodajem fiat seicento oštećen motor, prešao 80000 tisuća km, po dogovoru. 098 880 867

Prodajem Hyundai Acent 2000g, 220000 km, reg do 11 mj. i kupujem auto srednje l kase starosti oko 11 god mob 091 61 43946

Kupujemo stare motore i motocikle iz garaža i ostala stara zanimljiva vozila i dijelove od starih vozila. Ne kupujemo skutere. 0996916245

Kupujem Golf 1. 0996916245

RAZNOMed, medljikovac, od bora, jele - najcjenjeniji med u europi prodajem 09161 43 946

Prodaja: mlade patate 5kn, luk 5kn, kapula 8kn, cikla 5kn, česan 50kn povrće od stađuna dogovor, dostava doma. 0996367101

Prodajem 2 nova baluna i 2 nova parangala povoljno 0996880160

Prodajem stolove sa klupama puno drvo 0996880160

Kupujem zanimljive stare kamene stvari i stare kamene podne ploče. 0976707137

MALI OGLASI

TRAŽIMO ODGOVORNU, KOMUNIKATIVNU I

KREATIVNU OSOBU ZA POSAO

Pošalji nam svoj CV te motivacijsko pismo u

kojem ćeš navesti zašto želiš raditi baš ovaj posao

u našem timu na mail ltv.posao@gmail.com

POŽELJNO ISKUSTVO RADA U MEDIJIMA

FOTOREPORTERA

GLAS GRADALIBERO PORTAL

LIBERTAS TELEVIZIJA

DMCDUBROVAČKI MEDIJSKI CENTAR

46 glasgrada 25.6.2021. 847

Domagoj Vidović, suradnik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojoj knjizi Rodu o jeziku piše o riječima regija i region koje u oba oblika svakodnevno čujemo i čitamo pa držimo da je opravdano prenijeti tekst i našim čitateljima. Budući da je izvorni tekst pre-opširan za uobičajeni format i dostupan prostor ove naše kolumne, preuzeli smo samo manji, za temu dovoljno konkretan, dio koji glasi:“Nekoliko riječi ćemo posvetiti riječima regija i region koje su za-trovale hrvatski medijski prostor. Najprije vas želim upozoriti što se krije iza internacionalizma regija koji se nastoji nametnuti čak i u nekoj novoj upravnoj podjeli. Naime, kad se u posljednje vrijeme go-vori o upravnome preustroju naše domovine, obično se tvrdi kako Hrvatsku treba raspodijeliti na povijesne regije ni ne sluteći da se zapalo u književnost. Kako, pitat će se mnogi čitatelj. Povijesna je regija, naime, stilska figura, svojevrsni ne svakomu prozirni oksi-moron (knjiž. stilska figura koja u sebi objedinjuje dva proturječna pojma: vrući led, živi mrtvac K.T.), jer riječ regija u hrvatske rječ-nike ulazi tek u drugoj polovici 20.stoljeća pa je nazivati Slavoniju povijesnom hrvatskom regijom jednako uputno koliko i tražiti ri-ječ Internet u Mikaljininu rječniku iz 17. stoljeća. Natuknicu regija donosi Klaićev rječnik u kojemu stoji da se ona izvodi od latinske riječi regio te ju se tumači različitim bliskoznačnicama: kraj, predjel, područje, okolina, zemlja, pokrajina, oblast, okrug, okružje; dio, mje-sto, strana (tijela), sloj. Riječ pak region kao srbizam ulazi u hrvatski jezik 1970-ih godina, a u hrvatske jezične priručnike tek u 1980-ima. Internacionalizam (rabi se i istoznačnica međunarodnica) se regi-ja najopširnije određuje u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku i to kao: 1. a) zemljopisno, povijesno, politički ili na neki drugi način izdvojeno ili označeno područje jedne ili više zemalja. 1. b) područ-no tijelo na razini neposredno ispod države (koje negdje ima pravo na političku autonomiju). 2.dio tijele, zona, centar i 3. Zgrada u kojoj je stolovao Pontifex maximus u starome Rimu. Natuknica se region koju Hrvatski enciklopedijski rječnik označuje kao srbizam, upućuje na natuknicu regija. I u nekim drugim rječnicima (Šonje, Hrvatski jezični savjetnik) se natuknica region također upućuje na natuknicu regija. Ukratko; suvremeni hrvatski normativni rječnici i priručnici ne dopuštaju upotrebu srbizma region (koji se danas medijima širi od Samobora do Surdulice), a internacionalizam se regija upućuju na hrvatske riječi područje, pokrajina”.

K.T.

Regija - regionUČIMO HRVATSKI

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U spomen i sjećanje na pok. Luku Ramadana prilažu 500 kn supruga i djeca s obiteljima.Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 475 3582 ili putem maila; downdnz@gmail.com

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na dragu Mirjanu Krželj, 200 kuna prilaže Mira Tošović.Umjesto cvijeća za pok. Jelu Bačić, 200 kuna prilaže Goran Jokić.U spomen na pok. Anu Straži-čić, 400 kuna prilažu njezine školske kolegice: Nike, Nada, Mirjana i Katica.Branka Bašić donacija 200 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:Mob: 095/368-9227

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUmjesto cvijeća za pokojnu Bosiljku Batinić 300 kuna za potrebe Udruge prilaže Ankica Njirić.U ime svakog člana od srca zahvaljujemo dobrim ljudima na donacijama.Društvo multiple skleroze Dubrovačko - neretvanske županije Branitelja Dubrovnika 3 20000 DubrovnikTel.: +385 (0)20 425 086E-mail: dms_dubrovnik@sdmsh.hržiro račun: HR6824070001100312315OIB:72725695948 www.facebook.com/dmsdnz

HUMANITARNI PRILOZI

VESO ŠURBAT, 1928.KRISTO METKOVIĆ, 1923.ANTUN BIJELIĆ, 1941.ZVONKO IVIĆ, 1965.

MATKO ŽIVKUŠIĆ, 1964.TEREZIJA ŠEVELJ, 1939.ANĐELKA MARIĆ, 1941.MARIO MACHIEDO, 1946.

PREMINULI www.boninovo.hr

Na zahtjev investitora gđe. KIPRE ANE izrađen je geodetski

elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta

u svrhu dioba ili spajanje katastarskih čestica na k.č. 1181/1

i 1181/5 u K.O. Čibača. Pozivaju se vlasnici predmetnih i

susjednih katastarskih čestica na predočenje elaborata koje

će se održati 02. srpnja 2021.g. u 09:30h na predmetnoj lokaciji

(Kontakt broj: 091/532-9385).

TERRA STUDIO d.o.o. Vukovarska 24, Dubrovnik

847 25.6.2021. glasgrada 47

IMPRESSUM

Glas Grada - List izlazi tjedno

Izdavač Tele5 d.o.o.

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

Direktorica Nina Stragarac Božanja

020 358 986 office@libertas.tv

Glavni urednik Antun Švago 020 358 988

glasgrada@gmail.com

MOZAIK Glavna urednica Dajana Brzica 020 358 986

mozaikgg@gmail.com

Fotoreporter Željko Tutnjević

Kreativni direktor Zvonimir Lasić

Tisak Tiskara Zagreb

Marketing Mihaela Tvrdiša tel: 020 358 980 fax: 020 311 992

tele5marketing@gmail.com

Redakcija Glas Grada

Masarykov put 3C 20000 Dubrovnik

glasgrada@gmail.com www.glasgrada.com

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

ISSN 2757-0703

NASTAVAK SA STR. 35

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave odbila žalbu „Bilana“Državna komisija za kontrolu postupka jav-ne nabave odbila je žalbu Komunalnog-tr-govačkog društva „Bilan“ u Orebiću na od-luku Agencije za obalni linijski pomorski promet, kojom je nakon provedenog javnog natječaja zadarskoj tvrtki G&V LINE IADERA dodijeljena koncesija za obavljanje linijskog obalnog pomorskog prijevoza na državnoj brodskoj liniji 614 Orebić-Korčula. Prema obrazloženju komisije, Bilanova žalba je ne-osnovana i odluka Agencije postaje konač-na, pa bi zadarski brodar, kako je najavljeno, već od 01. srpnja preuzeo obavljanje prome-ta na toj frekventnoj brodskoj vezi koju je između Orebića i Korčule od 2015. godine sa svojim brodicama Lovor i Tamaris obav-ljalo Komunalno-trgovačko društvo „Bilan“. To društvo mora platiti i troškove žalbe-nog postupka. Na odluku Državne komisije priopćenjem je reagirao nezavisni vijećnik Goran Palihnić koji je dosad upozoravao na opasnost da „Bilan“ izgubi koncesiju. Naja-vio je i hitno sazivanje izvanredne sjednice Općinskog vijeća na kojoj bi vodstvo „Bila-na“ podnijelo izvješće o nastaloj situaciji, poslovanju, planu vraćanja kredita i sudbini posada brodica.

Pojačan raspored odvoza komunalnog otpadaS porastom turističkog prometa, Komu-nalno-trgovačko društvo „Bilan“ u Orebi-ću uvelo je ljetni pojačani raspored odvoza komunalnog otpada koji će vrijediti do 15. rujna ove godine. Tako se miješani komu-nalni otpad u zelenim spremnicima sada prikuplja ponedjeljkom, srijedom i petkom na području mjesnih odbora Orebića, Kući-šta, Vignja i Lovišta, a utorkom, četvrtkom i subotom u svim naseljima na Pelješkoj župi i u manjim naseljima od Mokala do Trstenika. Papir i kartonska ambalaža u plavom spre-mniku odvozi se utorkom, a plastika u žu-tom spremniku srijedom s cijelog područja općine. Nedjeljom nema prikupljanja.

Čestitke Pamiću na rektorovoj nagradiVignjaninu Ivanu Pamiću s nakovanskim ko-rijenima i izvanrednom studentu povijesti na Sveučilištu u Dubrovniku stižu čestitke od sumještana i njegovih Nakovljana iz ze-mlje i svijeta, na rektorovoj nagradi koju je dobio za znanstveni rad o nalasku i opisu isejskog bakrenog novčića s početka 2. sto-ljeća prije Krista, nađenog na gradini zvanoj Grad u Nakovani. O nalasku tog novčića iz grčke kolonije ISSA, današnjeg Visa, a dosad su pronađena samo tri takva primjerka, Ivan

Pamić je objavio znanstveni članak u Vjesni-ku za arheologiju i povijest Dalmatike u Spli-tu, za koji je dobio visoku ocjenu što je i re-zultiralo dodjelom rektorove nagrade. Ona je utoliko vrjednija jer je u sveučilišnoj praksi prava rijetkost da student napiše i objavi za-paženi znanstveni rad. Ivanu Pamiću, koji je predsjednik udruge Hrvatski dom u Vignju, to je i priznanje za njegov dugogodišnji pre-dani istraživački rad o povijesti Nakovane od prapovijesti, ilirskog doba do današnjih dana i za aktivno sudjelovanje u arheološkim istraživanjima u Nakovani među kojima i u otkriću svjetski poznatog ilirskog svetišta od 4. do 1. stoljeća prije Krista u Spili na Kopinju iznad Nakovane.

Dan Antifašističke borbe na PelješcuDan Antifašističke borbe na Pelješcu i ove je godine protekao uglavnom u tihom pri-sjećanju na četiri stotine stradalih Pelje-ščana u 2. svjetskom ratu – poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi i ubijenih od fašističke ruke, a s doličnim obilježavanjem samo u Općini Orebić koja jedina u svom statutu ima odredbu o načinu slavljenja tog i drugih državnih praznika. Tim povodom, izaslanstvo Općine Orebić položilo je vi-jence pred središnjim spomenikom svima poginulima Pelješčanima u Narodnooslo-bodilačkoj borbi i žrtvama fašističkog tero-ra na Taboru iznad Pijavičina i pred uzorno održavanim spomenikom poginulim par-tizanima i ubijenim civilima iz orebićkog kraja na Obali pomoraca u Orebiću. Cvijeće pred tim spomenikom položili su i članovi Općinskog odbora SDP-a u Orebiću. Po-sebno teška ljudska stradanja, palež i raza-ranja svojih domova u 2. svjetskom ratu od okupatorske ruke pretrpjeli su stanovnici Osobjave, Pijavičina, Kune, Potomja, Osko-rušna, Županjeg sela, Stankovića i drugih mjesta, a pred naletom njemačke okupa-torske vojske u jesen 1943. godine s Pelješca je izbjeglo najviše u El Shatt u Egiptu 2 tisu-će 680 ljudi, više od trećine tadašnjeg pu-čanstva. Neki su tamo i umrli i pokopani. U spomen na sve poginule partizanske borce i civilne žrtve diljem Pelješca su podignuta brojna spomen obilježja, danas većinom za-puštena, neka i devastirana.

Konstituiranje općinskih vijeća u Trpnju i JanjiniNakon konstituiranja Općinskog vijeća u orebićkoj općini, Općinska vijeća u kojima je po sedam vijećnika konstituirana su i u tr-panjskoj i janjinskoj općini. Za predsjednika Općinskog vijeća Općine Trpanj izabran je Ivan Veić, vijećnik koalicije HDZ-a i HSS-a, a za potpredsjednika Josip Nesanović s liste grupe građana Antonije Mirko. Za predsjed-nika Općinskog vijeća Općine Janjina po-novno je izabran Milivoj Herceg, a za pot-predsjednike Stipo Šegović i Iva Ljubotina. Svi su kao i ostali vijećnici članovi HDZ-a.

VIJESTI S PELJEŠCA PRIPREMIO: JOŠKO JELAVIĆ

www.glasgrada.hrtjednik s najvećom nakladom u županiji

ZAVIST I PRAZNE GLAVE UVIJEK IDU ZAJEDNO.Pindar

MISAO TJEDNA

BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

KADAR JEDAN,

ZADNJE VRIJEDAN

Brojni posjetitelji su i ove godine 21.lipnja dočekali prvo ljetno sun-ce na Srđu uz Anu Rucner i njene goste, glumca Vedrana Mlikotu i glazbenike Ivu Raiča na gitari i Maria Markovinu na mandolini. “Jutros smo u predivnom prostoru amfiteatra Excelsa nekretnina na Srđu zajedno uživali u ljubavnoj poeziji Šimića, Tadijanovića, Tina Ujevića, Arsena Dedića i dr. Brojne posjetitelje posebno je dirnuo dubrovački glazbeni potpourri kojeg sam zajedno s Ivom Raičem i Mariom Markovinom pripremila za ovo romantično svitanje i izla-zak sunca. Jako sam ponosna i sretna da smo 11. put održali sada već tradicionalni koncert Pozdrav ljetu, a posebno s obzirom na činjenicu da smo ove godine festival Ana u Gradu pripremali u veoma teškim okolnostima pandemije, uz brojne neizvjesnosti. Do posljednjeg trena nismo znati hoćemo li uopće moći održati festival. Unatoč svemu, održali smo bogat festivalski program i uspjeli smo svi zajedno dočekati i prvo ljetno sunce i pozdraviti ljeto. Koristim priliku i da svima još jednom čestitam i prvi dan ljeta, ali i nama tako važan Svjetski dan glazbe. Uživala sam jutros u sva-koj zajedničkoj glazbenoj noti. A posebnu zahvalu moram uputiti svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima koji su se ponovno okupili na Srđu u tako velikom broju i podržali me”. – izjavila je Ana Rucner.Festival je započeo u petak s prvim koncertom Kalember/Rucner/Duvnjak Tria u klubu Lazareti, čime je otvoren 11. festival Ana u Gradu. Nastavljen je u subotu, u večernjim satima, kada je zajedno sa svojom obitelji, majkom Snježanom Rucner i ocem Draganom Rucnerom održala mini-koncert u sklopu predstavljanja knjige njenog djeda Dragutina Rucnera “Djedove priče unucima”. U emo-tivnoj i obiteljskoj izvedbi nekoliko klasičnih skladbi pridružio im se kao poseban gost i čelist Marko Noa Škrinjar. Predstavljanje je održano u suradnji s Dubrovačkim muzejima. Nakon jutarnjeg kon-certa Pozdrav ljetu, 11. po redu festival Ana u Gradu navečer je za-tvoren koncertom na Sunset Beachu Dubrovnik, u uvali Lapad. Na koncertu je Anu pratio bubnjar Marko Duvnjak.

DOČEK LJETA I OVE GODINE NA SRĐU

S Anom uz jutarnje sunce