Brosura Zeleni Telefon

Istraivanje i usporedba EU i hrvatskihstandarda u gospodarenju otpadom II

Mrea Zelenih telefona:

SADRAJUVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3ANALIZA POZIVA NA ZELENE TELEFONE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3PROBLEM ZVAN OTPAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

PROMJENE U ZAKONODAVSTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

USKLAIVANJE HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA SA ZAKONODAVSTVOM EU U PODRUJUGOSPODARENJA OTPADOM I PROVEDBA U PRAKSI: PREGLED PROCESA USKLAIVANJA . .5EUROPSKI ZAKON O KEMIKALIJAMA (REACH) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM ULJIMA I NJEGOVU PRIMJENU UPRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM BATERIJAMA I AKUMULATORIMA INJEGOVU PRIMJENU U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM GUMAMA I NJEGOVU PRIMJENU UPRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU MEDICINSKIM OTPADOM I NJEGOVU PRIMJENU UPRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM VOZILIMA I NJEGOVU PRIMJENU UPRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9OSVRT NA PRAVILNIK O GOSPODARENJU ELEKTRINIM I ELEKTRONIKIM UREAJIMA IOPREMOM I NJEGOVU PRIMJENU U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10OSVRT NA PRAVILNIK O NAINU I POSTUPCIMA GOSPODARENJA OTPADOM KOJI SADRIAZBEST I NJEGOVU PRIMJENU U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10OSVRT NA PRAVILNIK O POSTUPANJU S AMBALANIM OTPADOM I NJEGOVU PRIMJENU UPRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

NACIONALNI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

PLANIRANJE SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM NA NACIONALNOJ RAZINI . . . . . . . . .13KOMENTARI NA PLAN GOSPODARENA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ S OSVRTOM NAHIJERARHIJU GOSPODARENJA OTPADOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14SANACIJA ODLAGALITA OTPADA - OPIS STANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20BAZE PODATAKA - OPIS STANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 ODGOVORNOST POSLOVNOG SEKTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

EDUKACIJA O OTPADU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

EDUKACIJA O OTPADU U OBRAZOVNOM SUSTAVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 EDUKACIJA KOJU PRUAJU LOKALNE UPRAVE I KOMUNALNO REDARSTVO . . . . . . . . . . .23EDUKACIJA KOJU PRUAJU OKOLINE UDRUGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24EDUKACIJA KROZ MEDIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25

Uvod

Uokviru trogodinjeg programa "Mrea

Zelenih telefona u istraivanju i

usporedbi EU i hrvatskih standarda u

gospodarenju otpadom", financijski pomognu-

tog od Nacionalne Zaklade za razvoj civilnoga

drutva, Mrea je 2005. izdala publikaciju u

kojoj je saela informacije o stanju u gospo-

darenju otpadom na nacionalnoj razini i dala

svoje komentare i prijedloge na istraeno. Svi

podaci unutar te broure odnose se na stanje

zateeno u 2005.- oj i klasificirani su kroz 4

kategorije otpada definirane od lanica Mree:

komunalni, korisni, organski i opasni otpad.

Danas, dvije godine kasnije, stanje u gospo-

darenju otpadom u Hrvatskoj se polako mijenja.

Kroz dvogodinje praenje stanja i istraiva-

ki rad, kao i rad na Zelenom telefonu, lanice

Mree sakupile su i obradile brojne podatke o

stanju u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Ti

podaci su objedinjeni u publikaciji koja je pred

Vama. Iz njih je vidljivo da li su nastale prom-

jene, koje podruje gospodarenja otpadom

zahvaaju i u kojem se pravcu kreu.

Tako su primjerice promjene na razini

donoenja zakona bre, vie ih je i potiu na

selektivno prikupljanje otpada. U praktinoj

primjeni tih zakona promjena je puno manje ili

jo nisu ni zapoele.

I u protekle dvije godine lanice Mree redovi-

to su analizirale pozive pristigle na Zeleni tele-

fon i time ostale znaajan izvor informacija o

stanju u okoliu.

Donja tablica prikazuje ukupan broj prijava

graana kroz 2 godine prema jedinstvenoj

kategorizaciji podruja na koje se pozivi

odnose.

UDRUGA

Buka

Gra

dnja

Olu

pine

Zra

enje

Otp

ad

Prom

et

Razn

o

Ruda

renj

e

um

e

Vode

Zele

nilo

Zrak Tlo

ivo

tinje

Ukup

no

EKO PAN 2 4 1 1 25 0 12 2 2 15 18 7 0 2 91

EKO ZADAR 6 10 2 0 61 14 16 3 0 14 22 5 0 6 159

FRANJO KO EC 41 38 10 7 85 70 55 35 36 58 49 56 8 52 600

KRKA 0 3 0 2 21 0 6 0 0 32 2 0 0 6 72

NOBILIS 13 4 0 0 102 3 78 0 1 51 73 20 0 51 396

SUNCE 9 53 5 3 184 5 61 9 11 21 41 37 2 28 469

ZELENA AKCIJA 30 364 30 30 647 100 417 33 81 206 402 237 10 135 2722

ZELENA ISTRA 13 39 5 9 156 1 92 8 13 14 85 10 1 28 474

ZELENI OSIJEK 11 1 0 0 110 15 85 0 1 45 119 20 0 57 464

ZELENI SAN 4 1 0 2 114 0 33 0 0 11 101 10 0 6 282

MERGO 36 40 1 4 40 48 37 1 17 22 70 91 0 4 411

Ukupno 165 557 54 58 1545 256 892 91 162 489 982 493 21 375 6140

% 2,69 9,07 0,88 0,94 25,2 4,17 14,5 1,48 2,64 7,96 16 8,03 0,34 6,11 100

Analiza poziva na Zelene telefone

u razdoblju 1. 12. 2005. - 31. 11. 2007.

3

Od poetka rada Zelenog telefona

svaki je mjesec po brojnosti prijava

graana otpad na 1. mjestu.

Nadlene slube za takvu situaciju okrivljuju

graane koji nisu dovoljno ekoloki osvijeteni

ni upueni, dok graani s druge strane krive

nadlene slube jer nisu ponudili dovoljno

dobro i adekvatno rjeenje za zbrinjavanje

pojedinih vrsta otpada. Prava istina je negdje

na pola jer su podjednako krivi i graani i

zakonodavstvo i nadlene inspekcije: jer se

zakonodavstvo raznim pravilnicima tek

nedavno poelo ozbiljnije baviti zbrinjavanjem

pojedinih vrsta otpada, graani to zbog nez-

nanja, to zbog nemogunosti (jer nemaju

postavljene odgovarajue spremnike), a to

zbog loih navika otpad bacaju posvuda, a

nadlene inspekcije zbog inertnosti te nedo-

voljne angairanosti sporo rjeavaju probleme

odbaenog otpada. Prijave koje primimo na

Zeleni telefon prosljeuju se nadlenim

inspekcijama, to u sluaju opasnog otpada

znai Inspekciji zatite okolia, no povratne

informacije koje dobivamo su oskudne. U

dopisu koje nam inspekcije poalju nakon

izvrenja inspekcijskog nadzora stoji samo da

su: izvrili inspekcijski nadzor, datum kad su

ga izvrili te da jesu ili nisu nali odreene

nepravilnosti bez detaljnijeg opisa nepravilno-

sti, bez specifikacije ili koliine eventualnog

opasnog otpada, bez nareenja prekritelju ili

roka u kojemu se te nepravilnosti moraju

ukloniti, bez obavijesti jesu li ili nisu pokrenut

prekrajni ili kazneni postupak, naplatili globe i

ostalo. Nikakve povratne informacije ne dobi-

vamo jer se, iako smo prijavili nepravilnosti, jo

uvijek ne tretiramo kao "stranke u postupku".

Bitno je napomenuti i problem straha koji se

kod graana javlja ukoliko su opazili odlagan-

je i odbacivanje opasnog otpada od strane

utjecajnih i velikih poduzea jer kod nas jo

uvijek ne postoji zakon koji bi graane pri-

javitelje zatitio kao "zvidae" (u svijetu poz-

nati kao blow whistler) od eventualne odmazdeprijavljenih poduzea. Veliki broj poziva

graana na Zeleni telefon odnosi se na pitanje

kamo s pojedinim vrstama opasnog otpada jer

nije rijeeno odlaganje manjih koliina

opasnog otpada pa pitaju: kamo odloiti

kantu-dvije otpadnih boja, lakova, herbicida,

pesticida i sl., ali i iz razloga to nadlene insti-

tucije i komunalna poduzea premalo panje

poklanjaju upravo informiranju graana a to je,

uz donoenje pravilnika o zbrinjavanju poje-

dinih vrsta opasnog otpada, najvaniji korak ka

konanom rjeavanju ovakve situacije.

BROJ POZIVA PO KATEGORIJAMA

3% 9%1%

1%

25%

4%15%1%

3%

8%

16%

8%

0%

6%BukaGradnjaOlupineZraenjeOtpadPrometRazno

RudarenjeumeVodeZeleniloZrakTloivotinje

Problem zvan otpad

4

Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa

zakonodavstvom EU u podruju gospodarenjaotpadom i provedba u praksi

Pregled procesa usklaivanja

Proces pristupanja EU u podruju zatite okolia veliki je izazov. Republika Hrvatska je uprocesu usklaivanja s pravnom steevinom Europske unije donijela Zakon o otpadu (NN178/04) i Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07) kojim je prenijela Direktivu o

otpadu EU-a 2006/12/EC. lankom 7. Zakona o otpadu odreena je obveza donoenja Strategije gospodarenja otpadom

Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 14. listopada 2005., a objavljena je u Narodnim Novinamabr.130/05.

Na opim naelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su osnovna naela Strategije:izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponov-na uporaba - recikliranje i/ili oporaba, te naelo da je samo otpad koji se ne moe racionalnoiskoristiti namijenjen odlaganju na nain prihvatljiv za okoli.

U skladu s tako zacrtanim ciljevima doneen je Plan gospodarenja otpadom u RepubliciHrvatskoj za 2007. - 2015. te pravilnici o gospodarenju pojedinim vrstama otpada.

Plan gospodarenja otpadom je kontradiktoran u pojedinim dijelovima. Iako se Planom kao iStrategijom, kao prvim i neizbjenim koracima u odrivom postupanju otpadom, predvia izbje-gavanje i smanjivanje nastajanja otpada te odvojeno prikupljanje otpada, isti Plan donosi procjeneo porastu koliine otpada.

Takoer, Planom je predvieno da e se u razdoblju do 2015. godine postii svega 23 % odvo-jeno prikupljenog komunalnog otpada. Plan uope ne predvia kompostiranje. Otok Krk uspio jepostii 25 % odvojeno prikupljenih sirovina u samo dvije godine od uspostavljanja sustava odvo-jenog prikupljanja. U pojedinim upanijama ne pristupa se cjelovitom rjeavanju problema otpa-da (npr. Splitsko-dalmatinska upanija) te se planira iskljuivo infrastruktura centralnog odlagal-ita dok se ne vodi briga o razvijanju ostalih sastavnica sustava gospodarenja otpadom (organi-zacija odvojenog sakupljanja, otvaranje reciklanih dvorita, edukacija, jaanje kapaciteta komu-nalnih i drugih poduzea i dr.).

Zamjeene su brojne prepreke koje onemoguavaju primjenu zakonodavstva u praksi kao tosu:

11.. NNeeddoovvoolljjnnaa uuppoozznnaattoosstt jjaavvnnoossttii ss nnaavveeddeenniimm pprraavviillnniicciimmaa ttee ooppeenniittoo vvaannoouu ooddvvoojjeennooggpprriikkuupplljjaannjjaa oottppaaddaa uukklljjuuuujjuuii ii pprrooddaavvaatteelljjee..

22.. NNeeppoossttoojjaannjjee ddoobbrroo oorrggaanniizziirraanniihh ssuussttaavvaa ooddvvoojjeennoogg pprriikkuupplljjaannjjaa uu ggrraaddoovviimmaa ii ooppiinnaammaa nnaappooddrruujjuu RRHH..

33.. OOttppoorr vveelliikkoogg ddiijjeellaa llookkaallnniihh uupprraavvaa pprreemmaa uussppoossttaavvii ssuussttaavvaa ooddvvoojjeennoogg pprriikkuupplljjaannjjaa oottppaaddaa..OOttppoorr ssee jjaavvlljjaa kkaaoo rreezzuullttaatt nneeddoovvoolljjnnee eedduucciirraannoossttii kkaaoo ii zzbboogg ppoottrreebbee pprrvvoottnnoogg uullaaggaannjjaaffiinnaanncciijjsskkiihh ssrreeddssttaavvaa zzaa ffoorrmmiirraannjjee ii rraadd ssuussttaavvaa..

44.. NNeeddoovvoolljjnnaa kkoonnttrroollaa pprriimmjjeennee pprraavviillnniikkaa kkaaoo ii nneepprroovvooeennjjee ssaannkkcciijjaa..

pprroommjjeennee uu zzaakkoonnooddaavvssttvvuu

5

Europski zakon o kemikalijama (REACH)

Kemijska industrija jedna je od vodeih svjetskih industrija, koja sudjeluje u zagaenjuokolia. Industrijsko oneienje posljedica je djelovanja kemikalija koje nastaju kaoproizvodi ili otpad u kemijskim tvornicama, primjerice otpatci celuloze, sulfati, fenoli i nje-

govi derivati i teki metali. Postojana organska zagaivala (POPs) sporo se raspadaju, toksinasu i imaju sklonost nakupljanja. Svakodnevno smo izloeni azbestu, te pesticidima, herbicidima iostalim kemikalijama koje se nalaze u tlu, vodi i u hrani. Veina kemikalija zavri na odlagaliti-ma otpada ili se skladiti u za to posebne spremnike, kao primjerice opasne kemikalije.

Europski zakon o kemikalijama koji se skraeno zove REACH, postavio je sustav za registraciju,procjenu i autorizaciju kemikalija. On e prisiliti proizvoae i uvoznike kemikalija da izlistaju tvarikoje proizvode i njihove mogue opasnosti u oko 30.000 od 100.000 kemikalija koje su sad naEU tritu. Europska agencija za kemikalije procjenjivat e proizvodnju najtoksinijih tvari i osigu-rati zatitu graana od visokorizinih kemikalija. Tri su ishodina cilja zakonskog okvira REACH:kontrola opasnih kemikalija, zamjena najopasnijih s manje toksinim i zamjena 40 neusklaenihzakona jednim zakonom. EU zakon o kemikalijama MZOPUG niti ne spominje prilikom usporedbehrvatske i europske legislative i pribliavanja hrvatske europskoj legislativi. SSmmaattrraammoo ddaa jjee kkrraajj--nnjjee vvrriijjeemmee ddaa ssee uuvveeddee ii ttaajj ZZaakkoonn rraaddii rraazzvviijjaannjjaa ttoo ppoottppuunniijjeegg ii bboolljjeegg ssuussttaavvaa ggoossppooddaarreennjjaaoottppaaddoomm..

Osvrt na pravilnik o gospodarenju otpadnimuljima i njegovu primjenu u praksi

Uprocesu unaprijeenja zatite okolia koji obuhvaa organizirano gospodarenje otpadom,a kao uvjet koji Republika Hrvatska, izmeu ostalih, mora zadovoljiti prije ulaska u EU,doneen je Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima NN 124/06. Pravilnik je usklaen

s EU-ovom Direktivom o otpadnim uljima i na snazi je od 23. studenoga 2006. Prema nekim procjenama godinje se na hrvatsko trite stavlja oko 35 tisua tona mazivih ulja

i oko 50 tisua tona jestivih ulja. Nakon uporabe ulja postaju otpadna, te ih se do sada sakup-ljalo u relativno malim koliinama, svega tri do etiri tisue tona godinje.

Sukladno odredbama Pravilnika prodavatelj koji prodaje svjee ulje duan je osigurati kupcuobavijest o mjestu na kojem moe predati svoje otpadno ulje bez naplate naknade. l. 15.Pravilnika propisana je obveza ovlatenih sakupljaa otpadnih ulja po kojoj su duni preuzetiotpadna ulja od posjednika i to bez naknade. Otpadno jestivo ulje po definiciji je svako ono uljekoje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turistike djelatnosti, te u djelatnostima u kojima se dnevnopripremi vie od 20 obroka. Otpadna ulja nastala u domainstvima, prema odredbama Pravilnikane podlijeu obvezi zbrinjavanja, ali ih graani mogu predati ovlatenom sakupljau bez naknade.

U praksi se sustav zbrinjavanja otpadnih jestivih ulja temelji na obvezi ugostitelja da odvojenosakuplja otpadna jestiva ulja, i preda ih ovlatenom sakupljau to neki ugostitelji i provode, ali jesustav tek uspostavljen pa se njegova potpuna primjena tek oekuje.


6

to se tie otpadnih mazivih ulja koje graani sami mijenjaju na svojim vozilima, istiemo da suna nekim benzinskim crpkama postavljeni kontejneri (metalne bave) u koje se moe odloitizauljena ambalaa.

Osvrt na pravilnik o gospodarenju otpadnimbaterijama i akumulatorima i njegovuprimjenu u praksi

Pravilnik je postavio jasne ciljeve uspostavljanja sustava sakupljanja, obrade i visoke razinerecikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranjaotpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od

kojih su izraeni. Pohvalili bi cilj koji je ovim pravilnikom odreen, a odnosi se na postizanje visokerazine recikliranja, no moramo napomenuti i da su rokovi za postizanje ciljeva preiroko postavljeni,a glase najmanje 25 % stope skupljanja do 26. rujna 2012. godine te najmanje 45 % stope sku-pljanja do 26. rujna 2016. godineOpim odredbama jasno se propisuju nain obiljeavanja baterija i akumulatora, nain skupljanjaotpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornost proizvoaa baterija i akumulatora,proizvoaa ureaja iji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaajuobveznici plaanja naknada, nain i rokove obraunavanja i plaanja naknada, iznos naknada kojese plaaju ovlatenim osobama za sakupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulato-


7

ra, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim bateriama i akumulatorima u svrhu postizanjaciljeva propisanih ovim Pravilnikom. Pravilnik je po naem miljenju kvalitetno i jasno odredioobveze i dunosti svih sudionika od proizvoaa baterija i akumulatora pa do krajnjeg korisnika,sakupljaa i oporabitelja.

Na kraju, kako Pravilnik izgleda u praksi? Proveli smo malo istraivanje u veim gradovima di-ljem RH o lokacijama spremnika za baterije i to otprilike izgleda ovako: Osim akovca, Zagreba,Bjelovara i Splita koji spremnike za baterije imaju u veini prodavaonica te u osnovnim kolama,vrtiima i jo nekim institucijama, svi ostali gradovi u Hrvatskoj spremnike za baterije imaju samou velikim trgovakim centrima i samo nekim manjim prodavaonicama dok ih u Vinkovcima imajusamo dvije prodavaonice, a u Kninu samo jedna.

Osvrt na pravilnik o gospodarenju otpadnimgumama i njegovu primjenu u praksi

Republika Hrvatska je znaajan uvoznik osobnih i teretnih automobila, radnih strojeva islino, a u uporabi su i brojna stara vozila i strojevi. Svi su oni zajedno potroai auto-mobilskih guma, koje jo uvijek predstavljaju lako uoljiv otpad, umjesto korisne sirovine.

Jo je u listopadu 2005. u Varadinu zapoelo s radom poduzee Gumiimpex-GRP d.o.o., tvrt-ka koja se bavi reciklaom svih vrsta otpadnih guma.

Do sada je reciklirano:2005. godine cca. 2.500 tona2006. godine cca. 10.000 tona2007. godine (do sada) cca. 16.000 tona

U svibnju 2006. godine donesen je Pravilnik o otpadnim gumama u kojem je definirano saku-pljanje i oporaba otpadnih guma, a koncesija za sakupljanje i oporabu otpadnih guma dodijelje-na je tvrtki Gumiimpex-GRP d.o.o..

Ministar svake godine odreuje koja se koliina guma moe oporabiti ili spaliti. Za 2007. go-dinu odluka ministra je bila da se 70% otpadnih guma reciklira, a 30% spali (cementare).NNeepprriihhvvaattlljjiivvoo jjee ddaa mmiinniissttaarr ooddrreeuujjee kkoolliiiinnee gguummee kkoojjee ee ssee ssppaalliittii//rreecciikklliirraattii.. OObbzziirroomm nnaa jjaakkiissppaalliioonniiaarrsskkii lloobbii ttrreebbaa bbiittii nnaa oopprreezzuu ss oovvaakkvviimm ooddrreeddbbaammaa pprraavviillnniikkaa.. UUmmjjeessttoo ddaa mmiinniissttaarrddoonnoossii ttaakkvvee ooddlluukkee ppoottrreebbnnoo jjee ppoossttiiii mmaakkssiimmaallnnii ssttuuppaannjj rreecciikkllaaee..

Ukupan uvoz u RH novih guma je 25.000 tona godinje (dio kao rezervni dijelovi, a dio nanovim automobilima koji se uvoze). Iz navedenog je vidljivo da se ne reciklira ni priblino moguakoliina otpadnih guma, iako tvornica ima kapacitet za preradu svih za reciklau predvienihkoliina otpadnih guma u RH.

Postrojenje u ekoloki prihvatljivom postrojenju mehanikom obradom odvaja gumeni granulat,tekstil i elik iz otpadnih guma, a odvojeni se materijali dalje oporabe jer slue kao repromaterijalu daljnjim fazama proizvodnje.


8

Osvrt na pravilnik o gospodarenju medicinskimotpadom i njegovu primjenu u praksi

Ovim Pravilnikom ureuju se naini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom kojinastaje prilikom pruanja zatite zdravlja ljudi i ivotinja, i iz srodnih istraivakih dje-latnosti (u daljnjem tekstu: medicinski otpad). Gospodarenje medicinskim otpadom u

smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva odvojeno sakupljanje i privremeno skladitenje medicin-skog otpada na mjestu nastanka, a u okviru djelatnosti gospodarenja medicinskim otpadom:sakupljanje i prijevoz te privremeno skladitenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskogotpada, kao i oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavan-jem medicinskog otpada.

Prema naem miljenu Pravilnik je konkretno odredio obaveze i dunosti proizvoaa medicin-skog otpada od njegovog nastanka do zbrinjavanja.

Pravilnik definira i obveze ljekarni koje su dune preuzimati stare lijekove i slian farmaceutskiotpad neovisno o podrijetlu.

Jedinu primjedbu imamo na Pravilnik koji je nedoreen u zbrinjavanju farmaceutskog otpada jerprema rijeima predstavnika tvrtke koja je ovlatena za sakupljanje i zbrinjavanje medicinskog ifarmaceutskog otpada, ljekarne nisu u obvezi voditi evidenciju o povratu starih lijekova odgraana te ih nerado primaju.

U Vukovarsko - srijemskoj upaniji infektivni otpad za ope bolnice Vinkovci i Vukovar dovozi se uspalionicu vinkovake Ope bolnice koja je jedina uz onu u KBC Dubrava u Zagrebu u Hrvatskoj kojeimaju vlastitu, internu spalionicu opasnog medicinskog otpada, koja pritom zadovoljava ekolokestandarde propisane prema direktivi Europske komisije. Tvrtka Hrgovi d.o.o. koncesionar je zaprikupljanje medicinskog I infektivnog otpada koja Ugovorima pokriva sve ostale proizvoaeovakovog otpada domove zdravlja, ambulante ope prakse te stomatoloke ambulante.

Osvrt na pravilnik o gospodarenju otpadnimvozilima i njegovu primjenu u praksi

U2006. godini poeo se primjenjivati i Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN136/2006), a koji se primjenjuje na motorna vozila za prijevoz putnika s maksimalno 9sjedala, teretna vozila teine do 3,5 tone i druga vozila na tri kotaa (ali ne i motocikle).Tim

je pravilnikom reguliran nain gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade kojeplaaju obveznici plaanja naknada na otpadna vozila, nain i rokovi obraunavanja i plaanjanaknada i zabrana stavljanja na trite motornih vozila koja sadre opasne tvari.

Najinteresantnija novost za graane je isplata naknade od 0,40 kn/kg za stara vozila koja samidovezu ovlatenim sakupljaima, te isplata 0,10 kn/kg u sluaju kada se sakuplja pozove dauzme staro vozilo. Da bi se pravo na naknadu ostvarilo vozilo mora imati sve bitne sastavnedijelove poput motora, karoserije, kotaa, akumulatora i jo nekih.


9

Na ovaj nain su graani i financijski potaknuti na pravilno zbrinjavanje vozila to uvelike sma-njuje broj olupina koje pronalazimo u umama, poljima, moru, na otpadima i sl.

Osvrt na pravilnik o gospodarenjuelektrinim i elektronikim ureajima iopremom i njegovu primjenu u praksi

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donijelo je Pravilnik ogospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom koji je u pot-punosti usklaen s EU direktivama. Pravilnikom se propisuju obveze i odgovornost

proizvoaa elektrine i elektronike opreme i ureaja, nain obiljeavanja, nain gospodarenja elek-trinim i elektronikim otpadom, nain sakupljanja, naknade itd. Elektrini i elektroniki otpad ide ured koliinski najbre rastueg otpada, a ine ga kuanski aparati (TV, radioaparati, video, hladn-jaci), raunala, telefoni, mobiteli, kazetofoni itd. Najvei broj ovog otpada je opasni otpad zbogkomponenti koje sadri. Na temelju pravilnika uspostavlja se sustav odvojenog skupljanja elektrinogi elektronikog otpada radi njegove oporabe i zbrinjavanja. Naknada koju plaaju tvrtke koje elek-trinu i elektroniku opremu i ureaje stavljaju na trite iznosi 2,25 kuna po kilogramu. Iz tih sesredstava 1,50 kuna plaa sakupljaima za svaki kilogram sakupljenog otpada, a obraivaima0,75 kuna po kilogramu obraenog otpada, to znai da se sva sakupljena sredstva ulau u gospo-darenje otpadom. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godinje nastaje 30.000 do 45.000 tona ovog otpa-da, odnosno 6,67-10,11 kg po stanovniku, te da njegove koliine rastu oko 10 % godinje.

Osvrt na pravilnik o nainu i postupcimagospodarenja otpadom koji sadri azbesti njegovu primjenu u praksi

Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenjaotpadom koji sadri azbest doneen je 23. trav-nja 2007. i objavljen u Narodnim novinama br.

42/07. Pravilnikom se propisuju naini i postupci sprje-avanja oneienja okolia azbestom, te naini i pos-tupci gospodarenja otpadnim azbestom i otpadom kojisadri azbest. l. 9. Pravilnika definira se pojam gospo-darenja azbestom kao obavljanje djelatnosti sakupljanja,prijevoza, privremenog skladitenja, i zbrinjavanjaodnosno obrade ili odlaganja azbestnog otpada.


10

Proizvoa i obraiva duni su zbrinuti azbestni otpad o vlastitom troku.UU pprraakkssii ssuussttaavv zzbbrriinnjjaavvaannjjaa oottppaaddaa kkoojjii ssaaddrrii aazzbbeesstt nniijjee zzaaddoovvoolljjaavvaajjuuii.. KKaaoo nneeggaattiivvaann pprriimm--

jjeerr iissttiieemmoo ssaannaacciijjuu ttvvoorrnniiccee aazzbbeessttaa ""SSaalloonniitt"" uu VVrraannjjiiccuu ppoorreedd SSpplliittaa.. Naime, ostaci azbestaneadekvatno su zbrinuti u Mravinakoj kavi, prilikom ega radnici nisu imali zatitna odijela. Bitnoje naglasiti da Mravinaka kava ne posjeduje rjeenje MZOPUG-a kako bi se mogla smatrati odla-galitem opasnog otpada na temelju Zakona o otpadu.

Osvrt na pravilnik o postupanju s ambalanimotpadom i njegovu primjenu u praksiTwo years after

Nije posrijedi greka, namjerno sam odabrao naslov na engleskom. Naslov aludira na pus-to, ali ne na onakvu pusto kakva je ostala nakon eksplozije atomske bombe u filmu"Day after", ve na puste hrvatske pejzae koje su opustoile horde novovjekih lovaca i

skupljaa, ega drugog nego ambalae. No nisu pejzai loe proli, samo su oieni od tisuai tisua komada ambalanog otpada koji je godinama leao u prirodi, odbaen rukom nesavjes-nih graana. A svi dogaaji koji su se poeli zbivati prije dvije godine posljedica su jo jednog unizu pravilnika o postupanju s ambalanim otpadom.

Za razliku od prethodna dva pravilnika koja nisu uspjela zaivjeti u praksi, ovaj trei je bio boljesree, tako da je, usprkos dotad nevienom otporu lobija proizvoaa i uvoznika pia i napitaka,a zahvaljujui odlunosti Ministarstva zatite okolia prostornog ureenja i graditeljstva, te podr-ci sakupljaa i komunalaca, njegova primjena uz nekoliko odgoda krenula u sijenju 2006.Obzirom da se tu ipak radi o nekoj vrsti prekretnice u gospodarenju otpadom na podrujuRepublike Hrvatske probajmo zavrtjeti film dvije godine unatrag i prisjetiti razvoja dogaaja.Ukoliko me sjeanje dobro slui Ministrica je donijela pravilnik u proljee, a primjena je trebalapoeti krajem ljeta ili poetkom jeseni 2005.

Meutim i prije nego je pravilnik objavljen pobunili su se trgovci nezadovoljni to e moratipreuzimati ambalau u svojim prodajnim objektima, kao i proizvoai i uvoznici pia i napitakanezadovoljni to e konano morati plaati za zbrinjavanje ambalanog otpada koji stavljaju natrite. Udarci na pravilnik zaredali su sa svih strana tako da je njegova primjena odgoena. Kadsu shvatili da vie nema ale i da Ministarstvo ne kani popustiti proizvoai pia i napitakapokuali su, "pet minuta poslije dvanaest", osmisliti vlastiti sustav koji bi trebao konkurirati pravil-niku. No taj oajniki pokuaj na sreu nije uspio. Uvidjevi da su otpori ogromni Ministarstvo iFond su se okrenuli sakupljaima i komunalcima koji su u sijenju 2006. zapoeli s preuzima-njem ambalanog otpada uz isplatu povratne naknade.

Preuzimanje je prvih dana krenulo dosta srameljivo, preuzete koliine su bile male, ali su rasleiz dana u dan, da bi se ubrzo udeseterostruile. Sljedeih dana svjedoci smo dugih redova predotkupnim mjestima, ekanja, nervoze, svaa, pa ak i fizikih sukoba meu donosiocimaambalae. U to vrijeme poinju sa uoavati i prvi negativni efekti primjene pravilnika. Naime,nakon to su skupili veinu ambalae odbaene u okoli, novovjeki "lovci i sakupljai" poeli su


11

prevrtati kontejnere za odvojeno sakupljanje plastike, stakla i metala, te iz kontejnera krastiambalau. Osim tete na kontejnerima na ulicama gradova i sela nastao je dotad nevien nered.I tu dolazi do izraaja loe funkcioniranje pravne drave jer komunalni redari nemono slijeuramenima, policija se proglaava nenadlenom i ne eli intervenirati, dok komunalna drutva s"mirnodopskim" brojem radnika za ienje gradova ne stiu istiti za viestruko brojnijim snaga-ma "okupatora". Na najveim su mukama gradovi na sjeverozapadu Hrvatske koji su i prije pravil-nika imali razvijen sustav skupljanja ambalae sa velikim brojem zelenih otoka jer je tu i nered biovei. Profitirali su oni gradovi i opine koji dotad nisu poduzeli nita po pitanju sakupljanjaambalae.

Na mukama su i ugostitelji koji sa svakom isporukom plaaju povratnu naknadu, a kao pravneosobe ne mogu je nikome predati i ostvariti povrat naknade. U Meimurju problem "rjeavaju"Romi koji preuzimaju ambalau od ugostitelja i isplauju im 0.20 - 0.30 kn/kom i zatim tuambalau predaju na otkupna mjesta gdje dobivaju 0.50 kn/kom. I isplati im se! To je igra malihi velikih brojeva. Mala zarada po boci pomnoena s tisuama boca dnevno "Business is busi-ness" rekli bi Amerikanci. Zato su druge grupe hrvatskih "businessmana" organizirale otkupambalae u susjednim dravama, njen ilegalni transport preko granice i naravno predaju naotkupna mjesta za 0.50 kn/kom. U to vrijeme nije bila rijetkost da se pojedinim donosiocimaisplaivalo vie od 1000,00 kn/dnevno. I tako iz dana u dan. Sredinom oujka 2006. prestajeprihvat ambalae kod skupljaa i komunalaca i taj dio posla nevoljko preuzimaju prodavatelji. Brojkomada po donosiocu je ponovo ogranien, ali sada na samo 10 kom/dnevno. Situacija sepolako smiruje, sustav se stabilizira u zamiljenim okvirima, ali kontejneri za odvojeno sakuplja-nje i dalje "lete u zrak" gotovo svake noi.

Po Meimurju gdje se ambalani otpad sakuplja i u vreama, u dane odvoza grupe Roma isteteren pred vozilima komunalaca. Uzimaju sve osim papira, njegova otkupna cijena nije im intere-santna dok ima limenki i boca. Na strani odbacuju boce manje od 0,2 lit, a ostale predaju utrgovine. I eto nam opet nereda na javnim povrinama. U Varadinu im postaju interesantne kanteza ambalau u domainstvima pa esto nepozvani ulaze u privatna dvorita i prekapaju po njima.Danas je sustav uhodan i funkcionira gotovo po cijeloj Hrvatskoj. Kaem "gotovo po cijeloj" jersam se u vie mjesta na obali osobno uvjerio da se sav otpad, bez iznimaka, ak i graevinski,odlae pomijeano u kontejnere za komunalni otpad. Najoitija direktna posljedica primjenepravilnika u Meimurju je drastino smanjenje broja zelenih otoka, tako da ispada da su oni kojisu bili ispred malo nazadovali, dok su oni koji su bili iza jako napredovali. Pitanje je da li smo tozasluili. AAllii iimmaa jjoo ppiittaannjjaa!! ZZaattoo ssee jjoo uuvviijjeekk uu ssuussttaavv nniijjee uuvveellaa aammbbaallaaaa mmaannjjaa oodd 00,,22 lliitt??ttoo jjee ssaa ssttaakklleennoomm aammbbaallaaoomm pprreehhrraammbbeenniihh pprrooiizzvvooddaa ((ppaakkiirraannjjaa hhrreennaa,, sseennffaa,, kkrraassttaavvaaccaa,,cciikkllee,, ppeekkmmeezzaa,, kkoommppoottaa))?? ZZaattoo ssee nnee ssaakkuupplljjaa PPEETT aammbbaallaaaa uulljjaa,, ooccttaa,, mmaajjoonneezzee,, kkeeaappaa,,ssrreeddssttaavvaa zzaa pprraannjjee ii iieennjjee?? KKaaddaa ee ssee ppooeettii sskkuupplljjaattii PPEEHHDD,, PPEELLDD,, PPVVCC ii ddrruuggaa aammbbaallaaaaaammppoonnaa,, tteekkuuiihh ssaappuunnaa?? ZZaattoo ddoonnoossiiooccii mmoogguu ddoobbiittii iissppllaattuu 00,,5500 kknn//kkoomm zzaa bbooccee kkoojjee nniissuussaammii kkuuppiillii,, aa iissttoo nnee mmoogguu rreeggiissttrriirraannee ttvvrrttkkee sskkuupplljjaaii ii kkoommuunnaallccii?? to Kada Zato Tkobi ih se svih sjetio? I na kraju, umjesto zakljuka, kroz glavu mi prolazi refren jedne davno popu-larne pjesme:

"Jedni ga hvale, drugi ale, trei kau: E moj brale! Taj je bio kvaran ko' upalj zub."

Saa Avirovi (GKP AKOM)


12

Planiranje sustava gospodarenja otpadomna nacionalnoj razini

Budui da je iz svih prethodno navedenih razloga potrebna cjelovita reorganizacija susta-va gospodarenja otpadom u srpnju 2007. donesen je nacionalni Plan gospodarenjaotpadom u RH za razdoblje 2007. - 2015. sa sljedeim ciljevima:

a) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,b) sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita,c) sanacija "crnih toaka", lokacija u okoliu visoko optereenih otpadom,d) razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s pred-

obradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja ie) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Temeljem toga u Hrvatskoj se planira zatvaranje dosadanjih odlagalita i osnivanje po jednogCentra za gospodarenje otpadom u svakoj upaniji, a kao mogunost navedeno je i osnivanjedvaju regionalnih centara, jedan za sjeverozapadnu Hrvatsku i drugi za istoni dio zemlje. Glavnicilj ovog sustava je maksimalno smanjivanje koliine otpada koja se odlae na odlagalita zbogvrlo strogih standarda koje nam namee Europska unija.

upanijski koncept, (Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH, srpanj 2007.)

nnaacciioonnaallnnii ppllaann ggoossppooddaarreennjjaa oottppaaddoomm

13

Komentari na plan gospodarenja otpadomu RH za razdoblje 2007. - 2015. s osvrtom na

hijerarhiju gospodarenja otpadom

Zbog razlike u kvaliteti pojedinih postupaka obrade otpada strogi hijerarhijski slijed zbrinja-vanja otpada definiraju europske direktive i Zakon o otpadu.

Prevencija nastajanja otpada Ponovna uporaba Materijalna oporaba (recikliranje i kompostiranje) Energetska oporaba ili druge vrste obrade prije konanog odlaganja ostatnog otpada Ovaj je strogi niz uspostavljen s obzirom na ukupnu ocjenu odrivosti, odnosno ekoloke pri-

hvatljivosti. Navedena rjeenja koriste se i iscrpljuju tim redom, smanjujui svaki put koliinu otpa-da za dalju obradu. Velik broj europskih drava nastoji reducirati koliine otpada koje se odlauna odlagalita, uslijed ega raste potreba za poveavanjem udjela recikliranog i biolokiobraenog otpada u ukupnoj koliini nastalog otpada.

Prevencija nastanka otpada

"U RH se primjenjuju dva naina obrauna trokova i prihoda. Jedan se temelji na stvarnojkoliini otpada koju generira proizvoa otpada, a drugi na izvedenoj koliini otpada premakvadraturi povrine koju proizvoa otpada koristi (povrina poslovnog prostora, stana, kue).Trenutno su u cijenu zbrinjavanja komunalnog otpada u veini upanija ukljueni samo trokovisustava prikupljanja, osim u Gradu Zagrebu i u nekoliko drugih gradova u kojima su u cijenuukljueni i trokovi odlaganja otpada."

Potrebno je to hitnije uvesti sustav naplate prema stvarnoj koliini otpada koju proizvoagenerira. Pogotovo se to odnosi na gradove koji uz naplatu odvoza otpada prema kvadraturi pros-tora naplauje i trokove odlaganje otpada.

Dakle, potrebno je u potpunosti ukinuti nain obrauna trokova prema kvadraturi. Dakleplanom nije predviena stimulacija graana kao aktivnost na preventivnom smanjivanju nastaja-nja otpadom. Potrebno je u ubaciti toku koja glasi:

RReegguullaattoorrnniimm ddjjeelloovvaannjjeemm,, kkrroozz ssuussttaavv nnaappllaattee ooddvvoozzaa oottppaaddaa pprreemmaa kkoolliiiinnii oottppaaddaa ssttiimmuulliirraattiiggrraaaannee nnaa pprreevveenncciijjuu nnaassttaannkkaa oottppaaddaa..

Odvojeno prikupljanje otpada

KKoommppoossttiirraannjjeeManjkavosti plana gospodarenja otpadom uvelike dolaze do izraa upravo na polju odvojenog

prikupljanja organskog otpada. "Smanjenje koliine udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu".


14

SSmmaattrraammoo ddaa jjee nneepprriimmjjeerreennoo ggoovvoorriittii oo ssmmaannjjeennjjuu kkoolliiiinnee bbiioorraazzggrraaddiivvoogg oottppaaddaa uu kkoommuunnaall--nnoomm oottppaadduu uu nnaajjvveeoojj mmjjeerrii kkaaddaa ssee uunnuuttaarr cceennttaarraa zzaa ggoossppooddaarreennjjee oottppaaddoomm nnee pprreeddvviiaajjuukkoommppoossttaannee.. U postrojenjima za MBO otpada - biorazgradivi otpad se samo obrauje te se nakontretmana odlae na odlagalita - te se na taj nain ne moe smanjiti koliina udjela biorazgradi-vog otpada u komunalnom otpadu.Cijeli Plan gospodarenja otpadom kao dokument, odnosnocijeli sustav gospodarenja otpadom baziran na mehaniko biolokoj obradi (MBO) izgleda kaoisprika i opravdanje za veoma nizak stupanj odvojeno prikupljenog otpada i prevencije nastankaistog.

Takoer, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (PGO RH) ne slae se s, po nama,kljunim poglavljem u PGO - u, a to je poglavlje 5.1. u kojem je opisana hijerarhija gospodarenjaotpadom.

Iz razloga to sam PGO RH prepoznaje kako je 74.5% otpada bioloki razgradivo, te je 42.1%ukupnog otpada kuhinjski organski otpad, smatramo kako je u okvire komunalnih sustava iznim-no bitno uvrstiti i odvojeno prikupljanje kuhinjskog bioloki razgradivog otpada.

Takoer smatramo da je manjkavo graditi centre za gospodarenje otpadom bez kompostanakoje bi proizvodile kompost prihvatljiv za uporabu u poljoprivredi i/ili parkovima.

Plan gospodarenja otpadom ne predvia odvojeno prikupljanje kuhinjskog otpada te samim timene planira kompostirati 42% ukupne koliine otpada.

Plan u kojemu kojemu nedostaje veoma vana karika u sustavu gospodarenja otpadom poputkompostiranja nije prihvatljiv.


15

PPrriikkaazz pprroossjjeennooggaa ggooddiinnjjeegg ssaassttaavvaa kkoommuunnaallnnoogg oottppaaddaa

KKoommppoonneennttaa oottppaaddaammaass %%,,

kkoonnttiinneennttaallnnii ddiioo

mmaass %%,,

pprriioobbaalljjee

mmaass %%,,

ssrreeddnnjjaa vvrriijjeeddnnoosstt

mmaass %%,,

bbiioorraazzggrraaddiivvii uuddiioo

Kuhinjski i biootpad 43,1 41 42,1

74,5

Papir i karton 19,6 20,3 20

Koa i kosti 3 3,1 3,1

Drvo 1,3 1,2 1,3

Tekstil 7,8 8,2 8

Staklo 6,6 7 6,8

Metali 4,1 4 4,1

Inertni 1,5 2,2 1,9

Plastika 11,3 12,3 12

Guma 0,9 0,5 0,7

Posebni 0,4 0,2 0,3

RReecciikklliirraannjjee"Uz primjenu mjera za izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu njegova nastanka i primjenu

pojedinih pravilnika koji obuhvaaju primarno odvajanje i prikupljanje pojedinih kategorija otpada(ambalani otpad, otpadne gume, otpadna ulja...), za otpad koji nije obuhvaen pojedinim pravil-nicima predviena je primjena odvojenog prikupljanja u okviru komunalnog sustava, a to su:

papir i karton, staklo, plastika, metali, opasni otpad, glomazni otpad, drugo.""guse naseljena mjesta i gradovi opremaju veim brojem posuda za odvojeno prikupljanje -

predvidivo od 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika;"

Ove su procjene i dalje malene prema naem miljenju. Uz ovakvu preporuku u RH trebalo bibiti postavljeno od 120 000 do 200 000 spremnika za odvojeno prikupljeni otpad. U usporedbisa kantama za prikupljanje mjeanog komunalnog otpada kojih je u ovom trenutku evidentirano158 191 smatramo da je to jo uvjek nedovoljno. SSmmaattrraammoo ddaa jjee ppoottrreebbnnoo iimmpplleemmeennttiirraattii nnaajj--mmaannjjee 22 ppuuttaa vviiee kkaannttii zzaa pprriikkuupplljjaannjjee rraazzvvrrssttaannoogg oottppaaddaa oodd oonniihh zzaa pprriikkuupplljjaannjjee mmjjeeaannoogg oottppaa--ddaa.. Da bi se to zadovoljilo potrebno je postaviti najmanje 75 kanti za odvojeno prikupljanje otpa-da na 1000 stanovnika.

CIljevi za poveanje recikliranja za 2015. godinu su prenisko postavljeni. (Zbroj stupaca tonae u 2004 godini je pogrean - ukupno je u pitanju 64.030 tona)(Zbroj stupaca tonae u 2015 godini je pogrean - ukupno je u pitanju 449.000 tona)

Primjer uspjenog poslovanja reciklae je poduzee "Gumipmex ", tvrtka u vlasnitvu obiteljiKiri, nalazi se na prostoru Varadinske poslovne zone, a bavi se prikupljanjem i preradom otpad-nih guma ve 5 godina te kao produkt prerade nastaju elastine mekane kocke namijenjene opre-manju djejih igralita. Osim toga proizvode se i podni ugradbeni elementi za sportske terene, kaoi cijeli niz raznih drugih proizvoda. Bitno je istai da rado surauju s OCD, posebno s udrugamakoje se bave zatitom prirode i okolinom problematikom.

Kako u hrvatskoj postoji kapacitet za recikiliranje gotovo 150% koliine prikupljenih otpadnihguma, smatramao da Plan gospodarenja otpadom RH mora na jasan nain zabraniti energetskuoporabu otpadnih guma.

Iako je navedeno kako strateke smjernice EU daju prvenstvo prevenciji, reciklai i biolokoj raz-gradnji - PGO razvija drugaiju strategiju (nedostatak odvojenog prikupljanja biolokog otpada).

Obrada otpada: Energetska oporaba

Termin: "izdvajanje goriva iz otpada" nije cilj, niti neto emu treba teiti jer nije u skladu s recik-liranjem. Treba dodati formulaciju odnosno jos jednu toku pod brojem 7. : "smanjenje koliine i


16

toksinosti otpada koje se odlae na odlagalitima i koji se spaljuje." Nije jasno postavljena injenica da je u EU zakonima Spaljivanje otpada uz energetsku oporabu

na posljednjem mjestu hijerarhije gospodarenja otpadom izjednaeno sa odlaganjem.Takoer ini nam se da se rado koristi rije obrada - naroito u ovom sluaju, gdje se nakon

iste (ne spominje se kakve) pepeo moe odlagati na odlagalite inertnog otpada. Takvo to semoe tvrditi za anaerobnu digestiju, ali ne i za spaljivanje.

"Termika obrada otpada (TOO) je skupina postupaka kojima se smanjuje volumen otpada, priemu se izdvajaju i/ili unitavaju potencijalno opasne tvari iz otpada".

Ova definicija termike obrade otpada nije u skladu sa postojeim saznanjima i trenutnimplanovima. Naalost jedina aktualna planirana spalionica u gradu Zagrebu ne predvia nita odnavedenog. Fiziki se smanjuje volumen ako zanemarimo koliine isputenih plinova. No tok-sinost se prema tehnikim specifikacijama projekta ne smanjuje. Razlog tome je nedostatakkvalitetne obrade prije spaljivanja otpada, dok se kontrola prema pravilniku o spaljivanju otpada- svodi na pratei list za otpad te deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada. Naalostbez prethodne mehaniko - bioloke obrade otpada, izdvajanje tvari koje pridonose toksinostiostataka od spaljivanja nije mogue zbog sumnje da se te tvari ne mogu identificirati vaganjem,vizuelno ili organoleptiki.

"Ostatni otpad nastao termikom obradom moe se podijeliti u dvije kategorije: otpad nastao pri samom izgaranju; otpad nastao pranjem dimnih plinova. Otpad nastao pri samom izgaranju (ljaka) obino se iskoritava kao materijal u niskogradnji

(npr. u proizvodnji asfalta). Otpad nastao ienjem (lebdei pepeo) ili pranjem dimnih plinovadodatno se obrauje i stabilizira nakon ega se odlae na odlagalita ili odvozi na odlagalitaopasnog otpada."

SSttrraatteeggiijjaa ggoossppooddaarreennjjaa oottppaaddoomm RRHH 22000077 -- 22001155 kkaaoo kkrroovvnnii nnaacciioonnaallnnii ssttrraatteekkii ddookkuummeennttmmoorraa pprrooppiissaattii nnaa kkoojjii nnaaiinn ee ssee zzbbrriinnjjaavvaattii oossttaattnnii oottppaadd nnaassttaaoo tteerrmmiikkoomm oobbrraaddoomm..

TTaakkooeerr,, ppoottrreebbnnoo jjee ddooddaattii ii ttrreeuu kkaatteeggoorriijjuu oossttaattnnoogg oottppaaddaa kkoojjaa ggllaassii ""ffiilltteerrsskkii oossttaattccii""..

Slijepa ulica spaljivanja otpada umjesto recikliranja

Prema Planu centri za gospodarenje otpadom trebali bi obuhvaati postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada (MBO) i bioreaktorsko odlagalite ostatnog dijela otpada nakon obrade,a iz kojeg e se potom proizvoditi elektrina energija. Meutim, tim se Planom predvia i proizvod-nja goriva iz otpada (GIO ili eng. RDF) povoljnog za koritenje kao alternativno gorivo u tvornica-ma cementa i to u ogromnim koliinama. Smanjivanje koliine otpada koji se odlae na odlaga-litu na nain da se otpad spali posve je pogreno, na to ukazuju i poznate europske organizaci-je za zatitu okolia poput European Environmental Bureau-a. Taj zahtjev bi se trebao zadovoljitismanjivanjem koliina otpada koje nastaju na izvoru, odvojenim sakupljanjem i recikliranjem teedukacijom.

Spaljivanje tako velike koliine komunalnog otpada je takoer u koliziji s nacionalnomStrategijom gospodarenja otpadom, koja u hijerarhiji navodi da su "prioriteti izbjegavanje i sma-


17

njivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava". Osim toga, projektanti proizvodnje goriva iz otpada navode da se u tom gorivu ne bi smio nai

opasni otpad poput kemikalija, baterija, lijekova i sl. koji moe uzrokovati isputanje opasnih tvariiz dimnjaka. No, primjerice slovenska iskustva govore upravo suprotno. Sastav GIO je vrlo tekokontrolirati i garantirati, te njegovo spaljivanje uvijek predstavlja rizik. Projektanti ne nijeu ni da togorivo mora sadravati dovoljno plastike kako bi imalo potrebnu kalorinu vrijednost i bilo upotre-bljivo. To je u suprotnosti s nastojanjima da se maksimalno povea postotak odvojeno sakupljenei reciklirane plastike. Poznato je i da spaljivanje plastike moe proizvesti i neeljene, opasne diok-sine te tako ugroziti zdravlje ljudi i svog ivog svijeta.

Novi sustav gospodarenja otpadom mora biti rjeenjea ne uzrok nekih novih problema

Bez prethodnog poduzimanja svih moguih mjera izbjegavanja nastajanja otpada, reciklae iedukacije o vanosti i mogunostima odvojenog sakupljanja, potpuno je neopravdano graaneizlagati riziku spaljivanja otpada to predvia nacionalni Plan gospodarenja otpadom. U Hrvatskojpostoje mogunosti recikliranja plastike, stakla, papira i veine drugih otpadnih materijala. Te jepogone potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne spaljivati uz tetne posljedice. Stoga bi se lokalneuprave i Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva trebali vie potruditi i vieulagati u odvojeno sakupljanje kako bi sustav gospodarenja otpadom zaista bio rjeenje proble-ma, a ne uzrok nekih novih.

upanija Koliina komunalnogotpada za obradu [t/g]Koliina goriva iz otpa-

da (GIO) [t/g]Postotak otpada koji se namjerava

pretvoriti u gorivo bez ZG *

Krapinsko-zagorska 32.000 11.000 34%

Sisako-moslavaka 59.000 21.000 36%Karlovaka 39.000 14.000 36%Varadinska 42.000 15.000 36%Koprivniko-krievaka 28.000 10.000 36%

Bjelovarsko-bilogorska 38.000 14.000 37%

Primorsko-goranska 121.000 43.000 36%

Liko-senjska 18.000 7.000 39%Virovitiko-podravska 28.000 10.000 36%Poeko-slavonska 26.000 9.000 35%Brodsko-posavska 52.000 19.000 37%Zadarska 72.000 26.000 36%

Osjeko-baranjska 119.000 43.000 36%

ibensko-kninska 39.000 14.000 36%

Vukovarsko-srijemska 44.000 16.000 36%Splitsko-dalmatinska 161.000 58.000 36%

Istarska 104.000 37.000 36%Dubrovako-neretvanska 45.000 16.000 36%Meimurska 26.000 10.000 38%

Grad Zagreb 410.000 - -

UKUPNO 1.502.000 393.000 36%

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH, srpanj 2007.

* izraunala Zelena Istra


18

Savjet Ministarstvu, upanijama, Opinama i Gradovima: Javnost je potrebno ukljuiti u ranoj fazi planiranja

Javnost je potrebno ukljuiti u ranoj fazi planiranja, nikako ne na kraju kada je ve izraena svadokumentacija i Studija utjecaja na okoli za odabranu lokaciju budueg centra za gospodarenjeotpadom. Tijekom javne rasprave nakon zavretka izrade svih tih dokumenata javnosti se estoporuuje "ili emo prihvatiti ovakvo rjeenje ili neemo jo dugo dobiti financijska sredstva za rea-lizaciju projekta", to je ucjena, a ne pruanje mogunosti sudjelovanja javnosti i stvarno ukljui-vanje u odluivanje. Europska praksa procedure procjene utjecaja na okoli predvia rano sud-jelovanje javnosti (u fazi idejnog projekta) i obavezu ponude alternativa i procjene utjecaja naokoli za alternativne lokacije. Tek na temelju svega toga se moe odluiti za najbolju opciju. Osimtoga, kao to je praksa ve nebrojeno puta pokazala, dovoenjem javnosti pred gotov in dolazido nepovjerenja i protivljenja graana ime se realizacija projekta odugovlai, nepotrebno troinovac i stvara nepovoljna atmosfera i za druge budue projekte. Informiranje javnosti u ranimfazama planiranja i pruanje mogunosti sudjelovanja u odluivanju donosi viestruke koristi ukasnijim koracima.


19

Sanacija odlagalita komunalnog otpada- opis stanja

Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom njegovo odlaganje trebalo bi biti posljednji korak, aobzirom da ga je jo uvijek nemogue izbjei, odlagalita otpada potrebno je organiziratitako da ne predstavljaju opasnost po okoli.

2002. godine Agencija za zatitu okolia (AZO) pokrenula je projekt popisa i procjene stanja nasvim odlagalitima otpada u Republici Hrvatskoj. Kako je u meuvremenu pokrenuta i sanacijapostojeih odlaglita ta baza podataka o odlagalitima neprekidno se upotpunjuje novim podaci-ma o statusu odlagalita i stupnju sanacije na kojem se nalaze, a podaci su dostupni javnosti nanjihovim web stranicama. Iako je sanacija odlagalita zapoela je 2004., prema novousvojenomPlanu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007. - 2015. jedan od pet osnovnih ciljevaje i dalje sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita.

U suradnji Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG), Fonda zazatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU) te jedinica lokalne samouprave zapoeta jesanacija na 298 odlagalita komunalnog otpada. Kako se u Planu navodi "Ukupna vrijednostinvesticija procijenjena je na 2,8 milijardi kuna, od kojih FZOEU participira 48 %, odnosno 1,5 mili-jardi kuna. Za ovu namjenu FZOEU je ve isplatio 230 milijuna kuna, a do sada je sanirano ukup-no 28 odlagalita komunalnog otpada." Znaajni dio sredstva e svojim mjesenim uplatama iz-dvojiti sami korisnici (kuanstva). Nakon sanacije, Planom je predvieno da navedena odlagalitapostanu pretovarne stanice i reciklana dvorita, ili budu zatvorena u narednih pet godina.

Za sanaciju je predvieno i 512 od procijenjenih vie od 3000 ilegalnih odlagalita za to eFZOEU participirati sa 43,6 milijuna kuna ili 66 % od ukupno procijenjenih potrebnih ulaganja.

Do sada ih je kako se navodi u Planu sanirano 217.Rijetke su upanije koje imaju doneen zakonom propisani dokument Izvjee o stanju okolia u

kojem se obrauju i odlagalita otpada, pa nisu niti u mogunosti donositi strategiju tj. Plan gospo-darenja otpadom za svoju upaniju. Kao to smo naveli, odlagalita otpada potrebno je organiziratitako da ne predstavljaju opasnost po okoli pa je u skladu s time u veini upanija izraena studi-ja utjecaja na okoli za sanaciju odlagalita. Od 298 odlagalita komunalnog otpada na kojima jezapoeta sanacija ima ih aktivnih i saniranih, aktivnih i u tijeku sanacije, aktivnih sa zapoetimpripremnim radovima sanacije, zatvorenih i u postupku su izrade studija sanacije, ali i zatvorenih.

Osim postojeih odlagalita komunalnog otpada za koja je predviena ili se provodi sanacija pos-toji i primjer dobre prakse, a to je odlagalite otpada I. kategorije "Doline" u Bjelovarsko - bilogorskojupaniji. Odlagalite otpada "Doline" je prvo odlagalite u RH izgraeno prema svim vaeimzakonskim propisima uvaavajui sve mjere zatite. Njemu nije potrebna sanacija jer potuje svezadane ekoloke norme.

Korak dalje u hijerarhiji gospodarenja otpadom uinilo je poduzee Ponikve d.o.o. koje je od2005. uvelo ekoloki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku, prvocjelovito rjeenje u Hrvatskoj, projekt pod nazivom Eko otok krk. Sustav odvojenog prikupljanjaotpada temeljno je naelo projekta, a veliku panja poklanja se informiranju stanovnitva otokakako bi sustav funkcionirao to uinkovitije.

Pojedine upanije (Varadinska) osim sanacije "legalnih" odlagalita izradile su i detaljan plan zasanaciju i sanirale dobar dio "ilegalinih", divljih odlagalita.


20

Baze podataka - opis stanja

Agencija za zatitu okolia (AZO) je nezavisna javna ustanova osnovana odlukom VladeRepublike Hrvatske za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o okoliu. AZO je inositelj izrade Izvjea o stanju okolia u Republici Hrvatskoj koje je jedan od temeljnih

dokumenata zatite okolia u Republici Hrvatskoj. Njime se daje ocjena ukupnog stanja okoliadrave, te procjenjuje uinkovitost primijenjenih mjera zatite okolia za promatrano razdoblje.Izvjee se izrauje temeljem dostupnih podataka o stanju okolia, te daje ocjenu trenutnoga sta-nja i procjenu stanja u sljedeim razdobljima. Izvjee obuhvaa i gospodarenje otpadom. Kako bisakupila i obradila podatke za to podruje prema Zakonu o otpadu Agencija za zatitu okolia (AZO)je zaduena i za voenje informacijskog sustava za otpad.

Baze podataka koje AZO uspostavlja su: Registar dozvola (Baza koja sadri podatke o dozvolama za gospodarenje otpadom i

podatke iz oevidnika prijevoznika, posrednika, izvoznika) Baza o laboratorijima koji obavljaju analize otpada Planovi gospodarenja otpadom (PLAN GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE,

PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM UPANIJA, GRADOVA I OPINA, PLANOVI GOSPO-DARENJA OTPADOM PROIZVOAA OTPADA)

Katastar odlagalita (Baza podataka o odlagalitima na podruju Republike Hrvatske kojadetaljno opisuje svaku lokaciju, a za pretraivanje i kartografske prikaze koristi GIS alate)

Katastar otpada (Baza podataka o stvorenim, skupljenim i obraenim koliinama otpada, povrstama)

Proizvoai otpada, ovlateni sakupljai i obraivai otpada obvezni su jednom godinje, napropisanim obrascima prijaviti koliine i vrste otpada koje proizvode ili njime gospodare. Iproizvoa otpada koji godinje proizvodi vie od 150 tona neopasnog otpada i/ili vie od 200kilograma opasnog otpada, zakonom je obvezan planirati gospodarenje otpadom za razdoblje odetiri godine.

Podatke o komunalnom otpadu, neopasnom i opasnom proizvodnom otpadu prikupljaju se i narazini upanije u uredima dravne uprave u upanijama, a zatim upuuju na objedinjavanje u AZO.upanije, Grad Zagreb, gradovi i opine obvezni su donijeti plan gospodarenja otpadom za raz-doblje od osam godina, a njegovo izvravanje provjerava se godinje.

Proizvoai otpada esto ne izvravaju svoju zakonsku obavezu i ne prijavljuju otpad koji napraveu upanijsku bazu, pa zato ni ne znamo to se zapravo zbiva na terenu. U Izvjeu o stanju okoliaAZO navodi: "Ocjenjivanje stanja oteano je zbog nedostatka realnih podataka o vrstama i kolii-nama otpada." Neke upanije nemaju kontinuitet niti u prijavljivanju opasnog otpada s obzirom nakoliinu prijavljenoga opasnog otpada (npr. u Poeko-slavonskoj upaniji za 2002. nije prijavljenopasni otpad dok se u upanijama koje se nalaze u sredinjem i sjevernom dijelu teritorija RH pri-javljuje oko 60% ukupno proizvedenoga opasnog otpada.)

U malom broju doneeni su i PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM UPANIJA, GRADOVA I OPI-NA te PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOAA OTPADA. Zakonom propisane Planovegospodarenja otpadom upanija prema podacima dostupnim na www.azo.hr imaju doneenesamo 4 upanije: Sisako - moslavaka, Primorsko - goranska, Virovitiko - podravska, Osjeko -


21

baranjska i Meimurska. To je posljedica neredovitog voenja Izvjea o stanju okolia u upani-jama.

NNaammeettaannjjee ssttrriikkttnnoogg pprroovvooeennjjee pprrooppiissaa jjeeddiinnoo jjee rrjjeeeennjjee zzaa ddoobbiivvaannjjee ccjjeelloovviittee sslliikkee oo ssttaannjjuu uuggoossppooddaarreennjjuu oottppaaddoomm uu RRHH..

Odgovornost poslovnog sektora

Odgovornost prije svega podrazumijeva spremnost da se prije bilo kakve aktivnostipromisli o moguim posljedicama toga djelovanja. Bez odgovornosti svako djelovanjepostaje potencijalno opasno. U sluaju kada govorimo o otpadu, opasnost je izuzetno

velika. No, problem lei u tome to je do sada u lancu odgovornosti najvei pritisak bio naslubama koje su se bavile zbrinjavanjem otpada. Na proizvoaima ambalae bilo je daproizvod "upakiraju" kako bi ga to lake prodali. Ukoliko je to znailo pretjerano koritenje resur-sa - nije bilo bitno, jer sve su to kupci platili. Iza svega naravno stoji - novac - pokreta poslovnogsektora! Ukoliko donosi profit - sve je opravdano! Takav oblik poslovanja mogao je funkcioniratiodreeno vrijeme, ali nije odriv, jer resursi nisu neogranieni. Poslovni sektor pozvan je na poslo-vanje u skladu s odrivim razvojem te mu je dan pravni okvir s naglaskom na naelo "zagaivaplaa". Posebnu panju emo ovdje posvetiti Pravilniku o ambalanom otpadu jer je prvi koji jebazirajui se na tom naelu "prisilio" proizvoae otpada da taj otpad i zbrinu, a samim tim uveosvojevrsnu revoluciju koju prate ostali zakonski propisi doneseni nakon tog pravilnika ukljuujuii Plan gospodarenja otpadom te novi Zakon o zatiti okolia.

Pravilnik o ambalai na prvo mjesto stavio je odgovornost proizvoaa. Na mnogim mjestimaspominje se kako su proizvoai, preprodavai... "duni" i "imaju obvezu" voditi brigu o proizvo-du kojeg stavljaju na trite.

Zahtijeva se minimalizam ambalae; trai se da bude osmiljena na nain da omoguava njenoponovno koritenje; da u najveoj moguoj mjeri smanji utjecaj na okoli te da prisutnostkodljivih i drugih rizinih tvari bude svedena na minimum.

Nakon objave pravilnika svjedoili smo burnim reakcijama proizvoaa ambalae koji su odmahodluili podii cijene svojih proizvoda kako ne bi "bili na gubitku". Drugim rijeima, odricali suvlastitu odgovornost! Ovaj puta zakon je bio jasan te je svojom primjenom u praksi prisilioposlovni sektor na suradnju. Odgovornost nije rezultat dobre volje, nego zakonskog okvira. Iz togaproizlazi da se poslovnom sektoru moraju nametnuti jasna pravila i jasne posljedice za njihovonepotivanje. Oslanjanje na moralnu razinu odgovornosti moe biti prisutno samo u odnosuprema odreenim tvrtkama ili pojedincima.

OONNOO TTOO JJEE UU NNAAEEMM SSLLUUAAJJUU NNEEDDOOSSTTAAJJAALLOO JJEE SSVVAAKKAAKKOO PPRRIITTIISSAAKK JJAAVVNNOOSSTTII JJEERR DDJJEELLOO--VVAANNJJEE BBEEZZ OODDGGOOVVOORRNNOOSSTTII NNEE NNAANNOOSSII TTEETTUU NNEEKKIIMM DDRRUUGGIIMM PPOOJJEEDDIINNCCIIMMAA II NNEEKKOOMM DDRRUUGGOOMMVVRREEMMEENNUU,, NNEEGGOO SSVVIIMMAA NNAAMMAA,, PPAA II OONNIIMMAA KKOOJJII SSUU GGAA PPRROOUUZZRROOIILLII..

PPOOSSLLOOVVNNII SSEEKKTTOORR MMOORRAA BBIITTII OODDGGOOVVOORRAANN UU SSVVOOJJOOJJ PPRROOIIZZVVOODDNNJJII,, AA PPOOTTRROOAAII MMOORRAAJJUUBBIITTII OODDGGOOVVOORRNNII UU PPOOTTRROONNJJII II OODDAABBIIRROOMM PPRROOIIZZVVOODDAA TTAAKKOOEERR DDIIKKTTIIRRAATTII TTRREENNDDOOVVEEPPRROOIIZZVVOODDNNJJEE KKOOJJII MMOOGGUU BBIITTII MMAANNJJEE IILLII VVIIEE TTEETTNNII PPOO OOKKOOLLII..


22

Edukacija o otpadu u obrazovnom sustavu

Uposljednjem desetljeu situacija u ophoenju otpadom znatno se promijenila u odnosu naprijanje razdoblje i zahtijeva promjene u odgojno - obrazovnom sustavu. Na prvomHrvatskom saboru o odgoju i obrazovanju za okoli, odranom 1996. godine jedan od

zakljuaka glasio je: "Obrazovanje za okoli treba ui u minimum svih predkolskih programa,kao i programe svih osnovnih i srednjih kola. Zato je potrebno ugraditi O. O. O. u nastavne pred-mete onih predmeta iji su sadraji logiki vezani uz to podruje (priroda, biologija, zemljopis,kemija, sociologija) te ne dopustiti smanjivanje satnice tih predmeta. Valja takoer "ozeleniti" pro-grame svih ostalih predmeta te proiriti pojam O. O. O. na kulturni i socijalni okoli, ponuditisadraje, odnosno donijeti programe O. O. O. za izbornu nastavu i iznannastavne aktivnosti. "

Strategija obrazovanja u kojoj su odgoj i obrazovanje za okolia pa tako i ophoenje s otpadomzastupljeni u svim predmetima zvui idealno jer se na taj nain problematiku moe obuhvatiti upotpunosti; uiniti je interesantnom i - to je najvanije pokazati u kojoj mjeri je dio svakodnevnogivota. No, kao to se esto dogaa s prijedlozima koji su po malo svaija obveza, na krajuzapravo nisu niija pa tako i obrazovanje vezano uz otpad ostaje na dobroj volji i znanju/neznan-ju nastavnika i odgajatelja.

Do sada su najvie napora i najbolje rezultate pokazale predkolske ustanove, to je kadauzmemo u obzir vanost uenja u tom periodu - izuzetno vrijedno! U osnovnom kolstvu dogaa-ju se odreeni pomaci, dok je u srednjokolskom, posebice strukovnom kolovanju ovaj videdukacije gotovo u potpunosti zapostavljen.

Veliku zaslugu u aktualizaciji ovog problema i poticanju kola da se ozbiljno posvete eduakcijio otpadu ima meunarodni projekt Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli Eko - kola. U pro-gramu sudjeluje 300 - tinjak osnovnih i srednjih kola, od kojih je do sada status meunarodneEko - kole steklo 176 kola. Svaka kola koja se odlui na sudjelovanje u ovom programu moeodabrati na kojem podruju eli pojaano djelovati, a jedno od najee odabranih podruja jeupravo postupanje s otpadom.

Ovdje nikako ne smijemo izostaviti kole koje samostalno, bez sudjelovanja u velikim projekti-ma provode edukaciju o otpadu. Hrvatski nacionalni obrazovni standard u osnovnom kolstvuostavio je prostor svim motiviranim nastavnicima da ove sadraje ukljue u plan i program. I takosu jo jednom potvreni zakljuci s Prvog hrvatskog sabora o odgoju i obrazovanju za okoli -mogunosti su otvorene! NNoo,, kkaakkoo bbii ssee ttee mmoogguunnoossttii mmooggllee ii iisskkoorriissttiittii,, ppoottrreebbnnoo jjee uullooiittii vveeeennaappoorree uu eedduukkaacciijjuu oobbrraazzoovvnnoogg kkaaddrraa,, ppoonnuuddiittii kkvvllaaiitteettnnuu lliitteerraattuurruu ii eedduukkaattiivvnnee mmaatteerriijjaallee..

Edukacija koju pruaju lokalne uprave ikomunalno redarstvo

Unato injenici to glavnina opina i gradova u Hrvatskoj ima organiziran odvoz i daljnjegospodarenje komunalnim otpadom, veliki dio kunog otpada - zbog neznanja i/ilinemara - i dalje zavrava svoj put na nepredvienim mjestima (ume, potoci, ljunare,

eedduukkaacciijjaa oo oottppaadduu

23


24

zaputene oranice, itd.) umjesto na organiziranim i ureenim odlagalitima ili u procesu reciklae.Osim estetski neprihvatljive slike u krajoliku, ovakvo postupanje s otpadom predstavlja potencijal-ni zdravstveni problem; nadalje svakako i ekonomski troak koji pada na teren jedinica lokalnesamouprave odnosno na troak poreznih obveznika (dakle, troak se vraa svima, a ne samoneodgovornim poiniteljima!). Slika koju stranim posijetiteljima daje takav kraj/regija govori onemaru pojedinca i zajednice, to dugorono svakako nije pozitivno.

Razliite parcijalne akcije koje povremeno provode razliiti dionici u okoliu svakako su korisne,ali njihov uinak dugorono nije odriv jer osim akcija ienja i zbrinjavanja odbaenog otpada,javnost nije dovoljno educirana o problematici nekvalitetnog zbrinjavanja otpada te o posljedica-ma takvog ponaanja.

Manje jedinice lokalne samouprave teko se nose i s dnevnom problematikom, a kad tome pri-dodamo nedostatak financijskih sredstava i ope probleme gospodarenja otpadom u manjim sre-dinama, dolazimo do zakljuka: UURRNNOO jjee ppoottrreebbnnoo uukkaazzaattii nnaa ddoobbrree mmooddeellee ggoossppooddaarreennjjaaoottppaaddoomm,, ggddiijjee ssee uuzz uutteedduu nnoovvccaa iizz pprroorraauunnaa jjaavvlljjaajjuu ii ddooddaattnnii eeffeekkttii ii bbeenneeffiitt zzaa cciijjeelluuddrruuttvveennuu zzaajjeeddnniiccuu ttee ddaakkaakkoo zzaa ookkoollii. Za uspjeno rjeenje ovog problema, osim ideje i finan-cijske podrke, nuan je razvoj svijesti stanovnitva o vanosti rjeavanja ovog problema i potre-bi vlastitog sudjelovanja, bilo svojim ponaanjem ili preko financiranja zbrinjavanja otpada.

Stoga je nuna i stalna edukacija koje provode u Hrvatskoj:1. Komunalac d. o. o Bjelovar iz Bjelovarsko - Bilogorske upanije2. Gospodarenje otpadom Sisak d. o. o. iz Sisako - Moslovake upaniji 3. Zagrebaka upanija podrala je projekt Waste no Waste, pokrenula ga je Velika Gorica 4. Komunalno poduzee istoa d. o. o. iz grada Zagreba5. Gradsko komunalno poduzee "akom" iz Meimurske upanije6. Gradsko komunalno poduzee "Pre - kom" iz Meimurske upanije7. Komunalno poduzee "Unikom" iz Osijeko - Baranjske upanije8. Splitsko - Dalmatinska upanija objavljivanjem sadraja o odvojenom prikupljanju otpada i

kompostiranju na web stranici 9. istoa d. o. o iz grada Splita10. Komunalno poduzee Michieli Tomi, Bra

Edukacija koju pruaju okoline udruge

Kako je prema klasifikacijama poziva na Zeleni tele-fon tijekom proteklih godina otpad konstantno biona vrhu ljestvice prijavljenih poziva, okoline

udruge ulagale su velike napore kako bi sanirale nastalutetu nepravilnim odlaganjem otpada, ali isto tako i kakobi djelovale edukativno da se takvi problemi to manjepojavljuju! Provedene su i nadalje se provode brojne akci-je i kampanje.


25

Educirani su odgojitelji i nastavnici raznih odgojno -obrazovnih ustanova, educirani su mladi svih uzrastai ire graanstvo. Slani su dopisi i prijedlozinadlenim institucijama i ministarstvima. . . I nadaljese ulau veliki napori kako bi se djelovalo na razvojekoloke svijesti i kako bi problem otpada bio rijeeniz temelja pa do najsitnijih detalja. Umjesto "proble-ma" ophoenje s otpadom treba postati dio rutine sjasno razraenom strategijom.

Najvei napor proteklih nekoliko godina okolineudruge uloile su u edukaciju graana o razdvajanjuotpada u Zelenim otocima. Odravane su radionice i"zeleni sati" po svim odgojno - obrazovnimustanovama - od vrtia do fakulteta. Radilo se naedukaciji za djelatnike lokalnih vlasti i komunalnihredara. Udruge su lobirale za izgradnju reciklanihdvorita, odravale okrugle stolove, izdavale letke,plakate i broure, slale svoje poruke preko svih medi-ja i izdavale asopise. Osim velikog napora uedukaciji, mnotvo udruga je samostalno iniciraloienje divljih deponija te ih u novije vrijeme i ure-uje i daje im novu namjenu - od djejih igralita do

rekreativnih zona. Iz svega navedenog evidentna je vanost i uloga udruga. No, prije svega vvaannoo jjee nnaappoommeennuuttii

ddaa uuddrruuggee nnee mmoogguu ii nnee ttrreebbaajjuu pprreeuuzzeettii nnaa sseebbee ooddggoovvoorrnnoosstt ii oobbvveezzuu ddaa ooddrraaddee ssvvee oonnoo ttoo bbiittrreebbaallee ssvvee ddrraavvnnee sslluubbee kkoojjee ssuu zzaa ttoo nnaaddlleennee.. Na udrugama ostaje da taj proces i dalje potiui pomau, na razinama od edukacije graana pa sve do sudjelovanja u izradi i provedbi zakona.

Edukacija kroz medije

Mrea Zelenih telefona kontinuirano radi na informiranju putem medija i daljnjem razvojustrategije za odrivu komunikaciju i dobro koritenje medija. Mediji imaju sve snanijuulogu u naim ivotima, posebice radio, televizija i internet.

injenica da se vijesti emitiraju u odreenim ciklusima kroz 24 sata, stavljaju novinare u situaci-ju da svaku novost, podatak, dogaaj ili informaciju to bre, u to kraem vremenu i to zani-mljivije prenesu na tiskani, vizualni i/ ili audio medij.

Zbog brzine i pritiska pod kojim rade, kao i iskustva da e koliina vremena kojeg e itatelj,sluatelj i/ili gledatelj htjeti i moi posvetiti njihovom uratku biti svega nekoliko trenutaka, sve veibroj medija tei senzacionalizmu i pri tom povrno, a esto i pogreno prenosi prikupljene infor-macije i podatke.

Kako okoli sve snanije utjee na zdravlje ljudi, a promjene koje ovjek izaziva najee iz

neznanja, neinformiranosti i nehaja sve vie utjeu na stanje u njegovom okoliu, informacije kojemi moemo pruiti medijima moraju biti to jednostavnije, kategorizirane, kvalitetne,pravovremene i povezane s ciljem koji elimo poluiti.

Prenoenje informacija o otpadu vrlo je osjetljivo podruje, a posebno ono o opasnom otpadu. Kako bismo izbjegli nesporazume ili krivu interpretaciju, unaprijedili smo oblik u kojem informa-

cije prenosimo javnosti putem medija. Tako najee koristimo "presicu" (konferenciju za novin-stvo), vizualnu dokumentaciju, pisano priopenje za tisak, a samo ponekad intervju ili reportau.

Cjelokupni rad nae mree predstavili smo i u nekoliko publikacija, TV i radio emisija, a ljudesmo poticali na suradnju i putem jingla na radiju, web stranice Mree i raznih aktivnosti kojimasmo posebno ukazivali na specifine probleme u pojedinim upanijama, gradovima i opinama.

Kako se problematika otpada razliito uspjeno rjeava u raznim dijelovima Hrvatske, tako je isuradnja s medijima uspjenija u pravilu ondje gdje su problemi manji, dok bi zapravo trebalo bitiobratno.

Mrea Zelenih telefona namjerava u narednom razdoblju intenzivirati rad na daljnjoj edukacijisvojih postojeih i novih lanova te ire javnosti o radu s medijima i koritenju medija, to bisvakako rezultiralo veim brojem pravih informacija u medijima i utjecalo na osvijetenostcjelokupnog stanovnitva i drugaiji odnos prema otpadu.


26

IMPRESSUMIzdava: MREA ZELENIH TELEFONA HRVATSKE

EKOLOKO DRUTVO PAN - KARLOVACProjekt: MREA ZELENIH TELEFONA U ISTRAIVANJU I USPOREDBI EU I HRVATSKIH

STANDARDA O GOSPODARENJU OTPADOM

"Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potporeNacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom broj 421-02/04-PP-7/03.

Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavajununo stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva, Zagreb, Kulanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr"

Urednice/i:VALENTINA MESARI, MILENA RADOEVI, ANA BAJSI

MARIJA JUREVI, PETAR RADOSAVLJEVI, SANDA SABADI, JASNA UMANOVAC, MIRELA BILOKAPI, ATANA GRBI MARTINOVI, ED MERGO, SAA AVIROVI

Oblikovanje i priprema za tisak: JELENA OREVITisak: TISKARA ZELINA d.d.Naklada: 300 primjeraka

KKaarrlloovvaacc,, 22000077..

Mrea Zelenih telefona osnovala je 4 info-punkta za pitanja otpadakojima se moete obratiti za dodatne informacije.

Info-punktoviKomunalni otpad - deponiranje: EEkkoo PPaann

Struga 1, Karlovac ; Telefon: 047/614 063; E-mail: [email protected] KKooeecc A. enoe 10a, Varadin; Telefon: 042 320 359; E-mail:[email protected]

- spaljivanje: ZZeelleennaa aakkcciijjaa Frankopanska 1, Zagreb: Telefon: 01 4812 225; E-mail: [email protected] SSaann R. Bokovia 44, Vinkovci; Telefon:032 332 253; E-mail:[email protected]

Korisni otpad - ZZeelleennaa IIssttrraa Gajeva 3, Pula; Telefon: 052 506 065; E-mail:[email protected] ZZaaddaarrVlahe Paljetka 2, Zadar; Telefon: 023 300 119; E-mail: [email protected]

Organski otpad - ZZeelleennii OOssiijjeekk Opatijska 27 F, Osijek, Telefon: 031 565 182, E-mail: [email protected] Viktora Cara Emina 1, Opatija; Telefon: 051 271 459;E-mail:[email protected]

Opasni otpad - SSuunnccee Obala hrvatskog narodnog preporoda 7, Split; Telefon: 021 360 779;E-mail: [email protected] NNoobbiilliiss A. Schulteissa 19, akovec; Telefon: 040 343 823;E-mail: [email protected]

Cijena poziva jednaka

je cijeni lokalnog poziva

Documents

Brosura Zeleni Telefon