Zin - zeleni magazin 001

sirovina na krivome mjestu

OTPAD

povjerenik EU-a za okoliš

“Hrvatskoj je zaštita prirode golem potencijal”

JANEZ POTOČNIK

GOSPODARENJE

Na prometnicama tone infektivnog otpadastr. 28

ZAŠTITA OKOLIŠA

Staklenički plinovi u naslijeđu čovječanstvastr. 46

AKTUALNO

Za izgradnju CGO-a milijarda eurastr. 14

OBNOVLJIVI IZVORI

Vjetroelektrane kao izazov za brodogradnjustr. 32

zelenimagazin

broj 1 · svibanj 2011. · godina I.

in

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

Neizostavna je promjena pristupa – zato Zeleni magazin!

Biznis će morati ograničiti

sveopću upotrebu prirodnih

resursa uključujući energiju,

sirovine, vodu, tlo... Istraživač-

ke organizacije moraju pružiti

prava znanja za razvoj novih materijala i

proizvodnih tehnologija. Financijske bi in-

stitucije trebale na raspolaganje tim zelenim

ulaganjima staviti nužan kapital. I krea-

tori politike bi trebali uklanjati prepreke

osiguravajući poticaje za provedbu i širenje

ekoinovativnih proizvoda i usluga.

Kad je o novim poslovnim prilikama

riječ, građevinarstvo, ekosustav i upravljanje

resursima, obnovljiva energija, ekoindustrija i

recikliranje, sve te grane imaju posebno visok

potencijal u rastu zaposlenosti.

Ono što nam je zaista potrebno jest pro-

mjena pristupa – biznisi i potrošači moraju

postati svjesni promjena s kojima se suočava-

mo i odgovorno djelovati. Gotovo svakoj vrsti

otpada pokušava se naći nova primjena.

Društvo se polako, ali sigurno kreće u

smjeru nultog odlaganja, odnosno

odlaganja kao zadnje opcije

u hijerarhiji postupanja

s otpadom. Stoga se u

ekoindustriju sve snažnije

uključuju i gospodarski

subjekti diljem svijeta. Jedna

pak od prvih kompanija u

Hrvatskoj koja je prije točno

20 godina odlučila zakoračiti

na tržište proizvoda za ekoindu-

striju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

U početku je bilo predviđeno da se

centri za gospodarenje otpadom

izgrade do 2015., međutim, novi rok

je 2018. godina. Ukupna ulaganja u

izgradnju tih centara procjenjuju se na

milijardu eura.

Za dobro osmišljene zelene projekte

trenutačno je osiguran kreditni potencijal

od 15 milijuna kuna.

U svijetu se projektira i gradi čak 929

vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako

su vjetroelektrane na moru skuplje za

izgradnju i održavanje od onih na kopnu,

njihov je koefi cijent iskoristivosti i do 40

posto, dok kod onih na kopnu ne prelazi

30 posto. U 2009. u vjetar je kao obnovljivi

izvor energije na razini EU-a uloženo 13

milijardi eura.

Zbog kompliciranog postupka stjecanja

statusa povlaštenog proizvođača električne

energije i sklapanja ugovora o otkupu s

HEP-om, Hrvatska ima najmanje solarnih

sustava u Europi.

Hrvatska u turizmu ima golem potenci-

jal, ali treba zaštititi prirodni okoliš želi li da

joj se turisti vraćaju. Što znači taj koncept

zelenih hotela koji je postao trend u svijetu?

Termin zeleni hoteli veže se uz ekološki

turizam, održivi razvoj i energetsku učin-

kovitost. Hoteli koji prelaze na nove izvore

energije postižu značajne uštede u poslova-

nju i racionaliziraju svoje troškove.

Ne treba čuditi ni kada stručnjak iz Dubaija

istakne da su u stalnoj potrazi za tvrtkama

koje posluju u domeni zelene energije, kao i

onima koje se bave zaštitom okoliša. Pritom

su hrvatske tvrtke više nego dobrodošle.

I upravo zato Privredni vjesnik počinje

izdavati Zeleni magazin kao mjesto susreta

i razmjene iskustava svih onih koji aktivno

ili pasivno žive i primjenjuju zeleno gos-

podarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i

društveno odgovorno poslovanje.

Jer Zeleni magazin jest sve to. Od riječi

do riječi. Doslovno. Jer rečenice u ovom

uvodniku dijelovi su tekstova iz ovog, prvog

broja Zelenog magazina. Do idućeg….

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: Vjesnik d.d.

IMPRESUM

zelenimagazinin

Glavni urednik Darko Buković

E-mail: [email protected]

zeleni magazin | svibanj 2011. | 3

UVODNIK

EKOPOLITIKA

06 Zelena revolucija do 2020. obuhvatit će i

HrvatskuEkskluzivno iz Bruxellesa za Zeleni magazin govori

Janez Potočnik, EU-ov povjerenik za okoliš

13 S riječi na velika mala djelaDosad najvećom kampanjom, usmjerenom

na doprinos pojedinca, priprema se UN-ova

konferencija o održivu razvoju 2012. u Rio de

Janeiru

AKTUALNO

14 Lopata teška milijardu euraKako teče osnivanje regionalnih i županijskih

centara za gospodarenje otpadom

IZDVOJENO

18 Otpad je sirovina na krivome mjestuO strategiji suradnje u razvoju novih tehnologija

i postupanju s otpadom i otpadnim vodama s

Međunarodnog stručnog kongresa u Cavtatu

22 Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čist Uprava grada nalazi najbolja rješenja kako dnevno

zbrinuti od 5000 do 6000 tona komunalnog

otpada

24 Deponiji će morati potpuno nestatiEuropska unija radi na tome da se u nekoliko idućih

godina potpuno zabrane deponiji otpada

OTPAD NIJE SMEĆE

26 Nastavlja se borba protiv azbestaPrivatnim kućanstvima i dalje je omogućeno

besplatno odlaganje

28 Oprez! Na prometnicama su tone

infektivnog otpadaVećina bolnica nema vlastite sustave zbrinjavanja te

plaća milijunske iznose za odvoz

EKOAKCIJE

30 C.I.O.S. čisti zelinska divlja odlagalištaViše nema isprika

31 Zelenko na fotoizložbiOčistimo Hrvatsku od autoolupina

OBNOVLJIVI IZVORI

32 Vjetroelektrane na moru – izazov i

brodogradnjiEnergetika donosi poslove budućnosti – europske

vjetroelektrane već proizvode struje koliko 30

nuklearki Krško

06 4414

18 42

4 | svibanj 2011. | zeleni magazin

SVIBANJ 2011.SADRŽAJ

34 Ulagači u mraku papirologijeDok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda,

poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za

vjetroelektrane

36 Hrvatske sunčane elektrane mukotrpno

probijaju ledDogodine u sustavu prvih 460 kWp iz sunčeve

energije?

38 Vjetrenjačama osvjetljava zgradeMale turbine za energetski neovisne višekatnice

ŠTEDNJA ENERGIJE

40 I ja mogu imati solarne kolektoreEuropska nagrada REGEA–i za poticanje ugradnje

solarnih sustava grijanja u kućanstvima

ZELENO PODUZETNIŠTVO

42 Izvorno dalmatinsko s potporom UN-aProgram COAST u četiri županije potiče projekte u

poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi

BOGATSTVA

44 Ugrožena pluća svijetaŠumski se pokrov na Zemlji svake godine smani za

13 milijuna hektara

ZAŠTITA OKOLIŠA

46 Staklenički plinovi u naslijeđu

čovječanstvaProjekt Ugljični otisak – trag odgovornosti pokazuje

kako gospodarimo resursima

48 Kotači na struju osvajaju ceste 2012.Za električna vozila liste su duge – što dolazi k nama

49 E-mobilnostViše utičnica, manje CO

2

TURIZAM

50 Krevet je, krevet je, krevet... Zeleni hoteli svjetski su trend, uskoro i u Hrvatskoj

PUTOKAZI

53 Ovon-onon po čudesnoj zemlji Macmalića Posljednja jadranska prašuma Tramuntana –

potencijal zelenog turizma – čeka revitalizaciju

INFO

57 Zelene fi nancije

58 Natječaji, knjige, akcije...

53

32

26


Europskoj komisiji cilj je podržati visokokvalitetno recikliranje prioritetnog otpada i upravo pripremamo kriterije kada neke vrste materijala prestaju biti otpadom i opet se vraćaju na tržište kao sirovina


EKSKLUZIVNO IZ BRUXELLESAINTERVJU

ZELENA REVOLUCIJA DO 2020. OBUHVATIT ĆE I HRVATSKU

JANEZ POTOČNIK, povjerenik EU-a za okoliš

Na putu je dobar dio tjedna,

stiže na sve strane zajednice

27 država, posao ga prisilja-

va da istodobno zna sve o

parkovima prirode, štetnim

kemikalijama, uštedi energije. Olakšica mu

je što je u prošlom mandatu vodio resor

znanosti i istraživanja, mnogi su ga htjeli

vidjeti i kao povjerenika za proširenje, što je

uspješno izbjegao, i u drugom je manda-

tu Barrosovog EK-a dobio Okoliš. “Kao

povjerenik, ne radim ni za jednu nacional-

nu vladu. To znači: iako sam Slovenac i za

posao me nominirala slovenska vlada, ja

sam neovisan, radim za Uniju i sve njene

građane, gdje god oni bili”, objasnio je na

svome profi lu na službenim stranicama

Opće uprave za okoliš bivši slovenski glavni

pregovarač Janez Potočnik.

Vodite jedan od najosjetljivijih resora

u EK-u s istovremeno jednim od najambi-

cioznijih ciljeva, do 2020. godine učiniti

Europu zelenom. S jedne strane, ne prođe

mjesec bez vijesti o novim slučajevima

pokretanja procedure zbog nepoštivanja

europskih zakona protiv država članica,

ne samo novih nego i osnivačica. Ekologi-

ja košta. Je li cilj zelene Europe dostižan?

Nitko ne niječe da zaštita okoliša stoji

golem novac – ali poprilična je razlika iz-

među rasipanja novca i pametnog ulaganja.

Jedna od glavnih lekcija koju smo naučili

zadnjih nekoliko godina provodeći politiku

zaštite okoliša jest da novac uložen u zaštitu

okoliša može kratkoročno izgledati zaista

kao visok trošak, no to je istinsko dugoroč-

no ulaganje u cijelo društvo. Ne, nije riječ

o retorici, to je istina koja izvire iz brojnih

slučajeva.

Usluge ekosustava dobar su primjer:

tamo gdje se ulaže u zaštitu prirode, visoke

dividende ubire cijelo društvo.

Ako su močvare primjereno zaštićene,

one će upijati vode sprječavajući poplave,

zbog kojih naknadno valja potrošiti popri-

ličan novac. Zaštićena prirodna područja

drugi su primjer - ona mogu jamčiti

Poduzetnicima je presudno problem resursa što prije

prepoznati kao poziv na veća ulaganja u ekoinovacije.

Sirovine koje sada upotrebljavamo za proizvodnju svih vrsta

dobara, mobilnih telefona, električnih uređaja, zrakoplova,

vjetroelektrana... postajat će sve skuplje i skuplje, stoga

je neizbježna revolucija u načinima na koje ih koristimo i

recikliramo te kako upravljamo bogatstvima

HRVATSKI SU POTENCIJALI U TURIZMU GOLEMI, NO ŽELI LI HRVATSKA DA JOJ SE TURISTI VRAĆAJU, TREBA ZAŠTITITI SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ

RAZGOVARALA Lada Stipić–[email protected]


opskrbu čistom vodom po cijeni nižoj od

pročišćavanja. Hrvatska u turizmu ima

golem potencijal, ali treba zaštititi svoj pri-

rodni okoliš želi li da joj se turisti vraćaju.

Što se tiče procedure pokretanja odgo-

vornosti, jednostavno je pogrešno gledati

na Europsku komisiju kao na nekakvu

kaznenu organizaciju. Kad radimo s

članicama, pomažemo im iznaći puteve

provedbe zakona koje su one već prihvatile

na europskoj razini. Naravno, na nama je

ponekad mahati velikim štapom, no kazne

su jako, jako rijetke. Samo neznatan posto-

tak slučajeva zaštite okoliša završava pred

Europskim sudom.

REACH koji regulira štetne kemikali-

je ušao je u novu, zreliju fazu razvoja i

primjene. Kako napreduje kandidatska

lista opasnih kemikalija i vaša inicijativa

za testiranje i reguliranje koktela različitih

supstanci, što je i nov korak EK-a u smjeru

zdravijeg okoliša? Koji je orah najtvrđi?

Prošle smo godine potpredsjednik EK-a

Tajani i ja najavili proširenje kandidatske

liste sa sadašnjih najsumnjivijih 46 supstan-

ci na 136 do 2012. godine. Također smo se

dogovorili do 2020. u nju ubaciti sve po-

znate najopasnije tvari. Kao što znate, svrha

je te kandidatske liste djelovati kao tržišni

poticaj za prijelaz s upotrebe najopasnijih

kemikalija na njihove manje rizične alter-

native istodobno stimulirajući istraživanje

i inovacije u pronalaženju novih supstanci.

Zamjena jednih drugima nesumnjivo će

pridonijeti boljem okolišu, no potrebno

je više testiranja. Tražimo prave informa-

cije kako bismo donijeli solidne odluke,

utemeljene na znanosti. Stoga je potrebno

još istraživanja za izgradnju baze podataka

kako bismo donijeli prave odluke vezane uz

biznise i, naravno, uz sigurnost. Doda-

jem da ćemo morati ponuditi primjerene

poticaje za zamjenu najopasnijih supstan-

ci. Naravno, taj će proces donijeti koristi

tvrtkama istovremeno potičući inovativnost

i poboljšavajući nam kompetitivnost.

Što se kemijskih koktela tiče, zaista smo

im svi izloženi i njihov kumulativni efekt

predmet je zabrinutosti. Prije konačne od-

luke na nama je sve ovo dodatno ispitati.

Komisija studira kombinirane efekte

kemikalija ne bi li proširila temeljnu bazu

podataka stvorenu REACH-om i kako bi

do 2020. godine bila provjerena sigurnost

pojedinih kemikalija. EK upravo radi na

izvještaju za 2012. godinu koji će Europ-

skom vijeću predstaviti prioritete za budući

rad na ovom području. Po meni, najtvrđi

je orah u dolazećim godinama ispuniti cilj

Svjetskog summita o održivom razvoju –

proizvoditi i koristiti kemikalije na način

koji vodi zamjetnom smanjenju njihovog

utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Europ-

ski je dogovor na to REACH, i, radeći na

njegovoj provedbi, također se s istim žarom

i dosljednošću bavimo i preostalim pro-

blemima koji tek niču, poput hormonalnih

poremećaja i nanomaterijala. Da, izazovi su

brojni, no uvjeren sam da ćemo ih uspjeti

riješiti u idućim godinama udružimo li

snage.

Znači li deklarirano ozelenjivanje

europske ekonomije nova radna mjesta?

Kako? Koje su glavne nove inicijative? Što

očekujete od tehnologija, kakav je i gdje

leži odgovor na pitanje (ili, bolje, izazove)

kako povećati unos ekoinovacija?

ULAGANJE U ČISTIJI ZRAK ULAGANJE JE U BUDUĆNOST - DO 2020. TROŠKOVI OD 7,1 MILIJARDE EURA GODIŠNJE DONOSIT ĆE KORIST ZA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA PROCIJENJENU NA 42 MILIJARDE EURA


INTERVJU

Ozelenjivanje gospodarstva donosi najvi-

še u novim radnim mjestima i sigurnosti za

budućnost. Gledamo li dokumente poput

EU2020, europsku strategiju izlaska iz

gospodarske krize, eksplicitna joj je svrha

ohrabriti ekonomski rast temeljen na zna-

nju i inovacijama. Visoki postoci zaposle-

nosti poboljšavaju socijalnu i teritorijalnu

koheziju i razvoj koji je održiv. Time će

zeleni rast biti dugoročno održiviji. Mnogo

je Komisijinih inicijativa ove godine, poput

Smjernica za ekonomiju bez ugljika do

2050. ili Smjernica za učinkovitost resursa.

Što se novih poslovnih prilika tiče,

građevinarstvo, ekosustav i upravljanje

resursima, obnovljiva energija, ekoindustri-

je i recikliranje, sve te grane imaju posebno

visok potencijal u rastu zaposlenosti. Dobici

slijede i na drugim frontovima. Smanjenje

naše ovisnosti o uvozu, na primjer, pogo-

tovo u područjima tipa energija i sirovina.

Potom više stabilnosti jer postajemo manje

ovisni o mijenama na drugim stranama; i

naravno, preostaje nam boriti se s klimat-

skim promjenama jer su nove, čistije teh-

nologije manje štetne za okoliš. Povećanje

unosa ekoinovacija izazov je koji rješavamo

kroz fondove poput LIFE-a, instrumenta

fi nanciranja projekata za okoliš skupa s ma-

njim, specifi čnim inicijativama kao što su

ETAP, platforma za inovativne tehnologije,

ili Program za kompetitivnost i inovacije sa

svojom ekoinovativnom komponentom.

Jedna od, mislim, najintrigantnijih

akcija EK-a su zakoni o zagađenosti zraka

s ciljem da im se olakša primjena. Je li

moguće uvjeriti države članice da EK s

pravom gura akcijski plan za 2020. godinu

radi svih koristi, poput one čiji izračun

kaže da se cijena ulaganja peterostruko

vraća zdravljem stanovništva?

Kvaliteta zraka i zagađenje zraka zaista su

ključni u europskim zakonima vezanim uz

okoliš i ja se svojski trudim uvjeriti države

članice da je ulaganje u čistiji zrak ulaganje

u budućnost. To je jasno kada uzmete

NAJTVRĐI JE ORAH U ISPUNJENJU CILJEVA SVJETSKOG SUMMITA O ODRŽIVOM RAZVOJU – PROIZVODITI I KORISTITI KEMIKALIJE TAKO DA SE SMANJI NJIHOV UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ


INTERVJU

Građevinarstvo, ekosistem i upravljanje resursima, obnovljiva energija, ekoindustrije i recikliranje, sve te grane imaju posebno visok potencijal i u rastu zaposlenosti

Hrvatski novinar ni ne može zami-

sliti intervju bez spominjanja proši-

renja. Okoliš je dio zajedničke pravne

stečevine, acquisa, pregovaračko je

pogavlje 27. teško i jako skupo. Kako

u budućnosti, kad Hrvatska konačno

uđe u EU, izbjeći slučajeve s kršenjem

europskih zakona, osim s veoma dugim

razdobljima izuzeća od pravila? Možete

li usporediti iskustva zemalja prošloga

kruga proširenja, uključujući ona vaše

Slovenije, i činjenice iz novoga kruga?

Ima li razlika osim što je acquis opsež-

niji? Koji su najveći izazovi Hrvatskoj?

Imate li uvida u troškove i koristi od

promjena, ne mislim na akcijske plano-

ve, u osam ključnih područja gdje se,

prema EK-u, “trenutni procesi moraju

preusmjeriti prema održivim razvojnim

praksama”?

Za vrijeme pregovora o okolišu Hrvat-

ska je pokazala veliku mjeru profesional-

nosti i odlučnosti za prihvaćanje promje-

na. Poglavlje 27. je privremeno zatvoreno

22. prosinca prošle godine i Hrvatska je

sada dostigla visoku razinu usklađenosti

s dijelom acquisa o okolišu. U nekim

su područjima zajamčena prijelazna

razdoblja, poput otpada i voda. Uvjeren

sam da su sva ta prijelazna razdoblja

realna, i tehnički i fi nancijski, i veoma

u skladu s onim što je ranije odobreno

svim pristupajućim zemljama. Po meni,

jako je značajno ne inzistirati tvrdoglavo

na rokovima već predvidjeti dovoljno

vremena za provedbu acquisa – time će se

izbjeći buduće procedure zbog njegovog

kršenja. Iskustvo veli da najveće teškoće

država članica leže u provedbi zakona iz

Nature 2000 i korektnoj procjeni projeka-

ta na okoliš. Sektor urbanog otpada pati

od učestalih neusklađenosti zato što su za

potpuno zadovoljenje standarda potrebna

visoka ulaganja. Članice se također muče

u sektoru otpada, gdje je ponekad potreb-

na nova infrastruktura. Ključni je element

uspješnog izbjegavanja procedura zbog

kršenja pažljivo planiranje razvoja infra-

strukture, pogotovo koristeći europske

fondove.

Uključivanje lokalnih vlasti također

dobro vodi primjerenoj provedbi zaštite

okoliša. Moj je savjet Hrvatskoj da se pri-

druži europskoj pilot-shemi za izbjegava-

nje kaznene procedure. Ovaj pilot-sustav

i netom razvijeni oblici preliminarne

suradnje rješavaju polovinu spornih

pitanja prije samog pokretanja postupka.

Izvlačim li vlastita iskustva iz slovenskog

pregovaračkog procesa, mogu reći da su

oba, naš i vaš, prilično slični. Jedan je

zajednički izazov zasigurno nužnost iz-

gradnje snažnih institucija s kapacitetom

provedbe složene pravne stečevine, acqu-

isa. Što se toga tiče, Hrvatska je učinila

znatne napore kako bi se širom zemlje

ojačali administrativni kapaciteti.

Glavnu razliku vidim u tome što je

proces pristupanja drukčije organiziran,

monitoring je striktniji, posebno kad je

riječ o mjerilu za otvaranje i zatvaranje, a

što su preduvjeti koje svaka kandidatska

zemlja treba zadovoljiti prije otvara-

nja/zatvaranja svakog poglavlja. To su

istinske snage za guranje cijelog procesa,

pomažući zemljama da se postupno i

glatko usklađuju s odgovarajućim dijelom

acquisa i, u konačnici, dostignu visoku

razinu spremnosti za članstvo.

Provedba acquisa jest izazov svim kan-

didatskim zemljama, ali je značajno imati

na umu da bi dobar dio ovih mijena bio

potreban čak i da nisu u EU-u. Štoviše,

zbog povijesnih razloga, kandidatske ze-

mlje na zapadnom Balkanu suočavaju se

s većim teškoćama usklađujući svoje za-

kone s europskima negoli zemlje prošlog

vala proširenja. Ali ponavljam – značajno

je da budu svjesne da sve ovo pripomaže

tranzicijskom procesu u moderno demo-

kratsko društvo temeljeno na tržišnom

gospodarstvu.

Sve članice muče se s otpadom i vodama

NAJVEĆI HRVATSKI IZAZOVI

Provedba acquisa izazov je kandidatskim zemljama, ali i da nisu u EU-u, te bi im mijene bile potrebne


u obzir troškove i dobitke od ostvarivanja

ciljeva iz naše tematske Strategije o zaga-

đenju zraka do 2020. godine. Troškovi su u

krajnosti 7,1 milijardu eura godišnje, dok je

korist po zdravlje stanovništva procijenjena

na 42 milijarde eura. Također valja pronaći

sinergiju za naše politike klimatskih akcija.

Nedavno je Komisija predstavila smjernice

za prijelaz na kompetitivnu niskougljičnu

ekonomiju do 2050., a koja postavlja po

troškovima efi kasan put kojim bismo do

sredine stoljeća snizili emisiju 80 do 95 po-

sto. Smjernice podsjećaju na to da kombi-

nirani efekti smanjenja emisije stakleničkih

plinova i mjera sniženja zagađenja zraka

donose pad zagađenja od 65 posto u 2030.

u usporedbi sa 2005. godinom. Sve ovo bi

poboljšalo zdravlje, reduciralo troškove

zdravstvene skrbi i smrtnost s benefi cijama

koje se približavaju iznosu od 17 milijardi

eura godišnje u 2030. godini. Da, ja samo

mogu ohrabriti Hrvatsku da u tom smjeru

razvija politike iz područja zagađenja zraka

kako bi poboljšala javno zdravlje i ograniči-

la utjecaj na okoliš.

Na svojim ste stranicama na Twitteru

napisali “poljoprivrednicima trebaju po-

ticaji da bi se brinuli o okolišu”. Prema ne-

kim podacima s web stranica Opće uprave

za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za

50 do 80 posto zagađenja nitratima. Koji

je način da svi budu zadovoljni, uključuju-

ći prihode poljoprivrednika?

Dobro pitanje. To, naravno, znači da je

odgovor poprilično složen! Značajno je

učiniti razliku između poticaja i obvezuju-

ćih pravila. Direktiva o nitratima postavlja

temeljna, obvezujuća pravila kako bi se

izbjeglo zagađenje nitratima iz poljodjel-

stva. Države članice mogu dodatno poljo-

privrednicima ponuditi poticaje kako bi

unaprijedile kvalitetu vode. Mnoge članice

koriste državne potpore za agroekološke

mjere, temeljem dijela zajedničke poljopri-

vredne politike o ruralnom razvoju. Nove

prilike mogu izniknuti s idejom “ozelenja-

vanja” prvog stupa zajedničke poljoprivred-

ne politike, trenutno usmjerene na tržište.

U pripremama reforme poljoprivredne

politike EU-a, na rasporedu dogodine, EK

je izašao s prijedlogom povezivanja isplata

iz prvog stupa uz obvezujuće mjere zaštite

okoliša, uključujući stvari poput “zelenog

pokrova” koji se odnosi na sadnju travnjaka

ili pokrovnog bilja na tlo umjesto da ga se

ostavi golim između dvije sjetve. Zeleni je

pokrov jako efi kasno sredstvo protiv iscr-

pljivanja nitrata.

Komentirajući činjenicu da se 75 posto

malih i srednjih tvrtki žali na poskuplje-

nje sirovina, kazali ste, citiram, “moramo

prijeći s evolucije na revoluciju, promije-

niti pristup resursima, efi kasnija upotreba

resursa je nužnost za biznise, ekoinovacije

su put prerastanja ovog izazova u novu

priliku”. Što ovo znači u stvarnom životu?

I, kako bi ova zaista potrebna revolucija

trebala izgledati?

Istraživanje Eurobarometra na koje se

pozivate ukazuje da poduzetnici rijetko

identifi ciraju problem resursa kao poziv na

više ulaganja u ekoinovacije. Ali, mnogi od

resursa o kojima ovise naša društva su ili

preeksploatirani i sirovine koje koristimo za

proizvodnju svih vrsta dobara – mobilnih

telefona, električnih sprava, zrakoplova ili

vjetroelektrana – postajat će sve skuplje

i skuplje. Stoga trebamo revoluciju u

načinima na koje ih koristimo, recikliramo

i upravljamo svojim resursima. Pomak pre-

ma efi kasnom korištenju resursa sirovina je

istinski izazov i zahtijeva usklađene napore.

No, koristi su brojne. Biznisi će morati

ograničiti sveopću upotrebu prirodnih

resursa uključujući energiju, sirovine, vodu,

tlo i biomasu. Istraživačke organizacije

moraju pružiti prava znanja za razvoj novih

materijala i novih proizvodnih tehnologija.

Financijske bi institucije trebale na raspo-

laganje ovim zelenim ulaganjima staviti

nužan kapital. I kreatori politike bi trebali

uklanjati prepreke osiguravajući poticaje za

provedbu i širenje ekoinovativnih proizvo-

da i usluga. Ono što nam je zaista potrebno

jest promjena pristupa – biznisi i potrošači

moraju postati svjesni promjena s kojima se

suočavamo i odgovorno djelovati.

Veoma značajan je iskorak Komisijine

regulative o otpadnim materijalima,

odnosno precizna defi nicija kada otpad

više nije otpad nego sirovina. Iako se radi

o prvom koraku, je li on dovoljno dalek?

Kriterije na koje se pozivate postavilo je

Vijeće 31. ožujka uredbom koja određuje

kada aluminijski i željezni otpad iz deponija

prestaje biti otpadom i može opet na tržište

kao proizvod. Ovi kriteriji imaju velik

utjecaj na biznise s reciklažom i predstav-

ljaju značajan korak prema europskom cilju

društva koje efi kasno reciklira. Činjenica

jest da je ova uredba samo prva u nizu.

EK trenutno priprema slične kriterije za

druge materijale kao što su bakar, papir,

staklo ili biorazgradivi otpad. Cilj nam je

podržavati da visokokvalitetno recikliranje

prioritetnog otpada uđe na europska tržišta

reciklaže.

EUROPSKA KOMISIJA JE NEDAVNO PREDSTAVILA SMJERNICE ZA PRIJELAZ NA NISKOUGLJIČNU EKONOMIJU DO 2050., KOJIMA BISMO DO SREDINE STOLJEĆA SNIZILI EMISIJU OD 80 DO 95 POSTO


INTERVJU

S riječi na mala velika djelaMilijarda zelenih djela najveća je dosad organizirana kampanja o zaštiti

okoliša, kojom se drugu godinu zaredom priprema UN-ova konferencija o

održivu razvoju 2012. u Rio de Janeiru

PIŠE Daja Globan Kovačević[email protected]

Htjeli bismo da nas upamte kao

zelenu generaciju. One koji su

sadili drveće, vozili se gradom

biciklom umjesto automobi-

lom, zamijenili živine žarulje

štednima; one koji istrošene baterije ili

islužene mobitele nikad nisu odbacivali kao

običan komunalni otpad... Na to nas pod-

sjećaju poruke poput aktualnih o Zelenoj

generaciji i Milijardi zelenih djela kojima se

uz Dan planeta Zemlje i skori Svjetski dan

zaštite okoliša svijet priprema za Konferen-

ciju UN-a o održivu razvoju 2012. godine u

Rio de Janeiru.

Globalnom obilježavanju zelenih dana

cilj je potaknuti svakog Zemljanina da štiti

okoliš jer bez odgovornog odnosa prema

planetu na kojem živi razvoj nije moguć.

Taj cilj postavio je još 1969. John McConnel

predstavivši na konferenciji UNESCO-a

ideju obilježavanja Dana Zemlje. Prvi put

Dan je obilježen 22. travnja 1970. na poticaj

američkog senatora Gaylonda Nelsona,

a po uzoru na tada popularne antiratne

skupove na američkim sveučilištima.

Bila je to ujedno prva masovna demon-

stracija za okoliš, prozvana “nacio-

nalnim skupom o okolišu”, u kojoj je

sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi.

Službeno je 22. travnja prihvaćen kao

Dan planeta Zemlje tek 1992., na Kon-

ferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio

de Janeiru, kada je usklađen program za

promicanje održiva razvoja. Kao svjetska

inicijativa za zaštitu prirodnih bogatstava

planeta danas se obilježava u više od 175

država, a u Hrvatskoj organizirano od 1990.

godine.

NAGLASAK NA OSOBNOM DOPRINOSUU ovogodišnjoj kampanji uz Dan pla-

neta Zemlje posebno je istaknuta važnost

osobnog doprinosa svakog pojedinca zaštiti

okoliša, no jednako tako i svake organiza-

cije, tvrtke i vlade u dosezanju zajedničkog

cilja - održiva života i razvoja.

Kako su baš ti mali koraci koje milijuni

ljudi diljem svijeta svaki dan mogu učiniti u

svojim domovima, tvrtkama, školama... pre-

sudan doprinos i razvoju zelene ekonomije,

i naše je Ministarstvo zaštite okoliša pozvalo

sve zainteresirane da se uključe u tu inici-

jativu, i svoje djelovanje registriraju preko

internetske stranice: http://act.earthday.

org/events/search/country/HR.

DA NE IZUMRU TISUĆE VRSTANa zeleno će nas djelovanje podsjetiti

uskoro i Svjetski dan zaštite okoliša. Obi-

lježit ćemo ga 5. lipnja,

na obljetnicu održavanja Konferencije

Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.),

na kojoj je usvojen UN-ov program zaštite

okoliša (UNEP).

Podsjetit će nas, uz ostalo, i na 17.291

biljnu i životinjsku vrstu koja je na našem

planetu na rubu izumiranja. Stanje se,

naime, u planetarnom okolišu i klimi, upo-

zoravaju stručnjaci, kontinuirano pogoršava

unatoč globalnoj prisutnosti održivog

razvoja u medijima, znanosti, politici,

poslovnom sektoru, civilnom društvu... To

znači da alternative nema: sa zelenih nam je

riječi prijeći na zelena djela. Ne zavaravajući

se da su Fukushima, Meksički zaljev... na

nekoj drugoj strani planeta.

PORUKE UZ DANE PLANETA ZEMLJE I ZAŠTITE OKOLIŠA


EKOPOLITIKA

Lmi


AKTUALNO

Strategijom gospodarenja

otpadom kao i Planom gos-

podarenja otpadom Hrvatske

planira se osnivanje regionalnih

i županijskih centara za gospo-

darenje otpadom (CGO). Valja pojasniti

kako su CGO-i građevine za gospodarenje

otpadom, središnja mjesta za njegovu

obradu i odlaganje. Sastoje se od postroje-

nja za obradu (MBO – mehaničko-biološka

obrada otpada ili neka druga vrsta obrade

za koju se jedinice lokalne samouprave

odluče), odlagališta te prateće infrastruk-

ture (prilazne ceste, pretovarne stanice kao

dijela sustava...).

U početku je bilo predviđeno da se centri

za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj iz-

grade do 2015., međutim, novi rok je 2018.

godina. Ukupni iznos ulaganja u izgradnju

ovih centara procjenjuje se na oko milijardu

eura. Izgradnja prvog centra za gospoda-

renje otpadom u Hrvatskoj započela je u

veljači, a riječ je o Bikarcu. Ovim projektom

će se uspostaviti cjelovit sustav gospodare-

nja otpadom na području Šibensko-kninske

županije. To će ujedno biti i prvi takav

sustav u Hrvatskoj koji je u potpunosti

usklađen sa standardima Europske unije.

Izgradnja će se provoditi u tri faze, pri

čemu se završetak prve faze – sufi nancirane

sredstvima Europske unije iz pretpristupnog

programa Ispa – očekuje do kraja ove godi-

ne. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8

milijuna eura, od čega se šest milijuna eura

(68 posto) odnosi na sredstva iz pretpristup-

nog programa Ispa, 1,6 milijuna eura (17,8

posto) osigurao je Šibenik, a nešto manje

od 1,3 milijuna eura (14,2 posto) osigura-

vaVlada putem Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost (FZOEU).

Ugovor za izvođenje građevinskih

radova, čija vrijednost iznosi 5,3 milijuna

eura, zaključen je s grčkim tvrtkama Ergasis

Techniki i Mesogeos, koje projekt provode

u suradnji s domaćim tvrtkama IPZ Uni-

projekt iz Zagreba i EURCO iz Vinkova-

ca. „Bikarac je trenutačno jedini CGO u

Hrvatskoj na kojem su građevinski radovi

u tijeku. Potkraj godine trebali bi završiti

radovi, nakon čega započinje sljedeća faza

izgradnje u kojoj će se sanirati postojeća

odlagališta u toj županiji i izgraditi pre-

tovarne stanice, a ujedno će se izgraditi

postrojenje za mehaničko-biološku obradu”,

ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, pro-

stornog uređenja i graditeljstva.

SPALIONICA U PLANUTrenutačno se u Hrvatskoj planira izgra-

diti samo jedan regionalni centar za gospo-

darenje otpadom (RCGO), i to u Piškornici

za područje sjeverozapadne Hrvatske

opata teška lijardu eura

Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni

CGO, dok se Grad Zagreb i

preostale županije tek trebaju

odlučiti kako će riješiti problem

gospodarenjaotpadom na svom

području

PIŠE Boris Odorčić[email protected]

IZGRADNJA CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM


(Koprivničko-križevačka, Krapinsko-

zagorska, Varaždinska i Međimurska

županija). Međutim, napominju u Mini-

starstvu zaštite okoliša, odluka o uspostavi

županijskog ili regionalnog CGO-a je na

samim županijama. “Zasad je defi nirano 12

županijskih i jedan regionalni CGO, dok se

Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju

odlučiti kako će riješiti problem gospoda-

renja otpadom na svom području”, kažu u

Ministarstvu.

K tomu, planira se i izgradnja spalionice

otpada. Lokacija je određena u blizini tvrt-

ke Zagrebačke otpadne vode (ZOV).

Među županijama koje su odredile

lokacije CGO-a su Primorsko-goranska

(Marišćina), Istarska (Kaštijun), Zadars-

ka (Biljane Donje), Splitsko-dalmatinska

(Lećevica), Karlovačka (Babina gora),

Dubrovačko-neretvanska (Lučino Raz-

dolje), Osječko-baranjska (Orlovnjak),

Vukovarsko-srijemska (Stari Jankovci),

Virovitičko-podravska (Jasenaš), Bjelovars-

ko-bilogorska (Doline) te Brodsko-posavska

(Šagulje). “Za županijske CGO-e Marišćina

i Kaštijun uskoro se očekuje raspisivanje

natječaja za građevinske radove i gradnju

postrojenja za MBO. Do trenutka otvaranja

CGO-a planiraju se izgraditi i pretovarne

stanice, te sanirati postojeća odlagališta u

županiji. RCGO Piškornica i županijski

CGO Biljane Donje u fazi su pripreme

dokumentacije, a druge županije koje su

odredile lokacije CGO-a tek započinju fazu

prikupljanja dokumentacije. Ostale županije

još nisu donijele odluku o lokacijama”,

navode u resoru.

DIVLJA I SLUŽBENA ODLAGALIŠTAVlada je na nedavno održanoj sjednici

odlučila kako će Fond dodijeliti županijama

30 milijuna eura za pripremu zemljišta,

sanaciju i gradnju novih odlagališta otpada.

Novac za sanaciju i gradnju trebali su po

ranijim propisima osigurati FZOEU i

županije u odnosu 60 prema 40 posto, ali,

prema riječima ministra zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva Branka

Bačića, županije

nemaju do-

voljno novca za

tu svrhu. Stoga će Fond

u potpunosti fi nancirati

izradu projektno-tehničke

dokumentacije i istražne radove na lokaci-

jama određenim za centre za gospodarenje

otpadom. Plaćat će sanaciju kao i pripremu

projekata za sufi nanciranje novcem Europs-

ke unije.

Valja napomenuti kako Vlada preko

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost sufi nancira odnosno fi nancira

sanaciju službenih neuređenih odlagališta

komunalnog otpada i divljih odlagališta.

Fond je od 2004. godine s jedinicama

lokalne samouprave zaključio ugovore za

1.1.2007. do

srpnja 2007.

Od srpnja 2007.

do danas

UKUPNO

Industrijske baterije i akumulatori 3954 164.577,60 168.531,60

Prijenosne baterije i akumulatori 14.242 305.739 319.981

Starteri 3.317.084 29.598.903,44 32.915.987,44

UKUPNO 3.335.280 30.069.220,04 33.915.987,44

Skupljene količine otpadnih baterija i akumulatora (kilogrami)

Skupljene količine otpadnih ulja (litre)

1.1.2007. do srpnja

2007.

Od srpnja 2007. do

danas

UKUPNO

Jestivo ulje 623.509,51 5.811.825,06 6.435.334,57

Mazivo ulje 3.883.194,44 25.750.142,98 29.633.337,42

UKUPNO 4.506.703,95 31.561.968,04 36.068.671,99

Vrsta ambalažnog otpada masa (t) komadi (t)

PET 97.494.527 2.812.174.699

Staklo 258.561.944 1.062.070.653

Al/Fe 6.263.445 431.405.527

Karton/papir 704.600

Tetrapak 22.305

Drvo 5112

Ostali polimerni otpad 20.764

Ostali stakleni ambalažni otpad 5502

Skupljeni ambalažni otpad (od 2006. do kraja 2010. godine)

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva



U POČETKU JE BILO PREDVIĐENO DA SE CGO-i U HRVATSKOJ IZGRADE DO 2015., MEĐUTIM, NOVI ROK JE 2018. GODINA

78.002 komada otpad skupljena količina od 1. siječnja 2007. do danas


AKTUALNO

nih vozila

sanaciju 998 divljih odlagališta na području

Hrvatske.

“Prioritete u sanaciji divljih odlagališta

komunalnog otpada imaju odlagališta

na području posebne državne skrbi, ona

koja se nalaze u vodozaštitnim zonama,

naseljenim mjestima, zaštićenim dijelovima

prirode, blizini turističkih naselja, kao i

odlagališta za koje inspekcija zaštite okoliša

utvrdi da ih je nužno sanirati. Do kraja

2010. godine ukupno je sanirano 649 divljih

odlagališta”, kažu u Ministarstvu. Također,

Fond je s jedinicama lokalne samouprave

zaključio ugovore za sanaciju 299 službenih

neuređenih odlagališta komunalnog

otpada na području Hrvatske. Inače, do

kraja 2010. godine ukupno su sanirana 92

službena odlagališta komunalnog otpada.

Podsjetimo i da Zakon o otpadu propisuje

i obvezu odvojenog prikupljanja otpada.

Tako je u proteklih nekoliko godina pa do

danas u Hrvatskoj, prema najnovijim po-

dacima dobivenim od Ministarstva zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljst-

va, skupljeno 106.566,68 tona otpadnih

guma, 168.531,6 kilograma industrijskih

baterija i akumulatora te 319.981 kilo-

gram prijenosnih baterija i akumulatora.

Prikupljeno je 6,435.334,57 litara jestivog

ulja te 29,633.337,42 litre mazivog ulja.

Također, skupljeno je 97.494.527 tona PET

ambalažnog otpada, 258.561.944 tone sta-

kla, 704.600 tona kartona i papira, 22.305

tona tetrapaka te 5112 tona drva.

Za Kaštijun i Marišćinu više od 92 milijuna eura

Europska komisija obavijestila je u ožujku Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva kako je donijela Odluku kojom se

odobrava povećanje EU sredstava za sufinanciranje projekta izgradnje

Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Ka-

štijun, s prethodnih 4,6 milijuna eura na nešto manje od 19 milijuna

eura. Prema novoj Odluci, ukupna vrijednost projekta iznosi 41,2 milijuna

eura. Razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. EK je, također u ožujku, obavi-

jestio Ministarstvo da je donio odluku o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gospodarenje

otpadom za Primorsko-goransku županiju Marišćina u iznosu od 22,3 milijuna eura.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 51,2 milijuna eura. Isto kao i u slučaju Kaštijuna, razlika će biti

pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske inve-

sticijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje dvostranih sporazuma za ova dva projekta između

Europske komisije i Vlade, a ubrzo nakon toga bit će raspisan natječaj za odabir izvođača

radova.

106.566,68 tonaskupljena količina otpadnih guma od 1. siječnja 2006. do danas

FOND ĆE DODIJELITI ŽUPANIJAMA 30 MILIJUNA EURA ZA PRIPREMU ZEMLJIŠTA, SANACIJU I GRADNJU NOVIH ODLAGALIŠTA

DO KRAJA 2010. GODINE UKUPNO JE SANIRANO 649 DIVLJIH ODLAGALIŠTA TE 92 SLUŽBENA ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA


Gotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći nova

primjena. Društvo se polako, ali sigurno kreće u smjeru

nultog odlaganja, odnosno odlaganja kao zadnje opcije

u hijerarhiji postupanja s otpadom

OTPADje sirovina na

krivome mjestu


NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJAIZDVOJENO

TEKST I FOTOGRAFIJE Boris Odorčić[email protected]

Hrvatski književnik Jure Kaštelan napi-

sao je kako Dubrovnik ne čine velikim

pobjede izvojevane mačem nego snaga

ljudske misli. Engleski književnik Geor-

ge Bernard Shaw posjetio je Dubrovnik

u svibnju 1929. godine. Oduševljen njime, uputio je

poslanicu svojim sunarodnjacima koja glasi: Oni koji

traže raj na zemlji, trebaju doći i vidjeti Dubrovnik.

Jean Jacques Cousteau, poznati francuski istraživač,

ekolog, znanstvenik te pisac koji je proučavao sve obli-

ke života u vodi, prije nešto više od 30 godina napisao

je kako je more oko Dubrovnika najčistije na Medi-

teranu.

Kada bi se podvukla crta ispod ovih rečenica koje

su objedinili autori knjige Grad Dubrovnik, 14. stolje-

ća tradicije, kao prve bi se misli nametnule one koje

ističu važnost slobode, očuvanja tradicije i kulturne

baštine. K tomu, i važnost očuvanja prirode te odr-

živi razvoj koji se u posljednje vrijeme sve češće ističe

kao jedan od imperativa suvremenog načina života.

Jer bez snažnije veze između ekoloških, ekonomskih

i socijalnih te problema zaštite životne sredine, društo

u cjelini ne može ići naprijed te se održivo razvijati.

Spomenute tvrdnje, osim znanosti, potvrđuje i jav-

nost. Naime, ako se riječ “očuvanje” utipka u Google,

taj pretraživač korisniku ponudi “očuvanje okoliša“

kao prvi traženi pojam.

Stoga se u ekoindustriju, kao jednu od ključnih

sastavnica suvremenog načina života, sve snažnije

uključuju i gospodarski subjekti diljem svijeta. Jedna

pak od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je prije toč-

no 20 godina odlučila zakoračiti na tržište proizvoda

za ekoindustriju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

Citirane činjenice o Dubrovniku - gradu koji je prvi

ukinuo ropstvo u Europi 1416. te imao prvu karante-

nu u svijetu još daleke 1377. godine - sigurno su pri-

donijele i tomu da je ta kompanija u njegovoj blizini,

točnije u Cavtatu, u travnju organizirala Međunarodni

stručni kongres o otpadu i vodama. Osim iz Hrvatske,

na kongresu na kojem je obrađivana problematika

postupanja s otpadom i otpadnim vodama, sudjelo-

vali su i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore,

Makedonije, Srbije, Slovenije, Rumunjske, Njemačke

te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

UŠTEDE U PRERADI, SKUPLJANJU I PRIJEVOZUĐuro Horvat, predsjednik Tehnixa, tom je prigo-

dom predstavio proizvode i tehnologije koje ta kom-

panija razvija na području gospodarenja komunalnim

i ostalim otpadom, obrade i pročišćivanja otpadnih

voda, gospodarenja naft nim derivatima, izgradnje tip-

skih kontejnerskih naselja te ostale specijalne opreme

i postrojenja. Među razlozima zašto koristiti Tehnixo-

vu tehnologiju za reciklažu miješanog komunalnog

otpada (MBO-T) napomenuo je veliku potražnju i

visoku cijenu sekundarnih sirovina dobivenih upravo

reciklažom.

“Putujući svijetom vidjeli smo različite tehnolo-

gije reciklaže miješanoga komunalnog otpada koji

je svuda isti. Stoga smo odlučili za zbrinjavanje


Sudionici iz devet zemalja na stručnom su kongresu u travnju – na inicijativu i u organizaciji hrvatske tvrtke Tehnix – dogovorili strategiju suradnje u razvoju novih tehnologija i unaprjeđivanja koncepata tretiranja otpada i otpadnih voda

KONGRES CAVTAT 2011.

miješanoga komunalnog otpada razviti odgovarajuću

tehnologiju reciklaže i tipska postrojenja“, kazao je

prvi čovjek te kompanije.

Valja naglasiti kako je ova nova MBO-T tehnologija

koja omogućuje iskorištavanje svih vrijednih kompo-

nenti iz mješovito sakupljenog otpada, fi nancijski izu-

zetno privlačna te otvara niz prednosti u odnosu na

dosadašnje načine postupanja. Uz smanjenje troškova

prerade, velike uštede se postižu i kod sakupljanja te

prijevoza.

Na kongresu su prednosti Tehnix tehnologije potvr-

đene na iskustvu iz Rumunjske, gdje je do sada izgra-

đeno 27 MBO-T postrojenja, te Bosne i Hercegovine,

gdje je u pogonu jedno postrojenje. Na tim iskustvi-

ma je potvrđeno kako je ova tehnologija jednostavna

za rukovanje i višestruko fi nancijski prihvatljivija od

konvencionalnih tehnika gospodarenja otpadom.

MBO-T tehnologija izazvala je doista veliko zani-

manje i trenutačno se već grade pogoni za reciklažu u

Rumunjskoj, Moldaviji, Srbiji, Abu Dhabiju.

Čelnici tvrtke Tehnix naglasili su kako su razvijena

i postrojenja različitih kapaciteta prerade, posebice

manjih, koji su vrlo jednostavni za rukovanje, i ne za-

htijevaju posebnu infrastrukturu (priključke i slično).

Upravo te manje modulske MBO-T jedinice mogu

naći vrlo široku primjenu, posebice u onim slučajevi-

ma kada se radi o manjim mjestima, primjerice otoci-

ma, s manjim tehničkim i kadrovskim mogućnostima.

POČELE SU VELIKE PROMJENENe manji razlozi korištenja Tehnixovih tehnoloških

rješenja, nastavio je Đuro Horvat, dosadašnji su neo-

drživ način odlaganja komunalnog otpada na depo-

niju, velike ekološke posljedice i štete za okoliš. “Na-

ime, litra motornog ulja zagadi milijun litara vode“,

naglasio je čelni čovjek Tehnixa. K tomu, postojeće su

tehnologije odvojenog prikupljanja i odvoza otpada

složene te u svijetu nedostaje sirovina čija je proizvod-

nja skupa, a moguće ih je ponovno dobiti reciklažom.

“Šume su pluća planeta i čistači pitke vode. A 10 posto

više energije utroši se za proizvodnju novog papira

nego recikliranog“, ističe on dodajući kako je reciklaža

rabljenih, starih proizvoda jedan od uvjeta održivog

razvoja. “Otpad je sirovina i energija“, napomenuo je.

Razmatrajući problematiku postupanja s otpadom,

sudionici su zaključili kako se na području zaštite

okoliša, a posebice postupanja s otpadom, događaju

velike promjene. Ono što je do jučer bio problem, kao

što je to bila otpadna plastika potkraj devedesetih go-

dina prošlog stoljeća, danas postaje vrijedna sirovina.

NOVA PRIMJENA OTPADAGotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći neka

nova primjena, tako da se društvo polako, ali sigurno

kreće u smjeru “nultog“ odlaganja, odnosno odlaganja

kao zadnje opcije u hijerarhiji postupanja s otpadom.

Najbolji primjer za to su države poput Belgije, Danske,

Švedske ili Njemačke, gdje se najslikovitije pokazuje

kako je “otpad sirovina na krivom mjestu“. Pokazano

je da se u postupanju s otpadom mogu koristiti razli-

čite tehnike i tehnologije, kao i načini organiziranja.

Svi načini mogu imati određene prednosti, ali i nedo-

statke.

Posebno je istaknuto kako, osim investicijskim

troškovima, pažnju treba posvetiti operativnim troš-

kovima, prije svega prijevozu. Pri tome je sugerirano

da udaljenosti između centara za obradu otpada ili

odlagališta budu što manje te da je u nekim slučajevi-

ma, kada one dostižu i 100 kilometara, bolje pristupiti

gradnji više centara nego samo jednom.

KRAJ OTPADA KAO KRITERIJNova krovna Direktiva o otpadu EU (2008/98/EU)

izričito potencira ponovno iskorištavanje sirovinske

vrijednosti svih otpadnih materijala. Korištenje ener-

getskih potencijala otpada preporučuje se tek onda

kada su iscrpljene mogućnosti iskorištavanja sirovin-

skih-materijalnih vrijednosti. Od dosada uvriježene

defi nicije otpada, prema kojoj je otpad “svaka tvar ili

predmet određen kategorijama otpada propisanim

provedbenim propisom, koje posjednik odbacuje,

namjerava ili mora odbaciti“ spomenuta direktiva na-

dopunjuje defi niciju otpada kriterijem End of Waste

(EoW) - kraj otpada - te pojmom nus-proizvod.

Kraj otpada sadrži precizan kriterij kako bi se utvr-

dilo kada određeni otpad prestaje biti otpad. Uključu-

je kriterije učinkovitosti reciklaže ili oporabe. Precizi-

ra kada se obrađeni otpad (sekundarni) može smatrati

proizvodom.

Nus-proizvod se pak defi nira kao tvar ili predmet

koji izravno proizlazi iz proizvodnog procesa, iako

ONO ŠTO JE DO JUČER BIO PROBLEM, KAO ŠTO JE TO BILA OTPADNA PLASTIKA POTKRAJ

DEVEDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA, DANAS POSTAJE VRIJEDNA SIROVINA

Prednosti Tehnix MBO-T tehnologije potvrđuju iskustva BiH i Rumunjske

NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJAIZDVOJENO


to nije bila svrha, a nužni je dio procesa proizvodnje.

Nus-proizvod, smatra se, nije otpad: ako se može osi-

gurati okolišno prihvatljivo iskorištavanje te ako se

može koristiti izravno, bez dalje obrade ili prerade.

DOPUNA DOKUMENATAMeđu zaključcima se također ističe kako su u Stra-

tegiji gospodarenja otpadom Hrvatske, a tako je i u

većini drugih država u regiji, velikim dijelom stvoreni

preduvjeti za postupanje s otpadom u skladu s novom

direktivom. Strategija, naime, navodi: “ako se nastaja-

nje otpada ne može izbjeći ni smanjiti, otpad se mora

ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti“.

U Planu gospodarenja otpadom predviđa se “ra-

zvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za

gospodarenje otpadom, s pred-obradom otpada prije

konačnog zbrinjavanja ili odlaganja“. S obzirom na

nova usmjerenja, međutim, čini se kako će ipak biti

potrebne i dopune ovih dokumenata, zaključili su su-

dionici Kongresa.

Ono što je moguće u državama s velikom i raznoli-

kom ekonomijom, u kojima je za svaki otpad moguće

naći mjesto u industriji na kojem on postaje sirovina,

to je sigurno teže osigurati u malim državama s rela-

tivno malim brojem različitih privrednih grana. No, i

u takvim ekonomijama, s obzirom na sve veću vrijed-

nost sirovina, to je također moguće.

Osim MBO-T tehnologije, kompanija Tehnix u

Cavtatu je predstavila i vrlo jednostavan sistem pre-

tovarnih stanica kojim se omogućuje odvoz do depo-

nije samo stvarnog dijela otpada, bez tekućeg otpada,

ostatka kiše ili snijega.

Temeljeno na iskustvu prerade starih deponija

tvrtka je u završnoj fazi razvoja posebne, samohod-

ne opreme tzv. Sanatora, kojim se omogućuje sanacija

starih deponija uz istovremeno izdvajanje korisnih

dijelova otpada. Prostor koji je prije toga bio pod ot-

padom, nakon sanacije (uklanjanja otpada) može se

sadnjom drveća i bilja privesti nekoj kvalitetnijoj na-

mjeni.

Razmatrajući problematiku pročišćavanja otpad-

nih voda sudionici su zaključili kako valja razmotriti

mogućnosti decentraliziranog načina pročišćavanja,

posebice tamo gdje se radi o manjim naseljima, na

većoj udaljenosti od centralnog uređaja za pročišća-

vanje otpadnih voda. Tvrtka je stoga prikazala nove

tehnologije na tom polju, gdje se naročito ističu pred-

nosti Tehnixova biorotora, koji u mnogim slučajevima

može predstavljati fi nancijski povoljno i sa stajališta

održavanja jednostavno rješenje.

MULJ I DALJE PROBLEMNadalje, razmatrajući zajedničku problematiku

pročišćavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom,

sudionici su zaključili kako problematika otpadnog

mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nije

riješena u većini njihovih država. Iznimka je samo

Njemačka. Stoga se preporučuje da se već kod odabira

tehnologija pročišćavanja osigura i zbrinjavanje mu-

lja odnosno grade uređaji koji ga što manje proizvo-

de, koji zauzimaju što manje prostora i koriste manje

energije. Uvažavajući postignut napredak u razvoju

novih tehnologija, sudionici su Kongresa zaključili da

se s novim dostignućima upoznaju nadležni organi i

svi drugi zainteresirani u državama sudionika kako

bi se, ako se za to pokaže potreba, mogli nadopuniti

postojeći koncepti postupanja s otpadom i pročišća-

vanja otpadnih voda te korektno podržavali i razvijali

procesi koji trajno i tehnološki podržavaju procese

održivog razvoja.

Istaknuta je i potreba edukacije kadrova, tako da će

se s inicijativom o prilagođavanju planova obrazova-

nja potrebama, krenuti prema sveučilištima.

TEHNIXOVA MBO-T TEHNOLOGIJA OMOGUĆUJE ISKORIŠTAVANJE SVIH VRIJEDNIH KOMPONENTI IZ MJEŠOVITO SKUPLJENOG OTPADA

Sudionici Kongresa

zaključili su da je s

novim dostignućima

važno upoznati

nadležne institucije i sve

zainteresirane u državama

sudionicama kako bi se

mogli dopuniti postojeći

koncepti postupanja s

otpadom i pročišćavanja

otpadnih voda


Dnevno se u Dubaiju proizvede između

5000 i 6000 tona komunalnog otpada.

Tvrtka Global Energy Solutions je u

tome gradu započela projekt hvatanja

i korištenja deponijskog plina (LFG-

Landfi ll Gas). Već su krenuli s bušenjem i izgradnjom

sustava koji će prikupljati deponijski plin. Jedan dio

plina palit će se na ekološki prihvatljiv način, a pre-

ostalim dijelom tog energenta planira se proizvodnja

energije.

Od te početne točke, pojašnjava Tareq Al Shehhi,

glavni direktor kompanije Global Energy Solutions

koji je ujedno bio i jedan od sudionika Međunarod-

nog stručnog kongresa o otpadu i vodama u Cavtatu,

na odlagalištu u Dubaiju će biti izgrađeno postroje-

nje za sortiranje otpada. Za njegov rad koristit će se

bioplin kao alternativno gorivo. Kada radovi budu

završeni iduće godine, počet će treća faza projekta,

a to je recikliranje otpada. Valja naglasiti kako je u

ovom projektu tvrtki Global Energy Solutions par-

tner hrvatska kompanija Tehnix.

Zbog čega ste se odlučili na suradnju s kompani-

jom Tehnix?

Tehnix je jako dobra kompanija. Njihove proizvode

smatramo izvrsnima, posebice biorotor. Stoga plani-

ramo postaviti biorotor u Limi te u pojedinim dije-

lovima Perua, većinom na udaljenijim područjima

izvan gradova. Osim biorotora, izvrstan proizvod je

postrojenje za sortiranje otpada. Ukratko, Tehnixova

tehnologija iz područja zbrinjavanja otpada je nevje-

rojatno dobra.

Ima li šanse da ostale hrvatske tvrtke ostvare su-

radnju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima?

Zašto ne, vrata su im otvorena! U potrazi smo za

onim tvrtkama koje posluju u domeni zelene energije,

kao i onima koje se bave zaštitom okoliša.

Postoji li mogućnost da Global Energy Solution

uloži u neke projekte u Hrvatskoj?

Nismo o tomu još razgovarali jer se moramo usre-

dotočiti na naše sadašnje projekte. Ali u bližoj buduć-

nosti, tko zna? Osim projekata u Dubaiju i Peruu, bili

smo pozvani u Manilu, Adis Abebu i još neke afričke

države, kako bismo razgovarali o ulaganjima u obnov-

ljive izvore energije i projekte održivog razvoja.

Možete li nam nešto više reći o zbrinjavanju otpa-

da u Dubaiju?

Uprava u Dabaiju pokušava pronaći najbolja rješe-

nja za upravljanje otpadom. Međutim, jedan od naj-

većih problema je golema količina otpada. Stoga želim

naglasiti kako u Dubaiju postoje tri vrste otpada koji

raste iz godine u godinu. Ponajprije, to je industrijski

otpad. Zatim, građevinski te komunalni otpad kojeg

ima u najvećem postotku.

Građani Dubaija ne moraju plaćati zbrinjavanje

otpada, zar ne?

Točno. Općine besplatno prikupljaju otpad. One to

čine kao dio svojih javnih usluga. Nekada smo u Duba-

iju besplatno koristili i vodu, ali više ne. Prema novim

propisima, vodu valja plaćati zbog nestašice ali i zbog

toga što je skup postupak desalinizacije morske vode.

Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čistUz šest milijuna turista godišnje, zbrinuti treba goleme

količine otpada, ali svi su zadovoljni čistoćom grada jer

komunalne tvrtke rade odličan posao

Tareq Al Shehhiglavni direktor Global Energy Solutionsa iz UAE-a

TEHNIXOV BIOROTOR

PLANIRAMO POSTAVITI

U LIMI TE U JOŠ NEKIM

DIJELOVIMA PERUA, NA

UDALJENIJIM PODRUČJIMA

IZVAN GRADOVA


SVJETSKI STRUČNJACIIZDVOJENO

Vlade u Ujedinjenim Arapskim Emiratima svjesne

su korištenja obnovljivih izvora energije; što je s ta-

mošnjom javnošću?

Tako je, oni jesu, ali javnost baš i nije. Obnovljivi

izvori energije su vrlo široko područje. Mnogi ljudi još

uvijek ne shvaćaju važnost korištenja te vrste energije,

što je rezultat i naše kulture. Naime, Ujedinjeni Arap-

ski Emirati su tradicionalno poznati kao država naft e i

plina. Međutim, dobra je činjenica kako Dubai, kojem

je potrebno sedam gigavata električne energije, za nje-

zinu proizvodnju koristi plin što je bolje od, primjeri-

ce, naft e ili dizela. No još uvijek se pitam zašto snažni-

je ne krenemo u alternativnom pravcu i ne koristimo

više obnovljive izvore kao što je sunčeva energija.

Radite neke projekte u Peruu, točnije, glavnom

gradu Limi. Možete li nam reći koje su razlike u poslo-

vanju u Latinskoj Americi te UAE-u, jesu li tamo ljudi

svjesniji važnosti korištenja obnovljivih izvora ener-

gije i zbrinjavanja otpada nego na Bliskom istoku?

U Peruu su ljudi više osviješteni o prednostima ko-

rištenja obnovljivih izvora energije jer su im oni u za-

dnjih nekoliko godina više trebali nego nama. U Uje-

dinjenim Arapskim Emiratima znamo kako postoje

takvi izvori, ali dok ih snažnije ne trebamo, nećemo

ih ni jače istraživati.

Peru je počeo ozbiljnije gledati na prednosti kori-

štenja obnovljivih izvora poput vjetra, kojega tamo

ima više nego dovoljno, te na sunčevu energiju. Global

Energy Solutions upravo projektira solarnu elektranu

u regiji Arequipa u južnom dijelu Perua. Razvijamo i

nekoliko projekata gospodarenja otpadom i otpadnim

vodama. Pregovaramo s dvije općine u Limi, koja kao

najveći grad u Peruu ima 49 općina, kako bismo preu-

zeli brigu o njihovom komunalnom otpadu.

Dubai je poznato turističko odredište. Jesu li po-

sjetitelji svjesni problema koje može prouzročiti ne-

odgovarajuće bacanje i nebriga o otpadu?

Većina europskih turista nije svjesna. Unatoč tomu,

želio bih naglasiti kako je, općenito gledajući, grad

jako čist. Međutim, ilegalno odbacivanje otpada je

vrlo velik problem. Dubai godišnje posjeti između

četiri i šest milijuna turista. Oni su zadovoljni činjeni-

com kako okoliš i grad izgledaju, jer komunalne tvrtke

rade odličan posao.

Pripremate 3D crtani fi lm. Možete li nam nešto

više reći o tomu jer ipak to nije core business vaše

tvrtke?

Prvi je razlog to što je teško obrazovati starije oso-

be o nekim novim stvarima. Oni naime teško mijenju

mišljenje koje su godinama gradili, poglavito na Bli-

skom istoku i u Africi. Stoga, napravit ćemo 3D crtić

za djecu i objaviti ga na svojoj web stranici. Također,

izrađujemo društvenu igru za školsku djecu kako bi-

smo im pokušali podići razinu svijesti o održivosti i

zelenoj energiji. Na taj način ćemo ih pokušati naučiti

što je održivost, obnovljivi izvori energije i upravljanje

otpadom, tako da oni mogu utjecati na svoje roditelje

te ih poučavati u tomu. Štoviše, u budućnosti poneka

od te djece bit će donosioci odluka. Tako će moći utje-

cati na one odluke koje su važne za sve nas a zahvalju-

jući tomu ćemo živjeti na zelenijem planetu.

U STALNOJ SMO POTRAZI ZA TVRTKAMA KOJE POSLUJU U DOMENI ZELENE ENERGIJE, KAO I ONIMA KOJE SE BAVE ZAŠTITOM OKOLIŠA. I HRVATSKE SU TVRTKE DOBRODOŠLE!


Premda ima milijun stanovnika, savezna

pokrajina Saarland površinom je najma-

nja u Njemačkoj. Udruga za zbrinjavanje

otpada Saar (Entsorgungsverband Saar-

EVS) već 25 godina uspješno izgrađuje in-

frastrukturu za zbrinjavanje tamošnjeg otpada. Tako

je, među ostalim, sudjelovala u donošenju plana za

zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te uvođenju je-

dinstvene pristojbe za cijelu pokrajinu. Zatim, na no-

voj organizaciji odvoza otpada, izgradnji velikih od-

lagališta i uređaja za iskorištavanje organskog otpada,

zatvaranju i rekultiviranju starih deponija te planira-

nju, izgradnji i upravljanju sa 140 sustava za odvodnju.

Heribert Gisch, direktor Udruge te jedan od sudi-

onika Međunarodnog stručnog kongresa o otpadu i

vodama u Cavtatu, istaknuo je da zakonodavci trebaju

stvoriti preduvjete kako bi se unutar neke države što

bolje rješavali komunalni problemi te gradila infra-

struktura za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Ima li jedinstvenog rješenja izgradnje komunal-

ne infrastrukture, koje bi se moglo primijeniti u ra-

zličitim sredinama?

Komunalna infrastruktura i njezina izgradnja ovisi

o cjelokupnoj situaciji i uvjetima unutar nekog po-

dručja. Ako, primjerice, neka sredina pokušava iznaći

rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda ili otpada, ono

prilično ovisi o tome kako je uopće prostor uređen,

je li riječ o urbanoj ili ruralnoj sredini. Jer pojedino

rješenje koje je uspješno na jednome mjestu, ne mora

nužno biti učinkovito i na nekom drugom.

Stoga, nema jedinstvenog rješenja nego prilikom

izgradnje valja što više faktora uzeti u obzir kako bi se

postigla optimalna rješenja.

Koji su trendovi u Europskoj uniji na području

zbrinjavanja otpada?

U Njemačkoj smo potkraj 80-ih i početkom 90-ih

kao prvi u svijetu razvili tzv. hijerarhiju za zbrinjava-

nje otpada s nekoliko značajnih koraka. Prvi korak je

zapravo sprječavanje nastajanja otpada. Jer onaj otpad

kojeg nema ne treba ni zbrinjavati. Kako bi se to posti-

glo, valja uvesti sustav poticaja. Drugi korak je otpad

ne promatrati kao nešto čega se treba riješiti, već kao

sirovinu, nešto s čime se može i dalje raditi. Ovaj je

aspekt posljednjih godina postao izuzetno važan jer

je u svijetu sve manje sirovina koje možemo pronaći

u otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti. Raz-

mislite samo koji se potencijal u starim odbačenim

elektroničkim uređajima. Ovaj je aspekt iskorištava-

nja sirovina u EU dobio novo značenje. Tako je prije

godinu dana napravljena proširena hijerarhija u koju

su dodani koraci poput spaljivanja otpada te stvaranja

energije iz toga. K tomu, važan korak je zbrinjavanje i

odvoz otpada. EU radi na postepenom ‘nestajanju’ de-

ponija kao i na tomu da ih se u idućih nekoliko godina

potpuno i zabrani.

A otpadnih voda...

U EU-u od 1991. godine postoje komunalne smjer-

nice za zbrinjavanje otpadnih voda. Njihova im-

plementacija naime zahtijeva određena fi nancijska

ulaganja. Međutim, zbrinjavanje otpadnih voda is-

ključivo biološkim pročišćavanjem za nekoliko godi-

na će svima biti obveza.

Hrvatska je u pretpristupnim pregovorima dogo-

vorila određene prijelazne rokove do kada te smjer-

nice valja dostići. S time da je potpuno jasno zapisano

pravilo kako u Hrvatskoj do 2023. godine moraju biti

Deponiji će morati potpuno nestatiU svijetu je sve manje sirovina koje možemo pronaći u

otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti

Heribert Gischdirektor Udruge za zbrinjavanje otpada Saar, Njemačka


SVJETSKI STRUČNJACIIZDVOJENO

izgrađeni biološki pročišćavači. Do tada je ostalo još

samo 12 godina.

Možemo li to ostvariti?

Realist sam. Gledajući na proteklih četvrt stoljeća,

ističem kako će to biti izrazito teško.

Iz toga razloga s partnerima u Hrvatskoj, dakle, sa

županijama i općinama te kolegama iz Hrvatskih voda,

već neko vrijeme raspravljamo o tomu ima li uopće smi-

sla graditi privremena rješenja za zbrinjavanje otpad-

nih voda ako će za određeno vrijeme ona biti zabranje-

na i od države će se zahtijevati druga rješenja. Postoje

nepobitni dokazi kako je fi nancijski isplativije odmah

graditi ona rješenja koja će biti u skladu s najavljenim

obvezama. Stoga je isplativije, i operativno i fi nancijski,

graditi projekte biološkog pročišćivanja nego ulagati u

nešto što će za par godina biti zastarjelo i zabranjeno.

Stoga valja provesti detaljno istraživanje na poje-

dinim primjerima kako bi se pronašlo najbolje i naj-

optimalnije rješenje uzimajući pri tomu u obzir sve

čimbenike. Tako da na papir treba staviti troškove in-

vesticije te, među ostalim, trajnost projekta. Posebice

se to odnosi na projekte u manjim naseljima.

Valja li graditi centralizirane ili decentralizirane

centre za gospodarenje otpadom?

To je jedno od ključnih pitanja. Ako, primjerice,

započne izgradnja centra za gospodarenje otpadom

u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pitam se ima li

smisla graditi ga pa da svaki dan jedan kamion otpad

vozi 4,5 sata do tog odlagališta. Prema mome mišlje-

nju, pametnije je izgraditi više decentraliziranih rješe-

nja, dakle, manjih postrojenja na više lokacija, posebi-

ce u mjestima s malom gustoćom stanovnika.

Je li zakonodavsto u EU-u po tom pitanju dobro?

Kako ne bi bilo nesporazuma, smjernice EU-a su

samo okvirne, one ne govore o konkretnim tehničkim

rješenjima. I upravo zato postoji izuzetno velik spek-

tar mogućnosti. Zato i ističem kako bi trebalo ići na

decentralizirana, manja rješenja i tako pronaći najbo-

lju soluciju za svakoga. Naše iskustvo u 40 godina je

takvo da ako se donese dokaz da ste sve pokušali kako

biste postigli ono što se od vas tražilo, ali jednostav-

no nije bilo moguće to učiniti, EU je uvijek spremna

odrediti još jedan rok i prolongirati pronalazak odgo-

varajućeg rješenja. Kao primjer ističem Španjolsku. U

nekim dijelovima ove države još uvijek nema kanali-

zacije ni zbrinjavanja otpadnih voda.

Gdje je Hrvatska u svemu tomu?

Optimist sam što se tiče Hrvatske. Jer kad nešto za-

počnete, moje iskustvo je pokazalo da ste odlučni na

tome raditi i sve napraviti onako kako treba. S načel-

nicima općina u Hrvatskoj, kao kolegama, naša Udru-

ga želi podijeliti svoje znanje i iskustvo na izgradnji

infrastrukture za zbrinjavanje otpada i odvodnje koje

je stekla u proteklim godinama te sugerirati najbolja

rješenja kako biste na tom putu i uspjeli.

S NAČELNICIMA OPĆINA U HRVATSKOJ ŽELIMO PODIJELITI SVOJE ZNANJE I ISKUSTVO TE SUGERIRATI NAJBOLJA RJEŠENJA U IZGRADNJI INFRASTRUKTURE ZA ZBRINJAVANJE OTPADA I ODVODNJE


Vlada je nedavno donijela

Odluku o postupanju Fonda

za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost (FZOEU) za pro-

vedbu mjera radi unaprjeđenja

sustava gospodarenja otpadom koji sadrži

azbest. Odlukom se Fond obvezuje nastaviti

provedbu mjera za zbrinjavanje te vrste

otpada na način prihvatljiv za okoliš.

Temeljem Programa sanacije odlagali-

šta komunalnog otpada FZOEU je dužan

sklopiti ugovore o izgradnji posebne plohe

u okviru odlagališta radi odlaganja azbes-

tnog otpada s najmanje jednom tvrtkom

po županiji koja upravlja radom odlagali-

šta komunalnog otpada, a s kojima to do

sada nije učinio i snositi troškove njihove

izgradnje.

ZA KUĆANSTVA I DALJE BESPLATNOTvrtke koje upravljaju radom odlagališta

u sklopu kojih su izgrađene takve plohe

nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad

koji sadrži azbest do izgradnje županijskog

ili regionalnog centra za gospodarenje

otpadom, priopćilo je Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

(MZOPU).

Fond će temeljem javnog natječaja s

tvrtkama koje imaju dozvolu Ministarstva i

udovoljavaju posebnim uvjetima utvrđenim

u Naputku o postupanju s otpadom koji

sadrži azbest sklopiti ugovor za obavljanje

poslova preuzimanja, skupljanja, prijevoza,

privremenog skladištenja i predaje tog ot-

pada na rok od dvije godine s mogućnošću

produljenja, pri čemu je važno naglasiti da

ugovori moraju sadržavati područje sku-

pljanja i lokaciju plohe u okviru odlagališta

na koju će se odlagati.

Radi sustavnog zbrinjavanja azbestnog

otpada Vlada je 31. srpnja 2008. donijela

Odluku kojom je obvezala FZOEU na

provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava

skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži

azbest, čime je napravljen značajan korak u

zbrinjavanju. Slijedom Odluke Vlade, MZO-

PU je donio Naputak Fondu za zaštitu oko-

liša i energetsku učinkovitost o postupanju

prilikom skupljanja i zbrinjavanja otpada

koji sadrži azbest, kojim je privatnim kućan-

stvima omogućen besplatni odvoz te vrste

otpada. Kako je spomenuta odluka bila do-

nesena na dvije godine, a u međuvremenu

su istekli i ugovori s ovlaštenim skupljačima

o pokrivanju troškova preuzimanja, skuplja-

nja, prijevoza, privremenog skladištenja i

predaje otpada koji sadrži azbest, donesena

je nova odluka kojom se među ostalim

omogućuje i nastavak ove prakse kojom se

sprječava neovlašteno i nestručno gospoda-

renje ovom vrstom opasnog otpada.

UNAPRJEĐENJE SUSTAVA


FZOEU JE DUŽAN SKLOPITI UGOVORE O IZGRADNJI POSEBNE PLOHE U OKVIRU ODLAGALIŠTA S NAJMANJE JEDNOM TVRTKOM PO ŽUPANIJI

Nastavlja se borba protiv azbestaTvrtke koje upravljaju radom odlagališta nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad koji

sadrži azbest dok se ne izgradi županijski ili regionalni centar za gospodarenje otpadom


OTPAD NIJE SMEĆE

Pravilno gospodarenje otpadom

jedno je od osnovnih ekoloških

izazova suvremenog svijeta i

tema brojnih polemika. Otpad

je izravna posljedica gospodar-

skog rasta i tehnološkog napretka, a njegova

količina je pokazatelj razvijenosti društva.

Načini gospodarenja njime, pokazatelji su

odgoja, brige za okoliš i svjesnosti njegovog

utjecaja na prirodu te uređenosti društva.

U svijetu potrošnje i tehnološkog napret-

ka, tvrtka C.I.A.K. d.o.o. prepoznata je kao

društveni i ekološki partner zdravog oko-

liša. Uočivši prave potencijale poslovanja i

potrebe tržišta, posao se počeo razvijati u

segmentu zbrinjavanja olovnih akumulato-

ra i baterija. Relevantno je za izdvojiti kako

je tvrtka CIAK prva u Hrvatskoj zbrinula i

reciklirala olovne akumulatore.

Sve veća ekološka osviještenost te spo-

znaja o uvjetovanosti napretka tehnologije

kontroliranim zbrinjavanjem opasnog i

neopasnog otpada, vodi ekološki sektor

tvrtke CIAK k sve većem razvoju. Danas

se CIAK ponosi time što jedini na po-

dručju Hrvatske posjeduje sve potrebne

dozvole za rad, uz koncesije za obavljanje

sljedećih djelatnosti: skupljanje otpadnih

guma, obrada i recikliranja otpadnih ba-

terija i akumulatora, skupljanje otpadnih

baterija i akumulatora, skupljanje otpad-

nih mazivih ulja i skupljanje otpadnih

vozila.

CIAK se jedini u regiji obimom ovakvih

razmjera bavi zbrinjavanjem odnosno

privremenim skladištenjem opasnog i

neopasnog otpada i to prema protokolu o

zbrinjavanju.

Današnje društvo nedovoljno je infor-

mirano o problematici otpada i njegovog

zbrinjavanja, što često dovodi do straha od

institucija koji se bave tim segmentom po-

slovanja. Tvrtka CIAK, kao partner zdravog

okoliša, aktivno radi na adekvatnom gospo-

darenju opasnim i neopasnim otpadom te

informiranju javnosti o detaljima koji stoje

iza tog pojma.

Novi centar za gospodarenje opasnim i

neopasnim otpadom tvrtke CIAK smješten

je u industrijskoj zoni grada Zaboka i pro-

stire se na 2.200 m2 te je izgrađen u skladu

s najstrožim europskim normama. Taj je

centar prije par mjeseci otvorio svoja vrata

javnosti i nadležnim institucijama upravo

u cilju demistifi kacije ove tematike. Iako

mnogi misle da se ovdje radi o gospodarenju

izuzetno opasnim tvarima, posjetitelji se

mogu uvjeriti kako se radi o materijalima

koje većina nas ima kod kuće: boje i lakovi,

razrjeđivači, otpadna ulja, zauljene krpe,

stare gume, neispravni akumulatori... Dakle

radi se o otpadu koji je opasan po zdravlje i

okoliš samo kada se nepropisno barata njime

te je u interesu zajednice njegovo pravilno

zbrinjavanje. U slučaju pravilnog gospodare-

nja njime, kao što se to radi u objektima tvrt-

ke CIAK, ovaj otpad ne predstavlja nikakvu

opasnost za okoliš niti ljude.

U centru za gospodarenje opasnim i ne-

opasnim otpadom u Zaboku, zapaljive tvari

odvojene su u posebnom, dodatno zaštiće-

nom prostoru, a dno skladišta napravljeno

je u obliku korita kako u slučaju izlijevanja

tvari one ne bi iscurile u okoliš. Sav skupljeni

otpad se obrađuje, odvaja po vrsti, sprema

u spremnike i tako pripremljen odvozi na

daljnju obradu, većim dijelom u inozemstvo.

I Vi možete biti zdrav partner prirode te

doprinijeti očuvanju okoliša svakodnevnim

trudom i zalaganjem, odvajanjem otpada

i recikliranjem. Ukoliko su Vaše potrebe

veće, prepustite posao stručnjacima jer

samo je propisno zbrinuti otpad neopasan.

Tvrtka CIAK je u tom slučaju zasigurno

propisno odabrani partner.

Samo je propisno zbrinuti otpad neopasan

Prilikom nedavno održanog Dana otvorenih vrata, direktor tvrtke CIAK Vedran Šupuković uputio je krapinsko-zagorskom županu ček donacije od 200.000,00 kn – taj iznos utrošen je na skidanje i uklanjanje azbestnih ploča na području županije

Mali korak za veliki učinak – CIAK-ovi spremnici za otpadne baterije smješteni su diljem Hrvatske

Centar za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Zaboku

CIAK posjeduje veliki vozni park te svu potrebnu opremu

za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom


PROMO

Više od 50 bolnica, od njih uku-

pno 64, nema vlastite sustave za

zbrinjavanje medicinskog i opa-

snog otpada, a one su njegovi

najveći proizvođači među 740

ustanova koliko ih je u Hrvatskoj registri-

rano za pružanje djelatnosti zdravstvene

zaštite. Prema onome što smo doznali od

ravnatelja (dio ih se nije odazvao na naše

upite), vlastite sustave imaju bolnice u Ča-

kovcu, Sisku, Varaždinu, Zaboku, Vinkov-

cima i Šibeniku, a taj problem pripremaju

se uskoro riješiti i u Dubrovniku. Sve ostale

bolnice za odvoz i zbrinjavanje godišnje

plaćaju ovlaštenim tvrtkama milijunske

iznose.

Iz redova tvrtki koje godinama zagova-

raju nabavu uređaja za zbrinjavanje otpada

na mjestu gdje se on i proizvodi, potiho se

međutim može čuti kako je odvoz dobro

uhodan i izvrsno plaćen (cijene se, nesluž-

beno doznajemo, kreću od 11 do 20 kuna

po kilogramu), pa se mnogima taj posao

ne da raskinuti. Posebice zato što bi bolnice

trebale odjednom dosta investirati, a i

doregistrirati se za djelatnost prikupljanja i

zbrinjavanja otpada, što podrazumijeva

da bi mogle zbrinjavati i otpad iz drugih

ustanova sa svog područja.

Iskustva pokazuju da se takva investicija

isplati za najviše pet godina. U europskim

zemljama takva je praksa uobičajena,

može donijeti i puno bodova kod kate-

gorizacije bolnica koja je u Hrvatskoj

nedavno započela i, što je također vrlo

važno – smanjuje mogućnost raznih

incidenata prilikom prijevoza i zbrinja-

vanja.

ČAKOVEC: IZ OTPADA GORIVONajbolji primjer kako se sve može vrlo

kvalitetno riješiti i pritom još i zaraditi,

bolnica je u Čakovcu. Prema riječima rav-

natelja Dragutina Kopasića, oni su još 2006.

uveli tehnologiju koja im je omogućila raz-

vrstavanje i preradu medicinskog otpada,

na način da od njega dobivaju visokovrijed-

no gorivo. Stroj koji je tada stajao 900.000

kuna kupili su na leasing, i upravo će ga

ovih dana isplatiti. Prije toga odvoz su go-

dišnje plaćali oko 700.000 kuna. Osim

što su riješili vlastiti

problem i pritom

pokazali kako

se racionalno

može raspola-

gati novcem

poreznih

obveznika,

bolnica još i

nešto dodat-

no zaradi jer

zbrinjava

otpad i

iz drugih

zdrav-

stvenih i

veterinarskih ustanova sa svog područja.

Na isti način, rekao je Kopasić, funkcionira

i bolnica u Zaboku.

KAKO SE ZBRINJAVAJU OPASNI ODBAČENI MEDICINSKI MATERIJALI

Oprez! Na prometnica tone infektivnog otpa Većina hrvatskih bolnica nema vlastite sustave za zbrinjavanje opasnog otpada, i godišnje plaćaju

primjeri pokazuju: investicije u vlastite sustave itekako se isplate

PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]


OTPAD NIJE SMEĆE

IZ DUBROVNIKA ODVOZ U OSIJEK Da odvoz otpada nije nimalo jeft in, po-

tvrdio nam je i ravnatelj dubrovačke Opće

bolnice Branko Bazdan. On je u toj bolnici,

nakon što je naslijedio bivšeg ravnatelja An-

dru Vlahušića, zatekao katastrofalno stanje

jer se, kako se to moglo čuti na sjednicama

dubrovačkog Gradskog vijeća, taj otpad

odlagao zajedno s komunalnim.

Sam Vlahušić, danas dubrovački

gradonačelnik, tada se pravdao

kako je slična situacija u 99

posto hrvatskih bolnica. Bazdan

je osigurao razvrstavanje tog

otpada, angažirao ovlaštenu

tvrtku za odvoz, no kako

je to vrlo skupo (odvozi

se čak u Osijek), planira

postaviti opremu kojom

će bolnica sama zbri-

njavati svoj otpad, ali i

onaj iz Doma zdravlja

te Zavoda za javno

zdravstvo.

“Otpad se razvr-

stava u infektivni

ili potencijalno

infektivni, farmace-

utski, citotoksični,

patološki, kemijski

i za razvijanje RTG fi lmova. Najviše je

infektivnog, on čini zapravo oko 95 posto

sveg otpada”, objašnjava šef Službe za teh-

ničke poslove u dubrovačkoj bolnici Darko

Katić. U prosjeku se tjedno, kaže on, u

njihovoj bolnici prikupi oko 850 kilograma

infektivnog otpada. Želja im je kupiti stroj

za sterilizaciju u kombinaciji s vakuumom,

mikrovalovima i parom, te još dva stroja

koji služe za drobljenje i recikliranje omo-

gućujući da se volumen otpada smanji oko

70 posto i zbrine kao komunalni.

“NUKLEARNE BOMBE” PUTUJU U INOZEMSTVO Ravnatelj splitskog Kliničkog bolničkog

centra Duje Marasović požalio nam se kako

KBC samo za zbrinjavanje akceleratora s

nedavno razmontiranog uređaja za zračenje

u Klinici za tumore mora izdvojiti oko

850.000 kuna. “U Hrvatskoj postoje samo

dvije tvrtke za zbrinjavanje radioaktivnog

otpada, a taj akcelerator je prava mala

nuklearna bomba. Nisam siguran odvozi li

se u Mađarsku ili Češku, ali znam da se kod

nas nema gdje zbrinuti”, kazao je Maraso-

vić, te dodao da bi i oni radije imali vlastiti

sustav za zbrinjavanje infektivnog i ostalog

otpada, ali ako bi tako nešto fi nanciralo

Ministarstvo zdravstva. Ima on, kaže, puno

ponuda za razne projekte kroz javno-privat-

no partnerstvo (za uštedu vode, uvođenje

solarne energije, zbrinjavanje komunalnog

otpada, itd.), ali se boji da bi zbog trenutač-

no loše percepcije JPP-a u javnosti mogao

imati problema pa se radije u tako nešto ne

upušta.

Pomoćnik ravnatelja za tehničke poslove

u KBC-u Dubrava Antun Poletto krat-

ko je rekao kako im otpad, kao i većini

drugih ustanova u Zagrebu, odvozi tvrtka

Ekologija Maržić. Inače, u ovom je KBC-u sve do 2009. bila spalionica otpada, ali se

zbog zastarjele tehnologije morala zatvoriti.

Slično je i u KBC-u Zagreb (Rebro), u ko-

jem, prema riječima rukovoditelja Sektora

Integralne sigurnosti Krune Lovrenčića,

imaju projektnu dokumentaciju za vlastiti

sustav, ali još uvijek razmatraju način kako

to fi nancirati.

Prema objašnjenju voditelja Odjela za

tehničko-uslužne djelatnosti u varaždin-

skoj bolnici Nevena Radovića, oni svojim

strojem za sterilizaciju i drobljenje otpada

bolnici godišnje uštede više stotina tisuća

kuna. Sam postupak sterilizacije je, pojaš-

njava, brz i jednostavan, i traje najviše pola

sata. Da se cijeli postupak isplati, pokazuje

i to što otpad na isti način, ali puno skuplje,

zbrinjavaju i tvrtke koje ga odvoze, a osim

zbrinjavanja – mora se plaćati i prijevoz.

NADZOR NIJE NA JEDNOME MJESTUVeć i ovaj kratki prikaz potvrđuje stav

predsjednika udruge Eko Kvarner Vjerana

Piršića, koji nam je kazao kako kod nas

nema sustavne brige o zbrinjavanju opa-

snog otpada, što bi uključivalo i kontrolu

farmaceutske industrije (poznat je slučaj

Plive koja je godinama ispuštala kemikalije

u potok Gornjak kod Brdovca), svega što

uvozimo, na kraju i to kako svakodnevni

otpad zbrinjavamo. Problem je, naime, i

to što inspekcije koje bi sve to trebale nadzi-

rati nisu pod istim krovom. Ima ih u više

ministarstava, pa je, primjerice, za Plivin

slučaj nadležna inspekcija u Vodoprivre-

di. “Nismo ni mi baš zadovoljni takvim

stanjem, bilo bi puno lakše da je sve na

jednome mjestu”, kazala je Kata Gojević,

glasnogovornica Ministarstva zaštite okoli-

ša, prostornog uređenja i graditeljstva.

ma su da

milijunske iznose za odvoz. Rijetki

OTPAD SE RAZVRSTAVA U INFEKTIVNI ILI POTENCIJALNO INFEKTIVNI, FARMACEUTSKI,

CITOTOKSIČNI, PATOLOŠKI, KEMIJSKI... ALI NAJVIŠE JE

INFEKTIVNOG, ČAK OKO 95 POSTO

Inspektori našli niz nepravilnosti

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva zaštite okoliša,

inspekcija je u 2008. i 2009. godini imala 644 nadzora, a u gotovo

svakom drugom slučaju (274) utvrđene su određene nepravilno-

sti. Izvješće za prošlu godinu još je u pripremi za objavu. Inspekto-

ri su kao najčešće probleme povezane s otpadom naveli nepropi-

sno zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada, predaju otpada

neovlaštenim osobama, neodvajanje iz komunalnog otpada ne-

opasnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (amba-

laža) te posebnih vrsta otpada (pelene, biorazgradivi otpad iz kuhinja, kantina i parkova), potom

skladištenje otpada u nepropisnim uvjetima, kao i neosiguravanje propisanog načina skladištenja

te skladišnog prostora za pojedine vrste medicinskog otpada. Vidi se i da su neki obrađivali medi-

cinski otpad bez propisane dozvole, nisu osiguravali propisanu dinamiku predaje infektivnog otpa-

da, kao ni imenovali odgovorne osobe za taj posao.

Ima propusta i u zaštiti zraka te općenito okoliša, a to, navodi se u Izvješću, ukazuje na po-

trebu redovitog nadzora bolnica i, nešto rjeđe, manjih ustanova.


Izvlačenjem olupine koja je dulje od 20 go-dina trunula u šumi uz naselje Blaškovec kraj

Svetog Ivana Zeline , C.I.O.S. grupa je uoči Dana

planeta Zemlje , u suradnji s mjesnim volon-terima i odborima, započela akciju či-šćenja divljih odlagališta na području grada Zeline .Plastiku, automobilske gume i komu-

nalni ot pad koji je nesavjesno odbačen u prirodu C.I.O.S. će i dalje , uz pot poru gradske uprave i zelinskoga gradonačel-nika Vlade Žigrovića, odmah odvajati i slati na recikliranje .Nakon travanjskog čišćenja šume u

Blaškovcu, u kojoj je C.I.O.S. volonterima darovao zaštitne rukavice , akcija će se nastaviti i u svibnju, i to edukativnim aktivnostima u dječjem vrt iću Proljeće . Malim predškolcima C.I.O.S. će darova-ti raznobojne kante za ot pad kako bi naučili važnost odvajanja različitih vrsta ot pada .

C.I.O.S. čisti zelinska divlja

Pri izvlačenju se olupina raspala na dva dijela – komadi koji idu na recikliranje iznosili su se na rukama, a u poslu su se iskazali zelinski volonteri i dogradonačelnik

Filip Ćurko

ti raznobojne k pvažnost odvajanja različitih vrsta ot pada .

Na zelinskom će se području nakon svake akcije

na očišćenim područjima postaviti znakovi zabrane

odlaganja otpada u prirodi. Odgovorni iz gradske

uprave ističu - više nema isprika i izgovora zbog ba-

canja smeća na mjesta na kojima to nije predviđeno.

Za građane i tvrtke je, naime, odvoz automobilskih

olupina i glomaznih kućanskih uređaja – besplatan.

Građani u cijeloj Hrvatskoj za cjelovite autoolupine

s urednom dokumentacijom dobivaju od C.I.O.S.

grupe veće naknade od onih koje su predviđene po-

stojećim propisima (trenutačno se za otpadna vozila

plaća 1,3 kune po kilogramu), a članice spomenute

grupe potpuno besplatno dolaze i po hladnjake, pe-

rilice, štednjake... Građani takve kućanske uređaje

mogu i sami predati u reciklažne centre Grupe, baš

kao i gume, teretna i putnička vozila, poljoprivredne

i radne strojeve.

O besplatnom odvozu informacije se mogu dobiti

na besplatnom telefonu 0800 0204, a prijave se

primaju i online na web adresi:www.recikliranje.hr.

Više nema

isprika

SnimioChristian - David Gadler

i e koja


EKOAKCIJE

i 'zelenko’ na fotoizložbi

Osim fotografija koje svjedoče o

pothvatima u kojima je iz prirode

dosad uklonjeno 13 tisuća olupina,

izloženo je i službeno vozilo Akcije

tzv. Zelenko, odnosno Renault

Scenic eco 2, koji podsjeća vozače

na važnost prijateljskog odnosa

prema okolišu.

OsOsim fotografija koje svjedoče o

Fotografska svjedočanstva o dugogodišnjem ekološkom putovanju fotografa Romea Ibriševića i pothvatima u sklopu akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina, u organizaciji Udruge Zelene stope i Renault Nissana Hrvatska, mogu se razgledati do 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša, u Westgateu kraj Zaprešića.

odlagališta

Svaki dio automobilske

olupine koja je

prije 20-ak godina

odbačena u šumu

kraj Zeline C.I.O.S. će

zbrinuti na ekološki

prihvatljiv način

Mjesni su se volonteri

uključili u akciju, a

na nepristupačnom

terenu sve bi bilo mnogo teže bez

traktoraŠkoda je odvezena, a na povratku iz šume pokraj staze su sudionici akcije naišli na novi “suvenir”, koji će također - na reciklažu

Zaprešešššeššešešeešššššeššššeešeeššeššššeeešešešešeššššeeššeešeššić

šu.šu

k j d


Neizvjesna budućnost velikih

državnih brodogradilišta

jedna je od najbolnijih toča-

ka hrvatskog gospodarstva.

S obzirom na broj zaposle-

nih, njihovo zatvaranje nije prihvatljivo,

ali s obzirom na stanje na svjetskom

tržištu, poslovanje po sadašnjem modelu

nije održivo. Najizglednija je preorijenta-

cija na drugačiju proizvodnju, ali pitanje

je kakvu. Moguće rješenje nudi akademik

Božidar Liščić: vjetroelektrane na moru.

EUROPA PREDNJAČIPrema Liščićevim podacima, u svijetu

se trenutačno projektira i gradi čak 929

vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako

su vjetroelektrane na moru skuplje za

izgradnju i održavanje od vjetroelektrana

na kopnu, njihov je koefi cijent iskori-

stivosti i do 40 posto, za razliku od onih

na kopnu, kod kojih ne prelazi 30 posto.

U 2009. godini je u vjetar kao obnovlji-

vi izvor energije na razini cijelog EU-a

uloženo 13 milijardi eura. Od 821.000

megavata (MW) instalirane snage u EU-u,

75.000 MW čine vjetroelektrane, koje već

sada proizvode električne energije kao

U SVIJETU SE DO 2020. PLANIRA ČAK 60 GIGAVATA INSTALIRANE SNAGE U VJETROPARKOVIMA NA MORU

ENERGETIKA DONOSI POSLOVE BUDUĆNOSTI

Vjetroelektranena moru - izazovi brodogradnjiEuropske vjetroelektrane već proizvode struje koliko

30 nuklearki Krško, a za 929 vjetroparkova koji

se upravo grade i projektiraju u 36 zemalja svijeta

potrebna su specijalna plovila

PIŠE Drago Živković [email protected]


OBNOVLJIVI IZVORI

30 nuklearki Krško. Do 2020. EU planira

izgraditi 232.000 MW instalirane snage

vjetroelektrana, od čega će 40.000 MW

biti vjetroelektrane na moru. Trenutačno

se, prema Liščićevim podacima, gradi

16 vjetroelektrana vrijednih tri milijarde

eura, a izdane su dozvole za još 52 ukupne

instalirane snage 16.000 MW. Najveću vje-

troelektranu na moru od čak 32.000 MW

planira Velika Britanija, Švedska će 2014.

početi gradnju plutajućeg vjetroparka od

1500 MW, Njemačka je izdala dozvole

za 6500 MW na 20 lokacija u Sjevernom

i Baltičkom moru, dok će Francuska

do 2015. izgraditi 3000 MW


vjetroelektrana na moru i u to investirati

10 milijardi eura. Ukupna ulaganja u vje-

troelektrane na moru u cijelom svijetu do

2015. procjenjuju se na 38 milijardi dolara,

a nakon toga mogla bi prelaziti 12 milijardi

godišnje.

Europa prednjači, ali veliki projekti

planiraju se i u Kini, Japanu, Indiji, Brazilu

i SAD-u. Ostvare li se svi ti planovi, do

2020. svijet bi mogao imati čak 60 gigavata

instalirane snage u vjetroelektranama na

moru.

DVOSTRUKO SKUPLJI OD TANKERAVjetroelektrane na moru grade se na dva

osnovna načina, a oba pružaju prilike za hr-

vatska brodogradilišta. Ako je dubina mora

manja od 50 metara, stupovi turbina uko-

pavaju se u dno, a sastavne dijelove prevoze

posebna plovila koja bi se mogla graditi i

kod nas. Ako je more dublje od 50 metara,

turbine se postavljaju na platforme koje

se sastavljaju u brodogradilištima i potom

tegle na pučinu. U izgradnji se koriste razni

tipovi specijalnih plovila, poput brodova za

polaganje kabela na morsko dno i plovećih

dizalica. Riječ je o plovilima koja su nešto

manja od tankera što ih sada grade hrvatski

škverovi, ali su zbog tehnološke složenosti

barem dvostruko skuplja, što znači puno

veću dodanu vrijednost za otprilike ista

ulaganja. Neka zapadnoeuropska brodogra-

dilišta već su se preorijentirala na izgrad-

nju takvih plovila, a među prvima danski

Odense Steel Shipyard, koji je u ljeto 2009.

prestao proizvoditi tankere.

Ulagači u mra ENERGETIKA KAO STRATEŠKI DRŽAVNI INTERES

Želimo li očuvati ekološke

standarde i postići energetsku

neovisnost, u Hrvatskoj se

moramo okrenuti razvoju pro-

jekata obnovljivih izvora energije, kao

i proizvodnji energetske opreme koju

kasnije možemo izvoziti na jugoistok.

Tako bi se, prema riječima predsjed-

nika Grupacije za energiju vjetra pri

Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirka

Tunjića, ujedno vlasnika tvrtke EHN,

mogla sažeti razmišljanja hrvatskih

poduzetnika koji žele ulagati u projekte

vezane uz obnovljive izvore energije, ali

moraju vidjeti i mogućnost plasmana

svojih proizvoda.

Prema energetskoj strategiji, u Hr-

vatskoj imamo prostora za razvoj do

1200 MW instalirane snage, no u idućih

nekoliko godina možemo ostvariti samo

600 MW. Dok razvoj tog sektora ne odre-

dimo kao strateški državni interes, kao

kod autocesta, ističe Tunjić, neće biti ni

poduzetnika koji bi proizvodili opremu

za vjetroelektrane.

SPORNA ZABRANA NA OTOCIMATunjić također smatra spornom zabra-

nu gradnje vjetroparkova na otocima,

no nada se da će se ta odredba Uredbe

o zaštiti obalnog područja iz 2004.

izmijeniti kad gradnja vjetroparkova u

zaobalju pokaže svoje prednosti. Proces i

na kopnu, međutim, usporavaju admini-

strativne zapreke i zakonske nelogičnosti,

koje za dobivanje energetskog odobrenja

predviđaju završetak projekta na odre-

đenoj lokaciji u 36 mjeseci, a da bi se za

gradnju vjetroparka, primjerice, ishodile

sve dozvole i suglasnosti, čak ako bi se po

jedna dobivala mjesečno, potrebno je i

pet-šest godina!

Istina je da su pojedine županije, go-

vori Tunjić, realizirale određene projekte

vezane uz obnovljive izvore energije,

a druge nisu. Dok su vjetroparkovi na

šibenskom području već nekoliko godina

u funkciji, na splitskom ih još uvijek

nema. Tu postoje projekti za vjetroe-

lektrane kapaciteta većih od 30 MW, no

veći su i administrativni problemi jer se

one, za razliku

od manjih

koje se

S GRADNJE TANKERA NEKA EUROPSKA BRODOGRADILIŠTA PRELAZE NA GRADNJU PLOVILA ZA VJETROELEKTRANE

Dok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda,

vjetroelektrane, ističe predsjednik Grupacije za energ

ZBOG ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA, PA I ZAKONSKIH NELOGIČNOSTI, HRVATSKI SE ENERGETSKI SEKTOR RAZVIJA PRESPORO, A PODUZETNICI NISU MOTIVIRANI NA ULAGANJA

PIŠE Jozo [email protected]

u funkciji, na splitskom ih još uvijek

nema. Tu postoje projekti za vjetroe-

lektrane kapaciteta većih od 30 MW, no

veći su i administrativni problemi jer se

one, za razliku

od manjih

koje se

ZAPREKA, PA I ZAKONSKIH NELOGIČNOSTI, HRVATSKI SEENERGETSKI SEKTOR RAZVIJA PRESPORO, A PODUZETNICI NISUMOTIVIRANI NA ULAGANJA


OBNOVLJIVI IZVORI

ku papirologijeDekani promiču OIE U organizaciji devet fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu tehničkog

i biotehničkog područja u travnju

je na Fakultetu elektrotehnike i

računarstva održan okrugli stol

Obnovljivi izvori energije, napred-

ne energetske mreže i energetska

učinkovitost. Sudionici skupa ista-

knuli su važnost OIE u kontekstu

energetske učinkovitosti i izgrad-

nje naprednih energetskih mre-

ža (smart grids), kao i strukturne

izazove transportnih sredstava i

sustava te zgradarstva.

Čelnici tih devet fakulteta pot-

pisali su i Deklaraciju sa zaključ-

cima okruglog stola. Usvojenim

dokumentom, dekani su istaknuli

zajednički plan aktivnosti na

pokretanju multidisciplinarnog

istraživačko-razvojnog programa

OIE, naprednih energetskih mreža

i energetske učinkovitosti.

OMV otkrio plin u AustralijiOMV, vodeća energetska grupa-

cija u europskom pojasu rasta,

otkrio je plin na istraživačkoj bu-

šotini Zola-1, na Sjeverozapad-

nom grebenu (North West Shelf )

Australije. Ovo predstavlja jedno

od najvećih otkrića plina te tvrtke.

Bušotina Zola-1 je udaljena oko

stotinu kilometara od zapadne

obale Australije.

“Zola-1 jedno je od OMV-ovih

najvećih otkrića plina i rezultat je

uspješnih i sigurno provedenih

istraživačkih aktivnosti i kampa-

nja dodatnog bušenja. Jako smo

ponosni na OMV-ove istraživačke

aktivnosti u Australiji, koje su do-

segnule vrhunac tim značajnim

otkrićem na Sjeverozapadnom

grebenu. Sljedeći korak bit će do-

datna potvrda otkrića plina, uklju-

čujući i izradu nove seizmičke 3D

karte”, izjavio je Jaap Huijskes, član

Izvršnog odbora OMV-a zadužen

za Istraživanje i proizvodnju.

ukratko...

poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za

iju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirko Tunjić

priključuju na distributivni, moraju priključiti

na prijenosni sustav. Tunjić se ipak nada da će

njegova tvrtka EHN, kao članica španjolske

grupacije Acciona Energía, koja je do sada

u Hrvatskoj uložila 10 milijuna eura samo u

razvoj, uspješno provesti projekt snage 30 MW

na lokaciji Seget Marina, za koji imaju građev-

nu dozvolu i koji bi trebao krenuti sredinom

2011. godine.

NISMO SPREMNI ZA VELIKE PROJEKTE U planu su i drugi projekti, no kako kaže

Tunjić, naš sustav može primiti oko 600 MW

instalirane snage, dakle oko 15 posto cjeloku-

pne instalirane snage iz obnovljivih izvora, u

odnosu na sve hrvatske energetske izvore, što

bi predstavljalo investiciju

veću od 900 milijuna

eura. Acciona Energía

inače proizvodi više struje iz obnovljivih nego

Hrvatska iz svih svojih energetskih izvora.

Tunjić napominje kako projekti potencijalnih

investitora u Hrvatskoj nisu projekti velikih

kapaciteta u europskim okvirima.

Tako Španjolska kao lider u vjetroenergiji ima

više od 20.000 MW instalirane energije u vjetro-

parkovima. Kad je riječ o obnovljivim izvorima,

njihovo je iskorištavanje u toj zemlji prije 15 go-

dina bilo u začecima. Tada su sile

bile Njemačka i Danska, ali

nakon što je španjolska vlada

odlučila da energetika bude

strategija razvoja i opredije-

lila se za razvoj obnovljivih

izvora, postali su svjetski

lider u tom sek-

toru.

NISMO SPREMNI ZA VELIKE PROJEKTE U planu su i drugi projekti, no kako kaže

Tunjić, naš sustav može primiti oko 600 MW

instalirane snage, dakle oko 15 posto cjeloku-

pne instalirane snage iz obnovljivih izvora, u

odnosu na sve hrvatske energetske izvore, što

bi predstavljalo investiciju

veću od 900 milijuna

eura. Acciona Energía

bile Njemačka i Danska, ali

nakon što je španjolska vlada

odlučila da energetika bude

strategija razvoja i opredije-

lila se za razvoj obnovljivih

izvora, postali su svjetski

lider u tom sek-

toru.

Tvrtka Ma.Co.T. koja se bavi distri-

bucijom, proizvodnjom i prera-

dom soli za ceste na tržištima Slo-

venije, Hrvatske i BiH započela je

novi investicijski ciklus i širenje

primarne djelatnosti ulažući u obnovlji-

ve izvore energije. Tvrtka je u vlasništvu

obitelji iskusnog inženjera i poduzetnika

hrvatskog porijekla, koji cijeli svoj radni

vijek živi u Ljubljani, Ljube Glibote. Potkraj

prošle godine u sklopu svog proizvodnog

i skladišnog pogona u Luci Kopar svečano

je puštena u rad najveća solarna elektrana

u primorskom dijelu Slovenije, a Glibota

se nada da će prve dvije takve elektrane

dogodine proraditi i u Hrvatskoj.

STRUJA TEČE S KROVOVA Koparska solarna elektrana snage 246

kWp trebala bi godišnje proizvoditi oko

300.000 kWh električne energije za prodaju,

a sama investicija vrijedna je oko 700.000

eura. Elektrana je postavljena na krovu

industrijskog pogona tvrtke, a zasniva se na

solarnom fotonaponskom sustavu sastav-

ljenom od najsuvremenijih solarnih panela

američkog i norveško-švedskog proizvođa-

ča, koji omogućuju maksimalnu efi kasnost

te nesmetano funkcioniranje elektrane čak i

pri udarima vjetra većim od 200 kilometara

na sat.

Budući da ta tvrtka dugi niz godina

uspješno posluje i u Hrvatskoj, planira

investirati u dvije solarne elektrane, i to

u industrijskoj zoni Kukuljanovo pokraj

Rijeke te u industrijskoj zoni Čaporice

nedaleko od Trilja. Elektrane bi također bile

instalirane na krovove industrijskih pogona

u vlasništvu tvrtke, a planirana snaga je

220 kWp, za Kukuljanovo, te 240 kWp, za

Čaporice. Ukupna investicija iznosila bi oko

1,2 milijuna eura. Za procjenu investicije

treba uzeti u obzir stalni trend razvoja i

pojeft injenja solarnih tehnologija te njihovu

cijenu za idućih godinu dana, kada se naj-

ranije očekuje realizacija tih projekata zbog

kod nas vrlo složene i dugotrajne admini-

strativne procedure oko stjecanja statusa

povlaštenog proizvođača električne energije

i sklapanja ugovora o otkupu proizvedene

struje s HEP-om.

ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE

Hrvatske solarke probijaju ledPrve sunčeve elektrane u Hrvatskoj se očekuju dogodine – u industrijskim zonama Ku

ZBOG KOMPLICIRANOG POSTUPKA STJECANJA STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE I SKLAPANJA UGOVORA O OTKUPU STRUJE S HEP-OM HRVATSKA IMA NAJMANJE SOLARNIH SUSTAVA U EUROPI



OBNOVLJIVI IZVORI

mukotrpno

kuljanovo kraj Rijeke i Čaporice nedaleko od Trilja

U EU-U DO PAPIRA U DANU, KOD NAS NI ZA GODINU“Važno je naglasiti da je u zemljama EU-a ta

procedura maksimalno pojednostavljena i traje

od svega nekoliko dana do maksimalno nekoliko

mjeseci. Nadalje, kako bi takvi projekti bili ispla-

tivi investitorima, uobičajeno je da se s njima

sklapaju ugovori o otkupu struje proizvedene iz

obnovljivih izvora uz poticajnu cijenu kilovata

na rok koji nije kraći od 15 godina (Slovenija),

20 godina (Njemačka), čak i 25 godina (Velika

Britanija). Na žalost, u Hrvatskoj se taj ugovor

sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio,

potrebno je proći mukotrpnu administrativnu

proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog

razloga Hrvatska ima daleko najmanje instali-

ranih solarnih sustava u usporedbi sa zemljama

Europske unije”, ističe vlasnik tvrtke Ma.Co.T.

Ljubo Glibota.

U proizvodnji struje iz sunčeve svjetlosti u

EU-u prednjači Njemačka, koja je apsolutni lider

sa čak 10.000 MW instaliranih fotonaponskih

sustava, Italija ima 720 MW, Češka 411 MW, Bel-

gija 292 MW itd. Nažalost, iako ima daleko veći

potencijal od većine europskih zemalja, Hrvatska

ima manje od jedan MW fotonaponskih sustava.

NEISKORIŠTENI SOLARNI POTENCIJALI Ma.Co.T. je u Sloveniji, navodi Glibota, sve

potrebne dozvole za solarnu elektranu ishodio

za manje od dva mjeseca. Izrada pak i montaža

takve solarne elektrane ne traje više od tridese-

tak dana. Dok u Hrvatskoj birokratske barijere

sprječavaju poduzetnike da jače investiraju

u obnovljive izvore, u Sloveniji za solarne

elektrane snage do jedan MW nije ni potrebna

građevinska dozvola. U Hrvatskoj se ona mora

ishoditi i, kako tvrdi Glibota, u tri godine,

otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju

projekata obnovljivih izvora energije, ništa nije

učinjeno da se pojednostavi i ubrza administra-

tivna procedura. To je, smatra, gorući problem

za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o

uvozu energije jer time propušta veliku priliku

kako u tom pogledu tako i u pogledu otvaranja

tisuća radnih mjesta u toj branši. On stoga prati

i snažno podupire nastojanja Hrvatske struč-

ne udruge za sunčevu energiju, koja se jedina

sustavno zauzima za projekte solarnih elektrana,

ali za njihova nastojanja država nema sluha.

Jedna od Glibotinih hrvatskih tvrtki, Adria Sol,

postala je i članicom navedene udruge te će

se uključiti u borbu da Hrvatska aktivira svoj

solarni potencijal.

Nuklearke u susjedstvu su sigurne

Ministarstvo gospodarstva, rada

i poduzetništva organiziralo je

u travnju okrugli stol Sigurnost

nuklearnih elektrana i buduć-

nost nuklearne energetike. Dar-

ko Horvat, ravnatelj Uprave za

energetiku u ovome ministarstvu,

istaknuo je kako su dvije nuklear-

ne elektrane u našem okruženju,

Krško u Sloveniji te Paks u Mađar-

skoj, siguran i stabilan izvor elek-

trične energije. Hrvoje Perharić,

član Uprave nuklearne elektrane

Krško, napomenuo je kako se

u njenu modernizaciju godiš-

nje ulaže 30 milijuna eura. “Cilj

je u sljedećih 10 godina uložiti

400 milijuna eura u poboljšanje

nuklearne sigurnosti elektrane

Krško”, naglasio je on.

Zelena javna nabavaU sklopu inicijative Horizon 2020

u prostorijama Ministarstva za-

štite okoliša, prostornog uređe-

nja i graditeljstva u travnju je

održana nacionalna radionica o

zelenoj javnoj nabavi. Sudionici

su upoznati s brojnim praktičnim

pitanjima, te su im predstavljeni

primjeri najbolje prakse u člani-

cama Europske unije, što će svim

nazočnima olakšati rad na razvo-

ju nacionalne strategije Zelene

javne nabave. Naime, u procesu

javne nabave bitno je obratiti

pozornost na cijenu nekog pro-

izvoda ili usluge ali istovremeno

je potrebno razmotriti i troškove

koji nastaju tijekom njihovog

životnog ciklusa. Pristup određi-

vanja troškova tijekom životnog

ciklusa sagledava nabavu i sve

povezane troškove (dostava, po-

stavljanje i sl.), troškove djelova-

nja uključujući energiju i održa-

vanje, te troškove kraja životnog

ciklusa, kao što su rastavljanje i

odvoz.

ukratko...

Monel, zagrebačka tvrtka za

upravljanje zgradama, želi

pomoću malih vjetrenja-

ča proizvoditi struju za

rasvjetu stubišta i garaža u

višekatnicama kojima upravlja. Započeli su

pregovore s tvrtkom Turbina IPD iz Bosne

i Hercegovine koja proizvodi vjetrenjače,

nakon što su o njoj pročitali tekst u Privred-

nom vjesniku.

“Vidjeli smo da Turbina ima zanimljiv

proizvod, otprilike onakav kakav bi odgo-

varao potrebama našeg poduzeća. Stupili

smo s njima u kontakt i sada razgovaramo o

realizaciji te ideje”, rekao je Dražen Pomper

iz Monela.

BEZ VIBRACIJA I BUKE Vjetrenjača nije opasna za ptice, što je

čest prigovor klasičnim vjetrenjačama veli-

kih krakova elisa i vodoravne osi. Ne stvara

vibracije ni buku pa se može postaviti i u

naseljima. Turbina IPD je, primjerice, vje-

trenjaču snage 300 vata isprobala na krovu

jedne obiteljske kuće.

Na sljemenu vjetar uvijek malo struji pa

stanari imaju stalan, praktično besplatan

izvor struje za rasvjetu, praćenje TV i ra-

dioprograma ili grijanje vode. Veći model,

od pet kilovata, Turbina IPD testirala je na

olujnim vjetrovima na vrhu planine Vlašić.

Prema proračunima, investicija u vjetrenja-

ču stajala bi oko 2500 eura po instaliranom

kilovatu snage.

Privredni vjesnik o Turbini IPD pisao je

kao o jednom od fi nalista natječaja Ven-

tureXchange za fi nanciranje tvrtki venture

i equity kapitalom održanog nedavno

u Zagrebu. Investitorima su predložili

ulaganje od dva milijuna dolara u razvoj

novih, snažnijih modela svoje vjetro-

turbine. Direktor Turbine IPD Miroslav

Tešić kaže kako će uskoro u Sloveniji, na

Kredarici, biti postavljen stup s njihovom

vjetrenjačom koja će proizvoditi struju za

energetski nezavisni repetitor za mobitele.

S Vodafoneom se pregovara o postavljanju

čak 10.000 takvih samostalnih stupova u

Indiji. Na stup se mogu montirati i solarni

paneli radi osiguranja potpune energetske

nezavisnosti.

PIONIRI TEHNOLOGIJE“Valjda ta stvar nešto valja kad je

izumljena u Bosni, gradi se u Sloveniji, a

fi nanciraju je Nijemci”, kaže Tešić. Iz Nje-

mačke je, naime, stiglo pola milijuna eura

ulaganja u razvoj prvih modela. Svjetski

ekonomski forum uvrstio je Turbinu IPD

i njene osnivače - inženjere elektrotehnike

Miroslava Tešića i njegova oca Nenada -

među “pionire tehnologije”, što je priznanje

kakvo su ranije dobili osnivači Googlea i

sličnih inovativnih kompanija.

Za Turbinine vjetrenjače zanimali su se i

predstavnici Dok-inga koji bi njima uz ceste

punili svoj prototip elektromobila. Monel

također na svojim zgradama planira kori-

stiti i solarne panele pa o tome razgovaraju

sa Solvisom iz Varaždina, a partner u poslu

trebao bi im biti i jedan domaći proizvođač

štednih žarulja.

Prema riječima Dražena Pompera,

opskrba zgrada čistom i jeft inom energijom

mogla bi biti uvod i u veće Monelove inve-

sticije u sektoru obnovljive energije.

Vjetrenjačama osvjetljava zgrade

PIŠE Igor Vukić[email protected]

Turbinu IPD, proizvođača malih efikasnih

vjetroturbina, Monel je otkrio preko teksta u

Privrednom vjesniku Miroslav Tešić, direktor Turbine IPD

JEFTINA I ČISTA ENERGIJA ZA STUBIŠTA U VIŠEKATNICAMA


ISKUSTVA

privredni vjesnikprivredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva

www.privredni.hr

Predstavnici Regionalne ener-

getske agencije sjeverozapadne

Hrvatske (REGEA) nedavno su

u Bruxellesu primili nagradu

Local Energy Action Award za

provedbu projekta I ja mogu imati solarne

kolektore! Nagrada im je uručena na 10.

konferenciji europske energetske inicijative

ManagEnergy.

REGEA se prvo uspjela izboriti za ulazak

među tri najbolja projekta u kategoriji In-

formiranje i podizanje svijesti, a proglašena

je pobjednikom u jakoj konkurenciji broj-

nih projekata s područja obnovljivih izvora

energije, članica i pristupnih država EU-a.

Ovim projektom kućanstva se potiču na

ugradnju sustava za korištenje solarne energi-

je i stvara održiv fi nancijski model za podršku

ulaganjima u taj program. Dosad je u kućan-

stva ugrađeno više od 250 solarnih toplinskih

sustava, što je rezultiralo procijenjenom ušte-

dom do 65 posto za troškove grijanja vode u

tipičnom kućanstvu i ukupnom godišnjom

uštedom energije od otprilike milijun kilovat

sati (kWh). Pilot-projekt proveden u Zagrebu

pokazao se toliko uspješnim da je slične pro-

grame uvelo još nekoliko hrvatskih regija.

ODRŽIVO UPRAVLJANJE ENERGIJOMUz Regionalnu energetsku agenciju sjeve-

rozapadne Hrvatske, koja je dobila nagradu

za projekt poticanja kućanstava na ugradnju

sustava za korištenje solarne energije, na-

građena je i Londonska razvojna agencija za

inicijativu uvođenja mjera za uštedu energije

u zgradama. “Jačanje napora koji ulažemo

u energetsku učinkovitost i promicanje

obnovljivih izvora energije najbolji je način

za iskorak prema osiguravanju održive i

dostupne energetske budućnosti s niskom

razinom ugljika. Nagrade ManagEnergy

imaju ključnu ulogu u tim naporima, stoga

pozdravljam praktične mjere koje Manag-

Energy provodi radi promicanja energetske

učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

diljem Europe”, naglasio je prilikom dodjele

nagrada europski povjerenik za energetiku

Günther Oettinger.

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, ističe

kako je taj projekt pokrenula i osmisli-

la Agencija kao odgovor na nedostatak

sličnih mehanizama fi nanciranja i poticanja

korištenja obnovljivih izvora energije na

nacionalnoj razini, ponajprije nadležnih

ministarstava.

Postoje projekti i načelo da se obnovljivi

izvori energije fi nancijski potiču, no REGEA

nije imala poseban uzor u nečemu sličnome

na području Europske unije, čije su članice

odavno shvatile kako su obnovljivi izvori

i domaća proizvodnja opreme za njihovo

korištenje itekako u nacionalnom interesu.

“Na taj se način otvaraju domaća radna mje-

sta, novac zadržava u zemlji, ali i ne manje

važno - čuva okoliš”, objašnjava on.

NEDOUMICE I ZABRINUTOSTPresudnu podršku ovome projektu,

nastavlja Domac, pružio je Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost koji je

HRVATSKA NAJBOLJE PODIŽE EKOLOŠKU SVIJEST

I ja mogu imati solarne kolektore! Projektom za koji je REGEA primila uglednu europsku nagradu kućanstva se potiču na

ugradnju solarnih sustava i stvara se održiv financijski model za podršku ulaganjima

MANAGENERGY JE INICIJATIVA KOJA PRUŽA PODRŠKU SVIMA KOJI DJELUJU NA PROMICANJU ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ENERGIJOM DILJEM EUROPE

PILOT-PROJEKT PROVEDEN U ZAGREBU POKAZAO SE TOLIKO USPJEŠNIM DA JE SLIČNE PROGRAME UVELO JOŠ NEKOLIKO HRVATSKIH REGIJA



ŠTEDNJA ENERGIJE

omogućio isplatu fi nancijske pomoći građani-

ma. Najveći pak problem u provedbi projekta,

otkriva on, bio je – kako ga uopće započeti. “Bilo

je dosta nedoumica i zabrinutosti o tome hoće li

biti dovoljno prijava na natječaj, kako osigurati

fi nancijska sredstva te kako regulirati natječaj i

izbjeći nepravilnosti. Međutim, tijekom godina

provedbe projekta, razvijali smo i poboljšavali

sustav natječajne dokumentacije, proceduru

ocjenjivanja i provjere i postigli ono željeno

- imamo vrlo jednostavan i lako primjenjiv na-

tječaj, građani lako mogu razumjeti proceduru i

ispuniti prijavu, a ujedno je osigurana maksimal-

na transparentnost i objektivnost ocjenjivanja

prijava i dodjele fi nancijskih sredstava”, napomi-

nje Domac.

Osim nagradom, koja je najviše europsko pri-

znanje u poslu kojim se bavi Agencija, zadovoljan

je, kaže, i prihvaćenošću projekta

među građanima: “Činjenica da u pravilu na

svakom natječaju imamo više prijavljenih od

mogućeg broja poticaja koji se dodjeljuju, govori

dovoljno. K tomu, obitelji su iznimno zadovoljne

i to je ono što veseli i daje energiju za nastavak.

Lijepo je vidjeti ne samo zadovoljnog korisnika

u smislu energije koju dobiva i fi nancijske uštede

koju ostvaruje već i ponosnog zato što koristi čist

domaći izvor energije. Tako naše obitelji, kori-

snici projekta, postaju njegovi najbolji promotori

svojim susjedima, rođacima i prijateljima”.

Inače, ManagEnergy je inicijativa Glavne upra-

ve Europske komisije za energetiku. Pokrenuta u

ožujku 2002. godine, ta inicijativa pruža podršku

svima koji djeluju na promicanju održivog uprav-

ljanja energijom na lokalnoj i regionalnoj razini

diljem Europe.

Prava mjera za poticanje

Philips donirao školarcima štedljivu rasvjetu

Hrvatsko predstavništvo Philipsa

doniralo je energetski učinkovitu

rasvjetu OŠ Antuna Mihanovića

u Klanjcu. Škola će time smanjiti

potrošnju struje za 31 posto, a

emisije CO2 za 2.637 kilograma,

što odgovara apsorpcijskom ka-

pacitetu 95 stabala. Direktor pred-

stavništva Darko Balun istaknuo

je kako ulaganjem u bolje uvjete

u školama i vrtićima ulažemo u

svoju budućnost, stoga Philips

nastavlja svoj projekt društvene

odgovornosti, u sklopu kojeg je

novu rasvjetu dosad donirao i

vrtiću Vjeverica na zagrebačkom

Ksaveru. Obje su donacije ukupno

vrijedne 150.000 kuna.

Uspjeh Sajma Natura Dom EEC u PorečuU Poreču je u travnju održan gra-

đevinsko-obrtnički sajam s nagla-

skom na energetsku učinkovitost,

niskoenergetsku i pasivnu grad-

nju Natura Dom – EEC (Energy

Efficiency Croatia). U sklopu njega

održano je i nekoliko pratećih saj-

mova - eko automobil, eko gastro

i eko oprema. Sajam je okupio više

od sto izlagača, mahom global-

nih brendova koji su prezentirali

najnovija tehnološka dostignuća

u graditeljstvu i uštedi energije.

Prvom sajmu Natura Dom–EEC

partner je bila Zagrebačka banka,

koja je okupljenim stručnjacima i

posjetiteljima ujedno promovira-

la svoju inovativnu zelenu liniju

poslovanja.

ukratko...

Prema dosadašnjem iskustvu, u nagrađeni REGEA-in

projekt ”I ja mogu imati solarne kolektore!” u velikoj

su mjeri uključene domaće tvrtke. Ugradnju u pravi-

lu obavljaju lokalni instalateri te obrtnici, a oko petina

solarnih panela koji su postavljeni u sklopu pro-

jekta izrađena je u Hrvatskoj.

“Istina je da se dio opreme koja se koristi u Hrvatskoj

još uvozi, ali ovakvi su programi veliki i pravi poticaj

upravo domaćem gospodarstvu i domaćoj proizvod-

nji. Ne samo to, analize koje provodimo poka-

zale su i koliko značajno ovakvi

projekti pridonose prihodima

državnog proračuna i lokalnih

zajednica kroz PDV, poreze i pri-

reze. Riječ je zaista o pravoj mjeri

za poticanje gospodarskog razvitka,

a učinci su vrlo značajni”, istče Julije

Domac, ravnatelj Regionalne ener-

getske agencije sjeveroza-

padne Hrvatske.

Program poticanja zelenog

poduzetništva, pokrenut unutar

Projekta COAST Programa

Ujedinjenih naroda za razvoj

potkraj 2008. godine, uspješ-

no pomaže i podržava poduzetništvo u

Dalmaciji koje se temelji na očuvanju njene

prirodne i kulturne baštine. Bilo da je riječ

o ekološkoj poljoprivredi, uzgoju autoh-

tonih sorata i pasmina, eko i agroturizmu,

pustolovnom turizmu prijateljskom prema

prirodi, marikulturi ili ribarstvu, zeleno po-

duzetništvo svoju izvrsnost, konkuretnost

i poslovnu uspješnost temelji na posebno-

stima i iznimnim vrijednostima prirodne

raznovrsnosti u kojoj i s kojom nastaje, koju

čuva, održava i njeguje.

Program je pokrenut u suradnji s četiri-

ma dalmatinskim županijama i njihovim

Projektom COAST do subvencija

Izvorno dalmatinsko s potporom UN-aKako bi se očuvala i održivo iskorištavala biološka raznolikost dalmatinske

obale, UN-ov program COAST u četiri Hrvatske županije podupire

poduzetničke projekte u poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi


ZA DOBRO OSMIŠLJENE ZELENE PROJEKTE TRENUTAČNO JE OSIGURAN KREDITNI POTENCIJAL

OD 15 MILIJUNA KUNA

ProjekProjek

Ujedin

potkra

no pom žaže e i i popodrdržž

DaDalmlmacacijijijii kokojeje se e tt

prprpririririrododoodnenene i i k kk lulultuturnrne

TRENU


ZELENO PODUZETNIŠTVO

razvojnim agencijama, a uz potporu Glo-

balnog fonda za okoliš.

TRAJNI POZIV ZA ISKAZ INTERESATri su grupe poticaja kojima se kroz ovaj

program potiče brži i efi kasniji razvoj zele-

nog poduzetništva na dalmatinskoj obali.

Perspektivnim zelenim poduzetničkim ide-

jama pruža se tehnička i fi nancijska pomoć

kroz darovnice, a od travnja 2010. godine

PPZP počinje izravno kreditirati poduzet-

ničke projekte kroz Program jamstveno-

kreditnog fonda, koji se provodi u suradnji

sa Splitskom i Jadranskom bankom, a

operativno provođenje programa povjereno

je županijskim razvojnim agencijama.

Trajno je otvoren Poziv za iskaz intere-

sa u sve četiri dalmatinske županije svim

zelenim poduzetnicima kojima su potrebna

dodatna sredstva za razvoj i ostvarivanje

svojih poduzetničkih razvojnih projekata

da se uključe u program kreditiranja.

“Trenutačno je osiguran kreditni poten-

cijal od 15 milijuna kuna, što znači da bi

trebalo biti dovoljno novca za sve kvalitet-

ne i dobro osmišljene razvojne projekte”,

otkriva Anja Škulje Makjanić, savjetnica za

odnose s javnošću i komunikacije Projekta

COAST.

UREDNO POSLOVANJE SNIŽAVA KAMATUOvaj program nudi poduzetnicima

povoljnije uvjete kreditiranja od tržišnih.

Poduzetnici mogu dobiti do 50 posto

jamstva, te se u tijeku realizacije projekta

odobrava dodatna izlazna subvencionirane

kamate, što u konačnici za poduzetnika

može značiti povoljniju kamatnu stopu od

tržišne, ovisno o vrsti i kvaliteti projekta.

“Ono što ovaj program izdvaja od

dosadašnjih srodnih programa upravo je

odobravanje subvencije kamate onim po-

duzetnicima koji su zadovoljili zadane kri-

terije, a to se ponajprije odnosi na redovito

vraćanje kredita i uredno poslovanje prema

poslovnom planu te mentorstvo.

STALNA POMOĆ MENTORAMentorstvo podrazumijeva da se aktivno

prati poslovanje svakog poduzetnika te ga

se savjetuje o svim važnim aspektima koji

znače razvoj i uspješnost. Poduzetnik ne

ostaje sam sa svojim projektom i mogućim

problemima, već se u svakom trenutku

može obratiti osobama koje prate njegovo

poslovanje te zatražiti savjet vezan uz bilo

koji njegov segment”, ističe Anja Škulje

Makjanić.

ČUVANJE PRIRODE – KLJUČ RAZVOJA Osim izravne potpore zelenim projekti-

ma, taj program poduzetnicima nudi i teh-

ničku i fi nancijsku pomoć pri aplikaciji na

druge nacionalne i međunarodne programe

potpore. Jedan od najprivlačnijih progra-

ma potpore svakako je IPARD, program

bespovratnih sredstava EU-ova Fonda za

poljoprivrednike i poduzetnike. Prvi pilot-

projek kojem je Projekt COAST pomogao

fi nancijski i tehnički već je poslao prijavu

za IPARD, a drugi projekt je u pripremi.

“Dosadašnji uspješni primjeri zelenih

poduzetničkih pothvata pokazuju da je

poslovanje koje čuva i razvija prirodnu

baštinu iznimno bogatog dalmatinskog

kraja uistinu ključ za njegov gospodar-

ski razvoj, ali i vlastiti poslovni uspjeh”,

istaknula je Anja Škulje Makjanić te pozvala

sve zainteresirane zelene i potencijalno

zelene poduzetnike da se jave u županijske

regionalne razvojne agencije koje Program

provode operativno.

U SURADNJI SA ŽUPANIJSKIM RAZVOJNIM AGENCIJAMA COAST FINANCIJSKI I TEHNIČKI POMAŽE PODUZETNICIMA DA SE PRIJAVE I ZA IPARD

Projekti štite biobaštinu

Nositelj provedbe Projekta COAST je Mini-

starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja

i graditeljstva, u suradnji s uredom Programa

Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvat-

skoj. Projekt se provodi uz financijsku potporu

Globalnog fonda za okoliš. Kroz Program po-

ticanja zelenog poduzetništva Projekt COAST

financijskom i tehničkom pomoći potiče oču-

vanje biološke i krajobrazne raznolikosti kroz

ključne djelatnosti u Dalmaciji: poljopri-

vredu, turizam, ribarstvo i marikulturu.

Poticaji zlarinskom zelju, siru, lozi...

Programom poticanja zelenog poduzetništva potiču se poslovni projekti u

sektorima ekološke poljoprivrede, uzgoju autohtonih sorata i pasmina, rural-

nom, pustolovnom i prema prirodi prijateljskom turizmu te održivom ribar-

stvu i školjkarstvu. Od 2008. godine u obliku darovnica i tehničke pomoći uz

kreditna jamstva potporu su dobila 64 projekta, ukupno vrijedna 6,7 milIjuna kuna.

Među zanimljivijim projektima svakako su pilot-projekt “Komercijalna proizvodnja br-

bavice Venus verrucosa” Centra hrvatske marikulture - Maribic iz Malostonskog zaljeva,

Etno-botanička analiza divljeg zelja i eko-zemljopisni pregled rasprostranjenosti na otoku Zlarinu, Udruge Pun-

ta Arta sa Zlarina. Potporu za zaštitu ptica grabljivica dobio je Sokolarski centar iz Skradina, odobrena je potpora za

Projekt “Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine buše kao osnova za proizvod dodane vrijednosti - sira od

mlijeka buše” OPG-a “Andrija Ribičić”, Šestanovac. Odobrene su i brojne potpore za uzgoje autohtonih so-

rata maslina, vinove loze, za zaštitu školjkarstva, za proizvodnju sira, turistički projekti...

u

z

a kuna.

odnja br-

og zaljeva,

nosti na otoku Zlarinu, Udruge Pun-

tar iz Skradina, odobrena je potpora za

za proizvod dodane vrijednosti - sira od

re za uzgoje autohtonih so-

projekti...


Ugrožena

Prema procjenama stručnjaka, između 12 i 20 posto povećanja emisije stakleničkih plinova posljedica je smanjenja šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine on se smanji za 13 milijuna hektara


BOGATSTVA

Šume pokrivaju 31 posto kopne-

nog područja svijeta, a više od

milijardu i 600 milijuna ljudi

životno ovisi o njima. Istodobno

80 posto svih vrsta bilja i živo-

tinja obitava u njima, a čak 300 milijuna

ljudi živi u šumama. Gotovo trećina svih

šuma koristi se za proizvodnju različitih

proizvoda od drva, a trgovina proizvodima

šuma godišnje prelazi 330 milijardi dolara.

Prema procjenama stručnjaka, između 12

i 20 posto povećanja emisije stakleničkih

plinova posljedica je upravo smanjenja

šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine

on se smanji za 13 milijuna hektara. Šume

nam stvaraju kisik i upijaju ugljični dioksid,

čuvaju vodu, štite nas od poplava i sprječa-

vaju eroziju tla. Zbog svega toga Ujedinjeni

narodi proglasili su ovu, 2011. godinu godi-

nom šuma, uz slogan Šume za ljude.

AKCIJE POŠUMLJAVANJAGodina šuma obilježit će se na svim

razinama, od svjetskih foruma do lokal-

nih aktivnosti. Planiraju se velike akcije

pošumljavanja, sajmovi proizvoda iz šume,

konferencije i natjecanja - od umjetničkih

do triatlonskih. Tijekom godine objavit će

se i niz knjiga, obrazovnih materijala, bit će

održane medijske kampanje i javni pozivi,

a mnoge države, pa i sami Ujedinjeni

narodi, najavili su izdavanje posebnih

poštanskih maraka kojima obilježa-

vaju ovu godinu.

Pretjeranim iskorištavanjem i

pretvaranjem šuma u oranice i

plantaže ugrožava se i buduć-

nost čovjeka na planetu. Šume

su otpornije na vanjske utje-

caje i promjenu klime, dok

monokulture na plantažama i

oranicama to nisu. Nestankom

šuma šire se pustinje i ruše eko

sustavi koji postoje stotinama

tisuća godina. No posljednjih

godina svijest o značenju šuma

sve je veća i mnoge zemlje ponov-

no intenzivno sade šume.

PRVA UMIRE JELAŠume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili

drugoj generaciji nakon prirodne obnove

iznimno prostranih prašuma na područ-

ju između rijeka Save i Drave te krške

regije južno od rijeke Krke. Sastavom su

prirodne i slične prašumama od kojih su

potekle. Stupanj očuvanosti šuma posebice

u područjima Gorskog kotara, Velebita,

Lonjskog polja i Spačve vrlo je visok, a čak

95 posto naših šuma ima prirodni sastav što

je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj

razini. No i naše šume su ugrožene.

Za to snosi krivnju onečišćenje

zraka, tla i vode od kojeg, kažu naši šumari,

prvo strada obična jela. Promjene vodnog

režima zbog neprimjerenih vodno-gospo-

darskih zahvata ugrožavaju šume hrasta

lužnjaka, a ugrožava ih i gradnja prometnih

koridora kroz velike šume.

pluća svijeta

UZ SLOGAN ŠUME ZA LJUDE, UJEDINJENI NARODI U TIJEKU GODINE NA SVIM ĆE RAZINAMA NASTOJATI POTAKNUTI SADNJU ŠUMA, JER O TOME OVISI I BUDUĆNOST ČOVJEKA NA PLANETU

PIŠE Krešimir Sočković[email protected]

Tajne hrvatskih šuma

Hrvatske šume su vrlo raznolike. U njima obitavaju brojne zaštićene vrste. Poplavne šume hra-

sta lužnjaka uz Savu i Dravu, primjerice, dom su danas rijetkih i ugroženih vrsta - štekavca, orla

kliktaša i crne rode. Dinarske šume bukve i jele životni su prostor velikih zvijeri - vuka, risa i med-

vjeda. One su i dio 34 hrvatska rezervata šumske vegetacije koji obuhvaćaju površinu od

2946,84 hektara.

Gotovo trećina svih šuma koristi se za proizvodnju, a trgovina

šumskim proizvodima godišnje prelazi 330 milijardi dolara

Molitva šume Čovječe, kad pored mene prođeš,

nemoj podići ruku ni na jedno stablo,ni na jedan grm.

Nemoj me nepromišljeno ozlijediti.

Ja sam toplina tvog doma i ognjištau hladnim zimskim noćima,

prijateljski hlad i štit od vrelineljetnoga sunca.

Ja sam drvo tvoje kolijevke,sljeme tvoje kuće, daska tvojegstola, postelja na kojoj spavaš i

odmorište vječnog počinka.

Čovječe, poslušaj me i usliši molitvu moju,Ne ruši me nepotrebno, ne spaljuj me,nepažnjom, ne sijeci me nerazumno,

ne ozlijedi me bezobzirno.

2011. MEĐUNARODNA JE GODINA ŠUMA


Ugljični otisak (Carbon

footprint - CFP) mjera je

utjecaja ljudskih aktivnosti

na okoliš preko emisije sta-

kleničkih plinova izražena

u jedinicama ugljičnog dioksida – CO2.

Izravno je povezan s korištenjem energije

jer njenom se efi kasnijom potrošnjom

smanjuje i emisija CO2, te time smanjuje i

ugljični otisak. Osim industrije, proizvod-

nje i automobila, i svakodnevne ljudske

aktivnosti znatno pridonose porastu emisi-

je stakleničkih plinova, što ubrzava proces

globalnog zatopljenja.

NAGRADE NAJODGOVORNIJIMASmanjenje ugljičnog otiska nije proces

koji se može realizirati preko noći. Riječ

je o dugotrajnom procesu u kojem je prvi

korak osvještavanje javnosti o načinima na

koje ljudi utječu na okoliš. Takva nasto-

janja prate i sve viši standardi globalnih

kompanija, koje implementacijom napred-

nih tehnologija i edukacijom zaposlenika

postavljaju nove trendove poslovanja.

Upravo je s tom tematikom početkom

travnja održana Prva hrvatska konferen-

cija “Ugljični otisak – trag odgovornosti”.

Na njoj je hrvatskoj javnosti predstavljen

prvi put ugljični otisak kao mjera utjecaja

ljudskih aktivnosti na okoliš. Organizatori

konferencije, Regionalni centar zaštite

okoliša za Srednju i Istočnu Europu, tvrtka

Spona komunikacije i Energetski institut

Hrvoje Požar, najavili su uvođenje nagrade

za najveći doprinos smanjenju ugljičnog

otiska na osnovi izračuna koji će se teme-

ljiti na međunarodno priznatoj metodolo-

giji proračuna emisije stakleničkih plinova,

razvijenoj pod okriljem Okvirne konvenci-

je Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Konferencija je okupila više desetaka

gospodarstvenika i predstavnika javne

uprave, a predavači iz Ministarstva gospo-

darstva, rada i poduzetništva, Ministarstva

zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra-

diteljstva, Fonda za zaštitu okoliša i ener-

getsku učinkovitost, Hrvatskog poslovnog

savjeta za održivi razvoj, Agencije za

zaštitu okoliša, Savjeta za zelenu gradnju

u Hrvatskoj, Siemensa, A.T. Kearneyja

govorili su o održivosti kao jedinoj

opciji za razvoj i rast gospodarstva i

jedinom putu prema konkurentnom

poslovanju.

ODRŽIVO JE KONKURENTNO Alan Bailey, predsjednik Low Car-

bon South Westa, najvećeg britanskog

PIŠE Krešimir Sočković [email protected]

Ciljevi projekta

• Podizanje razine znanja i svijesti jav-

nosti o utjecaju odabranih gospo-

darskih aktivnosti na globalno zagri-

javanje i s time povezane klimatske

promjene

• Podizanje razine društvene

odgovornosti u okviru gos-

podarskog sektora

• Podizanje svijesti javnosti

o potrebi učinkovitog gos-

podarenja energijom,

što izravno smanju-

je emisiju ugljičnog

dioksida

PROJEKT UGLJIČNI OTISAK – TRAG ODGOVORNOSTI

Ugljični otisak mjera je kojom se pokazuje kako gospodarimo energetskim resursima. Smanjiti se ne može preko noći, no višim standardima, edukacijom i naprednim tehnologijma to je moguće ostvariti

Staklenički plinovi čovječanstva


ZAŠTITA OKOLIŠA

trgovinskog udruženja zelenih industrija

koje okuplja više od 3000 tvrtki za ispo-

ruku roba, usluga i energije, kaže kako se

održivo poslovanje zasniva na ekonom-

skom razvoju, društvenom blagostanju i

zaštiti okoliša: “Visok standard življenja

za sve ljude na Zemlji moguć je samo

uz održivo poslovanje, koje predstavlja

i izazov i veliku priliku za rast. Utjecaj

ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu

okoliša i zdravlje ljudi, kako na razini

pojedinca tako i na razini gospodarstva

odnosno javnog sektora, najveći je izazov

za čovječanstvo u nadolazećim desetljeći-

ma”, smatra Bailey.

“Ugljični otisak mora biti mjerilo

našeg rada radi ostvarenja boljeg svijeta

za buduće generacije i ne smije biti samo

marketinški trik”, kaže Merica Pletikosić

iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi

razvoj.

Tomislav Čorak, principal A. T. Kear-

neya, ističe kako poslovati održivo nije

ništa novo. “To je nova primjena starog

principa konkurentnog poslovanja. Održi-

vost osigurava da ponašanje ove generacije

UGLJIČNI OTISAK MORA BITI MJERILO NAŠEG RADA RADI OSTVARENJA BOLJEG SVIJETA ZA BUDUĆE GENERACIJE I NE SMIJE BITI SAMO MARKETINŠKI TRIK

ne ugrožava sposobnost budućih genera-

cija da zadovolje vlastite potrebe”, smatra

Čorak.

KREDITNE POTPORE TVRTKAMA Tri su razloga povećanog zanimanja

za gospodarenje energijom - povećanje

troškova energije, što negativno utječe

na troškove proizvodnje i produktivnost,

promjena klime i pravna regulativa, kaže

Dragan Fumić iz Siemensa. “Energetska se

učinkovitost postiže uspješnim uvođenjem

upravljanja energijom - niži troškovi ener-

genata uz istu proizvodnju dovode do veće

produktivnosti”, zaključuje Fumić.

Na konferenciji je predstavljen i EBRD

BAS program čiji su ciljevi podrška malim

i srednjim hrvatskim tvrtkama za projekte

poslovnog savjetovanja u područjima ener-

getske učinkovitosti, obnovljivih izvora

energije i zaštite okoliša te konkurentnosti.

Cilj druge predstavljene kreditne linije

EBRD-a - za potporu privatnom sektoru

u Hrvatskoj - povećanje je konkurentnosti

malog i srednjeg poduzetništva na zajed-

ničkom EU tržištu i povećanje energetske

učinkovitosti, kao i povećanje korištenja

obnovljivih izvora energije.

u naslijeđu


Kotači na struju osvajaju Liste su čekanja za kupnju vozila s električnim pogonom duge,

PIŠE Krešimir Sočković[email protected]

Naš XD serijski

Proizvođač električnog trosjeda XD, hrvatska tvrtka Dok-Ing, najavljuje

izlazak na tržište iduće godine. Želja im je sa strateškim partnerom iz-

graditi ekološku tvornicu električnih automobila u Podima. XD je eko-

nomičan gradski automobil sa dva elektromotora od po 45 kilovata koji

pokreću svaki od dvaju stražnjih kotača, što automobilu teškom 900 kg

osigurava priličnu snagu. Punjenje baterije, koja jamči autonomiju 250 ki-

lometara, stajat će samo 15-ak kuna. U proizvodnji ograničenih serija od

30 do 40 vozila godišnje cijena bi XD-a bila oko 25.000 eura, a serij-

ska proizvodnja više od tisuću vozila spustila bi je i na 19.000 eura.

Rješavanje problema

ovisnosti o fosil-

nim gorivima priča

je koja se pokuša-

la dovesti u fokus

autoindustrije još sedamdestih

godina prošlog stoljeća zbog

naglog skoka cijena naft e, i pro-

cjena kako naft e ima samo za još

pedesetak godina.

Mnogi su rješenje vidjeli

upravo u električnim vozili-

ma. No zapelo je na tehnolo-

giji – proizvodnji kvalitetnih

brzopunjivih baterija velikog

kapaciteta, otpornih na pro-

mjene vremenskih prilika. Neki

proizvođači problem dosega

rješavaju dodatnim benzinskim

ili dieselskim motorom, no ne u

potpunosti. Unatoč tome na tr-

žištu je već mnogo vozila koja su

po različitim pokazateljima jed-

nako dobra, ako ne u ponečemu

i bolja od svojih naft nih rođaka.

Električna vozila imaju dugu

povijest i bila su vrlo popular-

na potkraj 19. i početkom 20.

stoljeća, kada su tehnološki bila

mnogo naprednija od onih s

pogonom na konvencionalna

goriva. Tada su rušila brzinske

rekorde, no nestala su s tržišta

pojavom jeft inih vozila na po-

gon motora s unutrašnjim sago-

rijevanjem.

Povratak na staze stare slave

pokrenuo se posljednjih godina

nakon novog rasta cijena ener-

genata, ali posebice zbog jačanja

eko pokreta kojima je cilj očistiti

zrak u gradovima.

SEDAM VELIKOSERIJSKIHPrva lasta ovog trenda bio je

General Motorsov EV1 – prvo

masovno proizvedeno električ-

no vozilo koje je krenulo na

ceste početkom devedesetih.

No zbog politike i lobista, go-

tovo svi su uništeni nakon iste-

ka leasinga, jer kupcima nije

omogućen otkup. Iako je puna

cijena leasinga bila oko 34.000

dolara, procjenjuje se da su GM

vrijedili oko 100.000 dolara po

primjerku.

Novi val pokrenut je potkraj

prvog desetljeća ovog stoljeća, a

rezultat su vozila koja već sada

vidimo na cestama.

Ako uzmemo u obzir sve

električne automobile koji do-

stižu sto kilometara na sat, sada

je moguće kupiti sedam veliko-

serijskih. Do njih je zapravo vrlo

teško doći jer su liste čekanja

duge, a u mnogim se regijama

svijeta ni ne prodaju.

S TESLOM 200 NA SAT U Europi, Aziji i na američ-

kom tržištu moguće je kupiti

Tesla Roadster, koji proizvodi

Tesla Motors. Doseg mu je ne-

što manji od 400 kilometara,

maksimalna brzina veća od 200

kilometara na sat, a njegov mo-

tor pogonjen litijum-ionskim

baterijama ubrzava do 100 kilo-

metara na sat za 3,7 sekundi.

U Europi se može nabaviti

Th !nk City, doseg mu je 180, a

kazaljka brzinomjera može do-

segnuti 110 kilometara na sat.

Mali engleski proizvođač radi

Malone TAZR tricikl, dvosjed

koji ubrzava skoro kao Tesla,

doseg mu je 160 kilometara na

sat, a maksimalna brzina 176 ki-

lometara na sat.

Na japanskom i hongkonš-

kom tržištu moguće je naći

Mitsubishi i Miev. Njegove bate-

rije izdrže oko 130 kilometara i

maksimalno ga ubrzaju do 130

kilometara na sat. Na europ-

skom tržištu moguće je naći nje-

gove europske inačice Peugeot

iOn i Citroën C-ZERO.

Na američkom tržištu kao i

u nekim europskim zemljama

moguće je kupiti Nissan Leaf, a

ppaso

GG


PROMET

ELEKTRIČNA VOZILA

Više utičnica manje CO2

E-MOBILNOST

Struka je pred izazovom: kako osigurati optimalnu integraciju električnih vozila u energetski sustav

U Hrvatskoj je nedav-

no predstavljena

prva inicijativa za

popularizaciju električnih

vozila E-mobilnost.hr. Misi-

ja je te inicijative da bude in-

teraktivna komunikacijska

platforma i osnova za us-

postavu partnerstva između

svih relevantnih sudionika

poput političara, poduzetni-

ka, donositelja odluka i gra-

đana, inspiriranih električ-

nim vozilima, kao i onima

koji će to tek postati. Inici-

jativi je preko informativnog

portala www.e-mobilnost.hr

cilj približiti širem građan-

stvu koncept E-mobilnosti,

dakle, njegove prednosti,

mogućnosti i izazove s koji-

ma ćemo se ubrzo susretati

te na taj način afi rmirati ra-

zvoj tržišta električnih vozi-

la i popratne infrastrukture

u Hrvatskoj.

Vizija je pak ove inici-

jative uspostava platforme

za plasman 5000 električ-

nih vozila do 2015., odno-

sno 10.000 do 2020. godine

u Hrvatskoj.

Dino Novosel iz Energet-

skog instituta Hrvoje Požar

(EIHP) ističe kako je već da-

nas društvo pri samom vrhu

potrošnje naft nih deriva-

ta te da je ograničena zaliha

mineralnih goriva. K tomu,

intenzivna urbanizacija ve-

likih gradova uzrokuje rast

broja vozila te tako i ispu-

štanja CO2 što ostavlja neiz-

brisiv štetni trag i negativan

utjecaj na okoliš. “Napro-

tiv, električna vozila troše i

do tri puta manje primarne

energije u odnosu na kon-

vencionalna”, naglašava on.

MAKSIMALNA UKLJUČENOST U RAZVOJIzuzetno volatilan indeks

cijena sirove naft e, dodao

je, porastao je 237 posto od

2002. godine, dok je isto-

dobno indeks cijena elek-

trične energije za kućanstva

na razini EU15 porastao tek

25 posto.

Komercijalnih dostupnih

električnih vozila već ima

na tržištu, a u nadolazećim

godinama očekuje ih se još

i više. Tehnologije punjenja

električnih vozila, kaže No-

vosel, u potpunosti su razvi-

jene i komercijalno dostupne

a struka je pred izazovom

kako osigurati njihovu opti-

malnu integraciju u energet-

ski sustav.

Inače, koncept E-mobil-

nost prepoznat je u svim ze-

mljama Zapadne Europe.

“Iskustva zapadnih zema-

lja ukazuju na maksimalnu

uključenost svih domaćih

subjekata u razvoju nacio-

nalnog koncepta. Na redu

je istočni blok”, zaključuje

on.

ceste 2012.no izbor je sve veći

Hibrid uskoro i iz Opela

Mnogi proizvođači zbog ograničenja baterija odlučuju se za hibridna vo-

zila koja za pogon koriste i električne i konvencionalne motore, istovre-

meno ili zasebno. Najpoznatiji i najrašireniji su već na cestama Toyota

Prius i Honda Insight, kao i svi Lexusi koji imaju malo h iza broja u svom

imenu. Električna vozila s produljenim dosegom (EREV/REEV) pogonje-

na su električnim motorima koji se pune na utičnici, ali se za punjenje

baterija na duljim putovanjima koriste konvencionalni motori. Na ame-

ričkom tržištu već je takav Chevrolet Volt, a na europskom će se

uskoro naći njegova europska inačica Opel Ampera.


od iduće godine i u cijelom svi-

jetu. Tu su i mikrovozila Heuliez

Mia, Kewet, MM NmG, Sakura,

Tango, Tazzari Zero i Zytek –

električni Smart Fortwo.

ELEKTRIČNI RANGE ROVERHyundai BlueOn kreće na

tržištu Južne Koreje no samo u

2500 komada, dok Liberty Elec-

tric Cars planira pustiti na trži-

šte električni Range Rover.

BMW planira ponuditi Mini

E kao i BMW Active E. Renault

već krajem ove godine ponuditi

svoj potpuno električni Fluence

Z.E. koji kupcima nudi zamjenu

baterija nakon pražnjenja na

svojim stanicama i to za manje

od minute.

DaimlerChrysler je najavio za

iduću godinu Smart Fortwo EV

i to na tržištu dvadesetak zema-

lja. Ford priprema Focus BEV za

jesen ove godne na američkom

tržištu i u Europi iduće godine, a

Honda Fit EV za kupce u SAD-u

i Japanu.


Na sam spomen riječi zeleni

hoteli mnogi će se zapita-

ti – što to zapravo znači?

I ako postoje zeleni, zašto

ne bi postojali žuti, bijeli ili

hoteli neke druge boje? No, šalu na stranu.

Zeleni hoteli zaista postoje i oni su temelj

održivog razvitka hotelske industrije. Ali,

što zapravo znači taj koncept koji je postao

trend u svijetu? Termin zeleni hoteli veže

se uz ekološki turizam, održivi razvoj i

energetsku učinkovitost. Hoteli koji prelaze

na nove izvore energije te umjesto plina i

električne energije upotrebljavaju bioener-

giju, postižu značajne uštede u poslovanju

i racionaliziraju svoje troškove. Cilj je

izgradnje takvih hotela da se primjenom

raznih metoda učinkovitog upravljanja

hotelom, smanji potrošnja energije i vode

kao i emisija ugljičnog dioksida. Osim toga,

oni ulažu i veću brigu u odlaganje čvrstog

otpada, a korištenje klasičnih deterdženata

i ostalih kemijskih sredstava stavljeno je na

najmanju razinu.

Iako se sve više hotela odlučuje za taj

novi koncept, zasad se ponajviše tzv. zelenih

hotela otvara u Americi. Riječ je o hoteli-

ma u kojima se, primjerice, svjetlo, klima

uređaj i televizor automatski isključuju kad

gost napusti sobu, voda na umivaoniku ak-

tivira se pokretom i vremenski ograničava,

a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko

puta na tjedan.

Prema podacima američke Udruge zele-

nih hotela, oko 70 posto gostiju podupire

te mjere, a 60 milijuna Amerikanaca želi

boraviti u zelenim hotelima bez obzira na

cijenu smještaja. Promatrajući dobru staru

PIŠE Sanja Plješ[email protected]

Krevet je krevet U zelenim hotelima štedi se energija. Svjetlo, klima uređaj i televi

voda na umivaoniku aktivira se pokretom i vremenski ograničava,


ZELENI HOTELI – HIT U SVIJETU

TURIZAM

Europu, trećina građana Europske unije,

prema podacima Eurobarometra, bira

ekološku turističku destinaciju za putova-

nje i odmor, stoga mnogim gostima nije

problem izdvojiti i više novca od planiranog

kako bi boravili u zelenim hotelima. Zbog

takvih odluka potencijalnih turista, i sami

vlasnici hotela žele obnavljati i štedjeti ener-

giju kako bi dobili certifi kat zelenog hotela.

ZAŠTITA PRIRODE RAZVIJA TURIZAMSvjetski su trendovi moćni i, unatoč

gospodarskoj krizi, mnogi poduzetnici u

svijetu mogu ulagati u takve vrste hotela,

ali postavlja se pitanje kakva je situacija

u našoj zemlji? Hrvatska kao turističko

odredište ima jedinstven potencijal i

prednost pred konkurentskim zemljama

jer do sada nije napravila neke značajnije

pogreške koje su napravile neke druge

destinacije. Upravo je održivost i upravlja-

nje okolišem dobar iskorak koji poslo-

vanje može učiniti otpornijim u kriznim

trenucima. “Unatoč gospodarskoj krizi,

ljudi i dalje putuju, a Hrvatska, ako želi

biti održiva zemlja, mora zaboraviti način

razmišljanja koji primjenjuje javni sektor

i u kojem se to odvija sporo. Neka tvrtka,

a to može biti i hotel, treba izgraditi imidž

poštene tvrtke u privatnom sektoru jer

je ljudima to jako važno”, rekao je Xavier

Font, direktor studija u Međunarodnom

centru za održivi razvoj britanskog Sveuči-

lišta u Leedsu.

Jedan od aduta hrvatskog turizma

zasigurno je zaštita prirodnih resursa,

stoga razvoj turizma treba prilagoditi

održivom upravljanju destinacijom, za što

se zauzima i Svjetska turistička organizaci-

ja – UNWTO. Upravo zbog zaštite svojih

prirodnih resursa Hrvatska kao turi-

Hotelijeri su na dobitku

Prema nekim podacima može se zaključiti

kako hotel srednje veličine u prosjeku godiš-

nje troši oko 30.000 eura na energiju, vodu,

kemikalije i otpad, i to od 50 centi do dva eura

za noć. Primjeri ukazuju da se “zelenom po-

litikom” i ulaganjima u novu tehnologiju ti

troškovi mogu smanjiti od 20 do 50 posto

za svega nekoliko godina. Hoteli koji poslu-

ju u skladu sa “zelenim graditeljstvom” troše

26 posto manje energije, emitiraju 33 posto

manje ugljičnog dioksida, koriste 30 posto

manje vode te imaju od 50 do 75 posto

manje otpada.

je krevet...zor u sobi automatski se isključuju kad gost napusti sobu,

a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko puta na tjedan


stičko odredište ima jedinstven potencijal

i prednost pred ostalim konkurentskim

zemljama.

GOSTI VOLE BORAVITI U EKO HOTELIMAJedan od najznačajnijih europskih turo-

peratora TUI proveo je u Irskoj i Velikoj

Britaniji istraživanje o stupnju zadovolj-

stva gostiju za njihova boravka u raznim

hotelima. Pokazalo se da su gosti koji su

odsjeli u zelenim hotelima devet posto

zadovoljniji od gostiju koji su odsjedali u

nekim drugim hotelima. Font kaže kako su

se vlasnici takvih hotela odlučili usmjeriti

na održivost prema tezi – krevet je krevet je

krevet. No, postavlja se pitanje na kakav se

način hotelski krevet može učiniti zanimlji-

vijim od kreveta u nekom drugom hotelu?

Pri odluci o tome gdje će boraviti, turiste

zanima gdje se hotel nalazi, koliko ima

soba, kakve sve usluge nudi... Font je pri-

tom istaknuo primjer španjolske turističke

grupacije Sol Melia, koja je certifi cirala sve

svoje hotele, a imaju i tzv. zelene certifi kate.

Prema top-listi najboljih hotelskih lanaca

u Europi, na prvom se mjestu nalazi Accor,

slijedi Sol Melia, Marriot, Carlson, IHG,

Starwood, Barcelo, Hilton, Iberostar i RIU.

Razlike među njima su uštede u hotelima

koji posluju na održiv način. Stoga, prema

Fontovim riječima, treba izgraditi energet-

ski učinkovitije hotele te pritom uštedjeti

novac.

“Važno je znati: ako Hrvatska želi imati

svoje stare, lojalne turiste, a uz njih dovesti

i neke nove, tada treba raditi na održivom

razvoju turizma. Kreiranjem novih i zani-

mljivijih turističkih proizvoda privući će i

nove turiste. Tako, primjerice, oni koji su

nekada odlazili na pješačke ture u Kazah-

stan sada mogu doći u Hrvatsku, gdje im se

također nude pješačke staze ili neki drugi

oblici turizma”, rekao je Font zaključivši

kako novi oblici turističke ponude ne smiju

biti dosadni i na razini onih od prije tride-

setak godina.

Kako bi se prilagodili novim trendovima, nedavno je deset hrvat-

skih hotela i pet kampova u vlasništvu 11 tvrtki u Hrvatskoj dobilo

priznanje Prijatelj okoliša. To su Valamar Riviera Hotel&Residence iz

Poreča, Sol Garden Istra iz Umaga, Istra iz Rovinja, Villa dvor iz Omi-

ša, Amfora iz grada Hvara,Valamar Lacroma iz Dubrovnika, Maestral

iz Novigrada te mali obiteljski hoteli Vicko iz Starigrada Paklenice,

Villa Andrea iz Tučepa te Borovnik iz Tisna. Nagrađeni kampovi su

Polari i Park Umag iz Umaga, Mareda iz Novigrada, Solaris i Vira Hvar.

Znak zaštite okoliša dio je međunarodne politike održive proi-

zvodnje i potrošnje, kojoj je cilj smanjiti negativan učinak proizvod-

nje i potrošnje na okoliš, zdravlje, klimu i prirodna dobra. Taj znak

pokazuje i da se u hotelima poštuju visoki standardi zaštite okoliša

iznad propisanog zakonskog minimuma. U Hrvatskoj se znak dodje-

ljuje temeljem odredbi Pravilnika o znaku zaštite okoliša na rok od

dvije godine. Hoteli i kampovi, pružajući usluge svojim gostima, zna-

čajno utječu na okoliš, posebice u smislu potrošnje energije i vode,

stoga je uvođenje standarda kojim se minimizira negativan ekološki

utjecaj od velike važnosti za održivo upravljanje nacionalnim prirod-

nim dobrima. Upravo je dodjela znaka Prijatelj okoliša, zamišljena

kao poticaj razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potrošnje pro-

izvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja onečišćenja okoliša i ra-

cionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom. Kako bi hrvatski

hoteli dobili to priznanje, trebaju ispuniti 30 obveznih kriterija.

Za Zorana Katića, vlasnika 1 Hotela Vicko, dobivanje priznanja

Prijatelja okolišta prvi je korak prema certifi katu eko ili zelenog ho-

tela. “Uspjeli smo zadovoljiti sve kriterije energetske učinkovitosti i

uštede energije, korištenja obnovljivih izvora energije te selektira-

nja i odvajanja otpada na desetak skupina. Naš je krajnji cilj da Ho-

tel Vicko bude prvi hrvatski hotel koji će dobiti certifi kat eko hotela”,

rekao je Katić.

Na najboljem su putu dobivanja certifi kata 2 zelenog hotela i

Terme Jezerčica iz Donje Stubice. U tim se termama već koristi bioe-

nergija umjesto plina, a cijeli kompleks parka i parkirališta uskoro će

dobiti solarnu rasvjetu. “Želja nam je da se hotelski kompleks prepo-

zna kao zeleni hotel, što je vrlo popularno u svijetu”, ističe vlasnica

Terma Jezerčica Dubravka Lekić, te zaključuje: “Nadamo se da ćemo

iz predpristupnih fondova moći dobiti sredstva kojima bismo vratili

dio novca što ćemo ga uskoro investirati u nadogradnju termi”.

Hrvatski primjeri na dobrom putu2

1


TURIZAM

Ovon-onon po čudesnoj zemlji

Macmalića

Tramuntana sa svojih 5500 hektara prastarih šuma bjelograba,

cera, medunca, kestena... iznimno je vrijedan ekosustav,

a njezina zaštita i revitalizacija i dalje je neiskorišten potencijal

za razvoj hrvatskog zelenog, prema prirodi prijateljskog turizma

POSLJEDNJA JADRANSKA PRAŠUMA NA CRESU


PUTOKAZI

Čekajući da vikendom iz Rijeke

u Frantin dođe njegov Ive,

Marčelo više ne izviruje iza

zatoke kraj stare kuće. Pomi-

ren sa samotnom sudbinom,

smiren kao da je samo njemu dano sve

vrijeme ovoga svijeta, ostarjeli je Marčelo

otišao tiho prošle zime, dok se Tramunta-

nom bijelio prvi snijeg. Tovar Marčelo bio

je posljednji živi stvor koji je obitavao cijele

godine u Frantinu, jednom od desetak pot-

puno napuštenih i zaboravljenih sela u srcu

posljednje jadranske prašume - Tramuntane

na sjeveru otoka Cresa.

Krene li tragom odluke kojom se 2003.

cresko Gradsko vijeće, prihvaćajući

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Tramuntana, opredijelilo za “omogućavanje

revitalizacije Tramuntane, uz zadržavanje

stanovništva i povećanje kvalitete života”,

posjetitelja koji traži baš to nešto posebno

putokazi će iz grada Cresa usmjeriti prema

Belom, gotovo jedinoj destinaciji u koju ga

na sjeveroistok otoka pozivaju turističke

mape i vodiči.

Začuđen odlagalištem otpada koje je kraj

glavnog otočkog čvorišta prometnica što

vode prema trajektnim lukama u Poro-

zini i Mergu (za dobrodošlicu?) izloženo

pogledima turista, naš će putnik na usku as-

faltnu cestu prema Belom skrenuti zapravo

potpuno nespreman na skori susret. Susret

s Tramuntanom: jedinstvenim jadranskim

prirodnim i povijesnim fenomenom – mit-

skom prašumom u kojoj se na 5500 hektara

steru izvorne šume bjelograba, kestena,

cera i neprocjenljivih hrastova medunaca,

starina od po 300, čak i 400 ljeta. Susret

s legendama o Macmalićima, šumskim

TEKST I FOTOGRAFIJE Daja Globan Kovačević[email protected]

Caput insulae, Glava otoka - drevni gradić Beli...

... podignut na litici 130 metara iznad mora – središte je Tramuntane, područja

koje krije još mnoge tajne o svojoj prošlosti, od tragova naselja iz pretpovijesnog

doba do raritetnih biljnih i životinjskih vrsta, poput bjeloglavih supova, surog orla,

sivog sokola i drugih rijetkih ptica koje tu svijaju gnijezda

Na kapelici u Frantinu...

... samo se vrata ne raspadaju.

Iako u selu odavno nitko ne živi,

potomci Tramuntaneza navraćaju

kad god mogu, poprave štogod oko

starih kuća, ali uvjeta za povratak i

život u tom, kao i u ostalih desetak

zaselaka u bejskoj okolici – nema. U

Frantinu je pak većina kuća - ujedno

vrijedni primjeri tradicijske ruralne

arhitekture toga kraja - još uvijek u

obnovljivu stanju

Naiđete li na Tramuntani na zatoku...

... kroz ta tradicijska vratašca od pruća, kako ih nazivaju

Tramuntanezi, prođite slobodno. No zatvorena za sobom

opet zatvorite, otvorena ostavite otvorenima...

Caput insulae, Glava otoka - drevni gradić Beli...

... podignut na litici 130 metara iznad mora – središte je Tramuntane, područja

koje krije još mnoge tajne o svojoj prošlosti, od tragova naselja iz pretpovijesnog

doba do raritetnih biljnih i životinjskih vrsta, poput bjeloglavih supova, surog orla,

sivog sokola i drugih rijetkih ptica koje tu svijaju gnijezda

Na kapelici u Frantinu...

... samo se vrata ne raspadaju.

Iako u selu odavno nitko ne živi,

potomci Tramuntaneza navraćaju

kad god mogu, poprave štogod oko

starih kuća, ali uvjeta za povratak i

život u tom, kao i u ostalih desetak

zaselaka u bejskoj okolici – nema. U

Frantinu je pak većina kuća - ujedno

vrijedni primjeri tradicijske ruralne

arhitekture toga kraja - još uvijek u

Naiđete li na Tramuntani na zatoku...

... kroz ta tradicijska vratašca od pruća, kako ih nazivaju

Tramuntanezi, prođite slobodno. No zatvorena za sobom


PUTOKAZI

dusima koji nepodopštinama ljudima mrse

poslove i pute, a nadasve sa začudnom

bioraznolikošću, koja na tom pretežno va-

pnenačkom stjenovitom području, za koje

se pretpostavlja da je završni, južni ogranak

Učke, čuva i desetke primjeraka s crvenih

lista najugroženijega biljnoga i životinjsko-

ga svijeta.

Dočekat će ga tu i najviše točke na otoku,

vrhovi Sis (639 m) i Gorice (648 m), koje

Cres čine drugim po visini jadranskim oto-

kom (viši je samo Brač s Vidovom gorom

od 778 m), ali i otokom na čijem sjeveru

zimi snježni pokrivač nije rijetkost. Zbog

klime koja je tu ljeti svježija, a zimi oštrija

od očekivane za to podneblje.

Cres je, naime, otok s dvije klime - eume-

diteranskom i submediteranskom - i gotovo

opipljivom klimatskom granicom točno

na mjestu gdje ga 45. paralela (kod mjesta

Vodica, gdje joj je podignut i spomenik!)

presijeca na dva, reljefno i klimatološki

potpuno različita dijela.

Tramuntanu i njezine tajnovite šume

dopala je ta oštrija, često i surova klima, i

učinila je jedinstvenim jadranskim ekosu-

stavom, čiju posebnost ljudi prepoznaju još

od pretpovijesnog doba, o čemu svjedoče

otkriveni, ali i mnogi još neistraženi arheo-

loški ostaci.

Mnogo je artefakata, poput sedam

epigrafskih spomenika ili kamene agore,

koji potvrđuju da je Beli, kao naselje pod

imenom Caput insulae (Glava otoka), po-

stao još prije 2000 godina, u doba rimskih

careva Augusta i Tiberija, bio administra-

tivno središte Tramuntane. Smješten na 130

metara visokoj litici iznad mora, ponosni

je Beli danas dom jedva tridesetak stalnih

stanovnika; prije šezdesetak godina tu ih je

živjelo tisuću, prije toga i više. Raselili su se

Bejani po cijelom svijetu, ovon-onon

Na stjenovitom tlu Tramuntane živi 57 vrsta drveća...

... a to je tek djelić ovdašnjih prirodnih posebnosti. U mnoštvu rariteta ističu

se endemska zidna gušterica, rijetke ptičje vrste, brojnost leptira, na Jadranu

jedinstvena prisutnost krtice ili pak žabe rumenke koja obitava u ovdašnjim

slatkovodnim lokvama, od kojih su Kosmačev i jama Čampari iznimne vrijednosti.

U biljnom bogatstvu ističu se i rijetke orhideje, što Tramuntanu čini i mogućim

botaničkim rezervatom

Hrastovi tu dožive i više od 400 godina jer...

... jer ih je u prošlosti sačuvala – sječa! Tramuntanezi drvo nikad

nisu sjekli na cok (na panj). Mladom bi hrastu odsijecali vrh, a svakih

10-12 godina rezali najdeblje i ostavljali najmlađe grane. U selu Sv.

Petru raste medunac koji je kao najstariji hrast u Europi proglašen

spomenikom prirode. Mnogi takvi starine nose imena po ljudima.

Nejdebljem je npr. ime Parol i čuva uspomenu na čovjeka Parola koji

je njegove grane sjekao i po tjedan dana...

Hrastovi tu dožive i više od 400 godina jer...

... jer ih je u prošlosti sačuvala – sječa! Tramuntanezi drvo nikad

nisu sjekli na cok (na panj). Mladom bi hrastu odsijecali vrh, a svakih

10-12 godina rezali najdeblje i ostavljali najmlađe grane. U selu Sv.

Petru raste medunac koji je kao najstariji hrast u Europi proglašen

spomenikom prirode. Mnogi takvi starine nose imena po ljudima.

Nejdebljem je npr. ime Parol i čuva uspomenu na čovjeka Parola koji


TRAMUNTANA info

kako simbolično kaže naziv jedne bejske

uličice. Baš kao što su svoja ognjišta nakon

Drugoga svjetskog rata napuštali i ljudi iz

vanjščine, kako su Bejani zvali stanovnike

tramuntaneških sela u svojoj okolici, koja je

nekada vrila od života: izvalačila se tu bok-

sitna rudača, pripremalo za izvoz ogrjevno

drvo, tovarilo u lučici u Pod Belom, bavilo

se ovčarstvom...

Danas su Niska, Frantin, Stepići, Pojana,

Petrićevi, Žanjevići, Važminec..., baš kao i

pastirski stanovi Konac, Rosuja, Trebjanšći-

ca, Podupčić, Jedro, Vela i Mala Čarnika...

na zemljovidima izbrisana imena, a u

živim dubinama Tramuntane pak relativno

očuvani, ali avetinjski prazni, iako s aspekta

kulturno-povijesnog naslijeđa vrijedni svje-

doci tradicijske ruralne arhitekture. Bijela

cesta koja je prije koju godinu neka od tih

sela povezala s Belim, zakasnila je nekoliko

desetljeća.

Sa 0,8 stanovnika po četvornom kilome-

tru, Tramuntana je danas najrjeđe naseljeno

područje u Europi.

Planovi koji govore o “revitalizaciji uz

odgovarajuću namjenu i konzervatorsku

praksu” već su godinama mrtvo slovo na

papiru.

Za razliku od Tramuntaneza, Belome se, i

čudesnim tramuntaneškim klifovima izme-

đu Krune i Merga, posljednjih godina ipak

vraćaju orli, kako ovdje zovu bjeloglavoga

supa, veličanstvenu pticu gotovo trometar-

skog raspona krila, koja se samo na Cresu

gnijezdi na liticama desetak metara iznad

mora. Premda je i dalje ugrožena, kolonija

se creskih supova posljednjih godina opo-

ravlja. U Belome djeluje Ornitološka posta-

ja Zavoda za ornitologiju HAZU, volonteri

iz cijelog svijeta pak preko ekoudruge Ca-

put insulae Beli djeluju na zaštiti te uređuju

i poučne ekostaze, no sve je to premalo.

Ne zaštiti li se i ne obnovi i tradicijsko

ovčarstvo, koje je ovdje posljednjih godina

gotovo uništeno zbog problema s alohto-

nom divljači, ponajprije divljim svinjama,

teško je, govore Tramuntanezi, očekivati

da će biti i supova koji će se vraćati otoku

svojih predaka.

A ako se ne stvore uvjeti za prihvatljiv

razvoj ekološkog i prirodi prijateljskog turiz-

ma, teško je očekivati da će se Tramuntani

vratiti i potomci njezinih Tramuntaneza.

Turističke mogućnosti...

... nisu ni izbliza iskorištene, iako se

posjetitelji mogu zaputiti u obilazak

ekostaza koje na dijelu Tramuntane

radom volontera uređuje ekoudruga

Caput insulae Beli

Od ovčarstva se na

Tramuntani...

... nekad živjelo, danas i najuporniji

odustaju. Zbog problema s divljim

svinjama i drugom alohtonom divljači,

koja je sedamdesetih dovedena na

otok kako bi se Tramuntana pretvorila u

atraktivno loviše. Lovački je eksperiment

propao, a s njim gotovo uništeno i

ovčarstvo

Turističke mogućn

... nisu ni izbliza iskorištene

posjetitelji mogu zaputiti u

ekostaza koje na dijelu Tram

radom volontera uređuje e

Caput insulae Beli

Od ovčarstva se na

Tramuntani...

... nekad živjelo, danas i na

odustaju. Zbog problema s

svinjama i drugom alohton

koja je sedamdesetih dove

otok kako bi se Tramuntana

atraktivno loviše. Lovački je

propao, a s njim gotovo un

ovčarstvo


PUTOKAZI

NAJSTARIJI HRAST

medunac u Sv. Petru, prsni promjer debla 5,65 m, starost između 400 i 500 godina

NAJVIŠI VRH

Gorice 648 metara nadmorske visine

ORNITOLOŠKI REZERVAT KRUNA

litice nad morem od Belog do Merga - stanište bjeloglavih supova, surih orlova, sivih sokolova, vjetruša, zmijara i brojnih drugih ptica

NAJVEĆE POLJE

Stepići

NAJVEĆA JAMA

Čampari

NAJVEĆA LOKVA

Kosmačev

NASELJENOST

0,8 stanovnika po km2 (najrjeđa u Europi)

NAPUŠTENOST SELA

napušteno 12 od 17 sela

NAJVEĆE SELO

Ivanje, 3 stanovnika (prema popisu iz 2001.)

NAJVIŠE SELO

Niska (na 300 metara nadmorske visine)

BROJ KAPELICA

više od 40

SREDIŠNJE NASELJE

Beli, 130 metara nadmorske visine, 30 stanovnika

BLIZINA TRGOVINE, ŠKOLE, AMBULANTE...25 kilometara

NAJMLAĐI TRAMUNTANEZ

Erik Malatestinić (15. 11. 2006.)

NAJSTARIJI TRAMUNTANEZ

župnik Josip Bandera (8. 07. 1914.)

Nacionalna konferencija o DOP-uU zagrebačkom

hotelu Th e Regent

Esplanade 6. lipnja

održava se 2. nacio-

nalna konferencija

o društveno odgo-

voronom poslo-

vanju. Konferencija je rezultat zajedničke

inicijative suradničke mreže organizacija

za razvoj DOP-a. Organizacije koje čine

Nacionalnu mrežu za DOP iz različitih su

sektora, a zajedno rade na primjeni DOP-a

u hrvatskom gospodarstvu. Konferencija je

ujedno dio projekta koji fi nancira EU, a u

kojem sudjeluju Hrvatski poslovni savjet za

održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gos-

podarska komora (HGK), Hrvatska udruga

poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga

banaka (HUB), Hrvatska udruga sindikata

(HUS), Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu (EFZG), UNDP/Global Compact

Hrvatska, a podupiratelji su Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva (MIN-

GORP), Zelena akcija i Odraz.

Na Konferenciji će govoriti predstavnici

Europske komisije te europskih organizacija

koje promiču društveno odgovorno poslo-

vanje i odgovorno ulaganje. Bit će predstav-

ljeni rezultati aktivnosti u Hrvatskoj, kao

što su projekt Indeks DOP-a, Nacionalna

mreža za DOP, portal www.dop.hr i dr.

Javna rasprava u Solinu i KašteluStudija o utjecaju na okoliš za prihvat,

privremeno skladištenje i loženje drvnog

otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo

tvrtke CEMEX nalazi se na javnoj raspravi

do 26. svibnja. Uvid u Studiju i Sažetke Stu-

dije u prostorijama grada Solina i Kaštela,

svakog radnog dana od 8 do 13 sati. Mini-

starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja

i graditeljstva ovim putem poziva javnost

da se uključi u javnu raspravu, mišljenja se

mogu upisati u knjigu primjedbi, izjaviti

u zapisnik ili u pisanom obliku dostaviti

na adresu Splitsko-dalmatinske županije,

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne

poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša.

Ronioci, požurite!Ministarstvo

kulture objavilo

je Natječaj za

izdavanje dopu-

štenja za ronjenje

na zaštićenim

područjima prema Programu podvodnih

aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i

teritorijalnom moru Hrvatske od 2009. do

2013. godine. Program je objavljen na web

adresi www.min-kulture.hr, a može se dobi-

ti kod Konzervatorskog odjela Ministarstva

kulture. Ponude za natječaj zaprimaju se

najkasnije do 10. svibnja.

Potpore mladim

znanstvenicamaNa internetskim stranicama Ministarstva

kulture objavljen je natječaj za UNESCO-

LORÉAL stipen-

dije za mlade žene

znanstvenice za

2012. g. Riječ je o

15 stipendija koje

dodjeljuje UNESCO

u suradnji s LORÉAL-om i namijenjene

su znanstvenicama koje su već uključene u

istraživački rad na doktorskom stupnju iz

područja biologije, biokemije, biotehnolo-

gije, poljoprivrede, medicine, farmacije i

fi ziologije. Projekti koji uključuju pokuse

na životinjama neće se uzeti u obzir. Sti-

pendija za 12 mjeseci iznosi 20.000 ame-

ričkih dolara, no može se produljiti na još

12 mjeseci uz dodatnu stipendiju od 20.000

dolara. Rok za prijavu je 27. svibnja.

ZELENI NATJEČAJI

GreenovationGodišnje nagrade učinkovitom i održivom poslovanju

Od 22. veljače do 15. studenog 2011. godine

otvoren je prvi nacionalni natječaj za

dodjelu godišnje nagrade “Greenovation”

koji, pod pokroviteljstvom Banco Popolare

Croatia, zajednički organiziraju Savez za

energetiku, obnovljive izvore energije, poti-

canje energetske efi kasnosti i zaštitu okoliša

Zagreba te Hrvatska gospodarska komora -

Europska poduzetnička mreža Hrvatske.

Riječ je o programu kojim se želi sustavno

poticati poslovna zajednica na razvoj šted-

nog, zelenog i konkurentnog gospodarstva.

PRIJAVE U DESET KATEGORIJANagrada Grenovation dodjeljuje se u deset

kategorija. U domeni hrvatskoga zelenog gos-

podarstva biraju se: najbolji ukupni program,

najbolji start-up, najbolja usluga, najbolji

proizvodi, najbolja tehnologija, najbolja mar-

ketinška kampanja, najbolji web program,

najbolji menadžer, najbolji novinar i najbolji

tim hrvatskog zelenog gospodarstva.

Dodjela nagrada: 5. prosinca 2011. godine.

Informacije i natječajnu dokumentaciju

možete dobiti na www.croenergo.eu ili

slanjem upita na

[email protected]

Dječje pero protiv zatopljenja

Festival Perforacije u suradnji

s udrugom Kapibara raspi-

sao je natječaj pod nazivom

Klimatske bajke koje trebaju

biti čarobno prerađene poznate

dječje bajke, priče ili pjesme, u

kojima se možda zekin potočić

i nije smrznuo zbog globalnog

zatopljenja, a princeza nije

pronašla princa jer su žabe

nestale iz obližnje močvare...

Zainteresirani svoje pri-

če mogu poslati najkasnije do

20. svibnja na e-mail

[email protected] ili

poštom na adresu: Perforacije

Festival Domino, Kranjčeviće-

va 11, Zagreb.

NAJAVLJUJEMO


VODIČ

Dražen Šimleša,

autor nekoliko

knjiga o održivom

razvoju i utjecajima

globalizacije i tehnološkog

razvitka na kvalitetu života, u svojoj

najnovijoj knjizi traga za odgovorima

na pitanje kako je moguće da se u

trenutku globalne sveprisutnosti održivog

razvoja u medijima, znanosti, politici,

poslovnom sektoru i civilnom društvu,

stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj

biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi

kontinuirano pogoršava.

Sve veća potrošnja

energije kako u Europi

tako i u ostalim

razvijenim zemljama,

uz stalni rast cijena

nafte koja je trenutačno

viša od 100 američkih dolara po

barelu, naprosto prisiljava svijet na

pronalazak novih izvora energije

koji će stabilizirati postojeće stanje

a u budućnosti imati manju emisiju

stakleničkih plinova.

RAIFFEISENBANK AUSTRIA (RBA)

Raiff eisenbank Austria (RBA u travnju je

proširila postojeću ponudu novim Flexi

Green stambenim kreditom za stanov-

ništvo. RBA Flexi Green stambeni krediti

namijenjeni su kupnji i izgradnju energet-

ski učinkovitih nekretnina, kao i povećanju

energetske učinkovitosti postojećih.

Kamatne stope kreću se od 5,75 do 6,75 po-

sto, ovisno o tomu jesu li primanja klijenta

usmjerena u RBA ili ne.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Erste&Steiermärkische Banka u svojoj

ponudi za građane ima nekoliko modela

Eko kredita.

To su potrošački Eko krediti za kup-

nju energetski učinkovitijih kućanskih

uređaja (energetska klasa A i A+). Zatim,

kredite za uštedu energije i poticanje

upotrebe obnovljivih izvora energije te

stambeni Eko kredit za kupnju kuće ili

stana energetskog razreda A+, A i B ili

izgradnju kuće s visokom energetskom

učinkovitošću.

Kamatne stope na te kredite kreću se

između 5,9 i 9,2 posto. Rokovi otplate ovise

o modelu, kao i najviša dopuštena visina

kredita.

Osim Eko kredita iz ponude građanima, Er-

ste banka u poslovanju s pravnim osobama

prati investicijske projekte iz područja ob-

novljivih izvora energije i reciklaže otpada.

ZAGREBAČKA BANKAGrupa Zagrebačke banke je još lani u trav-

nju predstavila komercijalne Zelene kredite.

Kamatna stopa na te kredite iznosi 4,5

posto te je fi ksna tijekom prvih dviju godina

otplate. Najveći je iznos Zelenoga kredita

250.000 eura, a rok otplate 360 mjeseci.

Osim za kupnju stanova ili kuća viših

energetskih razreda A+, A ili B, odnosno

za izgradnju niskoenergetskih kuća, Zeleni

krediti mogu biti namijenjeni fi nanciranju

troškova izrade projekta, kupnje i ugradnje

solarnih kolektora ili drugih sustava iz

obnovljivih izvora energije, postavljanja

termo-fasada, zamjene krovišta i sličnih za-

hvata kojima nekretnina postaje energetski

učinkovitija.

Dugoročno, ovakvo ulaganje donosi uku-

pne fi nancijske uštede u korištenju energije

te ekološki način života prema standardi-

ma Europske unije. Hrvatski su građani

to prepoznali i dosad je odobreno gotovo

50 milijuna kuna Zelenih kredita, ističu u

Zagrebačkoj banci.

Ta je banka početkom travnja u svoju po-

nudu uvrstila i Zelene kredite za fi nanci-

ranje kupnje novih automobila, motocika-

la, četverokotača i skutera. Modeli vozila

koji se fi nanciraju Zelenim autokreditima

moraju zadovoljiti EURO V normu te

im emisija ispuštenog ugljičnog dioksi-

da ne smije prelaziti određenu ekološku

prihvatljivu vrijednost.

PREPORUČUJEMO ZELENE FINANCIJE

Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost Dražen Šimleša TIM press – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Čitatelji će u ovoj knjizi

pronaći odgovore

na brojna pitanja

normativnog,

strategijskog i operativnog

kontrolinga: u čemu je razlika između

društveno odgovornog poslovanja i

održivog razvoja, kako izgleda model

kontrolinga koji uvažava zahtjeve održivog

razvoja, kakav je odnos između strateškog

planiranja i kontrolinga u teoriji i u praksi

poduzeća u Hrvatskoj...

Kontroling između profi ta i održivog razvoja Nidžara Osmanagić

Bedenik i suradniciM.E.P.

Obnovljivi izvori energijedr. sc. Ljubomir MajdandžićIzdavač: Graphis

Banke ekološki sve osvještenijeGrađanima se nude krediti za kupnju stana, kuće ili uređaja viših energetskih razreda

U vlak koji grabi u smjeru energetske učinkovitosti, zaštite okoliša te razvijanja ekološke

svijesti građana uskočile su i fi nancijske institucije u nas jer u ovoj i idućim godinama ban-

kari očekuju veće stope rasta zelenih nego ostalih kredita. Evo pregleda aktualne ponude:


VODIČ

SEKTOR ZBRINJAVANJA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA

C.I.A.K. d.o.o.Zagreb, Josipa Lon ara 3/1tel. 01/3475-612; 37 94 451; fax. 01/3794 219; [email protected]; www.ciak.hr

Documents

Zin - zeleni magazin 001