23
Carl Gustav Jung, kolektivno nesvjesno Prvi problem pri preciziranju teme sadrži se u nemogućnosti sabiranja pojma kolektivno nesvjesnog i Jastva, oni u sebi sadrže beskonačnost, a beskonačnost ima sklonost izbjegavati definiranje. Ironično, kolektivno nesvjesno sadrži svaka individua koja promatra ova slova, čak štoviše, izvjesna količina nesvjesnog je u interakciji sa slovima koje oči sa zakašnjenjem «vide». Navedena nepreciznost i zanimljivost uloge nesvjesnog u osobnom životu kao pojedinca (i kolektiva) je razlog zanimanja za temu. Carl Gustav Jung je kvalitetan navigator kroz otkrivanje slojeva nesvjesnog. On je navigiranju kroz njih posvetio svoj život. Naravno, navigacija se od njegovih zapisa proširila i na druge mogućnosti istraživanja pojma kolektivno nesvjesnog i Jastva . Integralniji pristup temi ima sposobnost otkrivanja nevjerojatnih dimenzija prirode unutar sveukupnosti čovjekova psihičkog života. Metodologija kojom ću se stoga koristiti nadilazi granice konvencionalne psihologije jer je evidentno da psiha nije samo psiha već je psiha neodvojiva činjenica sveukupnog čovjekovog postojanja, koja nema granica ukoliko ih sami ne postavimo ispred nepoznatog. Stoga sama psiha nadilazi psihologiju te je za opisivanje njezine djelatnosti potrebno istraživati i druge znanosti koje se bave psihologijom kao nusproduktom istraživanja. Nadalje, Carl Gustav Jung može poslužiti kao odličan temelj za istraživanje psihe te njezinog kolektivno nesvjesnog i Jastva, no temelj služi za nastavak gradnje. Dakle, cilj mojeg rada je nastaviti gradnju pojma

Carl Gustav Jung, kolektivno nesvjesno.docx

  • View
    294

  • Download
    13

Embed Size (px)

Citation preview

Carl Gustav Jung, kolektivno nesvjesno Prvi problem pri preciziranju teme sadri se u nemogunosti sabiranja pojma kolektivno nesvjesnog i Jastva, oni u sebi sadre beskonanost, a beskonanost ima sklonost izbjegavati definiranje. Ironino, kolektivno nesvjesno sadri svaka individua koja promatra ova slova, ak tovie, izvjesna koliina nesvjesnog je u interakciji sa slovima koje oi sa zakanjenjem vide. Navedena nepreciznost i zanimljivost uloge nesvjesnog u osobnom ivotu kao pojedinca (i kolektiva) je razlog zanimanja za temu. Carl Gustav Jung je kvalitetan navigator kroz otkrivanje slojeva nesvjesnog. On je navigiranju kroz njih posvetio svoj ivot. Naravno, navigacija se od njegovih zapisa proirila i na druge mogunosti istraivanja pojma kolektivno nesvjesnog i Jastva. Integralniji pristup temi ima sposobnost otkrivanja nevjerojatnih dimenzija prirode unutar sveukupnosti ovjekova psihikog ivota. Metodologija kojom u se stoga koristiti nadilazi granice konvencionalne psihologije jer je evidentno da psiha nije samo psiha ve je psiha neodvojiva injenica sveukupnog ovjekovog postojanja, koja nema granica ukoliko ih sami ne postavimo ispred nepoznatog. Stoga sama psiha nadilazi psihologiju te je za opisivanje njezine djelatnosti potrebno istraivati i druge znanosti koje se bave psihologijom kao nusproduktom istraivanja. Nadalje, Carl Gustav Jung moe posluiti kao odlian temelj za istraivanje psihe te njezinog kolektivno nesvjesnog i Jastva, no temelj slui za nastavak gradnje. Dakle, cilj mojeg rada je nastaviti gradnju pojma kolektivno nesvjesnog i Jastva, Tko god trai vjeni ivot mora tragati za mjestom odakle su ljudska priroda i ivot prvobitno potekli2. Carl Gustav Jung i kolektivno nesvjesno2.1. Carl Gustav Jung

Jungova autobiografija otkriva zanimljivost njegova djela. Roen je 26. srpnja 1875. godine u vicarskom selu Keswill, ali od etvrte godine ivi s roditeljima u Baselu. Djetinjstvo obiljeava egzistencijalnim pitanjima koji se oituju u zanimljivim unutarnjim doivljajima npr., dok je sjedio na kamenu ukopanom na jednoj kosini, zapoeo je izmiljenu igru. Ja sjedim na ovom kamenu i on se nalazi ispod mene , zatim bi kamen preuzeo Ja, Ja leim ovdje na ovoj kosini, a on sjedi na meni . Niknulo je pitanje, Jesam li ja onaj koji sjedi na kamenu, ili sam ja kamen na kojem sjedi on. Drugi primjer je izrada malenog ovjeuljka, obojenog u crno, obuen vunenim kaputom, koji je boravio na zabranjenom tavanu u krevetu napravljenom u kolskoj pernici. ovjeuljak je leao pored njegovog duguljastog kamena kojeg je Jung izvadio iz Rajne te vodenim bojicama podijelio na gornju i donju polovicu. Figurica je prvo nastojanje za izraavanjem tajne. Tajna je bila klju njegova djetinjstva te je on neprestano bio u potrazi za njom. Dodue, tajna se nije mogla izraziti, ali on je jasno osjeao da postoji neto veoma tajanstveno o emu ljudi ne znaju . Beskonanu potencijalu tajne, Jung je otkrivao tokom ivota. Godine unutar njegove psihijatrijske djelatnosti su prolazile nasluivajui smisao shizofrenije. Osjeao je dubinu simptoma shizofrenije usprkos tadanjoj (a i dananjoj) psihijatrijskoj ignoranciji.Famozan i legendaran odnos sa Freudom prekinut je tajnom. Freuda je vie od istine zanimalo vodstvo kao autoriteta nad psihoanalitikom seksualnom dogmom te nije bio u stanju pratiti Jungove ideje koje su izlazile iz djeake tajne nadilazei psihoanalizu. Njegove su ideje poprimale mistian, okultan karakter. Godine 1913. Jung i Freud prekinuli su svaki kontakt. Junga su kolege odredom naputali, njegova knjiga je proglaena bezvrijednom, a on mistikom. Jung je znao da e ga tajna uvijek nositi u usamljena podruja gdje ga drugi nee htjeti i moi pratiti. Ovaj raskid je rezultirao kaotinim stanjem od kojeg se konano i oporavio. Misterija je dosegla vrhunac 1916.g. kada je tajna imala potrebu da izae na vidjelo. Jungova obitelj i posluga su bili ushieni onime to se poelo dogaati na njihovom imanju. Jung je osjeao nemir i zloslutno ozraje. Zvono je poelo mahnito zvoniti, napetost se mogla dotaknuti. Jung je rekao itava je kua bila puna kao da se u njoj nalazi gomila naguranih duhova . Jung se drhtei pitao to se dogaa, a rezultat pitanja je djelo Septem Sermones ad Mortuos . Djelo je napisao gnostiki pisac Bazilid (2. st.) kojeg je Jungovo nesvjesno reproduciralo. Septem sermones sadri nit kojom e Jung biti voen tokom ivota. Propovjedi sadre uenje o vjenom i beskonanom nitavilu i punoi - Pleromi, odnosu sa Creaturom, principima individuacije te avlu i bogu Abraxsasu. Vrijedno i zanimljivo djelo je njegova tajna koju je objavio nakon oklijevanja pod pseudonimom gnostika Bazilida iz Aleksandrije. Postmortalno je objavljeno da on stoji iza djela.Jung je tokom svoga ivota aktivno prouavao svoj bogati svijet te je meu svojim pacijentima primjeivao simbole, snove i iskustva koja su do najmanjeg detalja povezane sa principima koje je nalazio unutar sebe. Vremenom i aktivnim studiranjem mistike, alkemije, okultizma, religije, mitologije, filozofije itd. doao je do zakljuka da je psiha povezana sa izvorom koji je univerzalan za svakog pojedinca. Npr. kod fiziara Wolfganga Paulia koji je traio pomo od Junga te postao njegov kolega u istraivanju fizike i psihe, pojavila se slika u snovima, tzv. Svjetski sat. Jung je otkrio povezanost sa alkemijskim i kabalistikim sustavima. Zapanjujua podudaranja koje je Jung zamjeivao jo od rada se shizofrenim pacijentima, dovela su ga do teze o kolektivnom nesvjesnom. Kroz daljnja istraivanja i privatnu praksu je ustanovio i oblikovao analitiku psihologiju ujedinjujui teoriju i praksu.Carl Gustav Jung je ostavio iza sebe bogato nasljee autentinog znanja i istraivanja za kojeg u konvencionalnoj psihologiji i psihijatriji nema istinskog razumijevanja. Unato tome, on je jedan od najznaajnijih istraivaa psihe, preciznije reeno, tajne o ljudskoj psihi.2.2. Kolektivno nesvjesnoIspod sloja individualno nesvjesnog nalazi se gotovo beskonano polje kolektivne psihe. Kolektiv sadri povijest (i budunost) psihikog sadraja na razinama individue, obitelj, plemena, nacije, etnie skupine, ljudskih te ivotinjskih prapredaka. Isto kako tijelo ima svoju povijest razvijanja, tako i sveukupni psihiki sadraj zapisan u polje kolektivnog nesvjesnog, jednako kako je kolektivno nesvjesno utisnuto u polje kao centralna sila.Svijest ima mogunost ignoriranja ili asimiliranja sadraja nesvjesnog. Svaki pojedinac je uronjen u polje kolektivnog to sa sobom donosi potencijal za asimilaciju sadraja. Ukoliko se nesvjesno ignorira ono ima mogunost u potpunosti dirigirati djelovanje ovjeka. Izuzmu li se sadraji steeni tokom ivota, svijest ima otvoren put za uranjanje u bogati sadraj psihikog nasljedstva. Kolektivno nesvjesno predstavlja objektivni sadraj psihikog ivota pojedinca. Unutar cjelokupne populacije ovjeanstva, nalaze se istovjetni motivi koji su u veoj ili manjoj mjeri obojeni subjektivnim sadrajem. Psiholoki gledano, kolektivno nesvjesno je injenica ovjekova psihikog ivota, te se pojam primjenjuje za psihiki sadraj pojedinca koji nije steen tokom ivota. Naravno, raznolike kulture su imale vlastite predodbe koje odgovaraju Jungovom konceptu, no sa znatnim razlikama. Najpoznatije analogije su Aristotelov eter (radijacija, isijavanje) te alkemijski (populariziran teozofijom) astral (lat. astrum -zvijezda). Generalno reeno, kolektivno nesvjesno je polje memorije utisnuto u beskonanu energiju etera odnosno akae, te je u konstantnoj interakciji sa ovjekovim cjelokupnim psihikim sadrajem. Vano je naglasiti da polje memorije na sadri samo prolost, ve i sadanjost i budunost. Osim bezbrojnih svjedoanstva i iskustva koji se pojavljuju univerzalno, interakciju su dokazali i istraivai Instituta za istraivanje anomalija sa Princeton sveuilita. U projektu nazvanom Projekt globalne svijesti, znanstvenici koriste generator sluajnog uma (random noise generator), koji u skladu sa kvantnom mehanikom proizvodi sluajan um prevodei ga zatim u binarni kod, 0 i 1. Dokazano je da pojedinac moe utjecati na generiranje koda11, tako da on odstupa od mogue sluajnosti. Sljedei korak je bio instaliranje RNG-a na sveuilita diljem svijeta koji su spojeni na glavno raunalo na Princeton-u. Rezultat je bio znaajno odstupanje sluaja u RNG-a prije dogaanja 11.rujna. Dakle, polje kolektivno nesvjesnog uronjenog u polje akae/ etera/ astrala je u konstantnoj interakciji sa ovjekom. 2.3. Struktura psihe i odnos sa kolektivno nesvjesnim Jung je tvrdio da je nemogue potpuno spoznati psihu. Jedan dio nje je uvijek nesvjestan. Preciznije reeno, jedan dio nje je uvijek uronjen u kolektivno nesvjesno koji poput potoka tee nakupljajui se na brani psiholoke strukture.Jungova teorija obuhvaa irok spektar psihe. On je prvi znanstveno zakoraio u trans-personalno. Prvi velikan koji se usudio okirati kolege odlaskom u duboke slojeve psihe gdje je lealo carstvo kolektivno nesvjesnoga. Pratei sebe i svoje pacijente razradio je strukturu psihe daleko proirujui dotadanje konvencionalne uvide. 2.3.1. PersonaIzvorno znaenje grke rijei persona znai maska. Ona je kompromis izmeu unutarnjeg i vanjskog svijeta. Priblino odgovara Freud-ovom egu. Temelj persone je ve sa 5-6 godina utvren. Uloga koju smo preuzeli od drutva zauzima bitno mjesto u personi. Dojam o sebi kojeg odravamo i elimo ostaviti u vanjskom svijetu je glavna funkcija persone.Ukoliko se Ja poistovjeti sa personom, to nije rijetkost, svijest ime uski izbor djelovanja. Njezina struktura nije fleksibilna te takva osoba provodi svoj ivot unutar svog ivotnog sadraja, svog scenarija koji osobu ini determiniranom. Drutvene uloge osobi predstavljaju jedinu mogunost djelovanja. Sutina osobe ivi u sjeni persone umjesto da persona ivi u sjeni sutine. Zdrava persona je fleksibilna i uspjeno uravnoteuje vanjske i unutranje potrebe. Ona ima svoje arhetipsko podrijetlo u formuliranju strukture psihe. 2.3.2. JaU sreditu svijesti nalazi se Ja . Ono to percipiramo, sadraj kojeg smo svjesni obrauje Ja. Dakle Ja se sastoji od svjesnih opaanja, misli, osjeaja, vizualiziranih slika, utiska itd. irenjem znanja odnosno svjesnosti, Ja stjee uvide omoguavajui joj iri izbor. Ja izabire ega e biti svjesna odnosno na to e koncentrirati svijest.2.3.3. SvijestSvijest odnosno svjesnost je glavni produkt Ja. Kada je svijest svjesna Ja, onda je Ja samosvjesno. Samosvjesnost, odnosno svijest o sebi, sprjeava disperziju svijesti i gubljenje u automatizmu misli, osjeaja, tjelesnih senzacija itd. Samosvjesnost sprjeava mehaninost ovjeka. Promatranjem npr. obinog bijelog zida sa svjesnou o sebi i bez svijesnosti o sebi, moemo stei dva razliita utiska. U prvom sluaju se jasno sjeamo sebe i bijelog zida te bez problema osjeamo iskustvo te lagano se moemo vratiti u njega, dok u drugom sluaju se sjeamo jedino bijelog zida koji e vremenom izbljediti u nevanim sjeanjima. Biti svjestan znai - biti svjestan sebe. Koherentnou izmeu misli i emocija, samosvjesnost ima najbolje predispozicije za ostvarenje. Nadalje, vano je napomenuti da su Jung i drugi potvrdili vlastitim iskustvom i istraivanjima da svijest postoji neovisno o tijelu.2.3.4. Individualno nesvjesnoFreudova psihoanaliza je zapoela sa prouavanjem individualno nesvjesnog. Ono granii sa Ja i personom. Ispunjena je sadrajem steenim tokom ivota koji je potisnut, zanemaren ili ignoriran. Ono je i sjedite Jungovih kompleksa koji se ponaaju poput zasebnih, autonomnih dijelova psihe. Organizirani skup misli, osjeaja, sjeanja, ideja itd. privuen magnetski centrom stvara kompleks koji utjee na ivot pojedinca. Npr. kompleks majke sadri svaku ideju, misao, dojam, osjeaj itd. koji je povezan sa majkom ili likom majke. Psihiki ivot osobe je gotovo podreen ulozi majke i osobe na kojih je projiciran sadraj kompleksa majke. Traume ili konstantni negativni utjecaj stvaraju kompleks. Tokom ivota Ja je u konstantnoj, zavisnoj, dvosmjernoj vezi sa individualno nesvjesnim. Sadraj individualnog nerijetko oboji formu kolektivno nesvjesnog.2.3.5. Sadraj kolektivno nesvjesnog i arhetipoviGraa koju je Jung istraivao kroz introspekciju i analizu svojih pacijenata, sadravala je izrazite dominante sile prepoznatljive irom ovjeanstva kroz mitologiju, religiju, knjievnost itd. Povijest ovjekova iskustava koja se tokom vremena ponavljala, formirala je izvjesnu strukturnu komponentu. Arhetipovi su poprimili univerzalnu pojavnost slinu nagonima.Slika 5. prikazuje razvojni slijed arhetipa majke te e posluiti kao odlian primjer za prikazivanje razvoja i prirode arhetipa. M na slici oznaava stvarnu majku koja upravo daje svoj doprinos riznici arhetipa majke. L je majka majke, odnosno baka. K predstavlja prapredaka majke.J je ve ptica, maka, kobila, lisica itd., I sadrava biljke npr. rua, karanfil itd., H je kua, koara, itd., G sadri vjeticu, dobru vilu, boansku djevicu, princezu itd., F je simboliki zmija, pauk, zmaj itd., E sadri skrovite, dubinu, pilju, itd. D je uma, dolina, kanjon, itd., C predstavlja zemlju, planinu, itd., B oznaava more, vodu, itd., sve do A koje je no, prijemljivo, univerzalni enski princip najpoznatiji pod imenom kineski Yin. Kroz prolost se univerzalni enski princip manifestirao preko mraka, noi, mjeseca, itd. stvarajui enski arhetip koji se posredstvom ovjeka uobliio u majku. Valja naglasiti da je arhetip ponajprije forma koja obuhvati sadraj. Potencijal percipiranja majke kao zle vjetice ili dobre vile zavisi o ponaanju majke, iskustvu djeteta te o arhetipskom potencijalu kojeg dijete nosi. Moemo rei da je arhetip potencijalni kalup u kojeg e se uliti sadraj. Arhetip majke stoga interferira sa moguim kompleksom majke inei zajedno autonomnu cjelinu, neovisno od svijesti osobe. Navedena autonomija uvelike utjee na dotiu osobu aljui joj emocije, misli, ponaanje, itd. Ona se manifestira u vanjskom svijetu koristei osobu. Cjelina sainjena od unutranjeg i vanjskog ima tendenciju izjednaavnja. Psihopatologija nije tema, ali vrijedi naglasiti da nepoznavanje sadraja ovih cjelina vodi u psihopatologiju i neeljene oblike ponaanja.2.3.6. Anima i animusU mnotvu arhetipova posebnu pozornost zavrjeuju arhetipovi anima i animus, koji spadaju pod najutjecajnije arhetipe. Skup svih dojmova koje je arhetip ene sakupio tokom prolosti manifestira se u mukarcu kao konkretna slika unutarnje ene - Anima. Svaki mukarac sadri animu koja najee ostane nesvjesna te kao autonomni arhetip ima mogunost utjecati na odnos mukarca sa enama. Ukoliko mukarac ne omogui izraavanje energije anime, on e biti lien goleme koliine energije, te e se unutarnje neprihvaanje anime manifestirati kao projekcija u vanjskom svijetu. ena prolazi isti proces sa animusom kojeg voli projicirati meu heroje, intelektualce, sportae i sl. dok anima vodi mukaraca u tamno, umjetniko, dvosmisleno i sl. Valja primjetiti da anima i animus vode osobu preko mosta u nesvjesno. Oni provode dijalog izmeu individualne i kolektivne svijesti. Arhetipovi anima i animus, Majka i Otac, Eros i Logos, itd, imaju mnotvo korelata u religiji, mitologiji, umjetnosti, svakodnevnom ivotu itd.2.3.7. SjenaSjena je upotpunjujui dio strukture Jastva. Ona se sastoji od ivotinjskih instinkta i nagona te svih elja, tendencija, karakternih crta itd. koje su neuskladive sa svijeu osobe. Persona je zamaskira te stoga ona sjena nije vidljiva u vanjskom svijetu, ali ukoliko ostane potisnuta, direktno ili indirektno sjena suoava svijest osobe da je prizna. Projektirana, ona postaje avo, sotona ili mrski neprijatelj. Ona je istovremeno i zlata vrijedan dio strukture jer predstavlja put do cjelovitosti. Osvjetavajui nju, upoznajemo taman dio psihe, to rezultira irenjem odnosno utvrivanjem Jastva.2.3.8. JastvoCentralna arhetipna struktura, totalitet psihe naziva se Jastvo. Cjelovitost, jedinstvo i ravnotea su epiteti koje se pridodaju moda i najvanijoj injenici ovjekova psihikog ivota. Jastvo je centar, sredite i cjelokupni okvir kojitranscendira i svjesno i nesvjesno, inei sredite i rub jedinstvenim entitetom. Samorazvojem i upoznavanjem vanjskog i unutranjeg, svjesnog i nesvjesnog, persone i sjene, Jastvo postaje transcendirajua sila iz kojeg sredita izvire cjelokupni psihiki ivot, iz malene toke koja ujedinjuje cijelu psihu u krug. Cilj ovjekova psihikog razvoja je integracija Jastva. Vjena je dubina kruga, jer Jastvo dodiruje ono boansko i beskrajno u nama. Unutranja vatra koja izvire iz njega nadilazi svaku individualnu elju, misao ili osjeaj, te se spaja sa boanskim izvorom. Jastvo je numinosum rekao bi Jung. Iskustvo ravnotee izmeu dobra i zla, radosti i tuge, svjetlost i tame ima presudan utjecaj na osobu. Ona je postigla integritet dualne prirode u jedinstvo Jastva.Simbol Jastva je mandala: forma koja ima sposobnost stabiliziranja i centriranja Jastva. Tokom perioda suoavanja svjesnog i nesvjesnog, mandala se pojavljuje kao kompenzatorski simbol uspostave jedinstva i ravnotee Jastva.Jastvo je izraeno kao krug, cvijet, kvadrat, itd. sa jasnom tendencijom ka etvorki kao strukturi.Osnovne karakteristike su simetrinost i fraktalinost, odnosno samo-referentnost, to za posljedicu ima aktiviranje i poticanje samo-svjesnosti. U budizmu i drugim istonjakim disciplinama , mandala slui kao sveti simbol za kontemplaciju kojeg lama predaje ueniku.Sri Yantra (vidi sl.6) je jedan takav primjer mandale, on je instrument za uvoenje poredaka u postojanje. Mandala se pojavljuje irom svijeta tokom cjelokupne povijesti ovjeanstva, jasno je da su ih i Jungovi pacijenti redovito producirali. Jung je poeo spontano crtati mandale poslije pisanja Septem Sermonesa . Mandale su mu indicirale njegovo unutranje stanje, te djelovale stabilizirajue. On ih je nazvao prozorima u vjenosti to one, zbog svoje fraktalne samoreferntnosti i jesu. Centar Jastva (prikazan u sreditu mandale) je izvor psihikog ivota.2.4. Epilog Kompleksnost i jednostavnost ljudske prirode izraena je u saetom prikazivanju Jungova ivotnog djela. Unutranji svijet je istovjetan vanjskom, iako se manifestacija unutranjeg svijeta ponekad naziva - sudbina. Zbog ogranienosti prostora, mnoga zanimljiva podruja i zakljuci do kojih je doao, ovdje nisu izlagana. Za potvrdu psihikih injenica koje je Jung obraivao, potrebno je istraiti i duga podruja znanosti. Pristup Jungovim idejama i iz drugih kutova, otkriva nevjerojatnu prirodu psihe, koja uistinu nadilazi granice psihologije.3. Fizika kolektivno nesvjesnog3.1. Slijepa ulica kvantne fizikeZa razumijevanje polja u koje se uranja kolektivno nesvjesno, potrebno je dokazati postojanje polja preko kojeg se vri interakcija kolektivne svijesti i RNG ureaja.Od Aristotelova vremena pa sve do kraja 19. st., vjerovalo se u postojanje etera kao medija za vibriranje elektromagnetskih valova. Pretpostavljalo se da je eter odvojen od materije te da je zemlja uronjena u statino polje etera. Pretpostavka je odbaena nakon eksperimenta kojeg su izveli Albert Michelson i Edward Morley. Eksperiment je mjerio brzinu svjetlosti koja je prolazila kroz eter. Pretpostavljali su da ako postoji eter, brzina svjetlosti e se mijenjati zavisno o smjeru zrake te rotaciji Zemlje. Pokazalo se da je brzina konstanta iz ega se zakljuilo da eter ne postoji jer svjetlosti nita ne prua otpor . Dodue, oni nisu uzeli u obzir da eter oko zemlje nije statino polje ve da ima drugaiju, vrtlono-dinaminu strukturu. U to vrijeme, adekvatno rjeenje za pitanje medija kojim putuju elektromagnetski valovi nije naeno. Unato tome, eter je izbaen iz fizike 20.st. Razvitak kvantne fizike uvidio je dualnu (estica-val) prirodu subatomskih estica. Daljnjim istraivanjima otkriven je sijaset raznolikih estica , koje se pojavljuju niotkuda. Teorija struna, superstruna, M-teorija, Klausa-Klein teorija i dr. teoretiziraju kvantni svijet. Sve teorije ukljuuju druge dimenzije, od etiri nadalje. Svaka teorija pokuava sastaviti tzv. Ujedinjenu teoriju svega, koja bi objedinila kvantnu fiziku i teoriju relativnosti, etiri glavne sile te dokazala smislenost pojavljivanja tako irokog spektara estica koji su graditelji materije. Usprkos takvoj predodbi o svijetu kvantne fizike, postoji i druga mogunost, ukoliko ukljuimo najzad postojanje etera. Fiziari poput Warnera Heisenberga, Erwina Schrodingera, Alberta Einsteina, Neils Bohra, Wolfgang Paulia i dr. smatrali su da nisu toliko bitne estice koliko Bog iza njih. Fiziar F. David Peat objanjava kako je tvorac kvantne teorije, Warner Heisenberg tvrdio da nije bitno koliko se novih estica otkriva jer je istinski temelj prirode, simetrija koja se nalazi iza estica. Ova simetrija je, nastavlja Heisenberg tvrditi, osnovna stvarnost u kojoj se oituje materijalni svijet, te se mogu smatrati nasljednicima Platonovih idealnih krutina , geometrijskim oblicima preko kojih, prema Platonu, eter postaje materija. F. David Peat govori za simetriju koju nalazimo u prirodi sljedee, To je zaista osnovni oblik simetrije koji omoguuje uravnoteenje mase i sila, te udvostruenje organa Usprkos razvoju kvantne fizike i silnih teorija oko kojih ne postoji dogovor, mnoga pitanja jo ekaju odgovor. Mnogi veliki fiziari su smatrali da je kvantna fizika krenula krivim putem. U nemogunosti izraavanja sutine kvantne fizike, oni su nali autentiniju opciju od svih drugih teorija. Pauli je poeo suradnju s Jungom (ne samo iz znanstvenih razloga), te je nastavio prouavati arhetipove te kao to su mu snovi pokazivali, Kabalu. Bohr je bio predan Taoizmu te je na svom grobu dao ugravirati Taijtu. Heisenberg je nastavio prouavati Platona odnosno tajnu Atlantidskog znanja kojeg je Platon pokazao u svojim djelima, a Schrodinger se uputio u hinduizam. Temeljne paralele izmeu kvantne fizike i istone religije pokazao je Fritjorf Capra u djelu Tao fizike. 3.2. Kvantni vakuumIstraivanja vakuuma su dala odgovor da vakuum ne postoji. U pokusima gdje je vakuum doveden u stanje apsolutne nule (-273.15 C), kada je svako kretanje nemogue , Dr. Harold E. Puthoff je otkrio more virtualnih fotona koji uskau i iskau u materijalni svijet, ak i u potpuno mranoj sobi, znanstvenici mogu mjeriti virtualne fotone, (pre)nositelje energije. Ovo je polje beskonane energije, tzv. kvantni vakuum, eter, odnosno polje preko kojeg su svi ljudi kolektivno povezani, ne samo meusobno ve i sa svakom esticom u Kozmosu. Sva materija je uronjena u kvantni vakuum, odnosno proizlazi iz kvantnog vakuuma. Nadalje, poznati fiziari John Wheeler i Richard Feynman su doli do raunice da u maloj alici kave ima dovoljno energije za isparavanje svih svjetskih oceana. to tee kvantnim vakuumom?3.3. Zapis kolektivno nesvjesnog u kvantnom vakuumuiroko podruje fizike etera i torzijskih valova (polja) na ovom mjestu nije mogue detaljno obraditi, iako bi za potpunije razumijevanje to bilo korisno. Zato u prikazati samo kratke saetke koji su potrebni sa razradu teme. itatelja upuujem na reference gdje su detaljno obraeni saetci koje prikazujem.Zapadna fizika nije pridodavala mnogo pozornosti fizici etera i torzijskim valovima koje su A. Einstein i E. Cartan anticipirali 1913. g ., a Nikola Tesla namjerno proizvodio. Torzijske valove je bilo teko mjeriti te ih je mogue sa sigurnou utvrditi kada eksperiment zadovoljava niz uvjeta. Einstein - Cartan teorija (ECT) je predviala da su torzijska polja slaba te da se ne mogu micati, no 70-ih godina je naraslo zanimanje za ETC i torzijske valove te su znanstvenici poput D. Sciame, T. Kibbela i dr. razradili ECT demonstrirajui novo razumijevanje prirode torzijski valova. Oni su pokazali da se torzijsko polje stvara pri okretanju objekta, kao npr. okretanje planeta oko vlastite osi.Jedna od najveih tajna koje su Rusi sakrivali do pada eljezne zavjese bila su otkria cijenjenog i kontraverznog astrofiziara, Nikolaija Kozyreva. On je otkrio metodu za detektiranje torzijskih valova. Njegovi eksperimenti su ponovljeni mnogo puta, te je on sa svojim kolegama paljivo razradio metodu, matematiku, teoriju itd. koja je opisivala i detektirala torzijske valove. Kasnije su dr. Harold Aspen sa Cambridgea, Bruce De Palma i dr. uspjeno provjerili Kozyreve zakljuke. Kozyrev je dokazao da svaka materija emitira mjerljive torzijske valove, od atoma do Sunca. Nadalje, uspio je dokazati da emocije i misli takoer emitiraju iste valove. Odnosno, sve to postoji na materijalnom planu postoji zahvaljujui eteru. Svaka misao, slika i osjeaj su zapisani uvalovima etera, inei tako polje memorije poznato kao kolektivno nesvjesno. Za usporedbu, citirat u Lynne McTaggart: Misli, osjeaji i sve druge, vie kognitivne funkcije povezane su s kvantnim informacijama koje istovremeno pulsiraju kroz na mozak i tijelo. Ljudska percepcija rezultat je meudjelovanja subatomskih estica naeg mozga i mora kvantne energije. Doslovce rezoniramo s naim svijetom . Dakle, ono to su tisuljeima nai predci doivljavali (emitirali) formiralo se u konkretne arhetipove. Povezanost psihologije i fizike je fantastina.3.4. Torus i Implozijska fizikaOd svih ponuenih teorija koje objanjavaju materiju (a time i psihu), im-plozijsku fiziku na elu sa znanstvenikom Danielom Wintersom, smatram najautentinijim objanjenjem prirode.

Slika 9. Torus Slika 10. Torzijski valovi se formirajuEter je isprepleteno polje valova. Valovi mogu se materijalizirati ukoliko implodiraju u omjeru zlatnog reza odnosno Fibonaccijeva niza. Moemo zamisliti povrinu potoka ili rijeke, kada valovi ele implodirat, oni naprave vir ili u sluaju torzijskih valova etera, torus (vidi sl.9. i 10.) Ne-destruktivna implozija je jedino mogua ako valovi implodiraju po zlatnom rezu. U tom trenutku oni postaju fraktali koji stvaraju sami sebe. (vidi sl. 11, 12, i 13) . Samo-ponavljajua matrica sljedei zlatni rez postaje sve kraa, a time postie i sve veu akceleraciju koja daje gravitaciju premaivi brzinu svijetlosti. Spiralizacija se nastavlja do trenutka kada se dostigne maksimalna brzina koja daje mirnou. Formirana toka se pretvara u jezgru uvlaei u sebe sve, ukljuujui i svijetlost. Sl.11 Torus i torzijski valoviSl. 12. Fraktalinost implozijeSl. 13. Implozija po zlatnom rezuU prirodi, svemiru, ovjeku itd. se neprestano ponavlja zlatni rez jer je to jedini oblik interferencije valova koji imaju sposobnost stvaranja. Takoer, ovo rjeava mnoga pitanja kemije, fizike ili npr. zato voda prikazuje pravilne oblike kada je volimo itd. za ije prikazivanje u ovom radu nema dovoljno prostora .3.5. EpilogOvaj kratki saetak je podloga koja omoguava razumijevanje svijesti, kolektivno nesvjesnog, arhetipova, itd., to e biti istraeno u narednim poglavljima. Navedeni prikaz je rezultat mnogih napora znanstvenika u opisivanju svijeta koji jesmo. Nije prvi put u povijesti ovjeanstva da cjelokupni svjetonazor treba iz temelja promijeniti. Mnogi znanstvenici, filozofi i dr. se slau da je pred nama zanimljivo razdoblje u kojem e integracija raznolikih znanosti omoguiti razumijevanje prirode, svemira i ovjeka iz jednog drugaije perspektive.4. Biologija kolektivno nesvjesnog4.1. Hologramsko pamenjeNeurokirurg Wilder Penfield svojim je istraivanjima dokazao da elektrino simuliranje pojedinog dijela mozga kod epileptiara uzrokuje flashback memorije kod osobe iji je mozak stimuliran. Njegovi eksperimenti opravdali su pretpostavku da je memorija odnosno sjeanje pohranjeno u mozgu. Kasnija istraivanja poznatog neuropsihologa Karla Lashleyija, nasuprot Penfieldu, dokazuju da odstranjivanje bilo kojeg dijela mozga pokusnog mia, ne utjee na izvrenje zadatka kojeg je prethodno nauio. Nadalje, Penfield nije uspio ponoviti svoje rezultate sa ljudima bez epilepsije. Dakle, memorija nije nuno spremljena u predvienim dijelovima mozga kako je to Penfield spekulirao.Navedeno otkrie je navelo neurokirurga Karla Pribrama da konceptualizira mehanizam pamenja, sjeanja i memorije po uzoru na hologram. Ukratko, na perceptivni organ je uronjen u more frekvencija , iz kojih mozak interpretira nau stvarnost. Kada bi gledali neki objekt bez da mu dodajemo koncept oblika, boje, itd. odnosno bez interpretacije, vidjeli bi samo interferenciju valova. Daljnja istraivanja su ga dovela do zakljuka da je pamenje pohranjeno kao hologram, fraktalino svaki dio sadri cjelinu. Hologram je objasnio probleme koji su proizali iz Lashlijevih istraivanja. M. Talbot zakljuuje iz Pribramovih i Bohmovih radova da mozak je hologram uvijen u holografski svemir, neprecizno preformulirano Jungovom terminologijom, Jastvo je hologram uvijen u hologram etera.Mozak se uobiajeno uzima kao generator psihe i svijesti , ali kako on komunicira sa kolektivno nesvjesnim? Zasada, najbolje objanjenje je da ne komunicira mozak kao zasebna cjelina, ve tu ulogu preuzima DNK. 4.2. DNK kao komunikatorTrenutano u svijetu vlada miljenje da je ovjek rtva svojih gena, naslijedni faktor je postao popularan krivac za probleme. Zanimljivo, to nije nikada direktno dokazano, ve je spontano prihvaeno, takoer u istraivanjima se uvijek govori o vjerojatnostima za aktiviranje gena. Kancerogene supstance u okolini, obiteljska bolest, ili iroki pojam vanjskog stresa prednjae kao glavni aktivatori gena za bolesti. No, znanstvenik Bruce H. Lipton, dokazao je da naa svijest i emocije direktno utjee na gene koji se u skladu sa navedenim aktiviraju . Dokazao je da nae emocije (strah i ljubav kao krajnje suprotnosti) direktno utjeu na aktivnost ili pasivnost gena za sintetiziranje proteina. Dakle ono to mislimo, percipiramo, osjeamo, itd. je u direktnoj vezi sa aktivacijom DNK.Revolucionarna istraivanja provedena u Rusiji od strane tima na elu sa znanstvenicima Peterom P. Garjajevom i kasnije u SAD-u sa Vladimirom Poponinom, posljedino rezultatima istraivanja, otkrivaju vezu izmeu DNK-a i etera. Naime, znanstvenici uglavnom istrauju procese unutar 1.5 do 10 % DNK-a koji ima funkciju davanja uputa sa sintezu proteina. Ostali 98.5 do 90% su prozvali smeem, tzv. junk DNA, jer nisu otkrili njenu funkciju. P. Garjajev i dr. su otkrili fascinantna svojstva koja ima junk DNA. Namjeravajui izmjeriti vibracijski uzorak koji nosi DNK-a, ozraili su DNK-a sa laserom. U uspjeno ponovljenim eksperimentima, izvoenima u vakuumu, dokazano je da DNK-a ostaje pospremljena u eteru. Naime, nakon to se ozraena DNK-a ukloni iz vakuumskog prostora, (virtualni) fotoni odnosno estice svjetla ostaju zabiljeeni u formi DNK-a spirale. DNK-a praktiki ostaje memorirana unutar kvantnog vakuuma. Spirala je nazvana fantomska DNK-a. Nadalje, DNK ima sposobnost pohranjivanja i emitiranja svjetlosti odnosno informacije. Ruska skupina je uspjela modulirati laser tako da moe pohranjivati informacije u obliku svjetlosti direktno u DNK-a te time manipulirati iscjeljenjem organizma. Takoer, lingvisti koji su zajedno sa P. Garjajevom istraivali DNK-a, otkrili su da se unutar DNK-analaze strukture koja slijede pravila semantike, sintakse, ope gramatike jezika, kako je rekao P. Garjajev Lingvistika struktura genoma na toj razini je pravi jezik, pravi tekst Zato nije iznenaenje da se DNK moe modulirati i koritenjem rijei i reenica to upuuje na direktnu vezu svijesti i DNK. Kromosom ozraen emisijom iz DNK-a je zasluio naziv bio-valni-holografski-kompjuter. Potvreno je da DNK posjeduje nelokalnu povezanost u eksperimentima gdje je DNK odvojena od osobe. Donator je bio stimuliran raznolikim video zapisima koji su izazvali emocionalnu reakciju, a DNK je sinkrono reagirala bez obzira na udaljenost donatora i njegovog uzorka DNK. Kako DNK-a moe strukturirati kvantni vakuum odnosno eter, nije na odmak tvrditi da ovjek ima svoj (DNK) ekvivalent u kvantnom vakuumu, eterinog dvojnika, poznatog kao egipatsko tijelo KA. Spomenuti znanstvenik Daniel Winters, navodi kako upotrjebljujui polje cjelokupne ivue DNK-a, upravo KA je Jungovo kolektivno nesvjesno odnosno njegovo polje memorije i komunikacije sa eterom.4.3. Epilog Ovaj siluetni prikaz istraivanja je dovoljan za valjani zakljuak interakcije, ovjek DNK eter odnosno, jastvo kolektivno nesvjesno. DNK se ponaa poput antene koja ima sposobnost primanja i slanja valova, ne samo na relaciji svijest DNK ili DNK jedne osobe u DNK druge osobe, ve i na relaciji DNK estica na rubu svemira. Mi pospremamo nae frekvencije te ih odailjemo u eter koji svrsishodno tome ini kolektivno nesvjesno. Pribramov prijedlog pospremanja (kolektivne) memorije poput holograma, istraivanjem DNK-a, uzima zanimljivu dimenziju koja je premaila okvire spekulativne teorije.5. Fizika Jastva5.1. Analogija torusa i JastvaZanimljivo je primijetiti kako Jastvo mandala torus posjeduju zajednike osobine. Ponajprije valja usporediti simbol Jastva, mandalu sa torusima:

Slika 13. Mandala se iz sredita se fraktalno ponavlja/stvara Slika 14. Mandala sa OM u sredini

Slika 15.Mandala izvire iz spiralnog sredita Slika 16. Mandala, emanacija i usisavanje iz sredita

Slika 17. Mandala, samo-stvarajua spirala Slika 18. Mandala, pogled zmija simbolizira jedinstvo polarnosti

Slika 20. Mandala, Sunce u sreditu Slika 21 .Mandala transcendira suprotnosti

Slika 22. Mandala uronjena u polje

Toka, centar iz koje proizlazi i tee sva energija je centar Jastva, ista svijest, dua, sutina, sveti zvuk OM , Casua sui , za koju je na zanimljiv, geometrijski nain Johannes Kepler tvrdio da je dua. Jung je naziva prozorom u vjenost, emanirajuim centrom psihikog ivota. Toka iz koje nastaju ostale strukture. Priroda te toke rezultira fraklatom (v. sl. 4., 6., 7., 8., 13., 15., 16.,17., 18., 20., 21., 22.), odnosno samo-ponavljajuom tvorbom koja obnavlja sebstvo. Fizika torusa pokazuje istu dinamiku, koja se intuitivno moe naslutiti, a daljnjim razmatranjem i dokazati. Crna rupa torusa (v. sl. 10., 11., 12., 23., 24., 25., 26) sadri iste kvalitete kao i centar Jastva odnosno mandale. Ona takoer emanira fraktalno tvorei jabuku koja se konstantno samo-obnavlja. Samo-obnavljanje je ekvivalent samo-svjesnosti. Navedena teza je razlog zato npr. Sri Yantra, slui kao preslika unutranjeg stanja koja pomae pri postizanju koncentracije. Samo-svijest vraa rasprenu panju na centar Jastva te time postie termin koji se primjerice u psihoterapeutskim i dr. kolama naziva Sada i Ovdje, (v.2.3.3.). Jung kazuje za toku sljedee: Ono nam je strano i istodobno blisko, nae potpuno vlastito sredite koje nam je unato tome nepoznato, virtualno sredite neke tajanstvene konstrukcije (...) poeci naeg sveukupnog duevnog ivota koji se doimaju kao da nerazmrsivo izviru iz te toke, kojoj naizlgled streme svi najvii i konani ciljevi. To je paradoks koji je, meutim, neizbjean, elimo li oznaiti neto to se nalazi onkraj sposobnosti naeg razuma. Dakle, centar torusa i centar Jastva (mandale) opisuju sadre istu toku.Obod, krug Sebstva je sadraj proistekao iz sredita. Na mandalama je vidljivo kako sadraj emanira iz sredita. Usporedbom mandala i torusa vidljiva je istovjetnost njihove prirode.. Fraktalinost oboda mandala opisuje torus.Dr. William Tiller je pomou tzv. IIED (Intention Imprinted Electric Device) ploice mjerio utjecaj ovjekove koncentracije odnosno namjere. U njegovim eksperimentima, meditant bi koncentracijom utjecao na ploicu. Rezultat bi bio taj da je njegova namjera upisana u ploicu utjecala primjerice na dizanje ili sputanje pH vrijednosti vode. Njegova ploica prikazuje koncentriranu namjeru kao toka - krug, odnosno formirani torus. Jedino objanjene za ovaj fenomen je da ovjekova koncentrirana namjera proizvodi torus jer je ovjekova psiha iste kvalitete.ZakljuakIz navedenih prikaza i usporedbi, namee se zakljuak:1. Psihologija Jastva je fizika torusa. Opisi i prikazi oba pojma se poklapaju u mjeri lienoj neodreenosti, zakljuak: Jastvo je isto to i torus.2. Kolektivno nesvjesno je memorija zapisana u eteru koja komunicira sa individuom preko DNK-a spirale.Jung i njegovi pacijenti su zamjeivali gravitacijsku toku svijesti, detaljnom dokumentacijom ostavili su dovoljno materijala za suvremene teorije koje se evidentno poklapaju sa Jungovom. Navedeni zakljuci koji su proizali iz razrade objanjavaju svijest psihu kao manifestaciju koja nije tamo negdje ili u mozgu, ona sada ima svoj jasni fiziki ekvivalent, kao fizika torusa. Psiha, Jastvo, nesvjesno i dr. pojmovi sada se mogu opisati pomou fizike.Sada je takoer jasnije kako Jungovi pacijenti (i dr.) skidaju materijal s kojima nikad nisu bili u dodiru tokom individualnog ivota. Kolektivno nesvjesno vie nije samo to, ve je dobilo i svoje kako.Moram takoer napomenuti da u suvremenoj znanosti postoji otpor prema evoluciji misli i ideja, zbog ega ideje izlagane u radu nailaze na stanovite prepreke.Zakljuno, fizika, biologija, psihologija i dr. znanosti, dobivaju na svojoj vrijednosti ukoliko se meusobno poveu, takoer, radnja iz vie kutova daje precizniju i temeljitiju razradu zadane teme.Sada je jasno zato su Jungove tenje bile okrenute fizici. Psihologija i fizika su jedan tap sa dva kraja.LITERATURA

1. Akimov, A.E., Shipov G. I., Torsion Fields and Their Experimental Manifestations, http://www.eskimo.com/~billb/freenrg/tors/tors.html travanj. 2008.2. Capra, F,. Tao fizike, Beograd: Opus, 1989.3. Gariaev, P., The DNA-wave Biocomputer, www.rialian.com/rnboyd/dna-wave.doc, travanj 2008.4. Gariaev, P., Friedman, M.J., Leonova- Gariaeva E.A., Crisis in Life Sciences. The WaveGenetics Response, http://www.emergentmind.org/gariaev06.html , travanj. 2008.5. Hall, C.S., Lindzey, G., Teorije linosti, Beograd : Nolit , 1983.6. Jacobi, J., Psihologija C.G. Junga., Zagreb: Scarabeus-naklada, 2006.7. Jung, C.G., O psihologiji nesvjesnog, Beograd: Matica srpska, 1977.8. Jung, C.G., Sjeanja, snovi, razmiljanja, Zagreb: Fabula Nova, 2004.9. Jung, C.G., Sedam propovjedi mrtvima., Zagreb: TELEdisc, 2000.10. Jung, C.G., Arhetipovi i kolektivno nesvjesno, Beograd: Atos, 2003.11. Jung, C.G., ovjek i njegovi simboli, Zagreb : Mladost , 1987.12. Jung, C.G., Psihologija i alkemija, Zagreb : Naprijed , 1984.13. Jung, C.G. ,Pauli, W., Tumaenje prirode i psihe, Zagreb: Prosvjeta, 1989.14. Jung, C.G., Willhelm R.,Tajna zlatnog cvijeta, Ni: Gradina, 1990.15. Lipton, B. H., Biologija vjerovanja, Zagreb: Teledisk, 2007.16. Miller, R. A., Miller, I., Webb, B., Quantum Bioholograph, Journal of Non-Localityand Remote Mental Interactions Vol.I Nr. 3, http://www.emergentmind.org/ MillerWebbI3a.html, travanj. 2008.17. Mctaggart, L., Polje, Zagreb: Teledisk, 200518. Nelson, R. Sep.11 2001: Exploratory and Contextual Analyses,http://noosphere.princeton.edu/terror.html, 13. travanj 2008.19. Peat., F.D., Sinkronicitet, akovec: Dvostruka Duga, 2000.20. Talbot, M., Holografski svemir, Zagreb: Teledisk, 2006.21. Wicherink, Jan., Buenje Distorzija Due,http://www.soulsofdistortion.nl/download/bdd.pdf, travanj. 2008,22. Wilcock, D., The Divine Cosmos, http://www.divinecosmos.com , travanj. 2008.23. Winter, D., Implosion's Grand Attractor, http://www.goldenmean.info/newbook/ , travanj. 2008.24. Winter, D.,Implosion Group: publishes Dan Winter notes - Feb 06 Newsletter ,http://www.goldenmean.info/makingwaves/ travanj 2008.25. Winter, D., Conscious kids, www.goldmean.info, travanj 2008.26. Winter, D.,Implosion Group: publishes Dan Winter notes - Feb 06 Newsletterhttp://www.goldenmean.info/makingwaves/ , travanj 2008.27. Winter, D., Is Attention Itself Fractal,http://www.goldenmean.info/attention/attention.html travanj. 2008