1

godina

ArcelorMittal Prijedor

22

ArcelorMittal Prijedor

3

Sjećamo se svojih početaka i prvih koraka. Te 2004. godine ostvarili smo probnu proizvodnju od stotinjak hiljada tona, a već naredne godine proizvodnja je udesetostručena. Godinu dana kasni-je uvećana je za još 50 odsto, da bismo 2012. godine dostigli rekordnih dva miliona tona koncentrata željezne rude. Taj nivo smo zadržali i u 2013. godini, pa čak i u ovoj 2014. godini koju sada ispraćamo, a koja vremenskim prilikama, da se blago izrazim, nije bila naklonjena proizvodnji rude.

ArcelorMittal Prijedor je u prvih deset godina rada investirao više od 73 mili-ona maraka u razvoj novog površinskog kopa Buvač, nabavku nove opreme i postrojenja, kao i unapređenje radnih i tehnoloških procesa. Prosječna neto pla-ta našeg radnika 2004. godine iznosila je 485 KM, a danas, deset godina kasnije, iznosi 1.122 KM ili gotovo trostruko više od početne. Radnicima se redovno, svake godine isplaćuje i regres za godišnji odmor.U prvih deset godina preko 500 novih radnika zasnovalo je radni odnos, a trenutno imamo 854 zaposlenih. Ser-fitikovani smo međunarodnim standar-dima ISO 9001: 2008, 14001: 2004 i 18001: 2007, a sama kompanija ima svojih 11 Standarda prevencije fatalnih nesreća od vozila i vožnje,izolacije, rada u skučenom prostoru, rada na visini i podizvođača, do procjene rizika... To ne znači samo uspjeh u postizanju kvaliteta,

3

jer je poznato da je standard teže oču-vati nego dostići, nego to znači da je sve sledljivo, da je sve mjerljivo i da je sve podložno kontroli. Mi danas radimo po najvišim svjetskim standardima i u na-šem napretku značajna je uloga interne i eksterne revizije.

Ponosni smo što svih deset godina bi-lježimo pozitivan finansijski rezultat i što redovno i uredno izmirujemo sve svoje obaveze i prema državi i prema radnici-ma i prema dobavljačima. Ponosni smo što, povrh toga, sve ove godine razvija-mo i njegujemo imidž društveno odgo-vorne kompanije. Ponosni smo što smo u prilici da pomognemo lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo. Zahvaljujući korporativ-noj odgovornosti, u svome gradu smo u proteklih deset godina u desetine raznih oblasti darovali više od tri miliona mara-ka. Najviše u ovogodišnjim poplavama - kada je bilo i najteže i najpotrebnije.

Sve je ovo bilo moguće ostvariti samo na jedan način, timski, kao jedna velika porodica. Najveću zaslugu za to duguje-mo našim zaposlenim, ali i mojim prvim saradnicima.

Ne treba zaboravite ni ljude koji su radili sa nama u proteklih deset godina, a po-sebno gospodina Murarija Mukardžija, koji je svakako ostavio svoj pečat u na-šoj kompaniji i gradu, i kome dugujemo dosta toga.

Za svoj rad i rezultate primili smo i dosta nagrada i priznanja, od kojih sva-kako treba izdvojiti priznanja Privredne komore RS, za najuspješnije privredno preduzeće u RS dodjeljeno 2005, 2006 i 2007, ali i priznanja za doprinos ra-zvoju korporativne društvene odgovor-nosti 2009 i 2012. godine. Ne manje bitna su svakako i priznanja za dosti-gnute standarde na polju bezbjednosti i zaštite dodjeljene od strane IRCA, me-đunarodne kompanije za reviziju i serti-fikaciju standarda bezbjednosti i zaštite.

Vjerujemo da smo svojim poslovnjem i rezultatima u ovih deset godina dokazali svoju opredijeljenost ka dobrobiti zajed-nice u kojoj živimo i radimo. Vjerujemo da smo stekli veliko povjerenje i svojih radnika i njihovih porodica, države i nje-nih institucija, kao i poslovne zajednice i javnosti. Nadamo se da smo opravdali očekivanja naših osnivača i vlasnika, kompanija ArcelorMittal i Rudnik želje-zne rude (RŽR) Ljubija a.d. Prijedor i dali dovoljno argumenata za nove poduhva-te za koje smo spremni. Vjerujemo da je ovo samo prvih deset godina našeg prisustva u ovom dijelu svijeta i da je zajednički interes svih nas da rudarenju, koje smo zajednički oživjeli te 2004. godine, što više produžimo vijek trajanja. Mi pružamo ruku da nastavimo zajedno oblikovati budućnost.

Generalni direktor Mladen Jelača

Ove godine kompanija ArcelorMittal Prijedor obilježava deset godina uspješnog rada i postojanja. U prvoj deceniji našeg poslovanja ostvari-li smo zavidne rezultate u svim oblastima: zaštiti na radu, proizvodnji i otpremi rude, kvalitetu gotovog proizvoda, investicijama, standardu zaposlenih, saradnji sa lokalnom zajednicom i državnim institucijama, te zaštiti i očuvanju životne sredine.

Deset godina možda nije impozantan jubilej, ali mislim da su to naši re-zultati .Iskopali smo 20 miliona tona rovne rude, uklonili 73 miliona tona jalovine, proizveli i otpremili 15 miliona tona koncentrata željezne rude. Najviše rude otpremili smo željezari u Zenici /osam miliona tona/, a se-dam miliona tona otpremili smo željezarama u Poljskoj, Češkoj i Rumuniji.

44

RŽR

„Ljubija” a.d.

Prijedor

5

Kopanje željezne rude i proizvodnja željeza na području Ljubije traju od željeznog doba. Pet stoljeća prije nove ere Feničani su, tragajući za zlatom i srebrom, a zatim za željezom, krenuli uz obale Sredozemnog mora u sva područja bogata rudama i gradili prve rudnike i talionice. Ležišta troske i tragovi prastarog rudarstva nađeni su na brojnim lokalitetima današnje sjeverozapadne Bosne: Kamengrad, Sasina, Bronzani Majdan, Stari Majdan, Stara Rijeka, Briševo, Ljubija, Vidrenjak, Budimlić Japra, Čelopek, Blagaj, Tevanovići, Tomašica i Mrakodol.

Istraživanja rudnih potencijala ljubijske regije počela su nakon što je Austrougarska monarhija najprije okupirala /1878/, a potom anektirala /1908/ Bosnu i Hercegovinu, proglasivši sva rudna blaga u Bosni i Hercegovini državnom svojinom. Procijenjeno je da rezerve iznose oko 20 miliona tona rude, te da ljubijska ruda sadrži malo štetnih primjesa i da se lako topi u pećima. Industrijska proizvodnja rude započela je na brdu Javorik kod Ljubije 1916. godine, prvenstveno zbog ratnih potreba Austrougarske monarhije.

Rudonosno područje prostire se na oko 1.200 kvadratnih kilometara i procjenjuje se da ima oko 347 miliona tona geoloških rezervi željeznih ruda i mineralnih sirovina poput kvarcnog pijeska, glina, krečnjaka, dolomita, barita, fluorita, cinka i olova.

Znatan napredak ostvaren je sredinom dvadesetog vijeka uvođenjem masovne eksploatacije i izgradnjom postrojenja za pripremu željeznih ruda. Na centralnim rudištima od 1916. do 1992. godine proizvedeno je 44.643.358 tona željezne rude i koncentrata. Projektovani proizvodni kapacitet je milion tona godišnje koncentrata željezne rude godišnje. Na Iistočnim rudištima proizvodnja od 1965. do 2004. godine proizvedeno je 20.690.037 tona željezne rude. Projektovani proizvodni kapacitet je 1,2 milion tona godišnje željezne rude godišnje. Rudnik Omarska proizvodio je rudu od 1986. do 1992. godine, a revitalizovan je 2004. godine kada je eksploataciju i proizvodnju željezne rude pokrenula nova firma koju su osnovali Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor sa vlasničkim udjelom od 49 odsto i današnji kompanija ArcelorMittal sa vlasničkim udjelom od 51 odsto.

U februaru 2014. godine Vlada Republike Srpske saopštila je da je donijela odluku o prodaji 64,9998 odsto akcija osnovnog kapitala Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor. Interesovanje za kupovinu ovog paketa akcija, pismom pismom namjere kompanija ArcelorMittal izrazila je u novembru 2011. godine.

5

66

7

Od svog osnivanja kompanija je rasla i razvijala se kroz niz uspješnih strateških programa i akvizicija, od kojih je najznačajnija spajanje kompanija Arcelor i Mittal Steel 2006. godine u današnju kompaniju ArcelorMittal .

Vođen filozofijom sigurne i održive proizvodnje čelika, kompanija ArcelorMittal je vodeći dobavljač kvalitetnog čelika na globalnom tržištu, uključujući automobilsku i građevinsku industriju i bijelu tehniku, uz vrhunske istraživačke i razvojne centre, izvanrednu distributivnu mrežu i ogromnu sirovinsku bazu.

ArcelorMittal takođe je jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača željezne rude i uglja i rudarstvo je bitan je dio strategije rasta kompanije. Uz geografsku raznolikost nalazišta željezne rude i uglja, kompanija strateški opslužuje vlastite mreže željezara, kao i globalno tržište.

Tri temeljne vrijednosti su održivost, kvalitet i vođstvo, u korist zdravlja, bezbjednosti i dobrobiti svojih radnika, podizvođača i zajednica u kojima se posluje. Kompanija je na putu da bude najbezbjedniji proizvođač čelika i rude na planeti s ciljem nula povreda, nula profesionalnih oboljenja i nula smrtnih slučajeva.

Ključ industrije čelika i rudarstva jeste inovativnost, te se znatna sredstva ulažu u istraživanje i razvoj.

Imamo više od 1.400 istraživača i 11 laboratorija u svijetu, prvenstveno u istraživačkim centrima u Francuskoj, Španiji i Sjedinjenim američkim državama. Koristi se stručnost vlastitih istraživača za razvoj što čistije i zelenije proizvodnje kako bi se smanjili ne samo uticaj kompanije nego i uticaj kupaca na životnu sredinu.

Za ArcelorMittal, čelik je tkivo života, kao što je on i u srcu je modernog svijeta upotrebljiv od željeznica preko automobila do kućanskih aparata. Visoko je prilagodljiv kao materijal kojai se može beskonačno reciklirati. Vjerujući da čelik ima ključnu ulogu u svijetu i da kompanija treba da se razvija misleći na buduće generacije, ArcelorMittal živi pod motom „oblikujući budućnost”.

7

ArcelorMittal

Kompanija ArcelorMittal je vo-deći svjetski proizvođač čelika i rude, prisutan u više od 60 ze-malja i s vlastitom industrijom u više od 20 zemalja - jedina kompanija takve vrste u svijetu. Na čelu s predsjednikom Lakšmi Mittalom, kompanija godišnje proizvodi 119 miliona tona če-lika godišnje i ima 232.000 za-poslenih.

88

ArcelorMittal Prijedor

Zaštita na radui zaštita zdravljanajviši prioritet u poslovanju Društva

99

Od samog osnivanja zajedničke kompanije velika se pažnja po-

svećuje oblastima zaštite na radu, zaštite zdravlja i zaštite životne

sredine, ali je i u svim tim oblasti-ma je došlo do radikalnih pomaka nakon fuzije komapanija Arcelor i Mittal Steel. U velikoj većini situa-cija slučajeva danas se primjenjuju standardi kompanije ArcelorMittal

ali i lokalni zakoni. Svi standardi koje primjenjuje kompanija zahtjevaju se i od podizvođača radova koje Arce-lorMittal Prijedor angažuje za svoje potrebe. U vrijeme kada se Kompa-

nija, ali svjetska ekonomija suoča-vala sa izazovima, jedini segment

u kom se nije štedjelo niti pravili kompromisi jeste segment zaštite

na radu i zaštite zdravlja zaposlenih. Na taj način smo dali svojim zapo-

slenima do znanja šta je zapravo prioritet naše Kompanije.

zdravlju. A najteže od svega je mijenjati stečene i ukorijenjene navike. Jer navike su, kaže poslovica, jače i od ljubavi. Ljudi se, i svjesno i nesvjesno, opiru promjenama. Zašto da nešto mijenja, ako tako radi dvadeset-trideset godina. Ljudima nekad to izgleda marginalno, ali je to suštinsko. Prihvatanjem svih mjera vi ste automatski zaštićeni. Uz veliko podmlađivanje radne snage, koja je i prijemčljivija za promjene nego što su to starije generacije, i uz stalnu edukaciju o iz raznimh segmentima segmenata zaštite, izmjeniom regulative, uvođenjuem nove opreme i slično mi smo došli do 1.000 dana bez povrede na radu, a put ka nuli kao broju povreda cilj je naše kompanije širom planete. Nemamo ni profesionalnih oboljenja i na najboljem smo putu da dostignemo najveću vrijednost u ovako visoko rizičnoj djelatnosti - da čovjek zaradi i dočeka svoju penziju živ i zdrav. Uveli smo standarde za prevenciju fatalnih nesreća, a do kraja godine završićemo obuku i uvesti i standard kompanije koji se zove „Hrabro liderstvo”, kaže Milan Šicar, rukovodilac Službe zaštite na radu, zaštite zdravlja i životne sredine.

„Impresivno je šta smo sve u tim oblastima postigli za ovu deceniju. To je dug, spor i mukotrpan proces, ali je napredak ogroman. Mora se imati na umu da je sistem vrijednosti bio potpuno poremećen. Zbog Iz tako takvog sistema trebalo je kod ljudi mijenjati svijest o značaju vlastitog života i odnosa prema vlastitom

ArcelorMittal Prijedor

1010

Zaštita

životne

sredine

11

Zaštita životne sredine predstavlja značajno područje djelovanja zaposlenih u okviru kompanije ArcelorMittal Prijedor. Studijom uticaja na životnu sredinu određeni su aspekti djelovanja rudnika Omarska na životnu sredinu odnosno na vodu, vazduh i zemljište. U skladu s tim, redovno se vrši monitoring buke, prašine, otpadnih voda i seizmičkih uticaja. Analiza otpadnih voda vrši se svakog mjeseca odnosno 12 puta godišnje. Monitoring buke i prašine se provodi dva puta godišnje, jednom zimi i jednom ljeti. Seizmički uticaji mjere se prilikom svakog miniranja. Svi monitorinzi i količina mjerenja su propisani u ekološkoj dozvoli. S ciljem suzbijanja prašine instalisan je sistem otprašivanja na tercijarnom postrojenju, te postavljena zaštitna ograda. Izveden je zaštitni zeleni pojas i zatvorena je traka PB1. Na površinskom kopu Buvač postavljen je probni sistem za orošavanje stalnih izvoznih puteva s ciljem smanjenja prašine koju podiže mehanizacija. Započeta je rekultivacija odlagališta Luke i do sada je posađeno ukupno 88.038 sadnica. Na ukupnoj površini od 67 hektara, predviđenoj za biološku rekultivaciju, do proljeća 2015. godine treblo bi da bude posađeno ukupno 168.570 sadnica.

„Namjera nam je da u narednom periodu organizujemo edukaciju zaposlenih o značaju zaštite životne sredine i da u ovu oblast uključimo sve zaposlene kao što su svi zaposleni uključeni i u oblast zaštite na radu. Obilježićemo sve pozicije koje su potencijalni zagađivači životne sredine i izradati registar tih pozicija, pokrenućemo sistem za orošavanje puteva na površinskom kopu s ciljem suzbijanja prašine, poboljšaćemo saradnju sa svim organizacionim jedinicama kompanije u vođenju aktivnosti u vezi sa zaštitom životne sredine i u izvještavanju o provedenim aktivnostima, te ćemo obilježiti propagacioni val brane Međeđa”, najavljuje ArcelorMittal Prijedor.

11

12

ArcelorMittal Prijedor

12

Proizvodno tehnički sektorVizija za budućnost

1313

Duško Vlačina, tehnički direktor kompanije ArcelorMittal Prijedor, u svom radnom vijeku imao je rijetku priliku da jedan rudnik oživ-ljava dva puta. Od 1979. radio je na otvaranju rudnika Omarska i doveo ga do godišnjeg kapaciteta od 1.650.000 tona koncentrata željezne rude, a od 2004. godine vodio je revitalizaciju sistema koji nije bio u funkciji punih 12 godina. Bio je glavni pregovarač u tehič-kom dijelu ugovora između RŽR-a, Vlade Republike Srpske i stranog kupca, a sa kolegama inženjerima Nedeljkom Vujičićem, Milanom Vlačinom, Milanom Pavićem i tada mladim upravnicima Mladenkom Kneževićem i Branislavom Rokvićem podigao rudnik iz pepela. U kadrovskom smislu, bio je to nukleus od kojeg je sve počelo.

„S dolaskom jedne svjetske kompanije dobili smo verifikaciju i naših stručnjaka i postojeće radne snage da smo sposobni, efikasnosti u sistemu organizacije, a pogotvo u sistemu vođenja računa o troškovima odnosno o finansijsko-komercijalnim efektima posla, kao spremni za korjenitu promjenu odnosa prema kupcu koji se u pređašnjem sistemu podrazumijevao, a sada je postao svetinja koja zahtjeva ogromnu odgovornost. U tadašnjoj potpunoj nesigurnosti i neizvjesnosti kada se pojavi neko ko vam nešto ponudi, a nama je svjetska kompanija ponudila ozbiljno bavljenje rudarstvom, onda vam se, sportskim rječnikom govoreći, pojavi voljni momenat. Taj entuzijazam ljude je prosto nosio. Dobili smo priliku da primimo nov odnos prema poslu i mi smo je iskoristili. Iz tog entuzijazma prešli smo u uhodavanje, a poslije u podmlađivanje i sada immo ozbiljnu ekipu koju možete baciit u bilo koji rudnik, bilo gdje na planeti i ona će raditi. Uveli smo snažan timski rad koji sam u tehničkom dijelu razvio gotovo do perfekcije na način da

o problemu nikad nije odlučivalo glavno tehničko rukovodstvo nego je problem prepoznavan i spuštan na nivo odgovornih ljudi i struka. Najbolji dokaz našeg rada danas jeste činjenica da već godinama radimo sami ovdje, bez stranaca. Kompanija ima stalne kontrolne mehanizme i česte su posjete ljudi iz raznih segmenata iz inostranstva, ali izrada svih strateških i dugoročnih dokumenata je povjerena nama”, pojašnjava Vlačina.

Dvama najvećim izazovima Vlačina smatra uspješan prelazak eksploatacije sa površinskog kopa Jezero na površinski kop Buvač na način da se ne prekida proizvodnja, kao i uvođenje dvaju novih tehnologija u GMS koje će od sirovine sa 46 odsto željeza s Buvača praviti robu komercijalnog kvaliteta kao što je pravljena od sirovine sa 49 odsto željeza s Jezera. One obuhvataju instaliranje filter prese i magnetnih separatora kao rezultat višegodišnjih istraživanja i testiranja od strane naših inžinjera i eksperata razvojnog instituta kompanije ArcelorMittal iz Francuske.

“Stručni tim eksperata trenutno radi studiju o potencijalima ljubijske metalogenetske ljubijske oblasti na osnovu koje bi se mogla nastaviti geološka istraživanja. Mi smo sufinansirali taj naučno-istraživački rad i delegirali jednog svog člana u taj stručni tim. Već smo pri kraju prve faze koju čini izrada metalogenetske karte ljubijske oblasti. Uslijediće prvi projekat preddetaljnih geoloških istraživanja i imobilizacija 35 kvadratnih kilometara površine za šta očekujemo podršku i Vlade Republike Srpske i naših nadležnih organa u sjedištu Korporacije u Londonu. To potencijalno eksploataciono polje je moj kratkoročni cilj. Moj dugoročni i konačni, krajnji cilj je ponuditi kompaniji ArcelorMittal, koja je svakako zainteresovana za proširenje sirovinske baze, osnovna geološka istraživanja na mnogo većoj teritoriji - na području od Novog Grada do Manjače”, zaključio je Vlačina.

14

Rudnik

Omarska

- srce kompanije

14

15

„U avgustu 2004. godine dobili smo zadatak da oživimo sistem koji je stao davne 1992. godine. Našim ljudima rudarenje je u tradiciji, znaju raditi taj posao i vole ga. Sa

nama je ovdje bio generalni menadžer kao jedini predstavnik novog vlasnika odnosno stranog kapitala,a podizanje kompletnog sistema uradili su naši ljudi. Pamtim tu volju i želju da se radi i da se od svog rada živi, nakon godina rata i neizvjesnosti i pamtim taj ogromni početni entuzijazam. Zahvaljujući tome smo i uspjeli takav i toliki posao završiti za par mjeseci i već u novembru iste godine pokrenuti proizvodnju”, sjeća se se Mladenko Knežević, direktor Rudnika Omarska. „Danas smo svi mnogo iskusniji i razlika u radu prije deset godina i danas najvidljivija je u organizaciji. I novi poslodavc je učio od nas i mi smo od njega i mislim da danas imamo spoj dobrih stvari i iz onog i iz ovog sistema. Rudnik Omarska nekad je proizvodio sa

1.000 radnika proizvodio manje rude, nego što proizvodi danas s 580 radnika, što znači da su najbolji rezultati ostvareni na polju produktivnosti i efikasnosti. Takođe, domaćinski odnos prema svemu čime raspolažemo je uslov bez kojeg se ne može, a ujedno i osnov da za sve što nam je potrebno i poslodavac za to ima sluha. U svim segmentima poslovanja bezbjednost je na prvom mjestu i ljudima mora biti jasno da je to suština, a ne forma”, dodaje Knežević.

U sastavu Rudnika Omarska funkcionišu organizacione jedinice: Površinski kop, GMS (gravitaciono-magnetna separacija) i otpremni sistem, Održavanje i Laboratorija.

15

Rudnik Omarska je mjesto u kojem se obavlja osnovna djelatnost kompani-je ArcelorMittal Prijedor - iskopavanje, prerada i otprema željezne rude. Sa re-kordnih 2,1 milion tona koncentrata že-ljezne rude, proizvedenih 2012. i svake naredne godine, ovaj rudnik dostigao je maksimum svog proizvodnog kapacite-ta koji namjerava zadržati i u narednih deset godina odnosno do zatvaranja površinskog kopa Buvač.

16

Površinski

kop

16

17

Kopom rukovodi Žarko Knežević koji je u Rudniku Omarska u proteklih deset godina prešao put od pripravnika do upravnika. „Kop ima 254 zaposlenih i najveća je organizaciona jedinica u kompaniji ArcelorMittal Prijedor. Odavde sve kreće, odavde sve počinje i od ove rude svi živimo”, kaže Knežević.

Eksploatacija rude u Omarskoj počela je 1985. godine, najprije na površinskom kopu Jezero, potom na kopu Mamuze, a od 2009. godine ruda se vadi sa površinskog kopa Buvač u čije pokretanje je uloženo 33 miliona maraka što je gotovo polovina svih investicija u prvoj deceniji rada kompanije ArcelorMittal Prijedor. Pripremni radovi za pokretanje proizvodnje željezne rude na Buvaču počeli su 2007. godine. Na površini iznad rudnog tijela našle su se dvije rijeke i jedna saobraćajnica kojima je trebalo naći novo mjesto, i to 2,8 kilometara rijeke Gomjenice, 1,6 kilometara rijeke Odbojne i tri kilometra regionalnog puta. Pošto je Omarska ravničarski kraj, u sistemu odvodnjavanja postavljeni su vodonepropusna membrana, bunari koji crpe vodu oko kontura kopa, dubinski bunari na dubinama do 150 metara koji crpe vodu iz rudnih tijela tako da je nivo podzemnih voda uvijek deset do 20 metara ispod radova koji se izvode. Tu su i centralni drenažni usjek i glavni vodosabirnik koji prikuplja sve te vode, taloži, prečišćava i potom vraća u prirodne vodotoke. Tako je tek nakon tri godine pripremnih radova počelo otvaranje kopa odnosno investiciona raskrivka. Rudno tijelo na Buvaču prostire se na površini 1.200 sa 1.300 metara. Najpliće je na jugu sa slojem od osam metara jalovine, a idući prema sjeveru spušta se na dubinu do 70 metara.

Od 2004. godine do danas rudarska mehanizacija i proizvodnja su udvostručeni. Tada su bile četiri utovarne jedinice, osam dampera i tri buldozera, a danas je deset utovarnih jedinica, 21 damper i šest buldozera, jedan novi greder, jedna nova bušilica, dvije nove cisterne i zanovljena ?sva niska vozila. Godišnje se u Omarskoj proizvodi 12 miliona tona jalovine i tri miliona tona rude.

Proces proizvodnje počinje bušenjem i miniranjem, uzimanjem uzoraka iz tih bušotina i njihovom laboratorijskom analizom na osnovu koje se i planira proizvodnja. Slijedi utovar rude utovarnim jedinicama i transport do samohodne primarne drobilice na kopu, koja frakcije rude od 600 milimetara usitnjava u frakcije do 150 milimetara, a odakle sistemom traka ide u GMS na dalju preradu. Istovremeno se i jalovina utovara i odvozi sa Buvača na ispražnjeni kop Jezero koji se sada njome zapunjava.

„Prirodne katastrofe uvijek su izazov na koji moramo biti spremni. Između 2007. i 2008. godine na kopu Jezero pojavilo se klizište i ugrozilo proizvodnju kada je masa od milion kubika kliznula sa gornjih etaža i prijetila da zatrpa donje etaže. Uspjeli smo sanirati kop, odvezli smo više od milion i po tona jalovine iz tog klizišta, odbranili donje etaže i uspješno završili eksploataciju rude”, sjeća se Knežević jednog od najvećih izazova u prvih deset godina.

17

18

Gravitaciono-magnetna

separacija i

Otpremni sistem

18

19

GMS je primarna prerada rude kojom se iskopana i primarno izdrobljena sirovina dovodi u uzanse komercijalnog koncentrata koji je po svojim fizičkim i hemijskim osobina upoterebljiv u željezarama. GMS je krajnja karika u proizvodnom lancu gdje se dobija finalni proizvod i gdje se valorizuje cjelokupan rad svih segmenata proizvodnje koncentrata željezne rude. Nije svaka sirovina upotrebljiva u metalurškim procesima, a zadatak GMS-a je da od materije koja nije za preradu napravi upotrebljivu sirovinu. Tako se u Omarskoj kopa ruda sa oko 47 odsto željeza, a u GMS-u se prerađuje u sitni koncentrat do osam milimetara sa 51 odsto željeza odnosno u krupni koncentrat od osam do 40 milimetra sa 53 odsto željeza. Prilikom prerade od ukupne količine ulazne rude 70 odsto postaje koncentrat za prodaju, a 30 odsto jalovina. Krupni granulat smije imati 12 odsto vlage, a sitni 14. Tercijarna drobilica, u koju je uloženo više od pet miliona maraka, omogućila je fleksibilnost u proizvodnji sitnog i krupnog granulata, manipulisanje omjerom ovih dviju frakcija od 15 prema 85 do 50 prema 50 odsto, u zavisnosti od potreba kupca i stanja na depoima, pa čak i kontrolisani uticaj na kvalitet do određene mjere. U ovoj godini privodi se kraju investicija u filter presu i magnetni separator vrijedna 11 miliona maraka. Ruda u Omarskoj je teška za pripremu i jako osjetljiva. Njena fizička, mehanička i hemijska svojstva su takva da rudari kolokvijalno kažu „neće da sluša” i zato je došlo do ove velike investicije.

„Generalno posmatrajući granulometrijski sastav rude, sadržaj željeza raste kako idemo od nižih ka višim klasama krupnoće, te je uobičajeno da čestice manje od 25 mikrona nisu bogate željezom i da predstavljaju balast. Praćenjem eksploatabilnih rezervi u Buvaču ustanovljeno je da u 25 do 30 odsto tih čestica ima željeza od 49 do 51 odsto, a mi ga bacamo. To je specifičnost ovog rudnog ležišta koja je morala biti iskorištena. Ispitivanja u su trajala više od tri godine i u saradnji sa istraživačkim centrom kompanije ArcelorMittal u Francuskoj došli smo do mogućnosti da tu neuhvatljivu masu zadržimo na način da je presujemo odnosno da te čestice uhvatiti kada su bogate željezom, a pustimo kad su siromašne”, kaže Draško Simić, tehnički rukovodilac GMS-a i otpreme.

Kada je riječ o ugradnji dvostepene magnetne separacije za tretman dijela pijeska spiralnog klasifikatorta, morao se naći neki segment tehnološkog procesa gdje bi se moglo uticati na kvalitet koncentrata. „Ako hoćete veći sadržaj željeza, morate neminovno baciti dio koji je lošiji i tu gubite na masi. Svjesno smo povećati ukupnu masu koja ulazi u sistem da time podignemo sadržaj željeza.Jedan dio moramo baciti i našli smo da je to najefikasnije na granulaciji manjoj od jedan milimetar na pijesku spiralnog klasifikatora. On dijeli masu na pola gdje jedna polovina ide na dvostepeni magnetni separator i iz te mase se izvuče nekih 70 odsto korisne mase koja je bogatija za pet do šest procentnih jedinica željeza u odnosu na početni materijal”, pojašanjava Simić i dodaje da je uz ova dva mehanizma moguće održati kvalitet finalnog proizvoda od sirovine koja će se kopati do kraja vijeka ležišta Buvač.

„I na kraju, ali ne i najmanje bitno. Ponosan sam na otpremu 250 kamiona sa po 30 tona rude drumskim saobraćajem na dan, u uslovima obustave željezničkog saobraćaja iz raznih razloga. Ko to nije vidio, teško da može predočiti sebi sliku konstantnog saobraćaja u toku 24 sata odnosno 12 kamiona na sat. To nije naš uobičajeni način rada, to je nešto na šta se prilagođavamo u datom momentu, a opet smo postigli kapacitet kao da smo utovarali u vagone, što je gotovo nevjerovatno. I sve to bez ijednog jedinog incidenta”, navodi Simić.

19

2020

Kontrola

kvaliteta

21

Kontrola kvaliteta kao organizaciona jedinica pripada proizvodno-tehničkom sektoru. Sastoji se iz četiri segmenta koji su međusobno nezavisni: uzorkovanje na GMS-u sa pripremom i obradom uzoraka, uzorkovanje na otpremnom sistemu sa pripremom i obradom uzoraka, tehnološka laboratorija i analitička laboratorija. „Jedna smo od karika u lancu proizvodnje i otpreme željezne rude, jer sve što se negdje iskopa ili negdje pojavi to prođe kroz naše ruke, počev od istražnih bušenja, preko kopskih uzoraka i separacije do otpreme. U toku redovne proizvodnje imamo redovan broj uzoraka - devet, a uzorci se uzimaju na tačno određenim pozicijama. Osim redovnih, česte su i vanredne analize po zahtjevu kolega sa GMS-a ili sa kopa”, kazala je Mensura Stanić, rukovodilac službe kontrole kvaliteta.

Kontrola kvaliteta u 2005. kao prvu punu godinu proizvodnje ušla je sa 17 radnika, a završila ju je sa 36.616 određivanja, dok je 2013. godinu završila sa optimalna 34 radnika i 78.523 određivanja. Kontrola kvaliteta u željeznoj rudi mjeri željezo, mangan, silicijum, kalcijum, magenzijum i aluminijum, određuje vlagu i odnos čvrste i tečne tvari, te vrši granulometriju. Na osnovu dobijenih nalaza planira se proizvodnja, procjenjuje se opravdanost uvođenja novih tehnologija i mjere se rezultati i isplativost investicija. Analize se rade klasičnim metodama, dio uzoraka se uzima ručno, a dio automatizovano, nabavljen je spektrofotometar za određivanje fosfora, novi mlin za mljevenje uzoraka na GMS-u, a novi ventilacioni sistemi u digestorima znatno su smanjili buku.

21

2222

Održavanje

značajan element

u ostvarivanju planova

23

Milan Vlačina, rukovodilac ove organizacione jedinice, održavanjem se bavi od 1985. godine, ali i dan-danas susreće se s nekim kvarovima po prvi put. Zadatak da revitalizuje Rudnik Omarska za 12 mjeseci, a po mogućnosti za devet, obavio je za nešto više od tri mjeseca. „Te 2004. godine najprije nas je bilo teško okupiti, teško je bilo naći kvalitetnu kvalifikacionu strukturu radnika. Bilo je teško naći alat jer niko nije vjerovao firmi koja je tek osnovana. Nije to bilo toliko zapušteno koliko je bilo nesigurno raditi. Sjećam se da smo u zgradi separacije našli travu i paprat. Koliko smo improvizovali i koliko primitvnim metodama radili to samo mi znamo, ali elan je pobijedio. Bili smo presretni i prezadovoljni kad smo osposobili kran od 30 tona u separaciji. Tad smo bili sigurni da možemo uraditi sav posao”, sjeća se Vlačina i dodaje da uslovi rada danas i prije deset godina nisu ni za poređenje. „Danas imamo sve rezultate rada u uzlaznoj putanji. Sve što nam je potrebno od alata i opreme sve imamo i sve možemo dobiti, a u stručnom dijelu smo se znatno uzdigli i popunili praznine koje smo ranije imali. Želimo još da unprijedimo dijagnostiku u oblastima mehanike, autoelektrike i automatike”, dodaje Vlačina.

23

Koliki je značaj održavanja pokazuje podatak da u pra-vilu uvijek broji trećinu od ukupnog broja radnika u Rud-niku Omarska. Uloga održavanja je da strojevi i postro-jenja budu ispravni za proizvodnju. Ispravnost stroja i postrojenja je preduslov kontinuirane proizvodnje. Odr-žavanje treba da garantuje da će stroj i postrojenje biti ispravni 80 odsto raspoloživog vremena. I da vodi brigu da mali kvar ne postane veliki kvar.

2424

Centralna radionica i

Autoservis

25

„U 2005. godini je nastavljen još zahtjevniji tempo jer se u Omarskoj osjećalo da sa starom opremom nije moguće održati planske ciljeve. Po odluci menadžmenta ulazi se u remont i remotorizaciju šest dampera CAT 777. U radionici se istovremeno nalazilo pet dampera na čijem remontu je radilo 50-ak ljudi. Nikada u radionici nije bilo više opreme ni manje radnika. Menadžment je bio pred teškim iskušenjem: povjeriti pet miliona maraka za remont opreme jednoj mladoj i neiskusnoj organizaciji. Do polovine maja svi damperi su bili raspoloživi za proizvodnju u Omarskoj. Strane delegacije, i interne i one iz kompanija Caterpillar i Cummins nisu vjerovale da će Centralna radionica biti sposobna da iznese ovaj zadatak. Naši inženjeri, tehničari, poslovođe i radnici uradili su posao u koji se ne bi upustili ni ljudi sa mnogo više iskustva i sa mnogo većim potencijalom inženjerskog i specijalizovanog kadra”, sjeća se Draško Jazić, tehnički rukovodilac Centralne radionice.

Osim osnovne djelatnosti, u prve dvije godine radnici su iz kruga Centralne radionice uklonili tri stotine tona otpada i po prvi put nakon više od decenije pokosili travu motornom kosačicom. Od zapuštenih prostora za rad, s mnogo neispravnih mašina, s lošom i neodržavanom građevinskom infrastrukturom napravili su radni prostor za primjer. Oprali podove, prozore i uređaje, okrečili zidove, a od renoviranja restorana za ishranu radnika, svlačionice za radnike i mokrih čvorova počinje nova kultura ponašanja radnika, razvija se nova svijest i prihvataju novi standardi koji u prošlom vremenu nisu bili uobičajeni.

„Centralna radionica svake godine učestvuje u pripremi i izvođenju remonta na GMS-u i otpremnom sistemu. Njen rad daje znatan doprinos ukupnoj ispravnosti opreme za proizvodnju u Omarskoj. Pored toga, niti jedan projekat testiranja i unapređenja proizvodnje ne prolazi bez učešća Centralne radionice koja je opravdala svoje postojanje i tradiciju dobrog i uspješnog kolektiva”, ponosno navodi Draško Jazić, rukovodilac Centralne radionice.

U sklopu Centralne radionice se nalazi i Autoservis koji broji 23 radnika. Osnovna djelatnost je prevoz radnika na relaciji Prijedor-Ljubija, Prijedor-Kozarac-Omarska i Prijedor-Tomašica-Omarska, koji se vrši sa osam autobusa turističke klase nabavljenih 2010 godine, kao i 3 autobusa prigradske klase. U teretnom saobraćaju Autoservis raspolaže sa 2 kamiona tegljača. U sklopu Autoservisa je trenutno u rekonstrukciji tehnički pregled kao i baždarenje tahografa, dok se u radioničkom prostoru vrši redovno održavanje i popravke malih vozila Društva.

25

Centralna radionica obavlja poslove mašinskog održa-vanja, elektro održavanja i autoservisiranja. U prote-klih deset godina rada nije se pojavio problem koji nije uspješno savladan. U ljeto 2004. godine mala ekipa prima prve sklopove na remont kako bi se oprema koja od početka rata nije bila u funkciji osposobila za po-četak proizvodnje, i to sve sa ograničenim sredstvima, sa ograničenim ljudskim resursima i u neuslovnim pro-storijama za rad. Većina tadašnjih radnika u mašinskom održavanju se prvi put tada susrela s tako opsežnim i komplikovanim poslovima. Krajem 2004. godine iz-vršen je remont prva dva dampera CAT 777 sa ugra-đenim Cummins motorima. Vrlo osjetljiv zadatak skla-panja vrlo skupe opreme dvaju različitih proizvođača u jednu funkcionalnu cjelinu bio je i prvi podvig Central-ne radionice u 2004. godini krunisam 30. decembra 2014. godine kada su dva kompletno remontovana dampera krenula put Omarske.

2626

Kamenolom

Drenovača

27

„Dolaskom kompanije ArcelorMittal, koji je prepoznala značaj ovog kamenoloma u proizvodnji rude u Omarskoj, mala ekipa se prihvatila mučnog posla i dovela do toga da danas svi rudarski inspektori kažu da u cijeloj BiH nema uređenijeg kamenoloma”, kaže Desanka Petrović, tehnički rukovodilac kamenoloma Drenovača.

Proizvodni proces čine rasrkivanje, miniranje, bušenje, transport, utovar i drobljenje. Iskopani kamen može biti krupnoće do tri metra, za potrebe rudnika drobi se na frakcije do 60 milimetara, a za prodaju trećim licima na frakcije od 0 do 31 milimetar.

„Osam godina trajalo je osvajanje brda, vlastitim snagama i uz redovnu proizvdonju. Do tada smo radili ispod brda i kad vam je brdo nad glavom najmanji kamenčić je potencijalna opasnost i može ugroziti i ljudske živote i veoma skupu mehanizaciju. Svi su radili sve da se od divljeg rastinja očisti 70.000 kvadratnih metara. Popeli smo se 15. maja 2012. godine, otkrivši ležište od 20 miliona kubika za generacije u narednih 300 godina. To je značilo i kraj jalovini, te je nekadašnjih 60 odsto jalovine i 40 odsto kamena danas 10 do 15 odsto jalovine, a 85 do 90 odsto gotovog proizvoda.” navodi Petrovićeva.

27

Kamen se iz Drenovače počeo eksploatisati odmah po otvaranju rudnika Omarska 1985. godine za potre-be nasipanja i održavanja puteva i platoa i izmještanje i oblaganje riječnih korita, a, osim za internu upotrebu /50.000 do 60.000 kubika godišnje/, krečnjak visokog kvaliteta ima široku primjenu u građevinarstvu i prodaje se trećim licima /10.000 kubika godišnje/. Prodaje se i kamena prašina, takozvani filer, koja se primjenjuje u agraru - smanjuje kiselost zemljišta, povećava prihode i olakšava obrađivanje zemlje.

2828

Inženjering

2929

Ako se za Rudnik Omarska može reći da je srce kompanije ArcelorMital Pri-jedor, onda je služba Inženjering nje-gov mozak. Inženjering je zadužen za logistiku i izradu dokumentacije u oblastima geologije, geodezije, rudar-stva, građevinarstva, elektrotehnike, projektovanja, vodoprivrede i ekolo-gije, za planiranje, praćenje i nadzor proizvodnje, za razne vrste tehničkih snimanja i mjerenja, za tendere i za aktivnosti koje nalože kontorlni organi u svim ovim oblastima.Spona je izme-đu kompanije i institucija države, te upravlja arhivom kompanije. Broji 17 radnika od kojih je pet konstantno an-gažovano na istraživanjima što posto-jećih što potencijalnih rudnih ležišta.

„Ilustracije radi, mi vlastitim snagama radimo geološke elaborate o rezervama koje smo obavezni svakih pet godina dostavljati Vladi Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske na osnovu čega se vrše dalja projektovanja i dobijaju dozvole za eksploataciju. Kada bismo plaćali treća lica za obavljanje tog posla koštalo bi nas najmanje 50.000 KM. Mi to radimo sami, a nedavno smo saznali da svi ostali rudnici u našem okruženju nemaju kapaciteta za to i da zato moraju angažovati projektantsku kuću što je znatan trošak”, kaže Branislav Rokvić, rukovodilac Službe inženjeringa. „Neka mjerenjaradimo sami - kao što su mjerenja nivoa buke i prašine, a ima oi onih za koja moramo angažovati nadležne institucije, na primjer za kvalitet i ispravnost vode. Kuriozitet je da su interne kontrole

naših kolega stranaca iz kompanije ArcelorMittal nerijetko rigoroznije od lokalnih i republičkih inspekcija. Jednom su nam naložili da provjerimo jestivost ribe u staništima u blizini rudnika, što niti ovdašnjim inspektorima ni nama nikada nije palo na pamet. Veterinarski institut Republike Srpske ‚Doktor Vaso Butozan’ Banjaluka uradio je analizu te ribe i ustanovio da nema negativnih uticaja blizine rudnika na njen kvalitet”, svjedoči Rokvić.

Integralno ishodište za cjelokupno funkcionisanje kompanije je glavni rudarski projekat koji je osnov i svih drugih ključnih dokumenata, a privodi se kraju izrada dopunskog rudarskog projekta. Dugoročni planovi proizvodnje ranije su se izrađivali za period od pet godina, a sada je na snazi plan do 2023. godine koja se smatra godinom u kojoj će se okončati eksploatacija rude na kopu Buvač u Omarskoj. Životni vijek ovog ležišta mogao bi se produžiti

pokretanjem rudnika u Ljubiji i paralelnom proizvodnjom tamošnje željezne rude koja je bazična i nema vrijednost poput oksidne rude iz Omarske. U tom bi se slučaju ruda iz Omarske i ruda iz Ljubije mogle miješati u željezari u Zenici čime bi se očuvao nivo kvaliteta metalurškog procesa. Time bi se produžio vijek rudnika u Omarskoj i dobro bi se iskorištavala ljubijska ruda. Stručnjaci smatraju da bi se rudnik u Ljubiji rudnik mogao oživjeti za godinu dana, uz paralelno vođenje projektne dokumentacije, pripremnih radova i sanacije kopova.

3030

ArcelorMittal Prijedor

Sektor pravnih,kadrovskih i opštih poslova

3131

Služba pravnih poslova, izmedju ostalog, zastupa preduzeće u svim sudskim, upravnim i prekršajnim po-stupcima, provodi i stara se o zako-nitosti disciplinskih postupaka, prati izmjene propisa i inicira poslodavcu usklađivanje normativnih akta pre-duzeća.Služba u saradnji sa Pravobranilaš-tvom RS vodi postupak eksproprija-cije u smislu utvrdjivanja opšteg in-teresa, donošenja rješenja o ekspro-prijaciji, zaključivanje sporazuma o naknadi za eksproprisane nekretnine. Kroz ovaj posao Služba obezbijeđuje našem najvažnijem „klijentu” Proi-zvodno-tehničkom sektoru nesme-tan rad i proizvodnju. Pored toga Služba obavlja i aktiv-nosti oko promjene namjene poljo-privrednog zemljišta u gradjevinsko zemljište, kao i sve stručne poslove kod upravnih organa, te pruža struč-nu pomoć komisijama, koje djeluju u okviru Društva, a poseban akcenat se daje pripremama sjednica Uprav-nog odbora i praćenju realizacije nje-govih odluka.

Osim pravnih poslova, treba istaći i kadrovske poslove i obrazovanje kadrova, jer je na ovom polju posti-gnut izuzetan napredak. Imajući u

vidu da su zaposleni naš najznačajniji resurs, njima se posvećuje posebna pažnja, počev od zaštite i zdravlja, pa do obrazovanja i napredovanja. U svakom trenutku se trudimo iza-ći u susret Proizvodno-tehničkom sektoru po pitanju pravovremenog obezbjeđenja radne snage. Tokom prethodnih godina zajedno sa razvo-jem preduzeća, razvijala se i Služba, te smo uspjeli da obezbjedimo kvali-tetan, stručan i osposobljen kadar za rad kompanije ArcelorMittal Prijedor i ostvarenje planirane proizvodnje. Takođe smo napravili pomak u ko-munikaciji sa našim radnicima kroz izdavanje Kadrovskog biltena, koji uređujemo i objavljujemo kvartalno, počev od 2012. godine.

Obezbjeđenje objekata, lokaliteta i postrojenja, priprema hrane i odr-žavanje čistoće su osnovni segment djelovanja u okviru opštih poslova, koji su takođe sastavni dio našeg sektora.

„Radeći zajedno, timski, uspjeli smo prevazići sve situacije i iznaći rje-šenja za izazove sa kojima smo se suočavali. Nadam se da ćemo tako nastaviti i u budućnosti”, zaključila je Ljiljana Vujčić Štrbac.

U sastavu sektora rade pravna služba,

kadrovska služba i obrazovanje kadrova

i služba opštih po-slova.

„Sektor pravnih, kadrovskih i opštih poslova je jedan od stu-bova naše Kompanije, koji svojim radom, na direktan i indirek-tan način daje doprinos u ostvarivanju postavljenih planova i ciljeva. Tokom ovih deset godina od osnivanja, trudili smo se da Kompanija provodi sve svoje aktivnosti u skladu sa lokalnim zakonima ali i Korporativnim politikama i procedurama” izjavila je Ljiljana Vujčić Štrbac, direktor Sektora kadrovskih, pravnih i opštih poslova.

3232

Zaposleni

najznačajniji resurs

33

Da su zaposleni najznačajniji resurs govori, između ostalog, i činjenica da je u proteklih deset godina posebna pažnja posvećena obrazovanju radnika kako bi što uspješnije i bezbjednije obavljali svoje radne obaveze i odgovorili zahtjevnim proizvodnim planovima.Najveći broj edukacija je obavljen za Proizvodno-tehnički sektor, s naglaskom na osposobljavanje radnika za samostalan i bezbjedan rad i rukovanje. Edukacije su obavljane u skladu sa tendencijom kompanije za što višim nivoom osposobljenosti zaposlenih za rad i rukovanje sa više strojeva i postrojenja. O tome govori i činjenica da je u proteklih deset godina osposobljeno više od 700 radnika, a nije rijedak slučaj da su radnici osposobljeni za rukovanje sa više strojeva ili postrojenja.

Brojni su i drugi vidovi edukacije, obučavanja i stručnog usavršavanja zaposlenih, među kojima izdvajamo: stručne ispite za tehničko rukovođenje i nadzor u oblasti rudarstva, stručne ispite za licenciranje u oblasti zaštite na radu, licenciranje za izvođenje i nadzor i projektovanje, stručno usavršavanje radnika kroz VK specijalizacije, obuke željezničkih radnika i radnika u putničkom saobraćaju, obuka radnika za čuvanje, rukovanje i prevoz opasnih materija, radnika koji rukuju parnim kotlovima, i tako dalje... Slijede stručno usavršavanje i obuka organizovani na nivou korporacije ili segmenta rudarstva, zatim seminari, kongresi i savjetovanja za zaposlene radnike rudarske, mašinske, elektro, ekonomske, pravne i ostalih struka kao i obuke u oblasti ISO standarda, ekologije, bezbjednosti i zaštite na radu.

Treba napomenuti da je poseban izazov predstavljalo informatičko opismenjavanje i obrazovanje zaposlenih. Organizovani su brojni kursevi: Word, Excel, AutoCAD, SURPAK, i tako dalje...Po osnivanju kompanije, započete su edukacije iz engleskog jezika. Korišćeni su različiti vidovi i nivoi edukacije: interni kursevi za niže stepene poznavanja engleskog jezika, eksterni kursevi različitih nivoa i metoda obučavanja u agenciji za podučavanje stručnim znanjima, a od 2011. godine otpočeli su i online kursevi u organizaciji Univerziteta „ArcelorMittal.Dalje, sprovođene su obuke za zaposlene u skladu sa programima edukacije iz oblasti usklađenosti sa zakonskim i etičkim zahtjevima korporacije kao što su obuka iz Kodeksa poslovnog ponašanja i obuka iz Politike ljudskih prava za koje je ciljna grupa najveća i obuhvata sve zaposlene.

Od 2012. godine jedan dio zaposlenih uključen je u edukativne online programe na portalu Online Campus koji vodi Odjeljenje za online edukaciju Univerziteta ArcelorMittal, a iz različitih oblasti: rukovođenja i organizacije, razvoja, pravne i finansijske oblasti, komunikacija, ljudskih resursa ili rukovođenja projektima.

„Planovima obrazovanja kadrova iz godine u godinu se posvećuje sve veća pažnja i izdvaja sve veći iznos sredstava kako bi postigli maksimalan nivo bezbjednosti, spremnosti i obučenosti radnika i u ukupnom razvoju proizvodnog procesa dostigli krajnji cilj: bezbjednog, edukovanog i sposobnog radnika koji će odgovoriti svakom izazovu i radnom zadatku.” navela je Stanka Marin-Došen, rukovodilac Službe kadrovskih službe poslova i obrazovanja kadrova.

33

3434

Služba opštih

poslova

pravovremeno i u

skladu sa potrebama

35

Služba opštih poslova obuhvata obezbjeđenje, ishranu radnika, održavanje čistoće i reagovanje u vanrednim situacijama. Najzahtjevniji i najobimniji posao, a time i najmnogoljudniji, jeste obezbjeđenje kojim je pokriveno šest lokaliteta: zgrada direkcije i centralna radionica u Prijedoru, rudnik u Omarskoj, kamenolom i Drenovači, te neaktivni rudnici u Tomašici i Ljubiji, budući da po osnivačkim aktima ArcelorMittal Prijedor pruža usluge obezbjeđenja Rudnicima željezne rude Ljubija kao firmi saosnivaču. Za deset godina napredak je ogroman, a najvidljiviji je u tehničkom segmentu budući da su uvedeni sistem video nadzora, sistem kontrole radnog vremena ili popularne kartice, te sistem radio komunikacije sa GPS pozicioniranjem. Protivpožarna zaštita je pojačana uvođenjem javljača požara u sve prostorije i uvedene su elektronske rampe za kontrolu prolaska vozila, a svi ti novouvedeni sistemi vremenom se po potrebi nadograđuju. Bez obzira na tehniku, ljudi su i dalje presudan i nezaobilazan faktor. Na svim lokalitetima postoje stražarska mjesta, a u Omarskoj i stražarske patrole jer je tamo najveća fluktuacija ljudi, pa time i najveća problematika.

„Nismo u ovih deset godina imali zabrinjavajućih trendova kada su u pitanju napadi na imovinu. Statistički gledano, broj krađa unutar firme nije nikad bio veći od deset godišnje, dok je broj krađa koje su naši ljudi spriječili višestruko veći. Naredni bitan segment je reagovanje u vanrednim situacijama, koliko god se nekima činilo da je to suvišno i nepotrebno. Tek kad se suočimo s katastrofom, kao ove godine s poplavama, uvidimo koliko bi posljedice bile manje da smo svi bili obučeni da ispravno reagujemo. Zajedno sa Službom zaštite na radu organizujemo svake sedmice edukaciju kroz koju su dužni proći svi zaposleni, a svake godine na svakom od lokaliteta vježbe evakuacije i spasavanja u slučaju poplava, požara ili zemljotresa”, kaže Nebojša Tomičić, rukovodilac Službe opštih poslova.

Služba je ponosna na segment ishrane radnika i na oko 260.000 pripremljenih obroka godišnje u našoj Kompaniji. U inspekcijskim kontrolama nikad do sada nije pronađeno ništa što bi moglo negativno uticati na kvalitet ishrane. Prema svim nalazima: nabavka, priprema i skladištenje hrane obavljaju se u skladu sa propisanim standardima. U 2013. godini provedena je anketa među radnicima o ishrani i rezultati ankete su zadovoljavajući.

35

3636

ArcelorMittal Prijedor

Romania

Macedonia

Bosnia and Herzegovina

Hungary

Poland

Czech Republic

Germany

Austria

Italy

Spain

France

Belgium

U.K.Luxemburg

KRAKOW

KATOWICE

PRIJEDOR

ZENICA

XIXI

Ekonomsko - komercijalnisektor

Ukraine

Romania

XII

37

„ Sjećam se vremena kada naši sudovi nisu poznavali značenje termina „Jo-int Vanture” i prvi put su se susreli sa ovakvim vidom osnivanja i organiza-cije, što nam je donijelo čitav niz pro-blema prilikom registracije Preduzeća. Teško je zaboraviti i vrijeme kada smo sve aktivnosti u Sekoru obavljali ruč-no, a morali se uklapati u, za nas tada, komplikovane sisteme kompanijskog izvještavanja i učiti, na engleskom jeziku, nove programe i standarde kompanije ArcelorMittal, a istovre-meno poštovati sve domaće zakone i standarde struke.Danas su sve aktivnosti u Sektoru pokrivene odgovarajućim softwerima i edukovanim kadrovima koji mogu odgovoriti ovakvim izazovima. Interesantno je napomenuti da su u Ekonomsko-komercijalnom sektoru na svim rukovodnim pozicijama žene. Ja sam vrlo ponosna na njihov rad, jer su to iskusne, odlučne i odgovor-ne osobe, spremne da se uhvate u koštac sa svim problemima na koje naiđu.Naš fokus je, da u datim tržišnim uslovima, u kojima smo orjentisani na prodaju unutar ArcelorMittal Grupe, uz maksimalnu racionalizaciju troš-kova i pravovremeno balansiranje između prihoda i rashoda, dajemo puni doprinos ostvarenju pozitivnih

finansijskih rezultata. Za nas je po-sebno važno da nemamo reklamacija kupaca, da imamo dobru saradnju sa svim poslovnim partnerima, državnim organima i institucijama, kao i kolega-ma iz drugih segmenata unutar Pre-duzeća, a posebno zadovoljne radni-ke. Proteklih deset godina to nam je zaista i polazilo za rukom .Politika kompanije ArcelorMittal, koju slijedi i ArcelorMIttal Prijedor, je i da se dio ostvarene dobiti vraća u lokal-nu zajednicu u kojoj se ona i ostva-ruje. Pored redovne isplate dividende osnivačima, određeni procenat dobiti se usmjerava i u različite obrazovne, kulturne i sportske institucije kojima je do danas donirano preko 3 miliona konvertibilnih maraka za oko 150 projekata.”, rekla je Branka Tomičić, direktor Ekonomsko-komercijalnog sekora.

U okviru ekonomsko-komercijalnog sektora funkcionišu četiri službe: Na-bava, Prodaja, Finansije i Računovod-stvo.

Služba Nabave ima zadatak da osigura nesmetano funkcionisanje proizvod-nje, tako što obezbjeđuje osnovna sredstva, sav potreban potrošni ma-terijal, rezervne dijelove za rudarsku i drugu menahizaciju, energente, hranu,

i drugo. Posebno se vodi računa o nivou zaliha koje moraju biti u skladu s dozvoljenim nivoom sredstava sa jedne i potrebama proizvodnje, s dru-ge strane.

Služba prodaje obezbjeđuje nesmeta-nu isporuku željezne rude do poznatih kupaca unutar ArcelorMittal Grupe. Isporuka na vrijeme i u zahtjevanom kvalitetu imperativ je za Službu pro-daje, a takođe i bliska saradnja sa Že-ljeznicama Republike Srpske i Federa-cije, kao i željeznicama u okruženju,a sve da bi naš proizvod stigao be-zbjedno na odredište. Glavni zadatak Službe finansija je održavanje visokog nivoa likvidnosti Preduzeća i generisanje gotovine, kako za redovno izmirivanje obaveza: prema državi, dobavljačima,vlasnicima i radnicima, tako i za ulaganja u daljnji rast i razvoj Preduzeća. Sve poslovne promjene na kraju se evidentiraju u Službi računovodstva, koja pored izvještajnog, ima i plansko-analitički karakter i mora biti u skladu sa standardima struke, zakonima RS i standardima kompanije ArcelorMittal. Jedna od važnijih funkcije Službe raču-novodstva ogleda se i u izradi osnove za donošenje pravovremenih poslovnih odluka.

Ekonomsko-komercijalni sektor je jedna od karika u lancu poslov-nih procesa, a za dobre ukupne rezultate poslovanja kompanije ArcelorMittal Prijedor zaslužni su timski rad, jasni i jedinstveni ci-ljevi i usaglašene politike u svim sektorima Preduzeća.

U proteklih deset godina Sektor je prošao različite faze od ručne obrade podataka, učenja engleskog jezika, izbora i obuke kadro-va, prilagođavanja različitom načinu i dinamici izvještavanja, do potpune automatizacije i ovladavanja svim dostupnim i obave-znim domaćim i kompanijskim programima.

3838

Informatički

centar

u korak sa vremenom i

novim tehnologijama

39

Vrlo je malo kompanija u bivšoj Jugoslaviji koje se mogu pohvaliti da su osamdesetih godina dvadesetog vijeka knjigovodstvo, finansije i kadrovske podatke vodile kompjuterskom tehnikom, kao što to može firma suosnivač Rudnici željezne rude „Ljubija” sa blizu šest hiljada zaposlenih. Vremena su se promijenila, u svijetu informaciono-komunikacionih tehnologija i daleko brže i drastičnije, ali i novonastala zajednička kompanija „ArcelorMittal Prijedor” zauzela je poziciju informatičkog lidera u regiji, kao nekad RŽR.

„Godinu 2004. kao godinu nastanka naše firme, dočekali smo sa vrlo šarolikom situacijom.Poslovanje se obavljalo sa softverom koji je radio pod UNIX operativnim sistemom i ASCI terminalima starosti 15 do 20 godina. Takođe, postojalo je nekoliko starih 486 računara, pa čak i nekoliko P3 i P4 radnih stanica, na kojima su se radili različiti poslovi. Mreža, osim veze desetak terminala sa aplikacijskim serverom, nije postojala. Trebalo je izgraditi sve ispočetka, a udaljenost Rudnika Omarska i kamenoloma Drenovača od direkcije u Prijedoru predstavljala je dodatni izazov. Već 2005. godine svi dijelovi firme su bili integrisani i legalizovan je Microsoft softver za šta su izdvojena znatna sredstva”, prisjeća se Milan Pašić, rukovodilac Informatičkog centra.

Kompanija je informatički potpuno integrisana i svi korisnici su spojeni na mrežu. Najveći dio podataka se unosi na mjestu gdje nastaju, bez obzira na kojoj su lokaciji. Hardver je najvećim dijelom nov i redovno se obnavlja. Aktivna mrežna i telekomunikacijska oprema je najmodernija i nabavlja se od renomiranih proizvođača. Poslovna aplikacija pokriva sve važne segmente poslovanja. Svi komunikacioni i nadzorni sistemi su moderni i stabilni. Svi korisnici imaju brzi pristup internetu sa bilo kojeg mjesta i intenzivno koriste prednosti ovakve komunikacije. Korisnici koriste razne aplikacije za izvještavanje na nivou segmenta ili cijele korporacije. Radnici se permanentno informatički edukuju. Na internoj mreži nalazi se 310 uređaja, oko 170 aktivnih korisnika i isto toliko računara.

39

4040

Saradnja sa

Sindikalnom

ogranizacijom

Društva

41

„Naš poslodavac je korektan, to je generalno mišljenje radnika. Kada pregovaramo o obimu radničkih prava, veoma je teško, ali kad se jednom dogovor postigne, nema bojazni da nešto neće biti ispoštovano, i za to se ne treba brinuti. Svakom bih radniku poželio ovakvog poslodavca. Ima i nezadovoljnih radnika, ali to je zanemarivo mali broj. Nažalost, živimo u vremenu kada su zakonom zagarantovana radnička prava rijetkost, luksuz i privilegija, a naši radnici u većini segmenata imaju prava i veća od zakonom propisanog minimuma”, kaže Milanko Stojnić, predsjednik Sindikalne organizacije „ArcelorMittal Prijedor”.

41

U ovom preduzeću je 2008. godine osnovan Odbor za zašti-tu na radu koji čine predstavnici radnika, sindikata i rukovod-stva i koji se sastaje periodično ili po potrebi, te raspravlja o temama koje članovi odbora kandiduju. Sindikat je zadržao svoju ulogu u većini oblasti u kojima je djelovao i u predratno vrijeme, te i dalje obezbjeđuje radnicima sistematske pregle-de, jednokratne pomoći u slučaju elementarrnih nepogoda, teških oboljenja, smrtnih slučajeva i rađanja djece, pomoć za djecu umrlih radnika, novogodišnje paketiće za djecu radni-ka, kao i izuzetno povoljne jednodnevne izlete, višednevna putovanja, ljetovanja na moru, te besplatno korištenje fitnes sale i sportskih terena za rekreaciju.

„Kada uporedim našu firmu sa srodnim preduzećima u zemlji i okruženju, mi imamo jednu prednost koja je toliko vidljiva da je gotovo opipljiva. Jedan banalan, ali slikovit primjer, je kako smo se prilikom posjete kolegama u jednom rudniku iznenadili kad smo vidjeli nepokošenu travu u krugu. To je kod nas nezamislivo. A što se tiče sindikalne borbe, sindikalni moto generalno je da se uvijek može i više i bolje. Naš je cilj da prosječna plata dostigne visinu sindikalne potroščke korpe koja trenutno za četveročlanu porodicu iznosi oko 1.800 KM. To treba svakom da bude cilj. Svako ko radi treba to da dostigne, jer radnik treba da može da živi od svog rada. Prioritet nam je i da regulišemo pitanje beneficiranog radnog staža”, kaže prvi sindikalac prijedorskih rudara koji su 2011. godine obilježili 90 godina sindikalne borbe.

4242

Društvena

odgovornost

i aktivnosti

ArcelorMittal

Fondacije Prijedor

4343

Prijedorski rudnici su oduvijek poma-gali lokalnu zajednicu, a osnivanjem novog društva, u avgustu 2004. godine, ta tradicija je samo nastav-ljena. Kompanija ArcelorMittal diljem planete njeguje korporativnu odgo-vornost i kreira programe za pomoć i podršku lokalnim zajednicama u ko-jima kompanija posluje. Prijedorska Fondacija, respektabilna koliko i sama kompanija, u decembru će obilježiti svoj osmi rođendan. Spisak organizci-ja i pojedinaca koji su zainteresovani za saradnju sa Fondacijom iz dana u dan raste, jednako kao što raste broj ljudi zainteresovanih da se zaposle. Povjerenje lokalne zajednice nije doš-lo preko noći nego se radom i redom sticalo godinama.

„Nakon osam godina rada Fondacije i aktivnosti koje provodimo u lokalnoj zajednici, mislim da smo bili prisutni u svim segmentima zajednice i dali svoj doprinos u skladu sa svojim mogućnostima. Trudili smo se da podržimo što više

programa, udruženja, institucija i organizacija koje su imale za cilj obrazovanje, razvoj zajednica, socijalne projekte, ali i sport, kulturu i umjetnost. Naš fokus su bili i ostali mladi, i željeli smo da im damo nove sadržaje i više mogućnosti. Mladi su naša budućnost, i nekada im treba jako malo da ostvare svoje ciljeve”, rekao je koordinator Fondacije Predrag Šorga.

Kao što je u prvih deset godina udvostručena proizvodnja željezne rude tako je i Fondacija od svog osnivanja do danas udvostručila i broj projekata i broj korisnika na godišnjem nivou, a znatno se uvećava i budžet kojim raspolaže svake godine. U najkraćem, Fondacija je za svoga postojanja realizovala više od 150 projekata, obuhvatila njima blizu 80.000 korisnika i uložila više

od tri miliona maraka. U gradu Prijedoru teško bi ili nemoguće bilo naći obrazovnu i zdravstvenu ustanovu, sportsku ili omladinsku organizaciju, nevladinu organizaciju ili socijalno osjetljivu kategoriju, ustanovu kulture ili udruženje umjetnika, humanitarno društvo ili ranjivu, marginalizovanu grupu koja nije imala podršku Fondacije kroz finansiranje projekata za određene ciljne grupe.

„ArcelorMittal Prijedor je društveno odgovorna kompanija, i tokom ovih 10 godina je pokazala da je odgovoran komšija koji je uvijek tu kada zatreba. Svojim programima društvene odgovornosti, procedurama i politikama trudili smo se da unapredimo sami sebe ali i sredinu u kojoj radimo i poslujemo. Naši rezultati ukazuju na dostignuća i nadam se da ćemo nastaviti i u budućnosti da radimo i da se razvijama zajedno sa našom zajednicom”, zaključio je Šorga.

44

ArcelorMittal PrijedorAkademika Jovana Raškovića 1

79 101 Prijedor, BiHT. +387 52 234 800, F. +387 52 232 766

www.arcelormittal.com

ArcelorMittal Prijedor