Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
AKTUALNOSTIKamatna stopa na zajmove između povezanih osoba
Zakon o porezu na dobit
propisuje da se, pri utvrđivanju
prihoda od kamata na dane
zajmove kod povezanih osoba i pri
utvrđivanju rashoda od kamata na
primljene zajmove kod povezanih
osoba, obračunava kamata najmanje
do visine kamatne stope koja bi
se ostvarila između nepovezanih
osoba u trenutku odobrenja zajma.
Povezanim osobama smatraju
se osobe kod kojih jedna osoba
sudjeluje izravno ili neizravno u
upravi, nadzoru ili kapitalu druge
osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno
ili neizravno u upravi, nadzoru ili
kapitalu društva. Odredbe o visini
kamatne stope između povezanih
osoba primjenjuju se na povezane
osobe rezidente i nerezidente
odnosno i u slučaju zaračunavanja
kamata između tuzemne poslovne
jedinice inozemnog poduzetnika –
nerezidenta i inozemnog matičnog
društva kao i između tuzemnog
matičnog društva i inozemnog
ovisnog društva. Također, odredbe
o visini kamatne stope između
povezanih osoba primjenjuju se na
povezane osobe koje su rezidenti
ako jedna od povezanih osoba ima
povlašteni porezni status, odnosno
plaća porez na dobit po stopama
koje su niže od propisane stope ili
je oslobođena plaćanja poreza na
dobit, ili ima u poreznom razdoblju
pravo na prijenos poreznog
gubitka iz prethodnih poreznih
razdoblja. Povlašteni porezni
status imaju porezni obveznici koji
koriste olakšice i oslobođenja za
potpomognuta područja i Grad
Vukovar, olakšice i oslobođenja
u slobodnim zonama ili olakšice
prema Zakonu o poticanju investicija
i unapređenju investicijskog
okruženja. Ovu kamatnu stopu
određuje i Odlukom objavljuje
ministar financija prije početka
poreznog razdoblja u kojem će se
koristiti, vodeći pritom računa da
se radi o kamatnoj stopi koja se
ostvaruje u usporedivim okolnostima
ili koja bi se ostvarila između
nepovezanih osoba. Kamatna stopa
se utvrđuje kao aritmetička sredina
prosječnih kamatnih stopa na stanja
kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim
Centar zaobrazovanje
i uslužnu djelatnost
02/201619.01.2016.Zagreb
Porezni SavjetnikMoj asistent kroz aktualnosti
svijeta računovodstva i poreza
Poštovani čitatelji,
S novom godinom nastupile su i određene zakonske promjene, stoga smo se u ovom broju Računovodstveno
poreznog savjetnika usredotočili baš na to. Donosimo Vam mnoštvo članaka koji ukratko objašnjavaju što
nam donosi 2016. godina u poreznom smislu, pobliže se osvrću na podnošenje porezne prijave, nove PD
obrasce te izmjene Pravilnika o porezu na dobit. Ali naravno, za kraj, tu su i odgovori na zanimljiva pitanja
naših korisnika!
Ugodno čitanje Vam želim i srdačno Vas pozdravljam!
Ana Dukić, mag.oec.
2RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
trgovačkim društvima, a koje
Hrvatska narodna banka objavila
u tekućoj kalendarskoj godini.
Prosječnu kamatnu stopu na stanja
kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima, Hrvatska
narodna banka izračunava kao
vagani prosjek stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima u kunama
bez valutne klauzule, u kunama s
valutnom klauzulom uz euro i u
eurima, za referentno razdoblje od
šest mjeseci. Prosječnu kamatnu
stopu na stanja kredita odobrenih
na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim
društvima Hrvatska narodna banka
objavljuje u „Narodnim novinama“.
Ministar financija je Odluku o objavi
kamatne stope na zajmove između
povezanih osoba za 2016. godinu
objavio u „Narodnim novinama“
broj 137/2015., u kojoj je odredio da
visina te kamatne stope iznosi 5,14%.
Obveznici poreza na dobit koji su
zajmoprimci od povezanih osoba u
porezno priznate rashode po osnovi
kamata mogu priznati kamate
obračunane najviše do visine od
5,14% a razlika kamata iznad 5,14%
predstavlja porezno nepriznati
rashod te uvećava poreznu osnovicu
u prijavi poreza na dobit. Obveznici
poreza na dobit koji su zajmodavci
povezanim osobama, za razliku
obračunanu po stopi manjoj od
5,14% povećavaju poreznu osnovicu
u prijavi poreza na dobit. Ukoliko
su tijekom poreznog razdoblja u
poslovnim knjigama evidentirani
poslovni događaji s povezanim
osobama, uz Prijavu poreza na dobit
u postupku podnošenja prijave
poreza na dobit za 2016. godinu
odnosno za porezna razdoblja koja
počinju teći od 1. siječnja 2016.
godine, osim ostalih propisanih
isprava i dokumentacije, propisana
je i dostava izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama.
Za potrebe sastavljanja izvješća o
poslovnim događajima s povezanim
osobama, povezanim osobama
smatraju se i osobe propisane
Općim poreznim zakonom. Izvješće
se dostavlja na propisanom obrascu
„Izvješće o poslovnim događajima
s povezanim osobama za razdoblje
od___ do___“ - Obrazac PD-IPO.
Obrazac PD-IPO sastoji se od četiri
dijela i to:
I.1. Obveze prema povezanim
osobama po osnovi primljenih
zajmova i kredita
I.2. Potraživanja od povezanih osoba
po osnovi danih zajmova i kredita
II.1. Obveze prema povezanim
osobama po osnovi nabave roba i
usluga
II.2. Potraživanja od povezanih
osoba po osnovi isporuke roba i
usluga
mr. sc. Željko Marinac, porezni
savjetnik u mirovini
Zakonske promjene u podnošenju porezne
prijave
Od 1. siječnja 2016. godine
porezni obveznici iako su
zakonski obvezni podnositi godišnju
prijavu poreza na dohodak, više neće
imati tu zakonsku obvezu. Posebni
postupak utvrđivanja godišnjeg
poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak je postupak temeljem
kojega porezni obveznici koji u
kalendarskoj godini ostvare dohodak
iz članka 39. Zakona o porezu
na dohodak (za koji su obvezni
podnijeti godišnju prijavu) i članka
40. (za koji nisu obvezni podnijeti
godišnju prijavu), nemaju obvezu
podnošenja godišnje porezne
SADRŽAJ
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba 1
Zakonske promjene u podnošenju porezne prijave 2
Novi Obrazac PD – Prijava poreza na dobit za 2015. godinu 3
Obrazac PD-IPO - Izvješće o poslovnim događajima
s povezanim osobama 4
Novosti u JOPPD obrascu vezano uz službena
putovanja i terenski dodatak 6
Neoporezive naknade za službeno putovanje 7
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dobit 8
Maloprodaja u sklopu restorana 9
Rezerviranje sredstava 9
3RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
prijave jer tu obvezu preuzima
Porezna uprava. Za dohodak
ostvaren za 2015. godinu prvi puta
se primjenjuje posebni postupak
utvrđivanja godišnjeg poreza koji će
većini poreznih obveznika olakšati
propisanu obvezu podnošenja
godišnje prijave. Sukladno Zakonu
o porezu na dohodak članku 39.
godišnju poreznu prijavu su obvezni
podnijeti porezni obveznici koji su u
2015. godini:
1. ostvarili dohodak od
nesamostalnog rada kod dva
ili više poslodavca istodobno u
tijeku istog mjeseca poreznog
razdoblja, npr. kada porezni
obveznik koji je u radnom
odnosu naslijedi mirovinu od
pokojnog bračnog druga ili
roditelja i/ili,
2. ostvarili dohodak od samostalne
djelatnosti i djelatnosti po osnovi
kojih se dohodak utvrđuje i
oporezuje kao dohodak od
samostalne djelatnosti,
3. ostvarili dohodak iz točke 1. i 2.
izravno iz inozemstva i/ili ako su
bilo koji izvor dohotka ostvarili
izravno iz inozemstva pri čemu
predujmovi poreza nisu bili
plaćeni u tuzemstvu i/ili su u
tuzemstvu bili plaćeni u manjem
iznosu od iznosa utvrđenog
prema zakonskim odredbama,
osim ako u skladu s ugovorom
o dvostrukom oporezivanju
Republika Hrvatska izuzima taj
dohodak od oporezivanja,
4. ostvarili dohodak a poslodavac,
isplatitelj dohotka ili sam
porezni obveznik nije
obračunao, obustavio i uplatio
predujam poreza na dohodak i
prirez porezu na dohodak.
Godišnju poreznu prijavu obvezno
podnosi i porezni obveznik ako
je Porezna uprava zatražila da
naknadno plati porez na dohodak.
Svi navedeni porezni obveznici,
osim osoba koje ostvaruju dohodak
od samostalne djelatnosti, neće
morati podnositi godišnju prijavu
poreza jer će to za njih učiniti
Porezna uprava koja će za poreznog
obveznika utvrditi godišnji dohodak
ostvaren u poreznom razdoblju i
razliku poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak za uplatu ili za
povrat, o čemu će izdati privremeno
porezno rješenje. Privremeno
porezno rješenje dostaviti će
poreznom obvezniku prema adresi
njegova prebivališta i to najkasnije
do 30. lipnja tekuće za prethodnu
godinu. Ako porezni obveznik utvrdi
da su podaci nepotpuni ili netočni
može podnijeti prigovor najkasnije
do 31.srpnja tekuće godine o čemu
odlučuje prvostupanjsko porezno
tijelo rješenjem u roku od 30 dana
od dana primljenog prigovora.
Ako prvostupanjsko porezno tijelo
utvrdi da postoji osnova za izmjenu
privremenog poreznog rješenja
u skladu s navodima iz prigovora,
donijeti će porezno rješenje kojim
utvrđuje konačnu poreznu obvezu
i protiv kojeg nije dopuštena žalba.
Ako porezni obveznik ne podnese
prigovor tada je obvezan razliku
poreza utvrđenog privremenim
poreznim rješenjem platiti najkasnije
do 31.srpnja tekuće godine.
Kada se ne primjenjuje posebni postupak?
Sukladno članku 43.a Zakona o
porezu na dohodak, godišnju prijavu
poreza na dohodak i dalje će morati
podnositi osobe koje ostvaruju
dohodak od samostalne djelatnosti
(obrtnici, slobodna zanimanja, i
ostali koji dohodak utvrđuju
temeljem poslovnih knjiga) kao i
porezni obveznici za koje Porezna
uprava ne raspolaže podacima
o ostvarenom dohotku. Posebni
postupak se neće primjenjivati i
u slučaju kada porezni obveznik
nema obvezu podnošenja godišnje
porezne prijave, a ostvaruje razliku
godišnjeg poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak za
uplatu.
univ.bacc.admin.public. Bernard
Iljazović
Novi Obrazac PD – Prijava poreza na
dobit za 2015. godinu
S obzirom da je u Nar. nov., br.
137/15 od 23.12.2015. godine
objavljen Pravilnik o izmjenama i
dopunama Pravilnika o porezu na
dobit (nadalje Pravilnik) koji je stupio
na snagu 24.12.2015. godine, mijenja
se i dopunjuje obrazac Prijava poreza
na dobit – Obrazac PD, a primjenjuje
se u postupku podnošenja prijave
poreza na dobit za 2015. godinu i
nadalje. Dakle, uvode se određene
izmjene u čl. 47. st. 3. „starog“
Pravilnika o porezu na dobit
objavljenog u Nar. nov., br. 95/05 -
157/14, prema kojima se u Obrazac
PD uvodi potpuno nova stavka IX.
OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI
OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI
koju popunjava obveznik doprinosa
te obveznik obračunavanja i
obveznik plaćanja doprinosa po
osnovi obavljanja druge djelatnosti
koji od te djelatnosti utvrđuje dobit
iz čl. 183. st. 1. Zakona o doprinosima
i ima iskazan iznos dobiti na red. br.
3. Obrasca PD.
4RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
Stavka IX. Obveza doprinosa po
osnovi obavljanja druge djelatnosti
propisana je uvođenjem novih toč.
60-69 u čl. 47. st. 3. Pravilnika, a
sastoji se od sljedećih pozicija:
• 60. Razdoblje obavljanja
samostalne djelatnosti – upisuju
se podaci o razdoblju u kojem
je obveznik doprinosa obavljao
samostalnu djelatnost;
• 61. Razdoblje obavljanja druge
djelatnosti – upisuju se
podaci o razdoblju u kojem je
obveznik doprinosa samostalnu
djelatnost obavljao istovremeno
uz osiguranje po osnovi radnog
odnosa ili bilo kojoj drugoj
osnovi obveznih osiguranja;
• 62. Broj mjeseci obavljanja
samostalne djelatnosti – upisuje
se broj mjeseci obavljanja
samostalne djelatnosti koji
obuhvaća svaki puni mjesec u
kojemu je obveznik doprinosa
obavljao samostalnu djelatnost
uvećan za posljednji mjesec, bez
obzira na broj dana obavljanja
samostalne djelatnosti u
posljednjem mjesecu te bez
umanjenja za one mjesece u
kojima je djelatnost privremeno
obustavljena i u kojima je
korišteno pravo na privremenu
nesposobnost za rad;
• 63. Broj mjeseci obavljanja
druge djelatnosti – upisuje se
broj mjeseci obavljanja druge
djelatnosti koji obuhvaća svaki
puni mjesec druge djelatnosti
uvećan za posljednji mjesec, bez
obzira na broj dana obavljanja
druge djelatnosti u posljednjem
mjesecu te bez umanjenja za one
mjesece u kojima je djelatnost
privremeno obustavljena i u
kojima je korišteno pravo na
privremenu nesposobnost za
rad;
• 64. Iznos dobiti od druge
djelatnosti – upisuje se iznos
dobiti sa red. br. 3. Obrasca
PD razmjeran broju mjeseci
obavljanja druge djelatnosti
(red.br. 63) u odnosu na broj
mjeseci obavljanja samostalne
djelatnosti (red. br. 62.);
• 65. Iznos najviše osnovice
za mjesece obavljanja druge
djelatnosti – upisuje se dio
propisane najviše godišnje
osnovice za obveznika
doprinosa po osnovi obavljanja
druge djelatnosti od koje
utvrđuje dobit za godinu za koju
se obveza utvrđuje razmjerna
broju mjeseci obavljanja druge
djelatnosti (red. br. 63.);
• 66. Iznos osnovice za obračun
doprinosa – upisuje se iznos
utvrđene godišnje osnovice za
obračun doprinosa po osnovi
obavljanja druge djelatnosti
(red. br. 64.) ako je jednak ili
manji od iznosa najviše osnovice
za mjesece obavljanja druge
djelatnosti (red. br. 65.), a ako
je veći upisuje se iznos najviše
osnovice za mjesece obavljanje
druge djelatnosti (red. br. 65.);
• 67. Iznos doprinosa za
mirovinsko osiguranje
na temelju generacijske
solidarnosti – upisuje se
umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa, tj. red.br.
66. i propisane stope za obračun
doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti prema
čl. 13. Zakona o doprinosima;
• 68. Iznos doprinosa za
mirovinsko osiguranje
na temelju individualne
kapitalizirane štednje – upisuje
se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa, tj. red.br.
66. i propisane stope za obračun
doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane
štednje prema čl. 17. Zakona o
doprinosima;
• 69. Iznos doprinosa za
zdravstveno osiguranje – upisuje
se umnožak iznosa osnovice za
obračun doprinosa, tj. red.br.
66. i propisane stope za obračun
doprinosa za zdravstveno
osiguranje prema čl. 14. Zakona
o doprinosima.
mr. sc. Silvija Pretnar Abičić,
ovlašteni revizor
Obrazac PD-IPO - Izvješće o poslovnim
događajima s povezanim osobama
U Nar. nov., br. 137/15 od
23.12.2015. godine objavljen je
Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na dobit
(nadalje Pravilnik) koji je stupio
na snagu 24.12.2015. godine, osim
čl. 7. i čl. 9. Pravilnika koji stupaju
na snagu 1. siječnja 2016. godine, a
odnose se na Izvješće o poslovnim
događajima s povezanim osobama;
Obrazac PD-IPO. Dakle, Pravilnik
propisuje obvezu sastavljanja
novog obrasca; Obrazac PD-IPO -
Izvješće o poslovnim događajima
s povezanim osobama, koji se
primjenjuje u postupku podnošenja
Prijave poreza na dobit za 2016.
godinu, tj. za porezna razdoblja
koja počinju teći od 1. siječnja 2016.
godine. Ovaj obrazac potrebno je
dostaviti ako je porezni obveznik
tijekom poreznog razdoblja u
poslovnim knjigama evidentirao
5RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
transakcije s povezanim osobama.
Za potrebe obrasca povezanim
osobama smatraju se osobe kod
kojih jedna osoba sudjeluje izravno
ili neizravno u upravi, nadzoru ili
kapitalu druge osobe, ili iste osobe
sudjeluju izravno ili neizravno u
upravi, nadzoru ili kapitalu društva
(čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na
dobit (Nar. nov., br. 177/04-143/14) i
čl. 41. Općeg poreznog zakona (Nar.
nov., br. 147/08 - 25/15). U skladu sa
Općim poreznim zakonom fizičke
ili pravne osobe su povezane ako je
ispunjen najmanje jedan od sljedećih
uvjeta: a) izravno ili neizravno
ostvaruju kontrolu ili značajan
utjecaj nad drugom osobom; b)
ne ostvaruju kontrolu ili značajan
utjecaj, ali su međusobno povezane
na takav način da uslijed pogoršanja
ili poboljšanja gospodarskog i
financijskog stanja jedne osobe
dolazi do istog učinka kod druge
osobe, jer se između njih provodi
ili postoji mogućnost prijenosa
gubitaka, dobiti ili sposobnosti za
plaćanje. Smatra se da postoji odnos
povezane osobe i poreznog dužnika,
primjerice i sa njegovim bračnim
drugom, krvnim srodnikom u prvoj
liniji, posvojiteljem, skrbnikom,
starateljem te osobama koje žive u
zajedničkom kućanstvu.
Obrazac PD-IPO sadrži opće
podatke o poreznom obvezniku
(naziv ili ime i prezime poreznog
obveznika, adresa sjedišta ili
prebivališta i osobni identifikacijski
broj), razdoblje za koje se podnosi
obrazac, ime osobe odgovorne
za sastavljanje obrasca (porezni
obveznik/opunomoćenik/ovlašteni
porezni savjetnik), nadnevak,
pečat poreznog obveznika i potpis
odgovorne osobe, a sastoji se od
četiri dijela:
I.1. Obveze prema povezanim
osobama po osnovi primljenih
zajmova i kredita
I.2. Potraživanja od povezanih osoba
po osnovi danih zajmova i kredita
II.1. Obveze prema povezanim
osobama po osnovi nabave roba i
usluga
II.2. Potraživanja od povezanih
osoba po osnovi isporuke roba i
usluga
U točkama 1. – 6. nalaze se istovjetni
podaci, s time da se u dio I.1. i II.1
upisuju podaci o vjerovniku, a u
dio I.2. i II.2. podaci o dužniku i to:
1. naziv/ime i prezime povezane
osobe; 2. osobni identifikacijski
broj (OIB); 3. sjedište ili prebivalište;
4. država sjedišta/prebivališta;
5. oznaka (P) ukoliko povezana
osoba ili porezni obveznik imaju
povlašteni porezni status iz čl.
13. st. 5. toč. 1. Zakona o porezu
na dobit; 6. oznaka (G) ukoliko
povezana osoba ili porezni obveznik
imaju pravo na prijenos poreznog
gubitka iz čl. 13. st. 5. toč. 2. Zakona
o porezu na dobit. Također, i točke
7-9 obuhvaćaju slične podatke,
s time da se u dio I.1. i II.1 upisuju
podaci o vjerovniku, a u dio I.2. i
II.2. podaci o dužniku i to: 7. udio
vjerovnika/dužnika u dionicama
ili kapitalu poreznog obveznika
izraženo u postotku te 8. udio
vjerovnika/dužnika u glasačkom
pravu poreznog obveznika izraženo
u postotku (u oba slučaja upisuju se
i vjerovnici iz čl. 8. st. 2. Zakona o
porezu na dobit); 9. ako vjerovnik/
dužnik nema udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu upisuje se slovna
oznaka druge osnove povezanosti:
član uprave (U), srodnik (S), pravna
osoba koja nije član uprave ili srodnik
(P), ostale osobe (O). Ako porezni
obveznik ima udjele u kapitalu
ili glasačkom pravu vjerovnika/
dužnika upisuje se slovna oznaka
osnove povezanosti za člana
društva (D). Dio I.1. sadrži i sljedeće
podatke: 10. četverostruku svotu
vjerovnikovog udjela u kapitalu ili
glasačkom pravu na zadnji dan u
mjesecu u kojemu se zajam počeo
koristiti, a ako je zajam odobren u
prethodnim poreznim razdobljima
upisuje se svota na zadnji dan prvog
mjeseca poreznog razdoblja za
koje se podnosi; 11. datum nastanka
obveze; 12. iznos obveze na datum
nastanka obveze; 13. stanje obveze
(glavnice) na prvi dan poreznog
razdoblja; 14. stanje obveze
(glavnice) na zadnji dan poreznog
razdoblja; 15. kamatnu stopu; 16.
obveze za kamate tijekom poreznog
razdoblja; 17. kamate obračunate po
stopi iznad propisane (čl. 14. Zakona
o porezu na dobit); 18. kamate
obračunate na iznos iznad visine
kapitala (čl. 8. Zakona o porezu na
dobit); 19. obveze za kamate na zadnji
dan poreznog razdoblja. Dio I.2.
sadrži i sljedeće podatke: 10. datum
nastanka potraživanja; 11. iznos
potraživanja na datum nastanka
potraživanja; 12. stanje potraživanja
(glavnice) na prvi dan poreznog
razdoblja; 13. stanje potraživanja
(glavnice) na zadnji dan poreznog
razdoblja; 14. kamatnu stopu; 15.
potraživanja za kamate tijekom
poreznog razdoblja; 16. povećanja
porezne osnovice za kamate iz čl.
14. Zakona o porezu na dobit; 17.
potraživanja za kamate na zadnji
dan poreznog razdoblja. Dio II.1.
sadrži i sljedeće podatke: 10. nabavu
roba ili usluga; 11. iznos obveze na
prvi dan poreznog razdoblja; 12.
ukupne obveze nastale tijekom
6RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
poreznog razdoblja; 13. iznos obveza
na zadnji dan poreznog razdoblja.
Dio II.2. sadrži i sljedeće podatke:
10. isporuka roba ili usluga; 11. iznos
potraživanja na prvi dan poreznog
razdoblja; 12. ukupna potraživanja
nastala tijekom poreznog razdoblja;
13. iznos potraživanja na zadnji dan
poreznog razdoblja.
mr. sc. Silvija Pretnar Abičić,
ovlašteni revizor
Novosti u JOPPD obrascu vezano uz
službena putovanja i terenski dodatak
U Izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 137/15;
nadalje Pravilnik) koje su stupile na
snagu 24.12.2015. godine propisane
su određene novosti vezano uz
službena putovanja i terenski rad te
način iskazivanja podataka u JOPPD
obrascu, a koje su kako je navedeno
u nastavku:
• u čl. 13. st. 3. Pravilnika trajanje
službenog putovanja za koje
se mogu isplatiti neoporezive
naknade vremenski je
ograničeno do 30 dana
neprekidno.
• u čl. 13. st. 3. Pravilnika navodi
se umanjenje neoporezivog
iznosa dnevnice u tuzemstvu -
ako je na službenom putovanju
osiguran jedan obrok (ručak
ili večera) neoporezivi iznos
dnevnice u tuzemstvu koji se
isplaćuje u novcu umanjuje se
za 30%, odnosno za 60% ako su
osigurana dva obroka (ručak ili
večera).
Podsjećamo da su iznosi dnevnica
za službena putovanja u skladu sa čl.
13. st. 2. toč. 13. Pravilnika utvrđeni
na sljedeći način: neoporezivi iznos
dnevnice u zemlji do 170,00 kuna
za službeno putovanje koje traje
više od 12 sati dnevno; dok za ona
putovanja koja traju više od 8, a
manje od 12 sati, neoporezivi dio
dnevnica iznosi do 85 kuna. Nadalje,
dnevnice za službena putovanja u
zemlji isplaćuju se za putovanja iz
mjesta u kojemu je mjesto rada ili
iz mjesta prebivališta/uobičajenog
boravišta radnika koji se upućuje
na službeno putovanje u drugo
mjesto (osim u mjesto u kojemu
ima prebivalište ili uobičajeno
boravište), a udaljenosti najmanje 30
kilometara, radi obavljanja u nalogu
za službeno putovanje određenih
poslova njegova radnog mjesta, a
u svezi s djelatnosti poslodavca.
Dnevnice za službena putovanja
u zemlji jesu naknade za pokriće
izdataka prehrane, pića i prijevoza
u mjestu u koje je radnik upućen na
službeno putovanje.
• u čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se
umanjenje neoporezivog iznosa
terenskog dodatka u zemlji i
inozemstvu – ako je radniku na
terenu osiguran jedan obrok
(ručka ili večera) neoporezivi
iznos terenskog dodatka u
zemlji i inozemstvu umanjuje se
za 30% , odnosno za 60% ako
7RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
su osigurana dva obroka (ručak
i večera).
Podsjećamo da u skladu sa čl.
13. st. 2. toč. 14. i 15. Pravilnika
terenski dodatak u zemlji, odnosno
inozemstvu iznosi do 170,00 kuna,
odnosno do 250,00 kuna dnevno
na ime pokrića troškova prehrane i
drugih troškova radnika na terenu
u zemlji, odnosno inozemstvu,
osim troškova smještaja koji se
podmiruju na teret poslodavca i
ne smatraju se dohotkom radnika.
Nadalje, terenski dodatak isplaćuje
se u slučaju kada radnik boravi
izvan mjesta svojeg prebivališta
ili uobičajenog boravišta radi
poslova koje obavlja izvan sjedišta
poslodavca ili sjedišta izdvojene
poslovne jedinice poslodavca i kada
poslodavac obavlja obavlja takvu
djelatnost koja je po svojoj prirodi
vezana za rad na terenu, uključujući
i sudjelovanje radnika u razvojno-
istraživačkim transferima znanja.
Terenski dodatak može se isplatiti i
kad ne postoji potreba za noćenjem
radnika na terenu. Uvjet za isplatu
neoporezivog terenskog dodatka
je na se mjesto rada razlikuje
od mjesta sjedišta poslodavca ili
njegove poslovne jedinice i od
mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta radnika, s time da je
mjesto rada udaljeno od tih mjesta
najmanje 30 kilometara.
• u JOPPD obrascu više se ne
iskazuju troškovi prijevoza
(trošak cestarine i prijevoznih
karata) i troškovi noćenja na
službenom putovanju u visini
stvarnih izdataka, prema
konačnom obračunu putnih
naloga, jer je brisana oznaka 39 u
Prilogu 4, odnosno za neprofitne
organizacije oznaka 53 u Prilogu
4. Potrebno je iskazati isplate
dnevnica u novcu (šifra 17) i/ili
naknadu za korištenje privatnog
automobila u službene svrhe
(šifra 18).
• rok podnošenja JOPPD obrasca
je i dalje najkasnije do 15-
og u tekućem mjesecu za
neoporezive primitke koji
su isplaćeni u prethodnom
mjesecu. Iznimno vrijedi da se
JOPPD obrazac za neoporezive
primitke koji su isplaćeni u
prosincu prethodne godine
podnosi Poreznoj upravi do 15.
siječnja tekuće godine, ali je kao
datum podnošenja potrebno
navesti 31.12. prethodne godine.
To znači da je za neoporezive
primitke isplaćene u mjesecu
prosincu 2015. godine JOPPD
obrazac potrebno dostaviti
najkasnije do 15.01.2016. godine,
te upisati dan izvješća 31.12., a kao
oznaka izvješća upisuje se 15365.
mr. sc. Silvija Pretnar Abičić,
ovlašteni revizor
Neoporezive naknade za službeno putovanje
U skladu s odredbama Zakona
o porezu na dohodak,
oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada ne smatraju
se iznosi što ih poslodavci isplaćuju
svojim radnicima, između ostalih:
• dnevnice u zemlji do 170,00
kuna za službeno putovanje koje
traje više od 12. sati dnevno. Za
službena putovanja u zemlji koja
traju više od 8., a manje od 12.
sati, neoporezivi dio dnevnica
iznosi do 85,00 kuna,
• dnevnice u inozemstvu do
iznosa i pod uvjetima utvrđenim
propisima o izdacima za
službena putovanja za korisnike
državnog proračuna,
• terenski dodatak u zemlji do
170,00 kuna dnevno na ime
pokrića troškova prehrane i
drugih troškova radnika na
terenu u zem¬lji, osim troškova
smještaja koji se podmiruju na
teret poslodavca i ne smatraju
se dohotkom radnika,
• terenski dodatak u inozemstvu
do 250,00 kuna dnevno na ime
pokrića troškova prehrane i
drugih troškova radnika na
terenu u inozemstvu, osim
troškova smještaja koji se
podmiruju na teret poslodavca
i ne smatraju se dohotkom
radnika.
Izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak, koje su stupile
na snagu 24. prosinca 2015. godine
propisano je ograničenje kod
utvrđivanja neoporezivog iznosa
dnevnica i terenskog dodatka:
• ako je na službenom putovanju
osiguran jedan obrok (ručak ili
večera) propisani neoporezivi
iznos dnevnice koji se isplaćuje
u novcu umanjuje se za 30%
odnosno za 60% ako su
osigurana dva obroka (ručak i
večera);
• ako je radniku na terenu
osiguran jedan obrok (ručak
ili večera) neoporezivi iznos
terenskog dodatka se umanjuje
za 30% odnosno za 60% ako su
osigurana dva obroka (ručak i
večera).
Istim izmjenama Pravilnika
vremenski se ograničava trajanje
8RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
službenih putovanja za koje se
mogu isplatiti neoporezive naknade
te je definirano je da se službenim
putovanjem u smislu Zakona o
porezu na dohodak smatra putovanje
do 30. dana neprekidno. Izmjenama
i dopunama Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je nova odredba
i za neprofitne organizacije prema
kojoj se oporezivim primicima ne
smatraju naknade isplaćene po
osnovi službenih putovanja fizičkim
osobama koje u neprofitnim
organizacijama do trenutka isplate
navedenih primitaka u istom
poreznom razdoblju, nisu ostvarile
primitke po osnovi nesamostalnog
rada odnosno primitke od kojih se
utvrđuje drugi dohodak.
Porezni savjetnik mr. sc. Željko
Marinac, u mirovini
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika
o porezu na dobit
U Nar. nov., br. 137/15 od
23.12.2015. godine objavljen je
Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na dobit (nadalje
Pravilnik) koji je stupio na snagu
24.12.2015. godine, osim čl. 7. i čl. 9.
Pravilnika koji stupaju na snagu 1.
siječnja 2016. godine, a odnose se
na Izvješće o poslovnim događajima
s povezanim osobama; Obrazac
PD-IPO. U odnosu na Prijedlog
Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o porezu na dobit koji
je bio objavljen na stranicama
Porezne Uprave i koji se smatrao
radnim materijalom, u konačnom
objavljenom Pravilniku dolazi do
određenih izmjena. Najvažnije
izmjene i dopune objavljenog
Pravilnika odnose se na sljedeće:
1. mijenja se i dopunjuje obrazac
Prijava poreza na dobit –
Obrazac PD, a primjenjuje se u
postupku podnošenja prijave
poreza na dobit za 2015. godinu
i nadalje.
2. propisuje se obveza sastavljanja
novog obrasca - Obrazac PD-
IPO - Izvješće o poslovnim
događajima s povezanim
osobama, koji se primjenjuje u
postupku podnošenja Prijave
poreza na dobit za 2016. godinu,
tj. za porezna razdoblja koja
počinju teći od 1. siječnja 2016.
godine.
3. kamate između povezanih
strana – u potpunosti se mijenja
čl. 37. st. 1. starog Pravilnika, tj.
način utvrđivanja kamatne stope
iz čl. 14. st. 3. Zakona o porezu
na dobit (Nar. nov., br. 177/04-
143/14; nadalje Zakon). Naime,
u skladu sa novim odredbama
kamatna stopa se utvrđuje kao
aritmetička sredina prosječnih
kamatnih stopa na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima, a koje
je HNB objavila u tekućoj
kalendarskoj godini. Navodi
se i način izračuna kamatne
stope od strane HNB-a. Visinu
kamatne stope koja će se
primijeniti između povezanih
strana ministar financija mora
objaviti prije početka poreznog
razdoblja u kojem se primjenjuje.
U skladu sa time, temeljem
Odluke o objavi kamatne stope
na zajmove između povezanih
osoba, kamatna stopa na
zajmove između povezanih
osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona za
2016. godinu iznosi 5,14% (Nar.
nov., br. 137/15).
4. dodaje se novi st. 7. u čl. 12.
Pravilnika koji navodi da se
porezna osnovica umanjuje za
prihode od dividendi i udjela
u dobiti u slučaju kada se za
ulaganja primjenjuje i metoda
udjela.
5. smanjenje dobiti za ostale
prihode - čl. 47. st. 3. toč. 31.
Pravilnika vezano uz smanjenje
dobiti za ostale prihode mijenja
se u dijelu koji se odnosi na
prihode ostvarene temeljem
brodarske djelatnosti, za koje se
više ne navodi da se priznaju u
okviru ove točke.
6. usklada Pravilnika poreza na
dobit sa Zakonom o poticanju
ulaganja - u Nar. nov., br. 102/15
od 25.09.2015. godine objavljen
je Zakon o poticanju ulaganja
koji stupa na snagu 8 dana
od objave, te prestaje važiti
Zakon o poticanju investicija
i unapređenju investicijskog
okruženja iz Nar. nov., br.
111/12 - 28/13. U tom smislu,
odredbe Pravilnika usklađene
su sa odredbama Zakona o
poticanju ulaganja, međutim
ove usklade nisu utjecale na
promjenu sadržaja PD obrasca
i priznavanje poreznih olakšica.
mr. sc. Silvija Pretnar
Abičić,ovlašteni revizor
9RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
Maloprodaja u sklopu restorana
Je li moguće u sklopu restorana prodavati pivo ili
vino? Za vrijeme adventa također bi prodavali poklon pakete koji bi sadržavali naše artikle i možda koji proizvod, sve zapakirano u kutiji. Je li to moguće prodavati u sklopu restorana i na koji način?
Prodaja dobara (piva ili vina) koje
navodite u pitanju, moguća
je u sklopu restorana na način da
se ta prodaja fizički izdvoji u dio
restorana koji bi bio namjenjem toj
prodaji. Taj izdvojeni dio restorana
tretira se kao maloprodaja te mora
ispunjavati minimalne tehničke
uvjete za maloprodaju te propise
koji reguliraju maloprodaju. To se
također odnosi i na prodaju poklon
paketa. Zakonski okvir koji regulira
to pitanje je Zakon o trgovini koji u
članku 9. stavak 3. navodi da ako se
u prodavaonici obavlja i neka druga
djelatnost, prostor namijenjen toj
djelatnosti mora biti vidljivo odvojen
od dijela prodavaonice namijenjenog
trgovačkoj djelatnosti. Članak 12.
Zakona o trgovini navodi uvjete za
obavljanje trgovine te navodi da
za obavljanje trgovine moraju biti
ispunjeni sljedeći uvjeti:
• minimalni tehnički uvjeti
kojima moraju udovoljavati
prodajni objekti, oprema i
sredstva pomoću kojih se
obavlja trgovina te drugi uvjeti
propisani posebnim propisom
s obzirom na oblik i način
obavljanja trgovine,
• opći sanitarni i zdravstveni
uvjeti i uvjeti sukladni propisima
o hrani kojima moraju
udovoljavati prodajni objekti,
oprema, sredstva i osobe koje
neposredno posluju s robom,
koja može utjecati na zdravlje
ljudi, sukladno posebnim
propisima.
Vedran Bradara, dipl. oec., ovlašteni
revizor
Rezerviranje sredstava
Je li moguće rezervirati sredstva za građevinske
radove (u našem slučaju za radove na sanaciji deponije, možda kao rezervacije za obnovu prirodnih bogatstava, a da budu porezno priznata). Naime, namjenski smo povećali prihode, za sredstva koja će biti iskorištena za financiranje radova na sanaciji, koji možda neće biti odrađeni u ovoj godini, međutim tu se nameće pitanje prevelikog poreza na dobit.
Odredbom članka 11. stavak
2. Zakona o porezu na dobit
(Narodne novine broj 177/04 do
143/14), propisano je da se priznaju
kao rashod rezerviranja za rizike
i troškove na temelju zakona ili
drugog propisa i rezerviranja koja su
uvjetovana ugovorima (rezerviranja
za otpremnine, rezerviranja za
troškove obnavljanja prirodnih
bogatstava, rezerviranja za troškove
u jamstvenim rokovima i rezerviranja
za troškove po započetim sudskim
sporovima). Slijedom navedenog,
prema mojem razumijevanju
upita, nije moguće izvršiti porezno
priznato rezerviranje s naslova
obnavljanja prirodnih bogatstava.
S druge strane ako ste primili
subvenciju na ime pokrića troškova
radova na sanaciji, ne možete
cijelu svotu prihodovati, već ju je
potrebno razgraničiti i prihodovati
u razdoblju kada će troškovi s
naslova kojih ste subvenciju i
primili, biti realizirani.
dipl. oec. Ksenija Kramar, ovlašteni
porezni savjetnik i ovlašteni revizor
Jeste li znali!?
• Godine 1712. Velika Britanija uvela
je porez na tapete. Soboslikari su
tada počeli stavljati bijele tapete,
te rukom crtati uzorak.
• Američki grad Pittsburgh ima
porez na “zabavu” koji iznosi 5%,
a oporezuje se sve što donosi ili
potiče zabavu.
• U Novom Meksiku osobe iznad
sto godina oslobođene su plaćanja
poreza.
• Bangladeš 15. rujna svake godine
održava Nacionalni dan poreza.
Organiziraju se sajmovi po
gradovima gdje građani mogu
dobiti besplatnu poduku i pomoć
prilikom ispunjavanja poreznih
prijava.
PITANJE/ODGOVOR
10RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016
Izdaje Verlag Dashöfer d.o.o., Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost, ... Šubićeva 42/1, 10 000 Zagreb, tel. 01/ 46 55 107, faks:
01/46 55 108, e-mail: [email protected]/ www.dashofer.hr <http://www.dashofer.hr> / ISSN 1848-8722 / Copyright 2005-2014 by
DASHOFER HOLDING, Ltd. & VERLAG DASHOFER d.o.o., za izdavačku djelatnost / Glavni urednik: Ana Dukić, mag.oec./ Izdanja:
2 puta mjesečno/ cijena: 698,52 kn godišnje + PDV ili 428,52 kn polugodišnje +PDV / Pretplata za savjetnik vrijedi za razdoblja 6 ili
12 mjeseci od datuma narudžbe. Pretplatu za slijedeća razdoblja nije potrebno produžiti, jer ćemo to napraviti automatskim putem
za sljedećih 6 ili 12 mjeseci. Pretplatu za savjetnik je moguće stornirati samo pismenim putem, najkasnije 6 tjedana prije početka
sljedećeg razdoblja pretplate savjetnika. / Točnost svih informacija unutar savjetnika Vam jamče priznati hrvatski autori iz prakse.
/ Odgovore na sva Vaša pitanja Vam šaljemo putem maila do 2 tjedna nakon primljenog maila. / Neki od Vaših odgovora će biti
objavljeni i u sljedećim izdanjima Vašeg savjetnika. Ovo su generalni savjeti i mišljenja autora, u slučaju problema kontaktirajte svog
poreznog savjetnika.
RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK – Moj asistent kroz aktualnosti svijeta računovodstva i poreza