of 56 /56
List župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna, godište 11., br. 27., 2012. Čestit Božić i blagoslovljena Nova 2013. godina

Čestit Božić i blagoslovljena Nova 2013. godina Polnoćke sadrži sve te istine naše svete ... nas u slavu vodi Ti! Sveto Tvoje rođenje, ... se iza tog pogleda krije veliko srce

Embed Size (px)

Text of Čestit Božić i blagoslovljena Nova 2013. godina Polnoćke sadrži sve te istine naše svete ......

  • 1Rije 2012.

    List upe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna, godite 11., br. 27., 2012.

    estit Boi i blagoslovljena

    Nova 2013. godina

  • 2 Rije 2012.

    Ono to treba znati svaki upljanin nae upe

    upni ured Presvetoga Trojstva Blagaj-Bunasmjeten je u

    Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca na Bunitel./fax: 036 480 600;

    e-mail: [email protected] www.zupablagajbuna.ba

    Don Nikola Menalo, upnik

    Osniva i izdava: upa Presvetoga Trojstva Blagaj-BunaOdgovara: Don Nikola Menalo, upnikList ureuje: Medijska sekcija Hrvatske katolike mladei Buna Uredniko vijee: Slavko Ragu, Daria Pulji, Svjetlana Mioevi, Miroslav Selmani, don Nikola MenaloLektor: Martina ArapoviAdresa: Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca, 88202 BunaTel/fax: 00387/36/480-600List se uzdrava dobrovoljnim prilozima.Potporu listu kao i upnoj zajednici moete slati na iroraun otvoren kod Unicredit banke BH. Broj rauna: 3381002202726268;Tisak: GRAFIT, Mostar

    O nama

    U ovom broju donosimo:

    Biskupova boina estitka

    stranica 4

    Oprotaj od don Bernarda

    stranica 6

    Razgovor s novim upnikom

    stranica 8

    Godina vjere

    stranica 12

    Djelo za duhovna zvanja

    stranica 18

    Djeji kutak

    stranica 28

    Blagoslov oltara u Blagaju

    stranica 39

    Svete mise slavimo:nedjeljom u 8 i 11 sati i radnim danom kroz tjedan

    (prema rasporedu u upnom listu)

    svake posljednje nedjelje u mjesecu sv. Misa u Blagaju

  • 3Rije 2012.

    Rije upnika

    Razumije li to ita?

    Otvorimo li ovaj na godinjak naii emo na mnoga mjesta koja ne znamo, na mnoge dogaaje koje nismo ni znali da su se dogodili u upi. Neki su nam jasni a neki zbunjuju. Slino je i s Biblijom. Opisi nasilja, Jahvine pristranosti, ljudskih nevjera, opisi zastranjenja u praznovjerje, izvjetaji o neobdravanju zakona, prie o prijevarama, ubojstvima, nevjerama. Biblija je prepuna odve ljudskih elemenata da bismo iz prvoga itanja mogli razabrati zbog ega je ona nadasve Boja Rije. Stoga nije dovoljno itati Bibliju. Nije najvanije proitati je jednom u ivotu. Valja se pitati ono to je Filip u Djelima apostolskim, po nadahnuu Duha Svetoga, pitao Etiopljanina kada ga je naao kako ita proroka Izaiju: Razumije li to ita?Prvotna nam je duhovna lekcija da Bog nije po naim mjerama i naim oekivanjima. Drugo je da Biblija uope nije knjiga koja govori jezikom razumijevanja. Ne izlae nikakve spoznaje o Bogu na nain kako to profesori objanjavaju neki predmet. Biblija nije traktat o Bogu. Biblija je knjiga koja pria ivotne prie, ljudske ivotne prie sa svim moguim dramama i

    kroz njih ukazuje na Boga, njegovu ulogu u ljudskim ivotima, njegovu prisutnost ili odsutnost. Bog nije u knjigama nego u ivotu i da nije najvanije traiti ga u ivotu drugih, onih koji govore da su ga susreli nego ga valja pronai u vlastitom ivotu. Ovaj na godinjak eli potaknuti sve nas na razmiljanje o naoj upnoj zajednici i godinjim dogaajima u njoj. Neusporediv je s bilo kojom knjigom a kamo li Biblijom, ali eli uputiti u ono to nam Sveto Pismo prenosi. U ove dane razmiljamo o malom Bogu, Boiu. On sam je najavljen doao kao Emanul,

    s nama Bog, i sve to je inio i govorio bila je samo potvrda da je Bog do kraja na strani ovjeka. Stoga se Biblija ne ita kao to se itaju druge knjige. Nju se ne ita zbog informacija, nego zbog potrebe da svoj ivot oblikujemo prema rijei Bojoj, ne ita je se da bismo saznali to u njoj pie, nego da bismo nauili umjetnost ivljenja kroz odnos s Bogom. Ona nije samo zrcalo da vidim da li sam na pjeskovitom ili vrstom tlu, nego je ona snaga koja me izvlai na kameni oslonac, svjetlo koje mi pokazuje izlaz iz vlastitoga mraka. Otkrivi da je Biblija prepuna opisa ljudskih, munih, tekih sudbina, istovremeno otkrivamo da se Bog angaira s ovjekom u njegovom realnom, konkretnom, bolnom, munom, krvavom ivotu. Odnos s Bogom ne dogaa se u aneoskim, prozranim sferama. On je uzeo tijelo a s njim i sve ljudsko, jer upravo to ljudsko treba njegovu snagu i spasenje. S ovim mislima elim vam plodnu i blagoslovljenu Godinu vjere!

    Don Nikola Menalo,upnik

  • 4 Rije 2012.

    Biskupova boina estitka

    Vjerujem i u Isusa, Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina naega

    Potaknuti Godinom vjere elimo u ovom boinom otajstvu podsjetiti na vie vjerskih istina koje se odnose na Isusa Krista - i tako estitati Boi. etiri su temeljne istine koje odgovaraju imenima istaknutima u naslovu a nosi ih Spasitelj svega svijeta, kako molimo u jednom odlomku Vjerovanja.ISUS. Isus (grki: Iesous; hebrejski: Jeuah) znai Spasitelj. U hrvatskom je narodu to ime toliko sveto i boansko da je neuveno da roditelji nadjenu svomu djetetu ime Isus, kao npr. u panjolskoj. Po Matejevu izvjeu aneo govori Josipu da e Marija roditi sina, a: ti e mu nadjenuti ime Isus (1,21), dok po Lukinu prikazu aneo govori Mariji: Evo, zaet e i roditi Sina i nadjenut e mu ime Isus (1,31). Budui da su oboje po istom anelu Gabrielu imali Boju objavu, lako su se dogovorili, jer se radilo samo o jednom Imenu. Ovim se naslovom eli rei da je Isus ljudsko bie, roen od konkretne ene, u ljudskoj povijesti, s ljudskim imenom. Isus je dakle ovjek koji ima savrenu ljudsku narav, duu, slobodu, mudrost, tijelo, ime, samo nema ljudske osobe, nego samo boansku, boanski JA, koji objedinjuje i boansku i ljudsku narav (hipostatska unija!). Pismo kae da Isus napredovae u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi (Lk 2,52). Kao dijete, djeak, odrastao ovjek. Stoga, kada se kae Vjerujem u Isusa, znai da prihvaamo Isusa kao savrena ovjeka, roena od Djevice Nazareanke. To to ne moemo razumjeti da Isus nema ljudske osobe, tj. ljudskoga ja, navodi nas da vjerujemo onako kako nam kae Evanelje i kako nas pouava Crkveno uiteljstvo.KRIST. Ime Krist (gr. Christos, hebr. Messiah) znai Pomazanik. Iako se ta rije u Starom Zavjetu odnosila najprije na kraljeve i sveenike kao Boje pomazanike, tijekom povijesti idovi su zamiljali Jahvina Pomazanika koji e donijeti sreu, mir i

    blagostanje idovskomu narodu koji e gospodariti drugim narodima. Ime Krist oznauje odreenu funkciju. Znalo se da e doi iz loze Davidove, ali nije se znalo koja e osoba biti Krist - Pomazanik Boji. Isus sebe ne naziva izriito Mesijom, ali potvruje tu istinu kada je izgovore druge osobe: Samarijanka grjenica (Iv 4,25-26), Petar apostol (Mt 16,16-17), Kajfa veliki sveenik (Mt 26,63-64). Isus je svojim ivotom, osobito smru i uskrsnuem dokazao da ne odgovara uskogrudnoj politikoj i zemaljskoj ideji idovskoga Mesije ili Krista. On je duhovni Mesija-Pomazanik, Osloboditelj od grijeha svojim oprotenjem, od vraga svojom moi, i od smrti svojim uskrsnuem. Ne obuhvaa samo jedan narod, nego cio svijet. Tko je na njegovoj strani, taj je osloboen,

    pobjednik! Krist je postao ispunjenje svih opravdanih enja ovjeanstva. On je savrenstvo ovjenosti i vrhunac povijesti. Ve od samoga njegova roenja - prvoga Boia! - cijela se ljudska povijest dijeli u dva razdoblja: prije i poslije Krista. Krist je povijesna granica izmeu stare i nove ere, Kristove ere.Tako pojam Krist , koji

    se pridaje Isusu, ne oznauje vie samo funkciju pomazanika, nego postaje vlastito ime Isus Krist, koje se u Novom Zavjetu nalazi na 145 mjesta, a Krist Isus na drugih 80 mjesta. Kada kaemo da vjerujemo u Krista, time vjerujemo u smisao ljudske povijesti, po Kristu, u ispunjenje Bojih obeanja ovjeanstvu, u ostvarenje ljudskih tenji za savrenou i besmrtnou.SIN. Ne misli se ovdje na Isusa kao Sina Bojega u onom smislu kako Isus veli: Mirotvorci e se sinovima Bojim zvati (Mt 5,9), ni onako kako je rimski stotnik rekao na Kalvariji ovaj ovjek bijae Sin Boji (Mk 15,39). To znai da su ti sinovi Boji slini Bogu. Odnos Boga Oca i Isusa Krista Sina jest jedinstven,

  • 5Rije 2012.

    Radujte se narodijedincat. Zato i kaemo da vjerujemo u jedinoga Sina Bojega. Vidljivo je to i po tome to Isus uvijek kae: moj Otac i va Otac. Bitna je razlika izmeu Isusova naravnoga i vjekovjenoga sinovstva i naega vremenitog posinovstva u tom istom Sinu.U Evaneljima as postoji jednakost i istovjetnost Oca i Sina: Tko je vidio mene, vidio je i Oca (Iv 4,9). Ali postoji takoer i podreenost i razlinost: Tu zapovijed primih od Oca svoga (Iv 10,18). A jednom ak ree: Otac je vei od mene (Iv 14,28), to se oito misli da je vei u odnosu na Isusa kao ovjeka.Osim toga, postoje vjerske istine koje su povlastice samo Sina, Isusa Krista. Savreno znanje: Kao to mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca (Iv 10,15). To je osobno poznanstvo, licem u licem. Isus je objava Oeva: Ja govorim to vidjeh kod Oca (Iv 8,38). Vjeni ivot: Volja je Oca da tko god vidi Sina i vjeruje u njega, ima ivot vjeni, i ja da ga uskrisim u posljednji dan (Iv 6,40). Otac povjerava Sinu suenje nad svima: Otac ne sudi nikomu: sav je sud predao Sinu (Iv 5,27).Isus vri svoje poslanje na savren nain u poslunosti Ocu (Fil 2,8) i po njemu i mi koji se u njega krstimo, koji u njega vjerujemo, postali smo djeca Boja (Iv 1,12). Vjerovanje nas ui da je Isus Krist pravi Sin Boji, u bitnom, osobnom, apsolutnom i boanskom znaenju. On je Jedini, Jedincati, Jedinoroeni Sin Boji u boanskoj naravi istobitan s Ocem, u osobi razliit od Oca i Duha Svetoga, a u ljudskoj naravi istobitan s nama u svemu, osim u grijehu. Zato nas i moe razumjeti i pomoi u konanu spasenju. GOSPODIN. Taj naslov ukljuuje potpuno gospodstvo, apsolutno vlasnitvo, savreno kraljevstvo i samo boanstvo. Mi nismo vlasnici ni sebe samih ni drugih, nego je Bog na Vlasnik, Gospodar naega ivota i nae smrti, vremena i vjenosti. Zato blagovijest ili Evanelje ovogodinje Polnoke sadri sve te istine nae svete vjere: Danas vam se u gradu Davidovu rodio [Sin] Spasitelj [Isus] - Krist, Gospodin (Lk 2,11).Svim vjernicima elimo sretan Boi - savreno ovjetvo u Isusu, osmiljenje ivota u Kristu, savreno posinstvo u Sinu Bojemu i radosno sluenje Gospodinu Bogu. Sretna Nova godina svim ljudima miljenicima Bojim! (Lk 2,14).

    + Ratko, biskup

    Radujte se narodi, kad ujete glas, da se Isus porodi u blaeni as.

    Svaki narod uj, uj, i Betlemu pristupljuj!

    pristupljuj!

    Vidi Boje otajstvo u podrtoj talici I tko trpi ubotvo na toj tvrdoj slamici.

    To otajstvo uj, uj,

    i k jaslicam pristupljuj! Pristupljuj!

    Raduje se Marija s Josipom gledei

    Aneo pjeva Glorija po zraku letei

    I ti, svijete itavi, Spasitelja pozdravi!

    Pozdravi!

    Doi i ti, narode, k Betlehemskom dvoru,

    pridrui se klanjaju aneoskom koru.

    Lijepe dare daj, daj, pa mu lijepo zapjevaj.

    Zapjevaj!

    Zdravo, mali Isuse, koji sad nas pohodi! Tebe sav puk uznosi, nas u slavu vodi Ti!

    Sveto Tvoje roenje, bilo svim na spasenje,

    spasenje!

    Sveto Tvoje roenje, bilo svim na spasenje,

    spasenje!

  • 6 Rije 2012.

    Oprotaj od don Bernarda

    Rastanci su uvijek tuni. Svako ljeto nosi upitnik hoe li na stari upnik ostati s nama i kada e dobiti novi dekret. No, svakako kada jednom razdoblju doe kraj uvijek se prisjeamo samoga poetka. Sjeamo se Mise pod kojom je don Ivo uveo naega novog upnika. Sjeamo se njegove ozbiljnosti i otrog pogleda. No, sada kada pogledamo unatrag itekako smo sigurni da se iza tog pogleda krije veliko srce puno razumijevanja i spremnosti za potrebne. Don Bernard je 3 godine bio upni upravitelj u naoj upi. S obzirom da je bio sam na poprilino zahtjevnoj upi, imao je potrebu za pomoi. Mladi HKM-a, zborovi Mir i Put ljubavi, udruga Sv. Veronika, HKUD Herceg Stjepan, Pastoralno vijee i druga vijea koja djeluju u upi, te brojni drugi upljani vrlo su rado suraivali s njim i bili mu na usluzi. Kroz ove 3 godina napravio je dobru radnu atmosferu, mladima i drugima prepustio mnoge funkcije na izvravanje. Nakon razdoblja prilagodbe brzo smo uspostavili pravi kontakt i krenuli u

    Oprotaj s naim kraninom osvajanje jo nekoliko akademskih, crkvenih i ivotnih godina. Zajedno s njim izgraivali smo se. Rasli u vjeri i radosno izvravali zapoeto. Od milja zvao nas je sve krani i po tom emo ga zasigurno prvenstveno zapamtiti. Ne emo sigurno zaboraviti ni tzv. vrui stolac na kojem smo sjedili dok nas je opominjao za prihvaene a neizvrene odgovornosti. Ali i to je urodilo plodom. Moemo rei da su poglavlja odgovornost i tonost uspjeno nauena, te se nadamo da emo ih znati dalje koristiti.U ljeto 2012. kada smo i saznali za njegov novi dekret i odluku nije nam bilo svejedno. Naime, na don Bernard je ve godinama imao elju ii u misije u Afriku, tonije u Tanzaniju, i ove godine biskup Ratko mu je odluio dodijeliti dekret tamo gdje e se nakon priprema, pridruiti naem bivem upniku don Velimiru Tomiu na novoj misijskoj postaji u biskupiji Arusha.Na svetim Misama u nedjelju, 26. kolovoza, oprostio se od nae upe te na kraju Mise rekao:

    Sljedee nedjelje, ako Bog da, u nau upu dolazi novi upnik, don Nikola Menalo. S ovom svetom Misom, ja se, brao i sestre, slubeno opratam od vas. Bit u jo ovaj tjedan na raspolaganju u upi dok ne doe va novi upnik. Siguran sam da ete ga lijepo primiti i prihvatiti kao to ste primili i mene, i sve druge sveenike dosada koje vam Crkva alje.Koristim ovu prigodu da zahvalim svima na ove tri godine koje smo proveli zajedno, vi kao upljani, a ja kao

  • 7Rije 2012.

    upnik. Ono uvijek moe i bolje pa ujedno dok vam zahvaljujem na svemu dobrome, pozivam vas da s novim upnikom i svim buduim sveenicima, uvijek s novom snagom rastete i napredujete u dobru. Ne samo izvana, graevinski i izgledom, nego jo vie iznutra, u samima sebi, u svojoj obitelji, a time i kao ova naa upna zajednica i narod. Ja u, ako Bog da, i ako me zdravlje poslui, po svojoj davnoj elji, i uz biskupovo doputenje i poslanje, na koju godinu otii u afriku Tanzaniju, pripomoi ako to budem mogao naemu bivem upniku, don Velimiru Tomiu. Imam i jednu molbu, vie moda elju, a tie se vas, upe i upljana. Kada doe vrijeme za to, za dvije, pet ili deset godina - svejedno - da irokogrudno, kranski i bratski, prihvaate i prihvatite sve nae upljane koji jo ne dolaze u ovu nau crkvu a koji su, moda veina i najmanje svojom krivicom, svih ovih godina praktino izvan nae upne zajednice. Ono to ne moemo uiniti mi ljudi, moe vrlo jednostavno dragi Bog. A vi, dragi upljani, na tome putu ne budite, ne daj Boe, zaprjeka, nego bratska ruka i pomo kako sveenicima, tako i svima njima. Jo jednom, hvala vam na svemu, i pomolite se katkada i za nas koji smo daleko!Svjesni smo injenice da je to sveeniki poziv sluiti i biti posluan. No, nama se sa svakom novom promjenom i dalje tako teko pomiriti i prihvatiti. eljeli smo mu uruiti prigodan poklon da ga uvijek podsjea na boravak na Buni i u dalekom svijetu. Prigodno smo se oprostili jednim malim oprotajnim domjenkom uz nau Bunu u don Bernardovom stilu. Bez velike buke, ponizno, skromno i samozatajno. Kako je i boravio ovih godina, tako je i otiao dalje svojim putom. Poklonili smo mu digitalni aparat malo bolje rezolucije da moemo odravati fotokomunikaciju jer slika ipak govori 1000 rijei. Poklonili smo mu i Englesko - swahili rjenik kako bi mu omoguili to lake uenje. Nadamo se da

    e mu ovi pokloni prvenstveno biti korisni, a mi smo ugradili dio srca Bune i naih upljana u sve njih.Dragi don Bernarde, hvala Vam to ste nas svojom skromnosti i velikim srcem pouili mnogim ivotnim lekcijama. Hvala Vam to ste se nesebino darovali za rast nae upe i ulagali uvijek i vie nego to ste doputali da primijetimo.Sada kreete novim ivotnim putom... Ponosni smo to je jo jedan upnik nae upe krenuo stopama misionara. Nama nije preostalo nita drugo nego moliti se za vas kao i za sve nae misionare da vam putovi budu to manje trnoviti. Ovakva odluka vrlina je velikih i hrabrih ljudi, a mi smo imali ast da ste s nama proveli ove tri godina zajednitva. Uistinu ste bili posebni. I ni vi, kao ni svi nai bivi upnici, ne zaboravite da svi putovi sa svih strana svijeta vode na Bunu... i dalje je to i vaa Buna i zato nam kada navratite u nae krajeve uvijek budite drag gost. ekaju Vas vai krani...U nau upu je stigao novi upnik don Nikola Menalo. Od srca mu elimo dobrodolicu i da se to prije prilagodi i upozna nas i nau Bunu. Uvjereni smo da emo iznjedriti dobar odnos i suradnju s njim.

    Marina Raji

    Oprotaj od don Bernarda

  • 8 Rije 2012.

    Razgovor s novim upnikom

    Don nikola Menalo, sin Marka i Zore r. Vuleti iz Viia, upa Draevo, opina apljina, roen je 30. svibnja 1975. u Metkoviu. Osmogodinje osnovno kolovanje zavrio je u Viiima (1982.-1990.) a klasinu gimnaziju u Nadbiskupskom sjemenitu u Zagrebu (1990.-1994.). Nakon poloenog ispita zrelosti zapoeo je filozofski i teoloki studij koji je zavrio na Teologiji u Splitu. Za akona Trebinjsko-mrkanske biskupije zaredio ga je biskup Ratko Peri 26. prosinca 1999. u Mostaru, a za sveenika isti biskup 29. lipnja 2000., takoer u Mostaru. Nakon sveenikoga reenja djelovao je kao upni vikar u sljedeim u p a m a : S t o l a c ( 2 0 0 0 . - 2 0 0 2 . ) , Domanovii (2002.-2004.), katedralna upa u Mostaru (2004.-2006.) i u Studencima gdje j e i m e n o v a n 8 . kolovoza 2006. a razrijeen 4. srpnja 2007. Bio je lan v i j e a B K B i H za mlade (2005.-2007.) i povjerenik za pastoral mladih u Hercegovini (2006.-2007.). Od rujna 2007. do ljeta 2010. nalazio se u Veneciji na postdiplomskom studiju crkvenoga prava, koje je magistrirao. Po povratku iz Venecije, 2010. godine imenovan je pomonikom upnika sv. Mateja u Mostaru i upraviteljem upe Drenica. Od sijenja 2011. vri slubu sudskoga vikara i sudca pojedinca na crkvenom sudu prvoga stupnja u Mostaru. Kanonsko pravo predaje na Teoloko-katehetskom institutu u Mostaru. lan je Teolokog vijea i Zbora savjetnika. Od rujna 2012. imenovan je upnikom upe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna.1. Kakvi su Vai prvi dojmovi upe Presvetoga

    Razgovor s novim upnikomTrojstva koju ste preuzeli ujesen ove godine?Kada me pitaju kako je na Buni, odgovorim zbunjeno i to iz vie razloga. Prvi razlog je taj to je svaka novost i nova stvarnost u kojoj se sveenik, poslan od Crkve, nae. Novi je to oblik ivljenja, nova je to sredina, nova je to okolina, novi su to izazovi, a i ovjek iz dana u dan postaje noviji u svojim razmiljanjima i propitivanjima. upa je prostrana, u njoj je mnogo vjernika iz mnogih krajeva. Svi oni sa sobom nose dio svoga mjesta i svoga kraja, dio obiaja koji su imali pa izgubili nalazei se na vjetrometini zbivanja. Ono to su imali i pronijeli sa sobom upravo je vjera u Uskrsloga Spasitelja koja nas

    okuplja. Ova je godina proglaena Godinom vjere pa je i meni poticaj na razmiljanje kako vjeru uiniti djelotvornijom - da ne ostane na rijeima nego je pretoiti u djela. Tako je Isus inio i pozvao sve nas da ga nasljedujemo. P r o p o v i j e d a t i i navijetati, ali i rijei u djela sprovesti.2. Moete li nam rei koji su Vai primarni ciljevi za dobrobit

    nae upe?Primarni ciljevi su oni koje je Krist Gospodin ostavio za nae spasenje, a to su sakramenti. Ne bih volio kada bi netko zbog mene bio uskraen bilo kojega sakramenta: od krtenja do vjenanja. Nakon dijeljenja sakramenta drugi primarni cilj je navijetanje Boje Rijei. Potom dijeljenja blagoslovina i blagoslova. Upravo zato sveenik i djeluje u jednoj upi meu povjerenim mu pukom. Nakon toga je kateheza ili upni vjeronauk. Drago mi je kad vjerouenici s radou dolaze u prostorije upe sluati o Bogu, Gospi, svecima i istinama Katolike Crkve. To me raduje!

  • 9Rije 2012.

    3. Smatrate li da ete moi sami kao upnik obavljati sve dunosti u ovoj prilino zahtjevnoj i velikoj upi?Ne elim sam obavljati sve dunosti. Tu je upno pastoralno vijee koje pomae svojim savjetima. Tu je HKM. Zar ne kaemo da na mladima svijet ostaje! Kroz lijepu organizaciju moe se tota napraviti zajednikoga i lijepoga u naoj upi. Tu su zborovi koji lijepo pjevaju te misna i crkvena slavlja uljepavaju. Tu su Veronike koje mole. Drago mi je kad tamburai zasviraju, djeca i mladi zapjevaju, Kulturno umjetniko drutvo zapjeva i zaigra, a imuni Cirenci priteknu u pomo. Vidite li da nisam sam i da e biti lako uz vau suradnju i pomo.4. to oekujete od nas upljana, posebno nas mladih ljudi?Od mladih ljudi oekujem da iskoriste talente od Boga im dane. Imate ih mnogo. Nemojte ih zatrpati nego ih udvostruite, ustostruite. Koji je najbolji nain? Ne biti lijen nego raspoloen trajno initi dobro. 5. Na kraju razgovora, moete li rei nekoliko rijei svim naim upljanima povodom nadolazeeg Boia, blagdana kojemu se svi tako radujemo?U proslovu svoga evanelja sv. Ivan evanelist pie: U poetku bijae Rije i Rije bijae u Boga i Rije bijae Bog (Iv 1,1). Ta Rije sila je meu nas ljude i donijela nam radost koja se neobino iri u boino vrijeme. Mi se ljudi razlikujemo od drugih ivih bia upravo po rijeima. Zbog toga bi najvie volio, ne samo u ovom boinom ozraju, nego u cijeloj godini i ivotu da pazimo na svoje rijei. Rijei nae, ljudske, obine, svakodnevne mogu odzvanjati smisleno ili blijedo, biti jake ili slabe, donositi ivot ili zadavati smrt. Rije je iva, snana i uvjerljiva kada iza nje stoji onaj koji je izrie. Izgovaramo li meutim rijei a ne stojimo iza njih one su blijede, prazne i mrtve. Izriemo ih ali kao da nisu prele preko naih usta. Obojane su naim glasom ali nemaju boju naega ivota. Posuene, ukradene, tue rijei. Ponavljamo ih jer nemamo svojih. Troimo ih jer nam ne znae nita. I redovito se dogodi da vie teku to nam manje vrijede i vie gube na vrijednosti to se vie mnoe. Nisu dorasle u utnji pa zvone prazno, i nisu dozrele u iskustvu pa nemaju teine. Takve rijei ne donose ivot i zbog toga su nevane i beskorisne.

    Nekima od njih nikada nismo udahnuli snagu.Ima rijei koje imaju teinu i ivotnost. Zvue uvjerljivo, istinito i snano. Izgovaraju ih ljudi koji stoje iza njih, koji vjeruju Rijei. Takvi redovito ne govore mnogo i nisu nametljivi. No, kada progovore iz njih govori ivotna mudrost i ivotno iskustvo. Kad itamo njihove rijei pred nama se otvaraju novi svjetovi. Rijei se pretvaraju u svjetlo koje nam pokazuje staze koje nismo poznavali, nove prostore. Oblikuje nas svojom jasnoom. Ima nekih koje nam se ureu u pamenje da ih nikada ne emo zaboraviti. Dovoljno je nekada da jedna rije bljesne pa da ivot dobije drugi smisao. Takve rijei pamtimo i ivimo od njih. Te je rijei govorio Isus, Boi. Od tih se rijei ivi. Neka nam novoroeni Kralj prosvijetli nae ivotne, krivudave staze svojom svemonom rijei!

    Daria Pulji

    Razgovor s novim upnikom

  • 10 Rije 2012.

    Uz godinu vjere

    to u uiniti u Godini vjerePrvi krani pod Rimskom vlau podnosili su teke progone, zatvore i ubojstva. Zbog ega? Samo zbog toga jer su krani ili jer su eljeli postati kranima. Dakle - zbog Isusa. Tako tri stoljea, sve do 313. godine kad im je konano priznata sloboda. Kroz ta tri stoljea imamo mnoge muenike pape, biskupe, sveenike i vjernike. Svima poznate kranske katakombe oznaavale su mjesto liturgijskih susreta, molitve i pogreba. Dakle, religiozni ivot u prva tri stoljea kranstva odvijao se pod zemljom. Meutim, i kad je kranstvo postala slobodna i priznata vjera, muenitva nisu prestala. Kroz cijelu povijest Crkve mnogi su dali ivot za Krista i vjeru. ak i u najmodernije i najciviliziranije vrijeme Crkva je doivljavala najtee progone i muenitva. Kolike su samo rtve bezbonoga komunizma iz posljednjega, 20. stoljea. Simbol vjere i muenitva hrvatskoga naroda pod komunizmom jest kardinal Alojzije Stepinac ije je biskupsko geslo glasilo: U tebe se, Gospodine, uzdam! (In te, Domine, speravi!). A ivotno naelo cijeloga njegova vjernikog bia bilo je: ivot dati, Crkvu ne izdati! Evo nas u Godini vjere. Ima li pogodnijega vremena i trenutka u kojem moemo pokazati Gospodinu da smo spremni za njega barem neto uiniti ili rtvovati. Ne, nitko nas ne goni na muenitvo za vjeru, nitko nas ne progoni niti zatvara u zatvore zbog toga to smo katolici ili krani. Ovo je trenutak u kojem elimo samoinicijativno neto uiniti kao svoj dar Gospodinu, kao svoju rtvu Isusu, kao znak ljubavi za sve ono to je on uinio za nas. Mogu izabrati to god hou:U Godini vjere ne u izostaviti nijednu nedjeljnu svetu Misu. Koliko puta iziem subotom naveer u kafi, u disko, na roendan i do sitnih sati pleem, pijem, lumpujem, grijeim. Vratim se kui u 5 ujutro. A onda prespavam i ranu i kasnu i veernju svetu Misu! I neka me nitko ne dira. Sram me i stid bilo! Lijenino pokvarena! A svoga najboljega i jedinog pravog prijatelja - Isusa - napustio, zanemario, ostavio. to e mi on? Ta imam ja boljih prijatelja od njega! Oni su mi vaniji. E, ne e vie tako biti, Isuse, vjeruj mi. Ako je moj dragi Alojzije Stepinac, i toliki drugi kranski

    muenici, mogao za tebe ivot dati, mogu se valjda i ja nedjeljom za tebe ustati na svetu Misu, pa makar kui doao u 5 ujutro!U Godini vjere odrei u se jedne teke psovke. Kako mi je drago kad me netko pohvali, kad kae da sam pravi deko, da sam uljudan, poten, radin, da sam vrijedna i potena djevojka. A kako me opet zaboli kad ponu runo priati o meni, grditi me, kritizirati, opominjati, pa makar i imali pravo. Kako je tek mom dragom Isusu kojega uvrijedim najteom psovkom, kletvom, kojega nagrdim uvrjedom, kojega napadam bez razloga i stalno mu neto prigovaram, a sve to imam i to jesam - od njega imam i jesam! O, Isuse moj, oprosti mi. Ne u te u Godini vjere nikad uvrijediti tekom psovkom, a ti mi pomozi da se takve psovke odreknem zauvijek!U Godini vjere u postiti jedan dan u tjednu. Ne u kao ove neke djevojke i ene to idu na dijetu. To nije radi Isusa. To je radi izgleda, radi ljepote, da se nekome svidim, da nekoga privuem. Ili da se svidim sama sebi! Isuse, ja elim jedan dan radi tebe - postiti, ne ii na dijetu, nego postiti! Ja se elim svidjeti tebi, ne nekom drugom. Ja elim uiniti vitkom i privlanom svoju duu da je Ti jo vie uzljubi i zavoli, ljubitelju due moje!U Godini vjere okanit u se kladionice. Jadan sam ja, moj Isuse. Ono neto kukavnoga novca negdje zaradim ili mi ga otac dadne, pa u kladionicu, pa na kocku, ili na rakiju. Pa sve sebe tjeim da je to pomalo, ta ne u ja puno da otetim sebe i obitelj. A kroz godinu se skupi po 200 ili 300 maraka, nekad i vie. Mogao bih djetetu godinu dana plaati autobusnu kartu. Eto mi pameti, kukavne i alosne! Umjesto da taj novac dadnem svome djetetu za obuu ili knjige, dadem ga nekom profiteru! Ili da kupim u kuu vreu brana! E, ne e vie tako biti. U ovoj Godini vjere ne u svoj novac davati gulikoama, nego za svoju obitelj, enu, djecu, za svoje potrebe. Ama, ove u godine to dati sve za lemuzinu, pa e Bog meni to vratiti s najboljim dobitkom u blagoslovu svome. U Godini vjere proitat u neto duhovno. Koliko samo puta kupim Veernje, Jutarnje, Sportske ili kakve

  • 11Rije 2012.

    novine s krialjkama samo da mi proe vrijeme uz kavu, uz ljenarenje i uz nerad. Pa onda s kolegama raspravljam o utakmicama, boksu, autima i dnevnoj politici. Pa se pravim pametan i rjeavam s njima svjetske politike sukobe i interese. A od toga za moju duu i duhovni ivot ama ba nikakva ni interesa ni rjeenja! E, ne u tako u Godini vjere. U ovoj u godini kupiti ivotopis dvojice svetaca, dvije duhovne knjige. Upitat u upnika za prijedlog. Tu u sigurno nai pravo duhovno bogatstvo i ivotno rjeenje za mnoga pitanja koja mue svakoga ovjeka, pogotovo vjernika. Ta ne e moje egzistencijalne i obiteljske probleme rjeavati Veernje i Sportske.

    U Godini vjere pomoi u svojoj susjedi starici. Ima jedna starica u naem susjedstvu, ivi sama. A zna kako je kad ivi sam bez igdje ikoga. Kao uk. Nema s kime rije progovoriti. Mu joj davno umro, a ima troje djece koji ive daleko od nje sa svojim obiteljima. Moe sto puta umrijeti dok joj oni dou. Svakoga u tjedna u Godini vjere otii malo k njoj. Samo da porazgovaramo.

    Da razbije samou. Bit e joj sigurno lake. A, uvijek joj neto treba: kruha, soli, donijeti neto iz trgovine, iscijepati drva ili neto popraviti u kui. Neka se barem u Godini vjere ne osjea sama.U razgovoru s jednim studentom, dok smo priali o koli, studiju i ivotu, ree mi: Veleasni, u naoj studentskoj menzi, kad sjednemo ruati, nitko se iv ne krsti, a skoro svi katolici. Kao da smo ateisti. Nitko se ne e prekriiti prije jela. Svi se stide. Koga? Katolici se stide katolika. Eto, to smo ti mi: bijedni katoliki studenti. Stidimo se vlastitoga kria. Stidimo se samo prekriiti prije jela. I, znate to sam odluio: Idem se ja kroz Godinu vjere u naoj studentskoj menzi prije jela

    svaki put prekriiti i pomoliti. Pa neka svi bulje u mene. I neka se stide koliko god hoe. Ja se vie u naoj studentskoj menz i ne e l im stidjeti svoga kria i svoga Isusa i to meu katolicima. Pa, kako bih sutra svjedoio meu ateistima i mrziteljima vjere. Ja se od sada kriam u studentskoj menzi prije jela. To je moja odluka za Godinu vjere!E t o g a , v r l o j e d n o s t a v n o i praktino. Koliko samo naina ima svjedoiti za Isusa na bilo kojem mjestu.

    Bez muenitva i bez progona. Godina vjere je idealno vrijeme za takvo to. Pronai u i ja neto ime u pokazati svoju elju, volju i svjedoanstvo. Ne elim ostati bezidejan i mrtav u ovoj Godini vjere. Isuse, ti mi pomozi da se u ovoj Godini vjere obogatim i uzrastem u svom kranskom i duhovnom ivotu.

    Don Ivo utalo

    Uz godinu vjere

  • 12 Rije 2012.

    Poetak Godine vjere u naoj biskupiji zapoeo je sveanom svetom Misom u mostarskoj katedrali, u subotu 13. listopada 2012. pod geslom Obitelj - arite vjere. Na tu Misu bili su pozvani predstavnici upa, po jedna obitelj iz svake upe. Nau upu predstavljala je obitelj gosp. Mirka Peria, koji ima i bogoslova Roberta u Bogosloviji u Sarajevu. Kao vidljivi simbol kroz godinu vjere izabrana je svijea, koja simbolizira Isusa Krista i nae krtenje. Ujedno se u obredu krtenja svijea daje obitelji da podravaju svijetlo kojim im je Krist dijete prosvijetlio. Ovu je svijeu Mirkova obitelj sveano unijela u nau upnu crkvu te smo od njezina plamena upalili oltarske svijee. Pod Misom u 11 sati svijeu je unijela obitelj Tomislava Solde. Ujedinjeni s mjesnim biskupom i ostalim upnim zajednicama nae mjesne Crkve preko ovoga plamena svijea zakoraismo u Godinu vjere koja je pred nama. Pastoralni plan i program, bogat mnotvom susreta i dogaanja, napisan je u Vodiu kojega je izdala naa Crkva na kamenu, te smo ujedno pozvani kroz vjeru rasti. Ovih smo dana takoer postavili dio postaja krinoga puta u nau novu crkvu. Postaje su djela vodeih hrvatskih slikara, a kada se upotpuni cijeli krini put dat e ljepotu crkvi koja raste i graevinski i umjetniki, a nadasve duhovno. Dok gledamo vodee hrvatske slikare i njihovu interpretaciju dogaaja s Isusova krinoga puta nuka nas na poetku Godine vjere razmiljati kako se vjera slika? Vjera se slika kao nebeska Djevica, s koprenom na oima, otvorenim uima, kriem, a katkad i kljuevima sv. Petra u ruci i s prstom na usnama. Koprena na oima oznauje da se esto mora vjerovati zatvorenim oima, tj. da nas vjera ne e prevariti; otvorene ui oznauju da vjera dolazi po sluanju: fides ex auditu, tj. poznajemo istine vjere sluajui nauk Crkve; kri i kljuevi sv. Petra u ruci znae da je nauk predan posebice Papi; prst na usnama znai da kranin treba o vjeri vie utjeti poput Marije te o njoj razmiljati a tek onda raspravljati. Vjera je od propovijedanja, a propovijedanje rijeju Kristovom. (Rim 10,17).

    Uz godinu vjere

    Simbol vjereSvaka se religija prepoznaje po svome vjerovanju, po onomu to se naziva istinama vjere i po emu religijska zajednica dobiva svoju vlastitost. Te su istine tijekom povijesti oblikovale samu formu vjerovanja, izraenu u disciplini moralnoga i kulturnoga ivota. Iz tih istina su u pojedinim religijama izrasle i predaje, svete knjige, zapovijedi i norme ivljenja. No, kransko je iskustvo stvorilo kratke sinteze vjerovanja, oblikovane kao skup temeljnih istina u Bogu nazvane simbolima vjere, kojih po strukturi vjerovanja ima dvanaest.1. Vjerujem u Boga oca sVemoguega, stVoritelja neba i zeMljeU svakoj molitvi govorimo o Bogu i na poseban nain ga opisujemo. Najprije kao onoga koji je Stvoritelj svega svijeta, onom Bogu koji je velik i koji ima vlast nad svime stvorenim, ljudima, ivotinjama, svemirom i pojavama. Njegova velika snaga i svemonost je opeprihvatljiva injenica, razumljiva konstanta koju svaki vjernik razumije. Svaka njegova mo je potkrijepljena biblijskim izraajima i na najbolji nain je prikazuje, poevi od Knjige postanka gdje kae: Zar je Gospodinu ita nemogue. Njegova svemo se nastavlja i u Novom Zavjetu gdje u Njegovo ime, Isus, a kasnije i ostali uenici ine udesa. Bog nam se na poseban nain pribliava i danas, daje nam snagu u tekim trenutcima, brie suze s oiju onih koji plau, smijekom podie one koji su obeshrabreni, i tu se istie njegova mo i dobrota i pokazuje nam da je jedino zlo strano njegovoj naravi.Temeljna egzistencijalna ivotna pitanja svakoga ovjeka su: odakle dolazimo, kamo idemo i koja nam je svrha. Vjera u Boga Stvoritelja vraa nas u biblijsko izvjee o stvaranju i tu nam daje svaki odgovor na pitanje o naemu podrijetlu i svrsi postojanja. Svjesni smo da sve ima zaetak u Bogu i kada ga pokuavamo povezati s govorom znanosti ne moemo ga ispravno razumjeti bez gledanja iz vjere, izrasle iz Boje objave u Kristu. Bog se s razlogom smatra Gospodarom zemlje. On je taj koji je stvorio mukarca i enu, da jedno drugom budu partneri u pomoi, da daju zajedno ivot, da imaju na raspolaganju cijeli svemir i daje

    Godina vjere u upi

  • 13Rije 2012.

    im mo da otkrivaju i prouavanju sve to je plodom njegove stvaralake ljubavi. Vjerom u Boga Stvoritelja vjernik sebe pronalazi u Bogu, izruuje se njemu, tovie, odrie se svega jer spoznaje da sve iz njega proizlazi i njemu se vraa.2. I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga Gospodina naegaMi, krani, Gospodinom ne nazivamo samo Boga Oca, nego i Isusa Krista. Onoga koji je uskrsnuo od mrtvih i samim time priznajemo da je Isus sam Bog. Na samom poetku kranstva rimski carevi su se drali gospodarima svijeta pa su sebi prisvajali naslov Bog. Zbog toga su brojni krani, kasnije muenici ivotom plaali priznanje da je Isus Bog i da ispovijedaju vjeru u Isusa Krista, jedinoga Gospodina. Isus Krist je Sin Boji, druga osoba Presvetoga Trojstva. Crkva nas nauava da je on Bog od Boga, Svjetlo od svjetla, pravi Bog od pravoga Boga, roen, ne stvoren, istobitan s Ocem. itajui Sveto Pismo i ivei u skladu s Bojim zakonima osjeamo da je otajstvo Kristova bia u odnosu s Bogom. Samo njegovo ime, Isus, Joua, znai Bog spaava i on sam ispunja obeanje svoga imena, spaava nas i donosi nam spasenje. Krist, kao Mesija i Pomazanik jest temeljni kamen na kojemu je izgraena kua naega spasenja i to je jedino ime od Boga dano ljudima po kojemu se moemo spasiti. Isus je ostvario mesijansku nadu Izraela svojom trostrukom slubom sveenika, proroka i kralja. Isus je prihvatio ispovijest vjere kojom ga je Petar priznao Mesijom, navjeujui tada ve blisku muku Sina ovjejega. Isus je jasno dao na znanje da je on Onaj koji je siao s neba (Iv 3,13) da ljudima dadne novi ivot po svojem otkupiteljskom poslanju Sluge patnika: Sin ovjeji (...) nije doao da bude sluen, nego da slui i ivot svoj dade kao otkupninu za mnoge (Mt 20,28).3. Isus Krist zaet po Duhu Svetom, roen od Marije DjeviceMi krani vjerujemo da je Isus Krist pravi Bog i pravi ovjek. Kao Sin Boji on je Bog odvijeka, a ovjekom je postao zaeem u krilu majke Marije. Isusovo zaee dogodilo se na jedinstven, udesan nain. Kao to je Bog na poetku samom svojom rijeju stvorio nebo i zemlju, Duh Sveti oivotvorio je krilo blaene Djevice Marije, i ona je bez ovjekova sudjelovanja zaela Isusa Krista,

    koji bijae Sin Boji odvijeka. Stoga se ona i u Svetom pismu i u vjerovanju Crkve uvijek naziva Djevica, a mi je iz najdubljeg potovanja zovemo blaena Djevica Marija. Opi crkveni koncil u Efezu god. 431. dao joj je naziv Bogorodica: njezin sin Isus Krist bio je odvijeka Sin Boji, s Ocem i Duhom Svetim pravi Bog. Zbog njezine najtjenje povezanosti s Isusom, mi je krani astimo nada sve svete. U molitvama je zazivamo kao Isusovu i nau Majku. Isus je s kria rekao svom ueniku Ivanu: Sinko, evo ti majke! Najljepa molitva blaenoj Djevici Mariji je ona kojom ju je pozdravio aneo Gabrijel: Zdravo Marijo, milosti puna Njezini najvei blagdani jesu: njezino Bezgrjeno zaee (8. prosinca) i njezino Uznesenje na nebo ili Velika Gospa (15. kolovoza). Zajedno s blaenom Djevicom Marijom tujemo i astimo sv. Josipa, njezina djevianskog mua. On je od Boga pouen i upuen u Boje planove, pa je prihvatio Isusa Krista sa svom ljubavlju i brigom kao svoga sina.4. Isus Krist muen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopanIsusa je slubeno osudio prokurator Poncije Pilat za vladanja cara Tiberija. Nakon namjetenog sudskog procesa u kojemu su Isusovi neprijatelji izmanipulirali narod i izvrili pritisak na rimsku vlast, Pilat je Isusa osudio na smrt raspinjanjem na kriu, premda je pred

    Uz godinu vjere

  • 14 Rije 2012.

    mnogim svjedocima izjavio: Ja ne nalazim na njemu krivice (Iv 19,6). Prije nego to je dragovoljno podnieo muku i smrt, na Posljednjoj se veeri oprostio sa svojim uenicima. Od tada, pa i dan danas slavei svoje zajednitvo s Isusom Kristom obnavljamo spomen na njega i njegovu smrt i to na svakoj svetoj Misi ili Euharistiji. Mi vjerujemo da je pod prilikama kruha i vina prisutan Isus, na uskrsli Gospodin i Spasitelj. On zajedno s nama slavi otajstvo svoje blizine i prisutnosti koju zapeauje u svetoj priesti. Tada se na poseban nain ostvaruju Isusove rijei: Tko mene ljubi, ljubit e ga moj Otac, i k njemu emo doi i kod njega se nastaniti (Iv 14,23). Dane Isusove muke, smrti i uskrsnua slavimo u proljee u tzv. Velikom tjednu, a napose u svetom Trodnevlju: na Veliki etvrtak spominjemo Posljednju veeru, Judinu izdaju, Isusovu muku i uhienje, zatvor i presluavanje; na Veliki petak slavimo Isusovu smrt iz ljubavi prema nama; u uskrsnoj noi od Velike subote na Veliku nedjelju ili Uskrs proslavljamo njegovo slavno uskrsnue. Isus nas svojom mukom, i smru na kriu upuuje na pravi razlog te rtve a to je ljubav. Ui nas da je prava ljubav poloiti svoj ivot za onoga koga ljubimo, samim time to je On umro iz ljubavi prema svom Ocu i nama samima. Svojom smru na kriu spasio je nas i rtvovao svoj ivot za grijehe cijeloga svijeta. Tako spasiteljsko

    djelo Isusa Krista otvara novo doba ovjeanstva. Isus Krist je zapoeo novi put koji vodi velikoj preobrazbi stvorenja, dok ne nastane novo nebo i nova zemlja, kako veli Sveto Pismo (Otk 21,1).5. Isus Krist saao nad pakao, trei dan uskrsnuo od mrtvihIzraz nad pakao ima izvor u latinskom jeziku Vjerovanja a moe se prevesti kao Podzemlje. Isus je do kraja bio solidaran s ljudima, i tako

    je iskusio samu smrt i jamu groba. Siavi u podzemlje pridruio se svim pokojnicima. Sv. pismo nam govori kako emo svi uivati Isusovo spasenje i preobraaj koji smo ivjeli pravedno i ovjeno.Isusovo uskrsnue je neuvena i neizreciva pobjeda, dogodila se tei dan nakon to je raspet, umro i pokopan. Oznaava sredinji dogaaj Evanelja i temeljnu injenicu nae vjere. Isus je iz ljubavi prema Ocu i prema nama ljudima preuzeo na se najveu patnju i ponienje, rtvovao je svoj ljudski ivot. Uskrsnue dokazuje da je on uistinu omiljeli Sin Oev; da je obeani Pomazanik i Spasitelj; da je njegova rije boanska istina i sigurnost; da je stvarnost sve ono to je navjeivao i osnovao: Crkva, sakramenti, ivot vjeni; i da se isplati sve to vjerovati i za to poloiti svoj ivot. Uskrsnuti pak ne znai ponovo se vratiti u zemaljski ivot nego je time itava ljudska priroda uzdignuta na nov nain postajanja.6. Isus uzaao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemoguegaPobjednika slava Krista Uskrsloga stvarno se dovruje u njegovu uzaau. Isus ponieni, uzaaem je konano proslavljen te je i kao ovjek zadobio vlast i slavu koju kao Sin Boji ima odvijeka. On Ocu prikazuje sve tenje i napore ljudi za boljim svijetom i za vjenim spasenjem. On od Oca svojima daje Duha Svetoga i obilje Boje pomoi koju nazivamo milost. Isus je uzaao na nebo i

    Uz godinu vjere

  • 15Rije 2012.

    kao na predvodnik. On sam veli: U kui Oca moga ima mnogo stanovaIdem vam pripravit mjesto da i vi budete gdje sam ja (Iv 74,23). Prema Bibliji, Isusovi su uenici kroz etrdeset dana na poseban nain uivali iskustvenu prisutnost Uskrsloga. Stoga se Uzaae slavi etrdeseti dan nakon Uskrsa.7. odakle e doi suditi ive i mrtveZa svoja djela svi e ljudi, a s njima i krani, stati jednom pred Boji sud. Kranska vjera razlikuje tzv. pojedinani i opi sud. Pojedinani sud doivljava svaki ovjek osobno na pragu vjenosti, nakon smrti, u svom prvom susretu s Bogom u novom svijetu. Opi ili posljednji sud jest onaj koji e se dogoditi na kraju vremena ili, kako obino kaemo, na Sudnji dan. Bog je sud svijeta predao svome sinu Isusu Kristu koji od nas trai zalaganje za pravednost, ljubav, dobrotu i ovjetvo. Svaki ovjek je odgovoran za svoja djela i na svretku svijeta e svaki ovjek stati pred Gospodina i biti nagraen ili vjeno kanjen za njih. Vlastita savjest i primjer dobrih ljudi utjeu na naa dobra djela, a Bog nas u tome posebno podupire. Oni koji pak odbacuju Boga, i svjesno se opredjeljuju protiv istine sami su krivi za svoju vjenu propast. Sudnji dan je Boji dan, to je posljednji dan koji je Bog ustanovio za stari svijet. To je dan suda za sve ljude a Bog e stvoriti novo nebo i novu zemlju. 8. Vjerujem u Duha SvetogaDuh Sveti je trea boanska osoba a zajedno s Ocem i Sinom ini Presveto Trojstvo. esto je prikazan u o b l i k u g o l u b a , a prepoznatljivi simboli su mu vatra i voda. Duh Sveti nas potie da i osposobljuje da ivimo u ljubavi prema Bogu i jedni prema drugima. U poslanici Rimljanima, Sveti Pavao nam veli: Ljubav je Boja razlivena u srcima naim po Duhu Svetom koji nam je dan. Na dan Pedesetnice, tj.

    pedestog dana nakon Uskrsa slavimo svetkovinu Duha Svetoga. Duh Sveti se pojavljuje u prvim biblijskim poecima kada je sve bilo prazno i nitavno i prije nego je Bog izgovorio svoju prvu rije: ali Duh Boji lebdio je nad vodama. Bog je prvom mukarcu i eni ulio svoga Duha a njihovo se oduevljenje prenosilo na druge. I mi danas, kao i cijelo kranstvo primamo dar Duha Svetoga, najprije krtenjem a zatim i sv. potvrdom koju nazivamo i krizmom. Rije krizma potjee iz grkoga a znai pomazanje. U najuoj je vezi s imenom Krist, to znai Pomazanik (Isus je pomazan Duhom Svetim, pa stoga i krani primaju pomazanje ili krizmu u znak da su i oni pomazani istim Duhom Svetim kao i Krist). Tako Duh Sveti u nama budi i potvruje nau krsnu povezanost s Bogom, u nama govori po naoj savjesti i daje nam snagu odvanosti i neustraivosti za sve to je dobro. 9. vjerujem u svetu Crkvu KatolikuRije Crkva potjee iz grkoga, a izvorna grka rije ekklesia znai skuptina, saziv. Svi su vjernici Boji pozvanici. Tako se naziva zajednica Isusovih vjernika ve od poetka u Djelima apostolskim. Ona je zajednica ljudi koja se rodila u Kristovoj muci. Drugi Vatikanski sabor nam govori kako su poetak i rast Crkve oznaeni krvlju i vodom to su provrli iz

    Uz godinu vjere

  • 16 Rije 2012.

    otvorena boka raspetog Isusa. Isus je od poetka svog nauavanja izabrao dvanaestoricu na elu s Petrom i tu poinje prva sluba Crkve. Oni u Kristovo ime upravljaju zajednicom vjernika i vre svete ine koje nazivamo sakramentima. Apostoli kasnije svoju slubu i vlast prenose na svoje nasljednike, pa tako danas na

    elu Crkve stoji papa, kojeg zovemo i svetim ocem. Papa ima vrhovnu i neposrednu vlast u cijeloj Crkvi, a napose - on je proelnik zbora biskupa svega svijeta. Na elu pojedinih krajevnih Crkava, koje se zovu biskupije, stoji biskup. Biskupi su od poetka kranstva redili za svoje pomonike sveenike i akone. Oni u ime

    uz godinu vjere

  • 17Rije 2012.

    biskupovo vre svoju slubu u manjim zajednicama vjernika, osobito upama. Crkvena sluba je trostuka, a dijeli se na: vlast nauavanja, posveivanja i upravljanja. Stoga smo svi mi djeca Boja i inimo jednu obitelj u Kristu, krteni smo u ime istoga Boga i tvorimo jednu jedinu Crkvu: narod Boji, Tijelo Kristovo, Hram Duha Svetoga. 10. Vjerujem u oprotenje grijehaKako nam to Bog oprata grijehe i koliku teinu moe podnijeti sasvim jasno nam je vidljivo koliko je boli pretrpio na kriu poradi naeg spasenja. Po njegovoj muci, smrti i uskrsnuu nama su oproteni grijesi. Krtenjem se pritjelovljujemo Crkvi, kojom upravlja Duh Sveti koji je poslan za oprotenje grijeha i tu krtenje dobiva svoj pravi smisao kao sakrament. Isus je taj koji ne zaobilazi grijenike, prua nam ruku obraenja i olakava nas tereta. Isus nam poruuje da za oprotenje ponizno molimo,kako za sebe tako i za druge. Kako je oproteno nama, tako i mi trebamo opratati drugima. Dao nam je svoju ljubav i milost preko vidljivih znakova svojih sakramenata, ponajvie preko svete ispovijedi gdje se skrueno kajemo za svoje grijehe, odluno prihvaamo zadovoljtinu da popravimo grijeh i dobijemo sveeniko odrijeenje. Time raste naa dobrota, uvruje se vjera, jaa se borba protiv grijeha i zla i postajemo blii Bogu i ljudima. 11. Vjerujem u uskrsnue tijelaSmrt je ona koja obiljeava zavretak naeg ovozemaljskog ivota i poetak onoga vjenoga. Tada se dua dijeli od raspadljiva tijela i susree se s Bogom u posebnome sudu. Kao vjernici, katolici po Bojoj objavi znamo da nas je Bog stvorio za vjeno sretan ivot, s onu stranu groba, i da e naa tjelesna smrt napokon biti pobijeena. Uskrsnue tijela je zapravo posljedica nae vjere u Krista Uskrslog. Bog je nae tijelo stvorio i on e ga jednom i uskrisiti iz groba pa zbog toga moramo postupati s njim s posebnim potovanjem. Trebamo se brinuti i za svoj tjelesni ivot i za zdravlje. Sv. Pavao usporeuje tijelo s oruem, oruem za dobra djela. Radom svojih ruku ovjek izvodi zamisli svoga uma. I da bi ovjek mogao iskazivati ljudima svoju panju i ljubav, potrebna mu je ne samo dua nego i tijelo. Zbog nae vjere posebnu ast iskazujemo tijelu naih

    pokojnika i najljepi izraz ljubavi je da molimo za njih posebno kad Crkva slavi Dan mrtvih ili Duni dan, 2. studenoga. 12. Vjerujem u iVot VjeniMolitva Vjerovanja zavrava himnom ivota, tj. vjenim ivotom. Znamo da nas je Bog stvorio za vjeni ivot, isto kao to je Isus Krist trpio, umro i uskrsnuo da nam zaslui ivot vjeni. Poslije smrti mogua su tri stanja, od kojih su dva vjena: raj - pakao - istilite. A sve ovisi koliko smo bili ovjeni, pravedni, istiniti. Raj ili nebo ili vjeni ivot uivaju oni koji su nakon smrti i oienja zauvijek s Bogom, u zajednitvu sa svima spasenicima i blaenicima. Objava nam govori i o jednoj drugoj mogunosti poslije smrti o paklu ili vjenom prokletstvu i nesrei. ovjek koji je potpuno svjestan da ini zlo, pa se trajno odupire Bojoj milosti i spasenju koje mu Bog nudi te nepokajan umre, zapravo sam sebe osuuje na vjenu propast. Nakon smrti, za takve nastupa, kako Sveto pismo kae, druga smrt ili vjena odijeljenost od Boga. Naa vjera nazrijeva jo jedno, ali privremeno stanje koje zovemo istilite. I oni koji umru u milosti posvetnoj, to jest u prijateljstvu s Bogom i s ljudima, ali nisu jo savreni u ljubavi, neko vrijeme nakon smrti jo ne uivaju konano i savreno zajednitvo s Bogom i svetima nego se nalaze u ienju. Mi im moemo pomoi svojim molitvama i dobrim djelima, a osobito spomenom u svetoj misi. Istina i stvarnost vjenoga ivota osvjetljuje i sam misterij smrti i tamu groba. Svakome je ovjeku umrijeti. Ali mi krani znamo da grob nije provalija, nego most. Stoga se u kranskom jeziku smrt naziva prijelaz ili preminue. Smrt nije konana rije na ivot. Mi krani ivimo vjerujui rijei koju je Isus rekao u prii o dobrom pastiru: Ja sam doao da (ljudi) imaju ivot, i to da ga imaju u izobilju (Iv 10,10).amen - tako neka BudeNa amen na kraju Vjerovanja izrie ono isto to i prva rije VJERUJEM. U misterij Boje ljubavi i dobrote, koja nam se oituje osobito u Isusu Kristu, vjerujemo iz dubine srca, itavim biem i ivotom, premda nikada neemo moi shvatiti ni izraziti svu dubinu boanske stvarnosti u koju vjerujemo.

    Svjetlana Mioevi

    uz godinu vjere

  • 18 Rije 2012.

    Uz godinu vjere

    Djelo za duhovna zvanjaGospodin Isus, Spasitelj svih ljudi, ponajprije vjernika (1 Tim 4,10), evangelizirajui Izrael, izabrao je skupinu uenika nazvanih apostolima da nastave njegovo djelo u izabranu narodu i u svemu ovjeanstvu. Da to djelo doe do kraja svijeta i vijeka, apostoli se brinu za svoje nasljednike biskupe, a ovi za svoje prve suradnike sveenike. U takvoj Crkvi uvijek ima mjesta karizmama Duha Svetoga koje slue i osobnom i skupnom dobru crkvene zajednice. Da bi te crkvene slube i karizme imale uspjeha na njivi Gospodnjoj, potrebni su eteoci i etelice, koje sam Bog ne samo svojom voljom zove nego ih, i po naoj molitvi i rtvi, odabire: da bude i mnogo zvanih, i to vie odabranih. U tu svrhu, potaknuti pastoralnim smjernicama Kongregacije za katoliki odgoj biskupijama i redovnikim zajednicama s obzirom na promicanje duhovnih zvanja, od 25. oujka 2012., u ovoj Godini vjere, osnivamo Djelo za duhovna zvanja pozivajui vjernike da se, kao molitelji i klanjatelji u Duhu i Istini, prijave upniku, ulane i tako pridonose toj Isusovoj etvi.lanovi Djela za duhovna zvanja, svjesni da ovim ne uzimaju nikakve obveze zavjeta u savjesti, nego ivei u svojoj kranskoj svakodnevici nastoje oko promicanja duhovnih zvanja primjenjujui barem jedno od ovih djela, a najbolje ine ako ih mogu sve primijeniti:svakodnevno mole Papinu molitvu za zvanja i barem deseticu svete krunice, po mogunosti za vrijeme veernje molitve;sudjeluju u klanjanju euharistijskom Isusu prema prigodama u upi ili zajednici;petkom namjenjuju nemrs i druge pokore;svakodnevno prikazuju Bogu svoja trpljenja i druge potekoe;pomau materijalno, prema svojim mogunostima, sjemenite i bogosloviju.U kapelici Duha Svetoga na Biskupskom ordinarijatu svakoga prvog ponedjeljka u mjesecu slavi se sv. Misa Duhu Svetomu za sve lanove Djela za duhovna zvanja.Sveenici, redovnici i redovnice formalno se ne

    ulanjuju u ovo Djelo zvanja jer se po sebi pretpostavlja da oni svojom molitvom i rtvom svakodnevno rade na promicanju duhovnih zvanja. A tu e brigu osobito pokazati predvodei takvo djelo u svojoj upnoj ili redovnikoj zajednici. U prilogu Obrazloenje Djela za duhovna zvanja, Pristupnica i Molitva Benedikta XVI. za duhovna zvanja.Sve vas srdano pozdravljam i zazivam na sve vas blagoslov Presvetoga Trojstva.

    Ratko Peri, biskup

    OBRAZLOENJE DJELA ZA DUHOVNA ZVANJA

    Biskupova zadaa. U govoru o slubi posveivanja, koncilski Dekret o biskupima nalae voditeljima biskupija neka promiu to im je vie mogue sveenika i redovnika zvanja, a posebnu brigu neka obrate misijskim zvanjima (CD, br. 15). Kroz sve vrijeme ove slube nastojali smo prigodom dijeljenja sv. krizme govoriti o zvanjima, slati poruke prigodom blagdana Dobroga Pastira, Svjetskoga dana molitve za sveenika i redovnika zvanja;poticati na liturgijsku praksu euharistijskoga etvrtka za duhovna zvanja; upnicima krajem kolske godine slati upute za one koji se ele javiti u sjemenita; pratiti rad povjerenika za zvanja. Razumije se da e biskup, svjestan da je uzet od ljudi i postavljen za ljude da prinosi darove i rtve za grijehe svoje i svoga naroda, ne samo okruiti suradnicima za takav duhovni posao, utemeljiti centar za duhovna zvanja, uspostaviti aktivno povjerenstvo za pastoral zvanja, osnovati molitveno djelo za duhovna zvanja, nego e osobito uposliti i upnike u promicanju takvih djela na najprikladniji nain: odobrenom molitvom i lanskom pristupnicom. Uvijek se dogaa da iz upa gdje djeluju sveenici, zauzeti za raspoznavanje

  • 19Rije 2012.

    Uz godinu vjere

    duhovnih poziva u molitvi i poticaju, ima svetih zvanja, bez obzira na broj vjernika samih upa i zajednica.Molitva. Kao bitno sredstvo u promicanju duhovnih zvanja oduvijek je bila molitva Bogu Ocu kako je to Gospodin Isus, Sin Boji, izrekao u svojoj reenici: etva je velika, a radnika malo. Molite dakle Gospodara etve da poalje radnike u etvu svoju (Mt 9,37-38). Duhovne potrebe uvijek su nadilazile i nadilaze ponude u duhovnim zvanjima. Kranska molitva Trojedinomu Bogu otvara prostor gdje svatko moe otkriti istinu o vlastitu biu i obrise osobna i neponovljiva poslanja. Takvo je zvanje uvijek bilo i ostalo najosobniji Boji poziv ovjeku. Bog poziva, ovjek se slobodno odaziva. I nema duhovnoga zvanja koje nije od Boga na neki izmoljeno!Obitelj. Mi smo u ovoj naoj mjesnoj Crkvi katolikoj obitelji, tomu aritu vjere, posvetili cijelu Godinu vjere. Ako roditelji donose dijete u crkvu na krtenje i ako po krtenju trae spasonosnu vjeru, onda je to molitveno, vjerniko, liturgijsko-sakramentalno ozraje prvo u kojem e se probuditi zvanje darovano od Boga. Gdje se djeak prikladan za sjemenite ili djevojica za samostan ne ustruava izraziti svoju elju najprije roditeljima koji e pokazati svu brigu da njihov sin ili ki ostvari poziv sree koji Bog od njih eli, tu e se, u takvoj obiteljskoj sredini, sasvim spontano - u vjeri, nadi i ljubavi - razvijati osjeaj za duhovnu slubu i konana odluka poi tim putem. Sami e roditelji moda prvi prepoznati ima li u njihovu djetetu takva Bojega dara. U tom smislu obitelj djeluje kao prvo sjemenite, kako koncilski Dekret o odgoju i obrazovanju sveenika (OT, 2) naziva obitelj! Ako roditelji, koji se izjanjavaju katolicima, ne ele da se njihovo dijete posveti u duhovnom staleu, kako e oni oekivati od Boga pomo u vlastitu izboru zvanja svoje djece. Dijete je Boji dar i valjalo bi misliti na uzdarje Bogu! upa. Druga sredina, gdje se razvijaju i oituju duhovna zvanja, jest upna zajednica. U prvome redu crkva, vjeronauna kateheza, zatim sama blizina oltara, ministriranje pod sv. Misom, pripremanje misnih itanja, pjevanje u zboru, predvoenje krunice, ne samo u svibanjskim i listopadskim pobonostima, osobito upna karitativna djelatnost u korist siromanih i potrebnih, kojih uvijek ima u preobilju u svakome

    mjestu. Ponegdje praksa prvopriesnika i krizmanika da svojim dariem misle na najsiromanije u upi. Gdje se ustrajno i usrdno moli i rtvuje za duhovna zvanja, tu ima takvih odaziva. Bog ostaje vjeran svomu obeanju! Gdje se djeca i mladi redovito ispovijedaju i pohaaju sakrament sv. Euharistije, gdje dolaze na tjedno klanjanje Presvetomu Oltarskom Sakramentu, gdje obavljaju godinje duhovne vjebe, tu Bog probuuje i podupire takva srca da oduevljeno, bez aljenja za ovozemnim vrijednostima, izabiru put odricanja i portvovnosti i nita ih ne moe sprijeiti u ostvarenju njihova poziva. Sveeniki primjer. Bitan imbenik u otkrivanju i ostvarenju duhovnih zvanja jest i samo svjedoanstvo koje sveenik u upnoj zajednici ili uope neka duhovna osoba daje u svome poslu i ivotu. Djeaci i djevojice, koji su po svojoj naravi skloni birati svoje uzore u pojedinim podrujima ivota: u pjesmi, u portu, u pouavanju, u voenju mladih, gledajui ivotni primjer svoga upnika u pjevanju i moljenju, u slavlju sv. Mise, u ispovijedanju i propovijedanju, u provoenju karitativna djelovanja, i sami e pokazati zanimanje i zahvalnost za duhovno zvanje za koje ih Bog odvoji ve od majine utrobe i pozva milou svojom (Gal 1,15).Evaneoski zavjeti. U pojedinim sredinama, pa i u onim obiteljskim, djeacima i djevojicama ak predkolske dobi nerijetko se tako nerazumno govori o enidbi i udaji kao da su u 25. godini ivota! I to sve protiv posveena celibata, zavjetovane istoe, ismijavajui taj crkveni izabrani stale. A kada takvi dou u dob za sklapanje braka, onda se nerijetko odustaje i od enidbe i od udaje. Znamo za takvu poast neenidaba i neudaja, da joj ne navodimo traginih statistika. Tomu uvelike pridonose i suvremena medijska sredstva kao to je bezvjerska televizija, besramni filmovi, internetske stranice koje svojim sadrajima truju mladu duu i u vidu zdrave enidbe i u smislu Bogu posveena ivota u sveenitvu ili redovnitvu. Takvu praksu moe pobijediti samo uporna obiteljska i upna molitva puna povjerenja u svemoguega Boga. Ne samo zavjetovana ili uzakonjena celibatarska istoa, nego i posluh i siromatvo na istoj su evaneoskoj ravni za sretno sluenje Kristu i njegovoj Crkvi, kao to nam je on sam

  • 20 Rije 2012.

    dao vlastiti primjer sluenja Kraljevstvu nebeskomu. S tom nakanom na Ordinarijatu u Mostaru prireen je program Djela za duhovna zvanja te e se konkretni sadraji uputiti upnicima i redovnikim zajednicama, stavljajui sve ovo djelo pod zatitu Blaene Djevice Marije i Svih Svetih Bojih, da nam Bog dadne to vie svetih i vrijednih sveenika, redovnika i redovnica.

    lanska pristupnica (ulaniti se moe u upnom uredu do kraja

    sijenja)

    elim sudjelovati, prema svojim mogunostima, u molitvi i rtvi za duhovna zvanja, molim da me ulanite u Djelo za duhovna zvanja i uvrstite u Popis koji se vodi u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru. Ime i prezime

    Nadnevak roenja.

    Mjesto roenja..

    Adresa..

    Tel./e-mail.

    upa..

    Nadnevak upisa..

    Vlastoruni potpis..

    upnikov potpis.

    MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA

    Oe, potakni meu kranima mnoga i sveta sveenika zvanja,

    koja e vjeru drati ivom i uvati milosnu uspomenu na tvoga Sina Isusa:

    propovijedanjem njegove rijei i dijeljenjem sakramenata

    kojima stalno obnavlja svoje vjernike.Daj nam svetih slubenika tvoga oltara

    da budemo pozorni i gorljivi uvari Euharistije,sakramenta vrhunskoga dara Kristova

    za otkupljenje svijeta.Pozovi sluitelje svoga milosra

    da sakramentom pomirenjaire radost tvoga oprotenja.

    Daj, Oe, da Crkva s radou primabrojna nadahnua Duha tvoga Sina i, pouljiva njegovu nauavanju,

    nastoji oko zvanja za sveeniku slubui za posveeni ivot.

    Podri biskupe, sveenike, akone,redovnike, redovnice i sve krtene u Kristu

    da vjerno ispune svoje poslanjeu slubi Evanelja.

    To te molimo po Kristu Gospodinu naemu. Amen. Marijo, Kraljice Apostola, moli za nas!

    Benedikt XVI. (2006.)

    Uz godinu vjere

  • 21Rije 2012.

    Uz godinu vjere

    Kako odgovoriti na pitanje to je agnosticizam

    Agnosticizam je gledite prema kojemu je nemogue znati ili dokazati postoji li Bog. Rije agnostik u sutini znai bez znanja. Agnosticizam je intelektualno poteniji oblik ateizma. Ateizam tvrdi da Bog ne postoji nedokazano stajalite. Agnostici tvrde da se Boje postojanje ne moe ni dokazati ni opovri da nije mogue znati postoji li Bog. U tome smislu, agnosticizam je u pravu. Boje postojanje ne moe se iskustveno dokazati niti opovri.Biblija nam kae da moramo prihvatiti vjerom da Bog postoji. Heb 11,6 kae: A bez vjere nemogue mu je ugoditi, jer onaj koji eli pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrauje one koji ga trae. Bog je duh (Iv 4,24) tako da ga nije mogue vidjeti niti opipati. Ukoliko se Bog ne odlui objaviti, u sutini je nevidljiv naim osjetilima (Rim 1,20). Biblija nas pouava da se Boja opstojnost moe jasno vidjeti u svemiru (Ps 19,1-4), osjetiti u prirodi (Rim 1,18-22) i potvrditi u naim srcima (Prop 3,11). Agnosticizam je u sutini nespremnost da se donese odluka u prilog ili protiv Bojega postojanja. U konanici, to je neka vrsta neodlunog stajalita. Teisti vjeruju da Bog postoji. Ateisti vjeruju da Bog ne postoji. Agnostici vjeruju da ne bismo trebali vjerovati niti nevjerovati u Boju opstojnost jer nije mogue znati to je istina.Hajdemo, argumenta radi, odbaciti jasne i neosporive dokaze da Bog postoji. Ako bismo stajalita teizma i ateizma/agnosticizma stavili na istu razinu, u to je razumnije vjerovati u pogledu mogunosti ivota nakon smrti? Ako nema Boga, onda e teisti i ateisti/agnostici nakon smrti svi jednako prestati postojati? No ako Bog postoji, kada umru ateisti i agnostici e trebati Nekome dati raun. S ove perspektive, svakako je razumnije

    biti teist nego ateist/agnostik. Ukoliko se ni jedno stajalite ne moe dokazati niti opovri, ne ini li vam se mudrim uiniti sve to je u naoj moi kako bismo vjerovali u ono stajalite iji e krajnji rezultat u konanici i vjenosti biti puno poeljniji? Normalno je sumnjati. Na ovome svijetu ima toliko toga to ne razumijemo. Ljudi esto sumnjaju u Boje postojanje zato to ne razumiju ili se ne slau s onime to On ini i doputa. Meutim, kao ograniena ljudska bia ne moemo oekivati da emo shvatiti beskonanog Boga. U Rim 11,33-34 itamo: O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Bojega! Kako su nedokuive njegove odluke, i kako su neistraivi njegovi putovi! Tko je naime upoznao Gospodnju misao? Tko li mu je bio savjetnik? Moramo vjerovati u Boga po vjeri i pouzdati se u njegove puteve po vjeri. Bog je spreman i voljan objaviti se na nezamislive naine onima koji ele vjerovati u njega. U Pnz 4,29 pie: Ondje e traiti Jahvu, Boga svoga. I nai e ga ako ga bude traio svim srcem svojim i svom duom svojom.

    Daria Pulji

  • 22 Rije 2012.

    Misije

    Desetljee misijskoga volontiranja na Buni

    Blagoslov Pastoralnoga centra bl. Alojzija Stepinca na Buni, 10. veljae 2001., bio je znak duhovne brige mjesne Crkve u Hercegovini kao i najava novoga duhovnog procvata na tom prostoru oko rijeke Bune i Bunice, te uz Neretvu. Don eljko Maji, tadanji blagajski upnik, dobro je znao da uz potrebni molitveni prostor valja imati i dobro izraen pastoralni plan u kojemu vanu ulogu imaju vjernici laici. Tako je ve u poetku svoga duobrinikoga djelovanja, pri novoosnovanom Pastoralnom centru na Buni, uz redovite sekcije pjevaa, itaa, ministranata i ostalih upnih aktivista, osnovao i Hrvatsku katoliku mlade (HKM) te drutvo ena pod imenom .Skupina ena, njih petnaestak, brzo su, nesebino i portvovno, poele djelovati u skladu sa svojim imenom, nastojei biti stvarna slika svoga raspetoga Otkupitelja. Pod duhovnim vodstvom svoga upnika, vrlo su se brzo uskladile u karitativnom i misijskom djelovanju.Veronike koje vole misije i misionareDon Ivo utalo, don eljkov nasljednik u upnikoj slubi na Buni, nazvao je lanice ovoga drutva enama koje vole misije i misionare. To ove vrijedne Veronike, zaista potvruju ve cijelo desetljee. Bez njihova nesebina djelovanja i portvovna svjedoenja ne prolazi nijedan upni dogaaj kao ni dobrotvorna akcija. Tako, ve tradicionalno, organiziraju prodajni sajam u povodu Svjetskoga dana misija koji se obiljeava na predzadnju nedjelju u mjesecu listopadu. Prvi, stalni i vjerni pratitelji ove skupine vrijednih supruga i majki, ini skupina Hrvatske katolike mladei. Oni su, zajedno s lanicama ena , srce i dua karitativno-misijskoga djelovanja u upi. Bez veega

    Ova originalna ideja mladei pokazuje da je ljubav domiljata, dosjetljiva. Moda e ovaj primjer potaknuti i druge skupine mladih da se jo bolje udrue i pokrenu. Godina vjere izvrsna je prigoda da postanemo istinski svjedoci vjere u svakodnevnom sjeanju i nesebinu rtvovanju za brau i sestre

    u potrebi.

    napora, prepoznaje se njihovo radosno zauzimanje i sklad. U tim aktivnostima posebno mjesto imaju djeca kojima se daje prigoda da ue prepoznavati potrebe drugih i pomagati im. To odgajateljsko ulaganje najvee je ulaganje jer na mlaima svijet ostaje. Moe se rei da svi upljani velikoduno i rado sudjeluju u svim misijskim akcijama. Osobito su bile zapaene misijske akcije Kri u svaku obitelj uz Misijsku nedjelju 2004. god., te Misijska krunica u svaku obitelj organizirana uz Misijsku nedjelju 2005. god.Misijska marmelada i misijski ajvarOvo su dva nova proizvoda na tritu u Hercegovini. Prvi, misijska marmelada, na koji su mladi veoma ponosni, pripremljen je za Misijsku nedjelju prole godine. Izvjestiteljica s toga sajma i sama sudionica cjelokupne akcije, Daria Pulji, koju smo zamolili da zabiljei koju rije o tim misijskim akcijama, ushieno svjedoi: Ideja je uspjela u svakomu pogledu; marmelada je bila ukusna, ambalaa privlana, proizvod odlino prihvaen na misijskomu sajmu. Jednostavno, svatko je htio imati teglu misijske marmelade u svomu domu.Mladi su bili zahvalni svomu upniku don Bernardu Marijanoviu, koji je cijelu ovu akciju pratio i podravao, te u rujnu ove godine od svoga ordinarija mons. Ratka Peria dobio doputenje da moe otii u afrike misije i pridruiti se, ako Bog da, jednomu od njihovih bivih upnika don Velimiru Tomiu, dugogodinjem misionaru u Tanzaniji. O drugom proizvodu, misijskom ajvaru, koji je originalna ideja za Misijsku nedjelju ove godine, Daria kae: Zadao nam je mnogo posla. No, budui da se odazvao vei broj mladih, sve je bilo lake i izgledalo

  • 23Rije 2012.

    puno zanimljivije. Moda je nekomu sve ovo smijeno, osobito zato to nas je veina pravila ajvar po prvi put. Napuniti 100 tegli odjednom, nije ba lako. No, vjerujte, unato neiskustvu, veliku poslu, na kraju i umoru, bili smo presretni jer smo u misijski ajvar, u tih 100 tegli, ugradili sebe. Bio je to proizvod Hrvatske katolike mladei s Bune, nae djelo. Uz puno malih ruica na kraju je sve izvrsno uspjelo. Dobili smo, kako kae na upnik don Nikola, najbolji ajvar na svijetu. Mladi ne kriju razloge zato je to tako: Zato to je za tu akciju odvojeno neto vie od samih paprika, patlidana i d r u g i h s a s t o j a k a p o t r e b n i h z a a j v a r . Odvojeno je v r i j eme za p r i p r e m u ; jedan cijeli dan posveen j e s a m o t o m u ; b i l i smo spremni vratiti se kui naranasti.Potom naa sugovornica Daria kae: M o r a m pr izna t i da smo pripreme zapoeli pomalo nesigurni, ali korak po korak i uz malu pomo iskusnijih, dobili smo dobar proizvod, odlian misijski ajvar. Ne elimo kriti tajnu ovoga uspjeha, glavni sastojak za ukus proizvoda. To je kranska ljubav, sastojak bez kojega nema dobrog proizvoda na zemlji, osobito na nebu. Upravo taj sastojak uinio je na misijski ajvar najboljim na svijetu. Svojim misijskim zalaganjem pomaemo brai i sestrama u potrebi ali i naim misionarima i misionarkama koji zavrjeuju nau duhovnu i materijalnu potporu. Kako ne prepoznati njihovu hrabrost i spremnost za nesebino sluenje drugima. Moramo naglasiti da se u pripremanje Misijske nedjelje redovito ukljuuju nae majke i bake,

    udruga ena , koje svoja kulinarska umijea darivaju zajedno s naim proizvodima. Ne treba naglaavati da nita od ovoga ne bi uspjelo kad nai upljani ne bi imali osjetljivo srce za potrebite i kad ne bi rairenih ruku prihvatili i podrali ove ideje, sa eljom da i sami neto uine za svoju brau i sestre koji umiru od gladi, ei, od bolesti koje se lijee veoma jednostavnim i jeftinim lijekom.Svjesni smo da je nae djelo kap u moru, nije dovoljno za tolike potrebite. No, veoma je vano radosna srca dati svoje zrno za veliku pogau Crkve koja e mnogima

    spasiti ivot od gladi i bolesti.N a k r a j u j e Daria dodala: I ovom prigodom zahval ju jemo svima onima koji su nas podrali i molimo sve da podravaju svoje mlade u kreativnosti za dobro Crkve i naroda. Svojim v r n j a c i m a elimo hrabrost i u sp jeh . Na tomu smo i sami Bogu zahvalni, radosni i ponosni

    jer emo svojim vlastitim doprinosom vratiti osmijeh barem jednom bratu ili sestri u potrebi. Neka bude sve na veu slavu Boju, za irenje kraljevstva njegova na zemlji.Bogu hvala za ovakve primjere kojih u Hercegovini ima jo, a o kojima emo nekom drugom zgodom. Do tada, Bogu emo zahvaljivati za te divne primjere kranske ljubavi i vjere, te moliti da sve nae zajednice postanu to svjesnije svoga poslanja i uloge u svjedoenju misijskoga, kao i karitativnoga poslanja svete Crkve.

    Don Ivan tironja

    Misije

  • 24 Rije 2012.

    Misije

    Misijska nedjelja u naoj upi

    Nemamo svi mogunost otputovati i pomoi onima kojima je najpotrebnije, no ponekad to nije jedini i najbolji nain. Pomagati moemo uvijek i svugdje, dovoljno je samo dati dio sebe i biti sretan to si moda ba ti vratio osmijeh na jedno tuno i umorno lice. Moda se ba zbog tebe i tvoga uinjenog djela na svijetu nalazi jedna manje tuna osoba. Voeni ovim mislima mladi iz nae upe su u proteklih nekoliko godina imali nekoliko ideja kako doprinijeti organizaciji Misijske nedjelje. Prole godine napravili smo Misijsku marmeladu na koju smo bili veoma ponosni. Naa ideja uspjela je u svakom pogledu: osim lijepe ambalae krasio ju je jo ljepi i soniji okus. Narod je takoer prihvatio nau ideju te je na kraju svatko elio imati teglu misijske marmelade u svome domu i tako pomoi onima u potrebi. Ohrabreni prologodinjim uspjehom misijske marmelade, ove godine smo htjeli neto drugaije. Tako smo se odluili za Misijski ajvar, koji je

    svima zadao mnogo posla. Odazvalo se mnogo mladih i sve je bilo zanimljivije. Kau da za sve postoji prvi put, pa je tako bilo i u naem sluaju. Veina nas je pravila ajvar prvi put i vjerujem da emo ovu akciju pamtiti jo dugo upravo zbog toga. Zapravo smo shvatili da napuniti sto tegli ajvara uope nije lako. Na kraju akcije u nama se mijeao umor, ali i srea zbog uloenog truda i darivanja sebe za najpotrebnije. Kad se male ruke sloe, sve se moe, pa tako i prvi put u ivotu napraviti, kao to na upnik don Nikola kae, najbolji ajvar na svijetu. Osim paprika, patlidana i ostalih sastojaka u ovu akciju smo uloili sebe i svoj trud. Odvojili smo malo vremena za pripremu, jedan cijeli dan posvetili ienju i mljevenju

    paprika, mijeanje ajvara i na kraju se pomirili s injenicom da bez obzira na zatitne rukavice kui ipak idemo naranasti. Kao i svaki prvi i na poetak je bio nesiguran, ali korak po korak i uz velikodunu pomo iskusnijih napravili smo dobar ajvar. Misijska

  • 25Rije 2012.

    Nau upu je 15. srpnja posjetio dugogodinji misionar u Tanzaniji i na bivi upnik, don Velimir Tomi. Don Velimir je uvijek rado vien gost koji nas svojim posjetima svaki put ponovno razveseli i podsjeti na onu prvu zadau Crkve, a to je navijetati Radosnu vijest, spasenja Isusa Krista onima koji je nisu imali prilike uti. Na prijatelj don Velimir to ini ve 23 godine koliko je u Africi i pomae onima kojima je to najpotrebnije. Izgradio je sklonita, kole, bolnice i to je najvanije, obogatio nau Crkvu s mnogo novih lanova. I mi smo mu kao upna zajednica u tome pomogli svojim akcijama za Misijske nedjelje koje godinama obiljeavamo. Don Velimir je predvodio svete Mise u 8 i 11 sati. Unato vrlo toplom i sparnom vremenu, bilo je ugodno sluati njegovu propovijed obogaenu misionarskim iskustvom i primjerima koji se lako mogu primijeniti i na na vjerniki ivot ovdje. Svojom vanjskom pojavom koja je u bjelakih misionara u Africi uobiajena a jo vie svojom rijeju i zajednikom molitvom prisjetili

    Misije

    nedjelja osim pomaganja najpotrebnijima, predstavlja i pomaganje onima koji su ivot posvetili onima u potrebi, naim misionarima. Tako se u nau akciju za Misijsku nedjelju ukljuuje i udruga ena Sv. Veronika iz nae upe. One zajedno s nama prodaju svoje ukusne peksimete, pite i sve mogue vrste kolaa napravljene s posebnom ljubavlju ba za tu prigodu. Uza sve to i naravno na Misijski ajvar imali smo pravi misijski tand. Kao i uvijek, narod je rairenih ruku i otvorenih srdaca prihvatio nau ovogodinju ideju za pomo misionarima, te je nesebino pomagao u skupljanju sredstava za misije. Znamo da nikada nije dovoljno, ali mi smo na taj nain prikupili barem mali dio. Ponekad zaboravimo kako nam je malo potrebno za

    sreu. Zaboravimo da nije sve u materijalnom, ali u trenutcima kao to je ova akcija, kao to je Misijska nedjelja, shvatimo ono to je bitno. Shvatimo da ono zadovoljstvo i sreu kada pomognemo nekome, onaj unutarnji mir i neiji blistav osmijeh ne mogu kupiti svi novci ovog svijeta. Osvrnuvi se na cijelu ovu akciju i jo jednu Misijsku nedjelju koja je iza nas, moemo rei da su bile uspjene, te da smo na to veoma ponosni. Nadamo se da emo i u budunosti imati snage i nadasve volje za pomo naim blinjima, te da emo zbog elje za pomaganjem blinjima imati uvijek nove ideje koje emo rado podijeliti s naim upljanima.

    Nikolina Grubei

    smo se irine i raznovrsnosti nae Crkve po cijelome svijetu te potrebe da budemo irokogrudni a ne tijesni i zatvoreni u svoj mali svijet. ivopisno nam je govorio

    o njegovoj svakodnevici, suivotu s crnakom populacijom, uvjetima ivota, raznim dogodovtinama koje su nas istovremeno nasmijale i rastuile, te tako probudile elju da mu jo vie pomaemo u njegovu radu. Takoer je govorio o ljepoti misionarskoga zvanja, te zahvalio na svoj dosadanjoj pomoi koju smo mu upuivali. Kako materijalno, tako i duhovno naim molitvama.Nai upljani su na kraju Misa rado prikupili oko 700 eura za potrebe nove misije u Tanzaniji na kojoj don Velimir odnedavno svesrdno priprema teren za izgradnju crkvenih objekata. ini se da su nae molitve za novim

    misionarskim zvanjima urodile plodom jer e mu se na tom zadatku pridruiti jo jedan na bivi upnik, don Bernard Marjanovi. Neka ih Bog uva, prati i blagoslovi!

    Martina Masla

    Don Velimir Tomi u naoj upi

  • 26 Rije 2012.

    Puke misije u upi

    Puke misije u upi od 3. do 10. veljae 2013.U Godini vjere odluio sam organizirati puke misije u naoj upi. Puke misije su najprikladnije sredstvo da se duhovno obnovimo. Voditelji Pukih misija bit e nai poznati sveenici don Damjan Ragu i don Marko Kutlea. Plodovi njihova neumornoga rada vidljivi su u svim upama gdje su djelovali. Mnogobrojni vjernici iz

    drugih upa i biskupija hrle k njima da za njih mole i da ih blagoslove. Toliki se smireni i utjeeni vraaju svojim domovima. elim da Bog i preko njih sve nas duhovno obnovi i okrijepi na naem ivotnom putu ovdje na raskriju putova i ravanju rijeka.to su to puke misije? Puke misije su izvanredni duhovni sadraji, navjetaja, sluanja i razmatranja nad Bojom rijei. A Boja rije je jedina kadra probuditi savjest ljudi. Mi smo svi hodoasniki narod na putu prema vjenosti. Lako se dogodi da se na tom putu umorimo, zalutamo, izgubimo orijentaciju i krenemo u suprotnom smjeru. Misije imaju zadau da nas vrate na pravi put, da nas duhovno okrijepe, da nam ivotni put osvijetle te sigurnim putom

    idemo k svome odreditu - vjenoj srei. U programu misija moraju biti ukljueni svi uzrasti: mala djeca, djeca iz osnovne kole, mladi, roditelji i brani parovi, stari, bolesni i nemoni. U upi se mora dogoditi jedan duhovni nemir koji nikoga nee ostaviti ravnodunim. Zato se za misije treba dobro i temeljito pripremiti. Dragi upljani, ve vas

    sada molim da planirate svoje vrijeme i uvrstite ponajprije ovu duhovnu obnovu koja e se uglavnom obavljati u veernjim satima. Misije p o i n j u ned j e l j n im s v e t i m Misama 3 . veljae 2013. i zavravaju sveanom svetom Misom koju e predvoditi na biskup msgr. Ratko Peri na Stepinevo 10. veljae 2013. u 11 sati. Svaku veer bit e misno slavlje i propovijed, a nakon toga prigodno predavanje ili molitveni susret za pojedine stalee. Za uspjeh misija preporuujem svima da svaki dan izmolimo po jedan Oena, Zdravo Mariju i Slava Ocu u ast Duhu Svetomu. A sila Duha

    Svetoga je kadra promijeniti lice ove zemlje i zagrijati svako ledeno ljudsko srce. Isto tako za uspjeh misija namijenimo krunicu i litanije koje molimo svaki dan u ast Blaene Djevice Marije. A Marija e nas sigurno zagovarati kod svoga Sina Isusa da izlije na sve nas obilje svoga blagoslova.Dragi upljani, pred nama je izvor Boje milosti i blagoslova. Pripremimo se i raspoloimo, te pristupimo tom izvoru i na njemu se odmorimo i duhovnu e ugasimo. Sve pojedinosti i raspored u svezi misija bit e objavljeni u novom upnom godinjaku Rije i upnim obavijestima. Od ove nedjelje za nau upu zapoela je blia priprava za puke misije.

  • 27Rije 2012.

    1. dan (nedjelja - sv. Vlaho): 3. 2. 2013. - Svete Mise u 8 i 11 sati - Sveano predavanje tole i kljua od tabernakula - Zaziv Duha Svetoga - Grlianje2. dan (ponedjeljak): 4. 2. 2013. - Prije podne misionari posjeuju bolesnike u Kosoru, Gnojnicama i Koinama dijelei im sakramente ispovijedi, priesti i bol. pomazanja - 17,30 sati Pobonost krunice - 18 sati sveta Misa i propovijed - Nakon Mise susret s branim parovima3. dan (utorak): 5. 2. 2013. - Prije podne misionari posjeuju bolesnike u Hodbini, Mlinicama, Brodarima i na Buni - 17,30 sati pobonost krunice - 18 sati sveta Misa i propovijed - Nakon Mise susret sa kolskom djecom do 8 razreda4. dan (srijeda): 6. 2. 2013. -Prije podne misionari posjeuju bolesnike na Ortijeu -17,30 pobonost krunice (HKM) -18 sveta Misa i propovijed -Nakon Mise susret s mladima5. dan (etvrtak): 7. 2. 2013. Prva veer trodnevnice za Stepinevo - od 15 do 17 sati osobni razgovor s misionarima (unaprijed se najaviti) - 17 sati krunica - 17,30 sati Euharistijsko klanjanje - 18 sati sv. Misa i propovijed - Predstavljanje prvopriesnika i krizmanika - Poslije Mise susret s roditeljima prvopriesnika i krizmanika6. dan (petak): 8. 2. 2013. Druga veer trodnevnice za Stepinevo - Od 15 do 17 sati osobni razgovor s misionarima (unaprijed se najaviti)

    PROGRAM - 17 sati krunica - 17,30 sati Krini put - 18 sati sv. Misa i propovijed - Predstava Zlatni lani7. dan (subota): 9. 2. 2013. Trea veer trodnevnice za Stepinevo - 17 sati sveta ispovijed - 17, 30 sati Krunica - 18 sati sv. Misa i propovijed - Poslije Mise procesija s Gospinim kipom i upaljenim svijeama8. dan (nedjelja): 10. 2. 2013. STEPINEVO - Zavretak Misija sa sv. Misom u 11 sati - Misu predvodi na biskup

    Puke misije u upi

    MOLITVA ZA MISIJE

    Svemogui milosrdni Boe, od Tebe nam dolazi svako dobro.

    Vjerujemo da ovih dana na poseban nain prolazi kroz nau upu.

    Daje nam mogunost da Te susretnemo, prihvatimo i s tobom poemo korak u bolje, korak u

    pozitivno.Tvoji smo i Tvoji elimo biti.

    Zato Te molimo da po zagovoru Tvoje i nae Majke djeca nae upe, mlade nae upe, brani suprunici,

    starci i staricebudu svjesni snage Tvoga poziva.

    Daj da ove Puke misije u naoj upi budu svim vjernicima

    i onima koji Tebe trae na veliku duhovnu korist i obraenje.

    To te molimo po Kristu naem Gospodinu. Amen!

    MISIJE ZOVU, SESTRO I BRATE,ISUS I MARIJA EKAJU NA TE!

  • 28 Rije 2012.

    Radovi naih najmlaih

    Djeji kutakU kolskoj 2011./2012. god. Vijee uenika O Marina Dria na Buni organiziralo je boini sajam. U realizaciji ovog dogaaja sudjelovali su uenici viih razreda i uitelji. Na radionicama u studenom i prosincu vrijedno su radili. Cilj akcije bio je prodajom boinih ukrasa prikupiti sredstva za novi projektor u koli. lanovi Vijea uenika su 23. prosinca 2011. u kolskom hodniku, na prigodno ureenim tandovima, prodavali svoje proizvode. Prikupljen je dio sredstava

    potreban za kupnju projektora. Vijee uenika zahvaljuje svima koji su se odazvali i sudjelovali. Budui da cilj nije ostvaren, akcija se nastavlja i ove kolske godine. tandovi e biti postavljeni u kolskom hodniku cijeli tjedan pred Boi, pa molimo roditelje da se svojim skromnim doprinosom odazovu akciji i pomognu uenicima da ostvare svoj cilj. Radionice su u tijeku, svi vrijedno rade, kako uenici tako i uitelji kole.

  • 29Rije 2012.

    Radovi naih najmlaih

  • 30 Rije 2012.

    Iz ivota upe

    Stepinevo 2012. godineU petak, 10. veljae, sveanom svetom Misom u 18 sati, proslavljen je blagdan blaenoga Alojzija Stepinca ije ime nosi Pastoralni centar na Buni, upa Presvetoga Trojstva, Blagaj-Buna. Unato nezapamenu snijegu i zimi, okupilo se vie sveenika i preko dvjesto vjernika. Svetu je Misu predvodio don Mladen utalo, upnik upe sv. Ivana, Apostola i Evanelista, iz Mostara, a koncelebrirali su: upnik don Bernard Marijanovi, te sveenici don Ivo utalo, don Tomislav Ljuban, don Marko utalo, don Tonino i don Ivan tironja. Don Mladen je u svojoj propovijedi, navodei poneto od onoga to znamo o svojim uzorima, odnosno o onima koje iskreno volimo, naglasio da bi bl. Alojzije Stepinac trebao biti uzor svakomu od nas. Uzeo je pet Stepinevih znaajnih izjava u kojima se iitava njegov primjeran kranski ivot te svaku od njih ukratko komentirao: 1. Prva je vezana uz njegovu mladost i obiljeena eljom da se u njegovu ivotu sve dogaa u skladu s Bojom voljom: Neka bude onako kako Bog to hoe. 2. Druga je izbor sveenikoga poziva po kojem se elio suobliiti Kristu i navijetati ga ljudima: Imati i drati se dragoga Isusa, onda sve biva lako. 3. Treom je obiljeio svoje biskupsko sluenje, kad je za geslo uzeo rijei Svetoga Pisma: In Te, Domine, speravi - U Tebe sam se, Gospodine, pouzdao. 4. etvrta je vezana za suenje 1946. godine: Moja je savjest ista. 5. Peta je vezana za posljednje trenutke njegova zemaljskog ivota, na dananji dan 1960. u 14,15 sati, kad je molei Oena, nakon izgovorenih rijei: Budi volja tvoja poao na Boji sud. Potom je, meu ostalim, don Mladen naglasio: Svetost je najprije Boji dar koji zahtijeva ovjekov odgovor. Lik bl. Stepinca primjer je kako nasljedovati Krista, kako razumjeti i ostvariti volju Boju i postii svetost. Njegovo svjedoanstvo nije

    daleko naoj stvarnosti. Dakako, iznimno je blisko jer Blaenik nije ivio u nekoj davnoj prolosti. Kristov kri, rtva i trpljenje dokazuju koliko ljubav moe biti velika. Blaeni je Alojzije upravo kroz sva ponienja, suanjstva, obespravljenost, trpljenje - u kojem je uvijek svjedoki zraio nadu, potvrdio tu istu Veliku ljubav trpei i umirui za Krista i Crkvu. Don Mladen je istaknuo: Ono to se voli za to se izgara i umire! Bl. Alojzije volio je Boga, Crkvu i sve ljude bez razlike, te pozvao sve prisutne na molitvu Gospodinu da nam, po zagovoru bl. Alojzija, svima udijeli spremnost i

    hrabrost za takvu svjedoku ljubav. Liturgijsko je pjevanje predvodio zbor mladih uz pratnju nekoliko sviraa na gitari, violini i klavijaturama. Unato hladnoi, crkva je bila ispunjena vjernikom pjesmom i molitvom. Na kraju Mise don Bernard je zahvalio propovjedniku, sveenicima, pjevaima, s v i r a i m a , i t a i m a , m in i s t r an t ima i sv im

    vjernicima koji su, unato studeni i ledu, pripomogli u pripremanju sveanoga slavlja. Sve je nazone pozvao u dvoranu Bl. Alojzija Stepinca na blagdansko aenje i pjesmu. Napominjemo da veliki snijeg i nevrijeme nisu omeli vei broj vjernika da se odazovu pozivu upnika don Bernarda i sudjeluju u programu priprave za ovaj dragi blagdan. Trodnevnica se odvijala prema ve najavljenu i predvienu programu: prve veeri, u utorak 7. veljae, predstavljeni su prvopriesnici, drugu veer krizmanici, a treu veer, u etvrtak 9. veljae, uprilien je sastanak lanova upnoga pastoralnog vijea. Broj mladih koji se odazvao i bio prisutan, znak je da ivot i primjer blaenoga Alojzija Stepinca mlade privlai i da im puno znai. Zato i molimo da ga oni i svi mi nasljedujemo kranskim uvjerenjem i ivotom.

  • 31Rije 2012.

    Iz ivota upe

    Snijeg okovao BunuHercegovina, europska Kalifornija, kau da nema toplijega mjesta na ovoj strani Zemlje, posebno onih dana oko Ilindana. Kamen puca, asfalt se topi, poskok u hladovinu bjei. Ali nai ljudi su na to navikli i evo ve stoljeima se s tim veoma dobro nose. Ma nose se nai ljudi sa svim nevoljama koje ih zadese, kakve god one bile. Pa tako i ove godine, tko bi rekao da e nas zatrpati snjeni pokriva kakvog mlae, a i one starije osobe ne pamte.Bilo je to poetkom mjeseca veljae. Snijeg je poeo lagano padati, te hoe te ne e, ali ne posustaje, padao je sve jae i jae. Poeo je padati tako jako da ga je za nepuna 3-4 sata napadalo 6-7 cm. Imao sam osjeaj da nisam vidio veih pahulja u svome ivotu, pahulja kao list od ratike. Bake su tada govorile: Ovo ne e na dobro izai, ali djeca se nisu na to obazirala, nego su ve bili spremni za snjene radosti kojih odavno nije bilo u naem kraju.Prvi zraci ranog, ne ba tako obinog jutra, 4. veljae donijeli su nesvakidanju sliku Bune, a i itave Hercegovine. Sve je stalo, snijeg je toliko napadao da nije bilo uvjeta za odvijanje normalnoga ivota. kole su prestale s radom, automobili ne voze, trgovine su zatvorene. Jedini zvuk koji je odzvanjao bunskom valom su bili veseli djeji glasovi i poklici koji su bili eljni zimskih radosti i pokoje mrmljanje starijih koji nisu bili ba oduevljeni novonastalom situacijom.Veliko bijelo prostranstvo plavim linijama prekidale su rijeke Buna i Neretva. Ljepi prizor nije odavno vien, raj nebeski. Svi su nekako bili veseli nastalom

    situacijom, barem prvih nekoliko dana. Sljedeih 10-ak dana snijeg je neumoljivo padao. Prvotna vesela i zanimljiva situacija i nije bila vie ba toliko zanimljiva. Problemi koje je stvarao sada ve 1 metar visok snijeg i nisu bili ba toliko mali. Nedostatak hrane, drva i ostalih ivotnih namirnica pridonosio je nervozi koja je ve bila vidljiva zbog blage izoliranosti od grada.Ali uz Boji blagoslov i nadljudske napore, hvala Bogu, sve se dobro zavrilo. Nakon nekoliko dana stanje se vratilo u normalu. Sunce je granulo i poelo je topiti veliki snjeni pokrov koji je pokrio nau upu. Zahvaljujemo u ime naega biveg upnika don Bernarda Marjanovia, svim upljanima koji su pomagali da se prostor oko crkve i upnoga ureda oisti od velikih koliina snijega i kako bi se nesmetano i uredno odvijale sve crkvene aktivnosti. Nadamo se da na novi upnik don Nikola ima vie iskustva s njenim radostima, jer ve po selu ujem kako stare bake opet govore kako bi nas moglo zamesti. upnie, pripremite lopate.

    Slavko Ragu

  • 32 Rije 2012.

    Iz ivota upe

    HKM na KupresuNakon odraenog polugodita proelnici, zamjenici, zajedno s odabranim lanovima iz svake sekcije odluili su poi na dvodnevni izlet. Mladi su se brzo okupili, organizirali, te u poslijepodnevnim satima uz pratnju upnika don Bernarda krenuli u potragu za bijelim padinama. Dvadesetak hakaemovaca, od kojih je polovica prvi put na skijama, okualo se pod vodstvom instruktora u skijanju. Ve treu godinu zaredom mladi s Bune provode nekoliko dana na snijegu, druei se, odmarajui se i uei skijati. Petak smo svi ekali, neki da prvi put stanu na skije, a neki samo da obnove stara znanja i krenu u potragu za novim. Uz lijep dan, obilje snijega i raspoloeno drutvo, ni niske temperature nisu mogle zaustaviti nae elje za uenjem i veseljem. Vrijeme u subotu bilo je odlino, staze savrene i pune skijaa. Bio je to jo jedan dan za uenje, rad, smijeh i veselje. Nakon dva

    naporna dana veina njih je odlino svladala prve korake te se ve samostalno sputali niza strminu male staze, na uenje instruktora. Neki su se doslovno zaljubili u taj port, te su tvrdo odluili to prije ponovno doi na snijeg. Drei se predvienoga dnevnog reda u kojem je bilo i rada i molitve, igre i pjesme, proveli smo lijepe trenutke na snijegu i prirodnim ljepotama Kupresa i okolice. Zalaskom sunca zavrilo je i nae skijanje, te je uslijedio povratak kui uz veeru u Tomislavgradu. Po povratku mladi su prepriavali divne i sigurno nezaboravne dogaaje. Na rastanku svi su izrazili elju da ponovimo nae druenje. Bio je to jo jedan izlet za pamenje, proveden u dobrom drutvu. Nadamo se da e takvi ostati i dalje, unato zanimljivim i ponekad za oko teko probavljivim padovima i vratolomijama kojima smo svjedoili na stazi mekog kuprekoga snijega.

    Andrea Bekavac

  • 33Rije 2012.

    Susret hrvatske katolike mladei u SiskuU svjetlosti hodimo

    Iz ivota upe

    Nakon Rijeke, Varadina, Zadra, Pule, Osijeka, ibenika ove godine je doao i red na Sisak kao domaina Susreta hrvatske katolike mladei iz Hrvatske i okolnih drava. Kao i svake godine dosada, veliki broj mladih je u svjetlosti hodilo prema Sisku, koji je bio izvor mladosti, veselja, pjesme, plesa, pobonosti i svega onoga to kranska mladost moe donijeti u broju od 30.000. Nai mladi su se za ovaj susret pripremali kroz kateheze koje su se svake srijede odravale u prostorijama upnoga ureda na Buni. Znali smo mnogo o susretu, o logu koji je bio Kvirinova svjetiljka, o geslu, te himni susreta, tako da smo spremni poli na put.U subotu, 4. svibnja, u ranim jutarnjim satima, skupina od 55 mladih pod vodstvom upnika don Bernarda Marjanovia uputila se u sredite radosti kranstva to je predstavljao Sisak u ta dva dana. Dug put prema Sisku bio je praen pjesmom, smijehom, alama koji su nai mladi iz HKM-a vrijedno smiljali. U Sisak smo doli oko 14 sati gdje nas je doekala naa volonterka i na domain, Tanja, i gdje smo se prikljuili procesiji dugakoj i po nekoliko kilometara koja je vodila do sredita gdje je sluena sveta Misa, ispred crkve sv. Kvirina. Tamo smo uivali u programu, pjesmama i svjedoanstvima koja su za nas pripremili domaini. Sveto misno slavlje poelo je u 18 sati a predvodio

    ga je nadbiskup Josip Bozani s mnotvom biskupa, sveenika, redovnika i redovnica. To je bilo jedno veliko jedinstvo mladih ljudi koji su se okupili da zajedno slave Krista u pjesmi i molitvi, onako samo kako mi mladi znamo: dostojanstveno, pobono i veselo. Pomalo umorni, ali puni Kristove radosti uputili smo se po upama grada Siska u kojima smo bili smjeteni. U kasnijim izvjetajima naih mladih koji su iskazivali svoje dojmove najvie ih se, osim zajednitva u Kristu, oduevilo gostoljubivou naih domaina u upi Donja Kupina. Pri odlasku u kue u kojima smo bili smjeteni osjetila se atmosfera dobrote, domainstva i svega dobroga to su ti ljudi u toj upi zapravo predstavljali. Takoer, mnogi mladi su bili oduevljeni izobiljem hrane i pia koja su nam bila

    ponuena pri dolasku.U nedjelju, 5. svibnja, u crkvi Marije Magdalene, Donja Kupina, u 11 sati je slavljena sveana misa za domaine i mlade goste, te upe koje su ugostili osim nas, mlade iz Varadina, akova i mnogih drugih upa. upnik te upe je rekao kako nikada crkva nije bila toliko popunjena, i nikada nisu imali toliko mladosti na jednom mjestu te toliko molitve koja se irila starim zidinama crkve. Nakon svete Mise na kojoj su pjevali mladi iz svih krajeva Hrvatske zajedno s nama, bila je mala zakuska te podjela suvenira iz mjesta Donja Kupina koje emo se uvijek sjeati po gostoljubivou domaina i njihovog upnika. Nakon pozdrava, uputili smo se kui puni zajednitva i radosti zajedno u Kristu, prepriavajui dojmove sa susreta. Sljedei susret mladih je 2014. godine, u Dubrovniku, u gradu na krajnjem jugu Hrvatske koje je njezino najznaajniji povijesno-turistiko sredite