21
1. Uvod Neodgovarajuće upravljanje čvrstim otpadom je jedan od najozbiljnijih problema vezanih za očuvanje životne sredine u Srbiji. Ovaj zaključak proizilazi iz procene trenutne situacije, koja je takođe u skladu sa brojnim procenama u ovoj oblasti, sprovedenim u toku nekoliko proteklih godina u Srbiji, od strane zajedničkih organizacija. Komunalni čvrsti otpad po definiciji uključuje otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstva: neopasni čvrsti otpad iz industrijskih, komercijalnih i institucionalnih ustanova (uključujući i bolnice), pijačni otpad, baštenski otpad i ostatke od čišćenja ulica. Upravljanje komunalnim čvrstim otpadom obuhvata funkcije sakupljanja, transfera, tretmana, reciklaže, ponovne upotrebe i odlaganja komunalnog čvrstog otpada. Za upravljanje komunalnim čvrstim otpadom glavnu odgovornost ima lokalna vlast. To je kompleksan zadatak, koji zahteva odgovarajuće organizacione kapacitete i saradnju između brojnih zainteresovanih strana u privatnom i javnom sektoru. Iako predstavlja osnovu za ljudsko zdravlje i zaštitu životne sredine, upravljanje čvrstim otpadom u Srbiji nije na zadovoljavajućem nivou. Uskoro se očekuje donošenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom u Srbiji, što je, pored donošenja zakona i propisa, jedan od koraka u naporima da se upravljanje otpadom u Srbiji prilagodi zahtevima direktiva EU i da se uspostavi sistem integralnog upravljanja otpadom. To takođe znači implementaciju zahteva i ciljeva datih u direktivama EU o otpadu, posebno u Okvirnoj Direktivi o otpadu, Direktivi o opasnom otpadu, Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu kao i Direktivi o deponijama. Kontrolisano odlaganje komunalnog otpada, uz sprovođenje postupka sanitarnog deponovanja po sendvič sistemu, to jest sloj po sloj pruža mogućnost za konačnu dispoziciju čvrstog otpada. Sanitarno deponovanje, uz prethodnu reciklažu je najprihvatljivije i ekonomski optimalno rešenje za tretman komunalnog otpada za Vrbas. Kompleks planiran za izgradnju sanitarne deponije nalazi se na oko 4,5 km udaljenosti od grada. Do lokacije se dolazi asfaltnim putem. Kao najpovoljnija, određena je lokacija koja poseduje kvalitete i prednosti za izgradnju deponije kao što su udaljenost od grada od oko 4,5 km, zaklonjenost od okoline pogodnom konfiguracijom terena kao i dovoljan kapacitet za odlaganje otpada. Posmatrano u celini, svaka sanitarna deponija kao jedan kompleksni sitstem se sastoji iz skupa inženjerskih objekata. Objekti su opremljeni

cvrst otpad

Embed Size (px)

DESCRIPTION

otpad

Citation preview

1. UvodNeodgovarajue upravljanje vrstim otpadom je jedan od najozbiljnijih problema vezanih za ouvanje ivotne sredine u Srbiji. Ovaj zakljuak proizilazi iz procene trenutne situacije, koja je takoe u skladu sa brojnim procenama u ovoj oblasti, sprovedenim u toku nekoliko proteklih godina u Srbiji, od strane zajednikih organizacija.Komunalni vrsti otpad po definiciji ukljuuje otpad iz domainstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode i sastava slian otpadu iz domainstva: neopasni vrsti otpad iz industrijskih, komercijalnih i institucionalnih ustanova (ukljuujui i bolnice), pijani otpad, batenski otpad i ostatke od ienja ulica. Upravljanje komunalnim vrstim otpadom obuhvata funkcije sakupljanja, transfera, tretmana, reciklae, ponovne upotrebe i odlaganja komunalnog vrstog otpada.Za upravljanje komunalnim vrstim otpadom glavnu odgovornost ima lokalna vlast. To je kompleksan zadatak, koji zahteva odgovarajue organizacione kapacitete i saradnju izmeu brojnih zainteresovanih strana u privatnom i javnom sektoru.Iako predstavlja osnovu za ljudsko zdravlje i zatitu ivotne sredine, upravljanje vrstim otpadom u Srbiji nije na zadovoljavajuem nivou. Uskoro se oekuje donoenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom u Srbiji, to je, pored donoenja zakona i propisa, jedan od koraka u naporima da se upravljanje otpadom u Srbiji prilagodi zahtevima direktiva EU i da se uspostavi sistem integralnog upravljanja otpadom. To takoe znai implementaciju zahteva i ciljeva datih u direktivama EU o otpadu, posebno u Okvirnoj Direktivi o otpadu, Direktivi o opasnom otpadu, Direktivi o ambalai i ambalanom otpadu kao i Direktivi o deponijama.Kontrolisano odlaganje komunalnog otpada, uz sprovoenje postupka sanitarnog deponovanja po sendvi sistemu, to jest sloj po sloj prua mogunost za konanu dispoziciju vrstog otpada. Sanitarno deponovanje, uz prethodnu reciklau je najprihvatljivije i ekonomski optimalno reenje za tretman komunalnog otpada za Vrbas.Kompleks planiran za izgradnju sanitarne deponije nalazi se na oko 4,5 km udaljenosti od grada. Do lokacije se dolazi asfaltnim putem. Kao najpovoljnija, odreena je lokacija koja poseduje kvalitete i prednosti za izgradnju deponije kao to su udaljenost od grada od oko 4,5 km, zaklonjenost od okoline pogodnom konfiguracijom terena kao i dovoljan kapacitet za odlaganje otpada.Posmatrano u celini, svaka sanitarna deponija kao jedan kompleksni sitstem se sastoji iz skupa inenjerskih objekata. Objekti su opremljeni neophodnom tehnoloko-mainskom i elektro opremom razliite namene, prateim transportnim sredstvima i drugim ureajima koji su u funkciji sprovoenja tehnologija. Sanitarno deponovanje je inenjerski postupak koji podrazumeva primenu niza tehniko-tehnolokih mera (izolacija tla, sanitarno odlaganje, kontrolisano prikupljanje i preiavanje otpadnih tokova) kojima se od zagaenja titi okruenje.S'obzirom na potrebu saniranja postojeeg stanja, konfiguraciju terena i kapacitet lokacije, planirano je da se deponija realizuje u 3 faze: u prvoj fazi e se sprovesti sanacija divljih deponija i ureenje glavne deponije, dok e se u drugoj i treoj fazi obavljati sanitarno odlaganje novog otpada uz neophodne radove u vezi proirenja tela deponije na slobodne povrine. Sukcesivno e se obavljati rekultivacija deponije.Koncepcija sanitarnog deponovanja je upotpunjena sanacijom sredine, rekultivacijom odabranog prostora i njegovog privoenja eljenoj nameni po zavretku eksploatacije, kao i eliminisanjem neeljenih prateih pojava (koje nastaju pri deponovanju), kao to je nastajanje biogasa i zagaenih otpadnih voda, naruavanje izgleda okolnog pejzaa i sl....Ekonomski zamah vodi ka preoptereenju jo neprilagoene, odnosno izgraene infrastrukture (putevi, snabdevanje pijaom vodom, odvod otpadnih voda, ekonomija otpada, energija i sl.).Kvalitet ivotne sredine zavisi od kvaliteta osnovnih inilaca ivotne sredine, a to su vazduh, voda i zemljite (tlo), kao i spoljnih faktora koji zagauju ivotnu sredinu.Na podruju zatite ivotne sredine postoji velika potreba za poboljanjem uslova i kvaliteta stanja ivotne sredine. Pored kvalitetnog sakupljanja, transporta i preiavanja otpadnih voda u skoro svim optinama i gradovima nedostaju odgovarajui savremeni sistemi upravljanja otpadom (sakupljanje, transport, reciklaa i deponovanje).

2. 6. - . , , , , . , , . , . , . , . , . , . , , . , . , , , , , . . , , . :

() () . . : () (- ) ( - ) ( ) . , , . , , . ( ) ( : ). , , . . 15 - 20 . . , , 360 550 750 3 . , , . , , , . , , . , , . . , , (, , ). . , . : , , , , , . , . : ( ), , , , . (, , ) . ( ), . . ________________________________________________________________________ 125 , . . (, ) . . . 40%, . 30.000 , . . . , . . 70% . 5 20 . , , . . . , , , . . . , . ( CH4 ) < 1,5 % - < 0,50% - < 0,005% - < 0,0004% - < 0,0007% , . , -, - . . , , . , , , . , , , . , , . 1 3 , - ( 55% 45% 2 ). 5-15% . ________________________________________________________________________ 126 10 , 30 . 2. 6. 1. , , , , , , . : . , : , 3, , , , , , , : , , , , , , , , , , , , , , , , , ,.... ________________________________________________________________________ 127 , , , . : 0,5 , y , 0,5 , , , 0,5 , 0,5 , 2 , , 3,2 13 - , 1,2 , 2 0,00001 / ,, , . 0,1 , , . . 100 000 15-20 . 10 . . . . . : , , , . . : , , , , . : , ________________________________________________________________________ 128 , . . , . , . . . , . . : , , . . . . . 0,5. , . : , , , , , , . . , , , , . , . , , , . . , , . 2. 7. ________________________________________________________________________ 129 , . , , . , , , , . , - , 50%. , , . . , . , , . , . , . , , , , . , , : , ; ; ; ; . . , , , . . , 20 . : , , , , , . , . , , , , . ________________________________________________________________________ 130 . . , . , . . , , , . , , , . , ( ) ( , ). , . (, .), , . , , . , . , , , (, .) . , . . ________________________________________________________________________ 131 : , , . . , . . 2 , 2 . , , , . , , , , . . . , . . - , 15-20 , - , . , , . , . , . .. , . , , . , . , , ________________________________________________________________________ 132

2. 8. , . : , , , . , . , , , , , . : ; ; ; ; ; ; . , , , : ; ; ; , ; , ; , , , ; , , . ________________________________________________________________________ 133 : ; ; , . . , . : ; ; , , , ; , , , . , , , . , . . : ________________________________________________________________________ 134 . . . . . . . . . . . . . , . . . , 360 . . : , , . , , . . , , ( , , ). . , . , , , , , . . , , . , : , : - , : y, ; ; ________________________________________________________________________ 135 ; , ; ; , , . : ( ) , , 10-30 . . ,