Broj 206. Godina V. 19. rujna 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

D uga i intenzivna suradnja naobostranu dobrobit

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

RAZGOVOR general bojnik Larry W. Shellito, z apovjednik Nacionalne garde Minnesote

naslovna strana besplatna 09/17/08 12:40 Page 1

D uænosnici ruskog ratnog zrakoplovstva potvrdili su da su njihovadva bombardera tipa Tu-160 (Amerikanci ih zovu Blackjacks) ovo-ga tjedna vrπili πestosatnu ophodnu misiju iznad obale Juæne Ame-

rike. Ruski pukovnik Vladimir Drik, prenose RIA Novosti, izjavio je da suavioni poletjeli iz baze Li-bertador u Venezueli iletjeli blizu obale premaBrazilu. Let je obavljen u“potpunom skladu s me-unarodnim pravilima, iz-nad meunarodnih voda,bez povrede zraËnogprostora drugih dræava”.Rusi borave u Venezuelina poziv predsjednikaHuga Chaveza, a povra-tak u rodinu trajat Êe oko15 sati.

2

C AR AC AS

A læirska dræavnaizvjeπtajna agen-cija APS objavila

je da Êe dræava poveÊa-ti obrambene izdatkeza Ëak deset posto u2009. godini. Iznosit Êe3,82 milijardi eura. Dr-

æava koja je bogata naftom i plinom neprestano je izloæena napadima is-lamskih radikala, u kojima su ove godine veÊ poginule stotine ljudi. Ulaga-nje u obranu bit Êe najveÊa stavka izdataka alæirskog proraËuna, a najvi-πe prihoda, Ëak 58,4 posto, dolazi od trgovine energentima.

E urofighter Typhoon,multinamjenski bor-beni zrakoplov πto je

razvio europski konzorcij,krajem kolovoza je preπaomagiËnu brojku od 50 000letaËkih sati. U tu brojku je

uraËunato 44 500 sati πto su ih odvozili piloti zrakoplovstava NjemaËke,Italije, ©panjolske, Velike Britanije i Austrije, te oko 5900 sati probnih le-tova. InaËe, u ovih pet zemalja Eurofighterima je opremljeno deset letaË-kih postrojbi. Osim u Europi, Eurofighterima Êe uskoro letjeti i u Saudij-skoj Arabiji. Ukupno 707 naruËenih zrakoplova Ëini najveÊi europski me-udræavni kooperacijski program na polju namjenske industrije, a u njemusudjeluje 400 tvrtki i 100 000 radnika.

N akon sveËane primopredaje 16. rujna ubagdadskoj palaËi Al Faw, novi zapovjednikMultinacionalnih snaga u Iraku postao je

ameriËki general zbora Raymond T. Odierno (na sli-ci), koji je zamijenio kolegu po Ëinu Davida H. Petra-eusa. Specijalno radi primopredaje u Irak je doputovao i ministar obraneSAD-a Robert M. Gates. Petraeus je bio prvi vojnik u Iraku 19 mjeseci, aameriËki duænosnici su istaknuli da je pod njegovim zapovjedniπtvom pos-tignut znatan napredak u pogledu sigurnosne situacije u toj nemirnoj azij-skoj zemlji. General Odierno Êe potkraj listopada preuzeti duænost zapov-jednika ameriËkoga Srediπnjeg zapovjedniπtva. U Iraku je veÊ treÊi put, abio je bliski suradnik svog prethodnika.

19. rujna 2008.

BAG DAD

G O N AIVES

ALÆIR

STAFFO R DSH IR E

P ripremio D. VLAHOVIΔ

H ALLBER G M O O S

B ijela masa na slici, koja izgleda kao obiËna hrpa leda, zapravo su pa-keti s hranom i vodom namijenjeni stanovnicima Haitija. Otok-dræa-va pretrpio je veliku πtetu od uraganskih oluja, a u humanitarnu po-

moÊ pritekli su Amerikanci. Amfibijski juriπni brod USS Kearsarge odvojenje od ameriËke zaπtitne operacije Ustrajno obeÊanje 2008, kojom se SADosigurava da se ne ponovi New Orleans. Zaputili su se prema Gonaivesu ipodijelili ledene pakete, ledom je hrana zaπtiÊena od tamoπnjih vruÊina.

O brana - najveÊa stavka

R usi nad Juænom Amerikom

S VIJ ETU

S N

avy

N ovi zapovjednik u Iraku

US A

rmy

B ritanci su 13. rujna uStaffordshireu organizira-li sveËanost i mimohod

posveÊene poginulim pripadnici-ma njihove Teritorijalne obrane,koja ove godine slavi stotu obljet-nicu. Zanimljivo jest da je jedanod sudionika, zajedno s bivπimkolegama iz TO-a, stariji od svoje bivπe postrojbe: Edwin Cooper, roenu Manchesteru, napunio je 104 godine i postao najstariji æivuÊi pripadnikTO-a. Sudjelovao je i u II. svjetskom ratu. Koliko Britanci poπtuju svoje sta-re vojnike, to su svojim dolaskom na mimohod potvrdili i vojvode od Ken-ta i Westminstera, te naËelnik GS-a general Sir Richard Dannatt.

Probijenih 50 000

S tariji od stogodiπnjaka

PomoÊ za Haiti

MoD

UK

02 strana vijesti.qxd 09/17/08 12:36 Page 2

Terorizam i mediji

Ovogodiπnji E MPA kongres s do-maÊinstvom u Latviji bio je vrlosadræajan i informativan, odliËnoorganiziran i nadasve koristan, akao rezime susreta vaæno je is-taknuti viπekratno ponavljanizahtjev za nuænoπÊu obostranekomunikacije i razmjene iskusta-va na svim podruËjima...

NaËin na koji se Hrvati odnoseprema nama izvanredan je i mito vrlo cijenimo. Bilo je i komen-tara poput onog" s hrvatskimpostrojbama iπao bih svugdje",πto je najveÊi kompliment kojimoæete dobiti…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-25 00-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj165 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

U voenje dragovoljnog sluæenja donijelo je i no-vi pristup vojnom roku. Ako gledamo na drago-voljno sluæenje kao jedan od naËina kojim Êe semladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluËe

za djelatnu vojnu sluæbu, novi pristup je potpunologiËan. Obuka, smjeπtaj i sve aktivnosti bit Êe

provedeni drukËije i mnogo kvalitetnije nego πtoje to bilo dosad, a novitet su i financijski uvjeti...

S t r a n a 4

Bit terorizma najvjerojatnije je najjasnije izraæena u staroj kineskoj uzreËici “ ubiti jednoga - uplaπiti stotine” , samo πto bi

danas to moglo glasiti “ ubiti tisuÊe - uplaπiti milijarde”

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

General bojnik Larry W.Shellito, zapovjednik Nacio-nalne garde Minnesote

Naslovnicu snimio T omislav BR AND T

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

29. kongres EMPA-e u Rigi

Dragovoljno sluæenje vojnog roka

S t r a n a 1 0

03 strana 09/17/08 12:34 Page 3

19. rujna 2008.

RA ZG OVOR

4

S uradnja O ruæanih snaga R e-publike H rvatske s Nacional-nom gardom ameriËke dræave

M innesote duga je i intenzivna. Iz-meu ostalog, na teritorijima objedræave odræano je veÊ viπe zajed-niËkih vjeæbi. U skladu s tim, i bila-teralni kontakti su uËestali. Proπlo-ga tjedna, Ëelne ljude O S R H -a, uk-ljuËujuÊi i naËelnika GS O S R H -agenerala zbora Josipa L uciÊa, posje-tio je prvi Ëasnik NGM -a, generalbojnik L arry W . S hellito, kako bi po-razgovarao o daljnjoj suradnji. Za-jedniËke aktivnosti dviju vojnih cje-lina na stranicama H rvatskog vojni-ka pratimo redovito, no razgovor sgeneralom S hellitom u Veleposlan-stvu S AD -a u Buzinu bio je prilika ida naËnemo neke druge teme kojese tiËu Nacionalne garde, posebneameriËke institucije Ëije je znaËenjedanas sve veÊe i veÊe...

Suradnja Oruæanih snaga Republi-ke Hrvatske i Nacionalne gardeMinnesote duga je i plodna. Zaπtobaπ Minnesota i Hrvatska?

U M innesoti volimo reÊi da je sveu dobrim odnosima. R ekao bih slje-deÊe, i to vrlo iskreno: naËin na kojise H rvati odnose prema nama iz-vanredan je, i mi to vrlo cijenimo.Kad H rvati dolaze u M innesotu, æe-limo uzvratiti na jednak naËin, i va-πi vojnici vole biti ondje. L ako je ra-diti s prijateljima.

Viπe pripadnika Nacionalne gardeMinnesote posjetilo je Hrvatsku.Kakve su vam profesionalne doj-move prenijeli?

Vrlo dobre. Bilo je i komentara po-put onog "s hrvatskim postrojbamaiπao bih svugdje", πto je najveÊi kom-pliment koji moæete dobiti. Nacio-nalna garda M innesote ima viπe od1 4 0 0 0 pripadnika, i svi su Ëuli o H r-vatskoj vojsci i æele doÊi u H rvatsku.

Spomenuli ste naπe skoraπnje Ëlan-stvo u NATO-u i lakπu suradnju.Kojim Êe smjerom ona sada krenuti?

U svijetu ima zahtjevnih situacija,poput Afganistana. Ako se paralelnouvjeæbavate za standarde koje one

Kad Hrvati dolaze u Minnesotu,

æelimo uzvratiti na jednak naËin, i

vaπi vojnici vole biti ondje. Lako je

raditi s prijateljima.

I mi se æelimo otvoriti Hrvatskoj te

Ëuti i nauËiti πto vi mislite o

neËemu

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT

N aË in na k o ji s e H r v ati o d no s e p re m a

nam a iz v anre d an je i m i to v rlo c ije ni-

m o . B ilo je i k o m e ntara p o p ut o no g " s

h r v ats k im p o s tro jb am a iπ ao b ih s v ug -

d je ", π to je naj v e Ê i k o m p lim e nt k o ji

m o æ e te d o b iti. N ac io nalna g ard a M inne -

s o te im a v iπ e o d 14 000 p rip ad nik a, i

s v i s u Ë uli o H r v ats k o j v o js c i i æ e le d o Ê i

u H r v ats k u…

D uga i intenzivna suradnja na obostranu dobrobit

G eneral bojnik Larry W . Shellito, zapovjednik N acionalne garde M innesote

04-07 strana 9/17/08 2:02 PM Page 4

zahtijevaju, standardi ne trebaju bi-ti jednaki, ali zato trebaju biti sliËni.S toga i razmjena ideja mora biti in-tenzivnija. I mi se æelimo otvoritiH rvatskoj te Ëuti i nauËiti πto vimislite o neËemu. T ako, u M inneso-ti smo vrlo aktivni u suzbijanju po-plava i πumskih poæara. Ima mnogoelemenata koje moæemo dodati unaπe uvjeæbavanje, naprimjer kakopodupiremo naπe civilno vodstvo usituacijama poæara. Ima viπe mo-guÊnosti zajedniËkog rada, koje ÊeubuduÊe biti lakπe ostvariti.

Uloga pripadnika Nacionalne gar-de nije specifiËno vojna?

D anas se dogaa mnogo zanimlji-vih stvari i NGM poziva mlade lju-de da mu se pridruæe. T renutaËnanam je popunjenost viπe od 1 2 0posto. M nogi misle da zbog iraËkograta ljudi odustaju od pristupanja,ali nije tako. Pridruæuju nam se i ra-de vrlo dobro. Nastavljamo s onimπto zovemo "prilagodljivo vodstvo":ne znamo toËno u koju Êeπ situacijuupasti, ali uËinit Êemo te snaænimpredvodnikom, imat Êeπ oko sebeljude i znat Êeπ ih organizirati kakobi ostvario ono πto je potrebno. M o-Êi Êeπ uÊi u poæarno podruËje, po-plavu ili oluju, te se vrlo brzo prila-goditi situaciji. Jedna od lekcija ko-ju uËimo kao vojnici jest i to kakose odnositi prema civilnom stanov-niπtvu, kako ih zaπtititi...

Dakle, institucijaNacionalne gardedanas je za SAD svevaænija?

Joπ u vrijeme Geor-gea W ashingtona idonoπenja prvogaameriËkog ustava re-Ëeno je: ne æelimoveliku stajaÊu vojsku,jer to smo ostavili sosamostaljivanjem odEngleske. O dreenoje da svaka dræavamoæe imati svojuvlastitu nacionalnugardu, koja je neo-visna, ali ako postojinacionalna potreba,one postaju jedno.Niz godina djelovalismo kao potporastrateπkim snagama,

a onda se dogodilo neπto vrlo, vrloveliko i uπli smo u operativne sna-ge. T oliko se mnogo stvari otvorilo1 1 . rujna 2 0 0 1 . da smo do danas bi-li u 3 3 razliËite zemlje. T u ima hu-manitarnog rada, poput pomoÊi unavodnjavanju i kopanju bunara, alii borbe. U svim tim situacijama doizraæaja dolazi prilagodljivo vod-stvo. S ve viπe i viπe vojniËkih stvarine moæe se obaviti bez nas.

Ne spominjuÊi Afganistan, s kojimdræavama joπ surauje i gdje djelu-je Nacionalna garda Minnesote?

Imamo, naprimjer zanimljiv odnoss Norveπkom, izmeu ostalog i zatoπto mnogo graana norveπkog po-drijetla æivi u M innesoti. Ali ima imnogo H rvata. T akoer, osim u Af-ganistanu, imamo i pripadnike uKuvajtu, Kataru i nekim bliskoistoË-nim zemljama, koji rade na potporinaπim trupama, brinu se za opskrb-ne puteve.

Jedno pomalo osobno pitanje. ©tomislite o vojniËkom poslu danas, oulozi vojske opÊenito?

VojniËki posao vrlo je vaæan. U vijeksam bio povremeni "tradicionalnigardist", no posljednjih pet godinana ovoj sam poziciji. O tada samshvatio da vojska i Nacionalna gardau svojoj strukturi imaju disciplinu ivodstvo, koji su jednostavno potrebninaπoj dræavi i naciji. M ladi ljudi koji

ulaze u te sustave odani su sluæbi iæele biti dio neËega dobrog. R azvilismo program pod nazivom "Iza æutevrpce", koji smo namijenili postrojba-ma πto se vraÊaju kuÊi. Neki su pro-πli teπko razdoblje i vidjeli stvari kojeÊe ih neko vrijeme progoniti. S pro-gramom koji smo razvili, suraujemos civilnim organizacijama koje impomaæu da to rijeπe, i one rade izvrs-no. Vole svoj posao i vole raditi s na-ma. U zmite rijeË "vojnik" i promijeni-te je u "student", dakle, kako pomoÊistudentima s problemima? S trukturaprograma ostaje jednaka, a poteklaje iz naπe, vojniËke organizacije, jersmo imali disciplinu i potrebu da jestvorimo. M nogi ljudi imaju dobreideje, ali nemaju infrastrukturu daih provedu. M i imamo.

Za kraj, Hrvatska i Minnesota sliË-ne su po broju stanovnika. Ima lijoπ kakvih sliËnosti?

Ima mnogo sliËnosti. Jedni i drugivolimo vodu: vaπa obala je vrlo du-gaËka, a M innesota je zemlja tisuÊai tisuÊa jezera. Primijetio sam daimate skijaπke staze i pomislio: gle,ovo je prekrasno, poput sjeverneM innesote. Joπ neπto mi se doistasvia: πeÊuÊi vaπim ulicama osjeÊaosam se vrlo udobno i sigurno. Imamsamo jednu prituæbu- na mlade lju-de koji πaraju grafite po vaπim prek-rasnim zgradama. Neke od njih me-u najljepπima su na svijetu.

19. rujna 2008.5

RA ZG OVOR

04-07 strana 9/17/08 2:02 PM Page 5

619. rujna 2008.

MORH I OS RH

D oËasniËka πkola O S R H uputila je1 2 . rujna ËetveroËlani instruktorskitim radi provedbe Naprednog teËajaza doËasnike Vojske C rne Gore.

T eËaj traje Ëetiri tjedna i zavrπava1 7 . listopada. U sastavu tima su sto-æerni narednici Goran R ac, voditeljtima, i Vlado D erdiÊ, te nadnaredniciD ario R osiÊ i M iroslav R aπtegorac.S va Ëetvorica su na voditeljskim iliinstruktorskim duænostima u D © -u, aza potrebe teËaja predavat Êe voe-nje, upravljanje obukom, organizaci-ju i rad stoæera, suvremene vojneoperacije, gaanja iz osobnog nao-ruæanja i tjelovjeæbu.

S vrha je teËaja pripraviti doËasnikeVojske C rne Gore (VC G) za preuzi-manje viπih doËasniËkih duænostivoenja, πto se nametnulo kao zadaÊapred VC G u transformaciji u kojoj senalazi, a tijekom koje Êe biti uspos-tavljen i doËasniËki potporni lanac iduænosti viπih stoæernih doËasnika. Utom smislu je ovo iznimno vaæan ko-

rak za VC G, jer je prijelomnica u iz-gradnji novog doËasniËkog zbora, alii za O S R H i D © , koja se iskazala kaokompetentan partner koji moæe po-moÊi u ostvarenju ove zadaÊe.

S uradnja D © -a s D oËasniËkim zbo-rom VC G traje veÊ drugu godinu. Za-poËeta je primanjem polaznika na Vi-soku doËasniËku izobrazbu 2 0 0 7 ., anastavljena u sijeËnju 2 0 0 8 ., kad suT eËaj za prve doËasnike voda/satnijeu D © pohaala trojica crno-gorskih doËasnika. U pravo supozitivna iskustva crnogor-skih polaznika ovih izobrazbipresudno utjecala na odlukuVC G o daljnjoj suradnji u po-gledu izobrazbe doËasnika.

Provedbom teËaja izvan R H ,D oËasniËka πkola, ali i O S -R H , napravili su bitan iskoraku svojoj meunarodnoj afir-maciji, potvrujuÊi se kaozemlja koja pridonosi stabili-zaciji, te surauje i gradi me-

usobno povjerenje s partnerima nesamo u pogledu meunarodnih voj-nih operacija, suradnje u meuna-rodnim stoæerima, veÊ i pruæanjempomoÊi u provedbi izobrazbe.

U spjeh u radu i dostojno predstavlja-nje O S R H -a, D oËasniËkog zbora i D ©poæelio je instruktorskom timu prili-kom ispraÊaja prvi doËasnik H VU -a,ËasniËki namjesnik Ivan C estariÊ.

Æ . B ILIΔ

U organizaciji AmeriËkog ureda za obrambenu surad-nju Veleposlanstva S AD -a, mobilni tim za obuku je od8 . do 1 2 . rujna proveo intenzivni jednotjedni teËaj podnazivom O bavjeπtajna potpora u borbi protiv terorizma.

S vrha seminara bila je obuËiti hrvatsko, ameriËko i drugosavezniËko vojno i civilno osoblje kako obaviti analizu tero-ristiËkih i drugih ugroza u suvremenom okruæenju. Instruk-tori iz AmeriËke obavjeπtajne πkole u F t. H uachuci u Arizo-ni pomogli su studentima istraæiti ustroje teroristiËkih orga-nizacija, potporu dræave teroristiËkim skupinama, teroristiË-ku strategiju i taktiku. T akoer su im pomogli u donoπenjuprocjena teroristiËkoj ugrozi koja prijeti vojnim instalacija-ma i razmjeπtenim postrojbama. Govorilo se i o moguÊnostiuporabe oruæja za masovno uniπtenje u teroristiËke svrhe.

S rediπnji dio teËaja Ëinile su analitiËke metodeistraæivanja ustroja i djelovanja teroristiËkih sku-pina, pa su polaznici dobili saznanja o alatimakoji su im potrebni za pretraæivanje velikih koli-Ëina podataka, pronalazak kljuËnih elemenata isastavljanje slike na temelju koje Êe zapovjednikpoduzeti odgovarajuÊe mjere.

U pitan da izloæi svoje miπljenje o provedenomteËaju, naËelnik AmeriËkog ureda za obrambenusuradnju, pukovnik C harles D avis izjavio je: “Usvjetskom poretku nakon 1 1 . rujna 2 0 0 1 ., vojnaobavjeπtajna zajednica bila je pozvana prekinutisamonametnutu kulturoloπku izolaciju i surai-vati sa sluæbama za provedbu zakona kako bi se

sprijeËili buduÊi teroristiËki napadi. I prijateljske su dræavetakoer pojaËale meusobnu suradnju, ne u duhu πpijun-skih filmova nego u duhu otvorenog dijaloga stvarnih oso-ba, kako bi se uspio stvoriti bolji svijet za naπu djecu.”

Pukovnik D avis joπ je rekao:“Kao πto danaπnjica pozivana intenzivniju suradnju izmeu organizacija koje prikup-ljaju informacije u svrhu borbe protiv terorizma, tako se iobavjeπtajni struËnjaci moraju oslanjati na znanja izvantradicionalnoga obavjeπtajnog okruæenja, bilo da je rijeË oregionalnim struËnjacima, koji pridonose davanjem uvidau lokalni kontekst nekih meunarodnih problema, ili ospecijalistima u vrlo promjenjivom podruËju raπËlambe izotvorenih izvora,” kazao je na kraju pukovnik D avis.

OJ I

Instruktorski tim D oË asniË ke πkole dræi teË aj u C rnoj G ori

O bavjeπtajna potpora u borbi p rotiv terorizma

snim

io T

. B

RAN

DT

04-07 strana 9/17/08 2:02 PM Page 6

19. rujna 2008.7

O brambeno i sigurnosno obrazovanje u 2 1 . stoljeÊubila je tema skupa koji se od 1 5 . do 1 7 . rujna odræa-vao u vojarni "KovËanje" na M alom L oπinju. S kup je

odræan u sklopu znanstveno-istraæivaËkog projekta "R epu-blika H rvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi", kojise realizira na F akultetu politiËkih znanosti S veuËiliπta uZagrebu u suradnji s Institutom za istraæivanje i razvojobrambenih sustava M O R H -a. U z sudionike iz H rvatske,na skupu su bili i gosti iz susjednih zemalja, Bosne i H er-cegovine i S lovenije, a o obrambenom i sigurnosnomobrazovanju raspravljalo se na pet panela tematski veza-nih uz europske sigurnosne procese, pripremu pripadnikaO S R H -a za sudjelovanje u meunarodnim mirovnim ope-racijama, iskustva zemalja u obrambenom i sigurnosnomobrazovanju te obrambenom i sigurnosnom obrazovanjuna jugoistoku Europe.

O znaËenju ovog skupa neπto viπe nam je otkrio VlatkoC vrtila s F akulteta politiËkih znanosti S veuËiliπta u Zagrebui predsjednik F oruma za sigurnosne studije u Zagrebu. "R e-publika H rvatska postaje sve vaæniji faktor u meunarodnojzajednici. M eunarodna okolina postaje sve kompleksnija,pojavljuju se novi akteri, novi procesi, i takvu meunarodnuokolinu treba dobro pratiti da bismo zapravo znali reagirati iu onim situacijama kad to bude vaæno za R epubliku H rvat-sku", rekao je C vrtila te napomenuo kako se upravo u tom

kontekstu istraæivanje i edukacija u podruËju sigurnostii obrane postavljaju kao jedan od vaænih prioriteta zaR epubliku H rvatsku. "Vaæno je organizirati znanje, alivaæno je i to znanje raspodijeliti unutar dræavnog susta-va, koji mora tu imati potporu za odreivanje svoje po-litike. U tom kontekstu, ovaj skup otvara ona pitanjakoja nas upuÊuju prema tome da posvetimo posebnupozornost tom obrazovanju i istraæivanjima i da to pos-tane jaka karika u donoπenju odluka usmjerenih premarealizaciji interesa R epublike H rvatske", zakljuËio je.Na vaænost obrambenog i sigurnosnog obrazovanja naotvorenju skupa upozorili su i brigadir D ario M atika,ravnatelj Instituta za istraæivanje i razvoj obrambenihsustava M O R H -a, general pukovnik S lavko BariÊ, za-mjenik naËelnika GS O S R H -a, te Viπnja T afra, savjetni-ca za obranu Predsjednika R epublike H rvatske.

U brojnim zanimljivim predavanjima i raspravamaupozoravalo se na vaænost znanosti i obrazovanja u

podruËju sigurnosti i obrane u danaπnjoj kompleksnoj me-unarodnoj okolini te vaænost znanstvenog praÊenja pro-cesa u tom podruËju. S kup je bio i dobra prilika za razmje-nu iskustava iz podruËja obrambenog i sigurnosnog obra-zovanja sa susjednim zemljama. O europskoj sigurnosti napoËetku 2 1 . stoljeÊa i znaËenju obrambenog i sigurnosnogobrazovanja imao je predavanje Vlatko C vrtila s F akultetapolitiËkih znanosti sveuËiliπta u Zagrebu i predsjednik F o-ruma za sigurnosne studije, a meu brojnim predavaËimabili su takoer veleposlanik R H pri NAT O -u D avor Boæi-noviÊ, general bojnik D rago L ovriÊ, vojni predstavnik R e-publike H rvatske pri NAT O -u, i general pukovnik S lavkoBariÊ, zamjenik naËelnika GS O S R H -a, koji je govorio osustavu izobrazbe u O S -u i pripremi pripadnika O S R H -aza sudjelovanje u meunarodnim mirovnim operacijama.

O vo je inaËe veÊ drugi skup koji se u sklopu znanstve-no-istraæivaËkog projekta "R epublika H rvatska u europ-skoj sigurnosnoj arhitekturi" odræava na L oπinju i rezultatje dobre i plodonosne suradnje F akulteta politiËkih zna-nosti i M O R H -a i O S R H -a. Nakon takve suradnje u pra-vilu ostaju tragovi u obliku zbornika, kakav je iziπao na-kon proπlogodiπnjeg skupa, te istraæivaËkih studija i knji-ga, πto nam je sve u sloæenoj meunarodnoj okolini danaspotrebno, a ovakva suradnja pokazuje i kakav je put inte-gracije znanja u R epublici H rvatskoj.

N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV

U b ro jnim z anim ljiv im p re d av anjim a i ras p rav am a

up o z o rilo s e na v a æ no s t z nano s ti i o b raz o v anja u

p o d ruË ju s ig urno s ti i o b rane u d anaπ njo j k o m p le k s no j m e unaro d no j o k o lini te v a æ no s t

z nans t v e no g p raÊ e nja p ro c e s a u to m p o d ruË ju. S k up je b io i d o b ra p rig o d a z a raz m je nu

is k us tav a iz p o d ruË ja o b ram b e no g i s ig urno s no g o b raz o v anja s a s us je d nim z e m ljam a

O brambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeÊu

StruË ni skup u vojarni "K ovË anje" na M alom Loπinju

S T RU » NI S KU P

Sudionici struËnog skupa

04-07 strana 9/17/08 2:02 PM Page 7

OS RH

19. rujna 2008.

S ve moderne vojske svijeta posljednjih godina doæiv-ljavaju intenzivne promjene. S trukturno-organiza-cijski su "kroniËne", no u ovom stoljeÊu do izraæaja

je doπlo smanjenje broja ljudstva. Promjenama su najviπeizloæene vojske europskih tranzicijskih, ili danas bolje re-Ëeno posttranzicijskih zemalja, a jedna od kljuËnih toËa-ka smanjenja jest ukidanje obvezatnog sluæenja vojnog ro-ka. T im smjerom je od 1 . sijeËnja ove godine krenula i H r-vatska: roËne vojske viπe nema, sluæenje kakvo smo poz-navali "zamrznuto" je. Ipak, usporedno s razmatranjemopcija zamrzavanja roËniπtva, poËela se razmatrati i mo-guÊnost dragovoljnog sluæenja, dakle, moguÊnost da sesvojevoljno, bez zakonske obveze, mladi muπkarci i (ovajput) æene prijave za privremenu sluæbu u O ruæanim sna-gama i prou temeljnu vojniËku obuku.

S toga je M inistarstvo obrane R epublike H rvatske sredi-nom ove godine objavilo oglas za prijam osoba koje æele

dragovoljno sluæiti vojni rok i prvi naraπtaj trebao bi bitiupuÊen na sluæenje 5 . listopada. "U voenje dragovoljnogsluæenja donijelo je novi pristup vojnom roku", rekao je zaH rvatski vojnik brigadir M iljenko L isec, zamjenik naËel-nika S luæbe za vojnu obvezu. Ako gledamo na dragovolj-no sluæenje vojnog roka kao jedan od naËina kojim Êe semladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluËe za djelat-nu vojnu sluæbu, novi pristup je potpuno logiËan. O buka,smjeπtaj i sve aktivnosti bit Êe provedeni drukËije i mnogokvalitetnije nego πto je to bilo dosad, smatra L isec. S ve tosu stimulativne mjere koje trebaju pridonijeti da broj pri-javljenih kandidata bude πto veÊi. »ini se da su postiglesvrhu: prvi naraπtaj imat Êe 2 5 0 roËnika, a prijavilo ih sepet puta viπe (oko 1 3 0 0 , od Ëega 1 4 7 djevojaka).

Kad govorimo o stimulativnim mjerama, u danaπnje vri-jeme logiËno je najprije govoriti o financijama. U dobreuvjete zasigurno se ubraja i plaÊa. Potpisnik ovih redaka

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT

Dragovoljno sluæenje vojnog roka

N ova moguÊnost za vojnu karijeruU v o e nje d rag o v o ljno g s luæ e nja d o nije lo je i no v i p ris tup v o jno m ro k u. A k o g le d am o

na d rag o v o ljno s luæ e nje k ao je d an o d naË ina k o jim Ê e s e m lad i ljud i s tim ulirati d a s e

je d no g d ana o d luË e z a d je latnu v o jnu s luæ b u, no v i p ris tup je p o tp uno lo g iË an. O b uk a,

s m je π taj i s v e ak tiv no s ti b it Ê e p ro v e d e ni d ruk Ë ije i m no g o k v alite tnije ne g o π to je to

b ilo d o s ad , a no v ite t s u i financ ijs k i uv je ti...

8

08,09 strana 9/17/08 2:04 PM Page 8

919. rujna 2008.

je tijekom svoga ne tako davnog roËniËkog staæaprimao mjeseËnu plaÊu od 2 0 0 kuna. BuduÊi roËniciprimat Êe 2 6 6 0 kuna mjeseËno, πto je zajedno s bes-platnim smjeπtajem, odjeÊom, prehranom i troπkovi-ma prijevoza, te dopunskim zdravstvenim osigura-njem zacijelo stimulativna svota.

R oËnici Êe temeljni dio (osam tjedana) od ukupne1 4 -tjedne obuke proÊi u vojarni u Poæegi. Za njihovboravak adaptira se i ureuje cijeli paviljon, a jedanÊe dio biti posebno namijenjen damama. S liËno Êebiti u – akovu, gdje Êe se provoditi specijalistiËkaobuka. Zapravo, u trenutku izlaska ovog broja H r-vatskog vojnika radovi bi trebali biti zavrπeni. D je-latnici koji Êe raditi na obuci roËnika posebno suodabrani: to su iskusni obuËni instruktori. Po dolas-ku u nastavno srediπte, roËnici Êe potpisati U govoro dragovoljnom sluæenju (joπ jedan roËniËki "novitet"), ko-jim Êe se obvezati na poπtivanje stegovnika, sluæbovnika isvih elemenata koji funkcioniraju u vojsci, te prihvatitipune uvjete sluæenja.

S ve bi to trebalo pomoÊi mladim ljudima da se po zavr-πetku dragovoljnog roËniËkog staæa odluËe za vojniËki po-ziv i prijave u gardijsku brigadu. Brigadir L isec je istak-nuo osobitu vaænost prvih roËnika, jer Êe "oni koji zavrπesluæenje u prvom dragovoljnom naraπtaju biti najbolja

promidæba za nadolazeÊe naraπtaje". PouËeni primjerimaiz drugih dræava, od kojih su neke imale priliËnih proble-ma, u S luæbi za vojnu obvezu u poËetku su bili skeptiËniglede broja prijavljenih kandidata. No, brojka od 1 3 0 0 lju-di je zadovoljavajuÊa. Ako se takav ritam nastavi, bit ÊezadovoljavajuÊe. No, buduÊnost je teπko procijeniti.

Naravno, da bi se iskristalizirala brojka od 2 5 0 roËnikatrebalo je napraviti selekciju. Prvi kriterij bile su godine izainteresiranost za ulazak u O S R H , a potom su uslijedili

zdravstveni pregledi 6 0 0 odabranih u Zagrebu iS plitu. Zdravstveni kriteriji odgovaraju onimapropisanima za prijam u gardijsku brigadu. T o jelogiËno, jer tako se ne moæe dogoditi da netko tkos uspjehom proe dragovoljno sluæenje vojnog ro-ka nije sposoban za ulazak u djelatni sastav. O vihdana trebala bi biti poznata konaËna lista od 2 5 0prvih roËnika, i to na temelju odluke koju Êe doni-jeti posebno Povjerenstvo osnovano u okviru M -2 ,u skladu s kriterijima i potrebama O S R H -a. O dlu-Ëit Êe godine, zainteresiranost za djelatnu sluæbu iafinitet πto su ih kandidati iskazali u upitnicimakoje su popunjavali.

Profil prosjeËnog prijavljenog kandidata brigadirL isec je okarakterizirao kao "prosjeËnog devetna-estogodiπnjaka", koji je proπle godine upisan u voj-nu evidenciju i netom je zavrπio srednju πkolu.Ima i neπto starijih, do 2 4 godine.

© to s onima koji nisu "prosjeËni devetnaestogodiπ-njaci"? M O R H ima kontinuirane natjeËaje za prijamgardista, kadeta, stipendista... S ve to skupa lepezaje koja pokriva karakteristiËne profile i interese mla-dih ljudi. S toga se moæe oËekivati da se za drago-voljno sluæenje javljaju netom zavrπeni srednjoπkol-ci. T o ipak ne znaËi da se nekima neÊe dati i drugemoguÊnosti, a ne samo pristup u gardijsku brigadu.D ragovoljno sluæenje vojnog roka moæe i moraupoznati sa svime πto nude i drugi oblici vojne kari-jere, koji ukljuËuju i visoko obrazovanje. M eu roË-nicima zacijelo ima i buduÊih Ëasnika.

U svakom sluËaju, prvi naraπtaj dragovoljnih roË-nika bit Êe pozorno promatran od cijelog sustavaM O R H -a i O S R H -a, pa i od hrvatske javnosti. R i-jeË je o joπ jednoj moguÊnosti koja se nudi zainte-resiranima za vojniËku karijeru, a Ëini se da otvaravelik broj daljnjih opcija.

?

R oËnici Êe temeljni dio (osam tjedana) od ukupne 14-tjedne obuke

proÊi u vojarni u P oæ egi, dok Êe se u – akovu provoditi specijalistiËka

obuka

D jelatnici koji Êe raditi na obuci roËnika posebno

su odabrani: to su iskusni obuËni instruktori

08,09 strana 9/17/08 2:05 PM Page 9

1 019. rujna 2008.

O vogodiπnji domaÊin kongresa i susreta Ëlanova Eu-ropskog udruæenja vojnih novinara na kojemu su seokupili predstavnici iz sedamnaest europskih zema-

lja, a odræan je od 9 . do 1 3 . rujna, bila je L atvija. Za viπeod pedeset urednika sluæbenih vojnih Ëasopisa i civilnihpublikacija koje se bave vojnom tematikom bila je ovo iz-nimna prigoda da razmijene iskustva, proπire svoje zna-nje, steknu vrijedne kontakte i poznanstva te saznaju viπeo zemlji domaÊinu i njezinim oruæanim snagama.

L atvijski kolege ujedno su se potrudili i da se vrijemeodræavanja kongresa poklopi s velikom meunarodnommornariËkom vjeæbom O pen S pirit 2 0 0 8 koja se svake go-dine odræava na BaltiËkom moru u latvijskim teritorijal-nim vodama.Na vjeæbi je ove godine bio i glavni tajnikNAT O -a Jaap de H oop S cheffer, koji je pratio odvijanjevjeæbe zajedno s novinarima sa zapovjednog broda D o-nau. Kako je nazoËnost vojnih novinara u ovako velikombroju rijetkost i pruæa nevjerojatne moguÊnosti prezenta-cije vlastite vojske i njezinih dosega, u M inistarstvu obra-ne odræano je predavanje o nacionalnoj obrambenoj stra-tegiji i postignuÊima latvijskih nacionalnih obrambenihsnaga. Jednako tako boravak u glavnom latvijskom gradu

iskoriπten je i za posjet M uzeju okupacije i kratkopodsjeÊanje na proπlost i razdoblje nacistiËke i sov-jetske okupacije L atvije od 1 9 4 0 . do 1 9 9 1 .

Na svim aktivnostima, od sluæbenog otvaranjaodræanog u Nacionalnom domu u srediπtu R ige dozavrπne ceremonije u Nacionalnoj operi, bili sunajviπi latvijski vojni i civilni duænosnici, ministarobrane Vinets Veldre, dræavni tajnik M inistarstvaobrane Edgars R inkeviËs te zapovjednik latvijskihnacionalnih snaga general bojnik Juris M aklakovs.S vi su u svojim govorima isticali Ëast i zadovoljstvoπto su mogli biti domaÊini ovogodiπnjeg kongresavojnih novinara, istiËuÊi njihovu vaænost u oruæa-nim snagama i doprinos informiranju javnosti oaktualnim vojnim pitanjima od πireg znaËenja.

S luæbeni sastanak Ëlanova ovogodiπnjeg EM PA kongre-sa odræan je u konferencijskoj dvorani R eval hotel L atvija,a otvorio ga je predsjednik EM PA-e brigadir Jö rg Aschen-brenner. Nakon predstavljanja novih Ëlanova udruæenja teizvjeπÊa o provedenim aktivnostima, brigadir Aschenbren-ner je rekao kako je protekla godina bila vrlo bogata ak-tivnostima i istaknuo potrebu za dodatnim poveÊanjembroja Ëlanova iz ostalih europskih zemalja koje joπ ne sud-jeluju u udruæenju, na Ëemu se vrlo intenzivno radi.

Izmeu dva kongresa odræani su brojni meusobni susre-ti, prvi put je uspjeπno organiziran posjet vojnih novinarameunarodnim mirovnim vojnim snagama na Kosovu, poz-dravljena je suradnja svih koji su svojim Ëlancima obogatilisadræaj EM PA novosti i sluæbene w eb stranice. O ve je godi-ne prvi put dodijeljena i posebna EM PA nagrada za najbo-lji novinarski Ëlanak, koja je pripala novinaru iz susjedneS rbije R adenku M utavdæiÊu za prilog o vojnoj suradnji snacionalnom gardom O hia. Naglaπena je izmeu ostalogvaænost meusobnih veza i kontakata, razmjene informaci-ja i meusobne potpore kako bi vojno novinarstvo bilo πtokvalitetnije, a vojni novinari svoj posao mogli obavljati joπprofesionalnije. Bilo je rijeËi i o iduÊem kongresu, za koji su

Ves na P IN T ARIΔ, s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ

O v o g o d iπ nji E M P A k o ng re s s d o m aÊ ins t v o m u L at v iji b io je v rlo s ad r æ ajan i info rm ati-

v an, o d liË no o rg aniz iran i nad as v e k o ris tan, a k ao re z im e s us re ta v a æ no je is tak nuti

v iπ e k ratno p o nav ljani z ah tje v z a nuæ no π Ê u o b o s trane k o m unik ac ije i raz m je ne is k us -

tav a na s v im p o d ruË jim a je r s am o tak o je m o g uÊ e i us p je π no funk c io niranje E M P A -e i

p ro fe s io nalno o b av ljanje no v inars k o g p o s la u v o jno m o k ruæ e nju

KONFERENC IJ A

29. kongres Europskog udruæenja vojnih novinara u R igi

O tvorenoπÊu i razmjenom iskustava do Ë vrπÊe povezanosti i suradnje

O vogodiπnji kongres E MP A-e otvorio je u latvijskom

Nacionalnom domu predsjednik udruæ enja brigadir J ö rg

Aschenbrenner a uime latvijskog Ministarstva obrane

nazoËne je pozdravio dræ avni tajnik E dgars R inkeviËs

10,11 strana 9/17/08 2:07 PM Page 10

1 119. rujna 2008.

M ultinacionalna m ornariË ka vojna vjeæba O pen Spirit 2008

BaltiËko more je more s vjerojatno najveÊom koncen-tracijom neeksplodiranih mina na svijetu zaostalih joπ izrazdoblja I. i II. svjetskog rata, a podruËje od posebnogznaËenja na kojemu se intenzivno radi na ËiπÊenju minajest Irben, tjesnac vaæan zbog velikog pomorskog pro-meta koji se odvija tim dijelom Baltika. Procjenjuje seda je podruËje BaltiËkog mora zagaeno s oko 1 4 5 0 0 0mina, torpeda i bombi, a na dnu tjesnaca Irben leæi ihoko 1 5 0 0 0 i, premda su stare izmeu 6 0 i 9 0 godina,joπ predstavljaju potencijalni rizik za sve koji prometujutim pravcem. PrepoznajuÊi vaænost tog problema, prijedvanaest godina L atvija i NjemaËka odræavaju prvu

vjeæbu pretraæivanja dna, tijekom koje je pronae-no 2 0 razliËitih eksplozivnih sredstava. Godinu da-na poslije pridruæuju im se © vedska i Estonija i ta-da se prvi put vjeæba odræava pod nazivom O penS pirit te postaje godiπnja vjeæba koja se odvija uduhu PzM programa, kao inicijativa u koju su uk-ljuËene i zemlje koje nisu Ëlanice NAT O -a, posebi-ce s podruËja istoËne Europe. S vake godine kao do-maÊin vjeæbe rotiraju se tri baltiËke dræave, L atvija,Estonija i L itva, a danas u njoj sudjeluju i sve ostalezemlje na BaltiËkom moru zajednos NAT O zemljama (D anska, Nor-veπka, © vedska, R usija, F inska,Poljska, NjemaËka, F rancuska,Belgija, Nizozemska i Velika Bri-tanija). O d 1 9 9 7 . vjeæba O penS pirit odræava se svake godine.D o danas je pronaeno oko 5 0 0mina u teritorijalnim vodama bal-tiËkih dræava.

O ve je godine na vjeæbi sudjelo-valo sedam nacija, i to Belgija, Es-tonija, F rancuska, NjemaËka, L at-vija, L itva i Poljska, a meu pro-matraËima bili su Argentina, Egi-pat, © vedska i »ile. Najvaæniji raz-lozi odræavanja vjeæbe jesu smanji-vanje rizika za plovidbu brodova,ribarenje, kao i ekoloπki razlozi,suradnja i razmjena iskustava iz-meu svih zemalja koje imaju gra-nicu na BaltiËkom moru te uvjeæ-

bavanje protuminskih postupaka mor-narica koje sudjeluju u vjeæbi.

U vjeæbu je bilo ukljuËeno πest protu-minskih brodova, dva tima protumin-skih ronilaca, pet patrolnih brodova tetri broda za potporu s ukupno 4 4 5mornara. S amo je njemaËka mornaricasudjelovala s dva broda i 1 1 5 mornara,a njihov brod D onau, pod zapovjed-niπtvom kapetana fregate C hristofaR essinga, ujedno je bio i zapovjednibrod vjeæbe. T ijekom ovogodiπnje vjeæ-be, koja je poËela 2 8 . kolovoza i trajalado 1 3 . rujna, pronaeno je 5 7 mina.Njihovo uniπtavanje imali su prilikevidjeti i vojni novinari sudionici EM PAkongresa, a poseban gost ovogodiπnjevjeæbe bio je glavni tajnik NAT O -a Ja-ap de H oop S cheffer.

U vjeæ bu je bilo ukljuËeno πest protuminskih brodova, dva ti-

ma protuminskih ronilaca, pet patrolnih brodova te tri broda za

potporu s ukupno 445 mornara. Samo je njemaËka mornarica

sudjelovala s dva broda i 115 mornara, a njihov brod D onau,

pod zapovjedniπtvom kapetana fregate Christofa R essinga,

ujedno je bio i zapovjedni brod vjeæ be. P oseban gost ovogodiπ-

nje vjeæ be bio je glavni tajnik NAT O -a J aap de H oop Scheffer

KONFERENC IJ A

Uniπtavanje mina tijekom vjeæ be

10,11 strana 9/17/08 2:07 PM Page 11

1 219. rujna 2008.

KONFERENC IJ A

Latvijske O ruæane snageT ijekom kongresa europskih vojnih novinara u

latvjiskom je M inistarstvu obrane organiziran bri-fing o obrambenoj politici i O ruæanim snagamaL atvije. Brifing su vodili naËelnik Glavnog stoæeralatvijskih O ruæanih snaga general Juris M akla-kovs i brigadir R aimonds R ublovskis, naËelnikU prave za strategijsko planiranje GS O S L atvije.

T emeljna pitanja na koje latvijski O S mora datikompetentne odgovore ista su kao i u svim drugimsliËnim dræavama: kako razviti sigurnost za 2 1 . sto-ljeÊe i kako ustrojiti priuπtivu, uËinkovitu, fleksibil-nu i razmjestivu oruæanu silu, koja Êe πtititi temelj-ne interese i vrijednosti latvijskog druπtva te omo-guÊiti uËinkovit doprinos kolektivnoj sigurnosti kaoi sudjelovanje u meunarodnim mirovnim operaci-jama izvan matiËnoga nacionalnog teritorija.

S tvaranje novog vojnog koncepta nametnulo se kao temeljnaodrednica obrambene politike koja treba naÊi odgovor na vjeË-no pitanje: Kako s ograniËenim resursima osigurati ostvariva-nje svih postavljenih ciljeva?

O vogodiπnja izdvajanja za obranu iznose 3 8 0 milijuna eura. D abi se vidjelo koliko je napora cijela dræava uloæila u jaËanje i raz-voj obrambenih sposobnosti L atvije, spomenimo da je prije samotri godine, 2 0 0 5 ., izdvajanje za obranu iznosilo 1 6 3 milijuna eu-ra. U samo nekoliko godina, zahvaljujuÊi ponajviπe stalnom jaËa-nju nacionalne ekonomije, udjel za obranu u dræavnom proraËu-nu sasvim se pribliæio proklamiranom cilju od 2 % BD P-a.

JaËanje financijske moÊi obrambenog sektora omoguÊilo jenekoliko vaænih pomaka koji su pridonijeli ili Êe pridonijeti uskoroj buduÊnosti jaËanju nacionalnih obrambenih kapacitetate latvijskih O ruæanih snaga.

Najvaæniji je korak uËinjen 2 0 0 7 ., kad je uvedena profesionalnavojska kao temeljni uvjet za veÊe i kvalitetnije sudjelovanje u me-unarodnim mirovnim misijama. Kao prednosti profesionalizacijenavode se veÊa operativna spremnost i iskoristivost u meuna-rodnim misijama, viπi stupanj borbene spremnosti, veÊa uvjeæba-nost i motiviranost osoblja, bolje upravljanje karijerama, veÊa os-posobljenost za primjenu sloæenijih borbenih sustava. L atvijskeO ruæane snage broje 5 6 0 0 pripadnika, ali je 2 0 0 9 . planom razvo-ja predvieno poveÊanje na 5 7 0 0 , a 2 0 1 0 . na 5 8 0 0 pripadnika.

U z profesionalnu komponentu, ukupnu oruæanu silu Ëini joπ i1 1 6 4 6 pripadnika Nacionalne garde. L atvijska je Nacionalna

garda zapravo priËuvna snaga namijenjena obrani nacio-nalnog teritorija od oruæane prijetnje te pruæanju pomoÊicivilnim institucijama i stanovniπtvu u sluËaju prirodnih idrugih incidenata. U Nacionalnu gardu latvijski graanipristupaju dragovoljno. O ni imaju obvezu godiπnje naizobrazbi provesti 3 0 dana, za πto dobivaju i financijskunadoknadu. T renutaËno se radi na novom zakonu koji Êepokriti sluæbu u Gardi, a tim je prijedlogom predvienopoveÊanje na 5 0 dana plaÊene izobrazbe godiπnje. Ako

su pripadnici Nacionalne garde zbog specifiËnih znanja po-trebni za neku od misija izvan matiËnog teritorija, moguÊe jenjihovo premjeπtanje u profesionalni sastav latvijskih O S . Gar-da je ustrojena u bojne, a uz pjeπaËke postroje i PZO bojna,ABKO bojna, inæenjerijska bojna te topniËka bojna.

Kako je L atvija Ëlanica NAT O -a i EU -a, obveze koje se predO ruæane snage postavljaju ozbiljne su i za njihovo je ispunja-vanje potrebno osigurati uËinkovit vojni ustroj i odgovarajuÊematerijalne pretpostavke.

Zato su pokrenuti i programi modernizacije opreme nuæne zapoveÊanje operativne uËinkovitosti. U tijeku su procesi nabaveprotuminskih brodova, lakog PZO sustava R BS -7 0 , komunika-cijskih sustava, protuoklopnih voenih projektila, sustava zanadzor mora, logistiËke opreme te osobne opreme i osobnogoruæja. ZapoËeli su ili su u pripremi projekti nabave radara zanadzor zraËnog prostora i patrolnih brodova. Priprema se i pro-jekt nabave kotaËnog oklopnog vozila.

T renutaËno se u misijama izvan matiËnog teritorija nalazi 1 4 4pripadnika latvijskih O S . Najviπe ih je u misiji IS AF u Afganis-tanu (1 1 8 ) i u misiji KF O R na Kosovu (2 0 ). T ome treba prido-dati i 6 0 pripadnika koji su latvijski doprinos NR F -u i koji, akozatreba, mogu vrlo brzo biti rasporeeni u skladu s potrebama.Planira se broj vojnika koji su na sluæbi izvan matiËnog teritori-ja do 2 0 1 0 . poveÊati na oko 5 8 0 , u πto su ukljuËeni i vojnici do-dijeljeni za potrebe NR F -a.

Brifing o obrambenoj politici i oruæ anim snagama Latvije

odræ ao je naËelnik GS-a latvijskih O S general J uris Maklakovs.

Latvijske O ruæ ane snage broje 56 0 0 pripadnika, ali je 2 0 0 9 .

planom razvoja predvi eno poveÊanje na 57 0 0 , a 2 0 10 . na

580 0 pripadnika. Uz profesionalnu komponentu, ukupnu oruæ a-

nu silu Ëini joπ i 11 6 46 pripadnika Nacionalne garde

T . VLA© IΔ

10,11 strana 9/17/08 2:07 PM Page 12

KONFERENC IJ A

1 3

domaÊinstvo ponudili Austrijanci i koji bi se poËetkomlistopada iduÊe godine trebao odræati u BeËu.

O dræano je i nekoliko prezentacija o aktivnostimaEM PA Ëlanstva, a jedna od njih je bila o trodnevnomposjetu multinacionalnim snagama KF O R -a na Koso-vu u lipnju ove godine, koju je odræao novinar R omanBric iz S lovenije. T om je prilikom snimljen i film o su-radnji s latvijskim kolegama iz agencije T evijas S args,koji je i prikazan sudionicima kongresa. NaËelno jedogovoren i novi EM P-in posjet za proljeÊe iduÊe go-dine, i to mirovnim snagama u »ad.

Pukovnik John D urnin odræao je prezentaciju o sud-jelovanju na izloæbi vojne opreme, naoruæanja i inova-cija u vojnoj tehnici Eurosatory 2 0 0 8 .,koja se svakedruge godine odræava u Parizu i koja je okupila oko ti-suÊu dvjesto izlagatelja iz viπe od pedeset zemalja, o

Ëemu je takoer prikazan kratki promidæbeni film. BrigadirKarl-H einz L eitner ukratko je izvijestio o sudjelovanju nakongresu C IO R - rijeË je o udruæenju umirovljenih ËasnikaNAT O -a - koji je odræan u lipnju u Istanbulu, a na kojemuje takoer bilo rijeËi o izazovima komunikacije u vojnomokruæenju i o objektivnosti vojnog novinarstva.

D iskusija je nastavljena pozivom svim Ëlanovima udru-æenja da budu joπ ak-tivniji u prezentacijiaktivnosti u vlastitimoruæanim snagama,njihovim sudjelova-njima na vjeæbama iu meunarodnim mi-sijama, kako bi te in-formacije mogle bitidostupne πirem kru-gu zainteresiranih,kao u intenziviranjusuradnje s novim dr-æavama i vojskama upodruËju vojnih me-dija, πto je i jedan odnajvaænijih ciljevaEM PA-e.

Na kraju sluæbenogsastanka, prezentira-na je joπ jedna vrlo

zanimljiva tema vezana za latvijska iskustva i ulogukoju L atvija ima kao zemlja na granici πengenskezone, u sklopu Ëega je prikazan i informativni filmkoji na vrlo zanimljiv i otvoren naËin govori o naËi-nu provoenja graniËne kontrole i obvezama graa-na susjednih dræava prilikom ulaska u L atviju.

Kao rezime ovogodiπnjeg kongresa vaæno je joπjednom istaknuti viπekratno ponavljani zahtjev zanuænoπÊu obostrane komunikacije i razmjene iskus-

tava na svim podruËjima jer samo tako je moguÊe i us-pjeπno funkcioniranje EM PA-e i profesionalno obavljanjenovinarskog posla u vojnom okruæenju.

L atvijskim kolegama na kraju treba uputiti sve Ëestitke,ne samo na odliËnoj organizaciji kongresa i i prezentacijinjihovih oruæanih snaga veÊ i na moguÊnosti da L atvijuupoznamo i kroz njezinu povijest, tradiciju i kulturu, koja

nas je doista oduπe-vila. U pravo zatomoramo spomenutiposjet palaËi R unda-le, u kojoj Êe vaskroz bogato ureπeneodaje, u kojima subarok i rokoko osta-vili svoj peËat, pro-vesti dvorska dama,ili pak muzeju T urai-da, gdje Êe vam vo-diË Ëak i otpjevatineku od tradicional-nih latvijskih pjesa-ma ili pak natjerativas da nauËite nekeod tradicionalnihplesova, dakako uizvornoj narodnojnoπnji.

19. rujna 2008.

Na sluæ benom sastanku E MP A Ëlanova naglaπena je iz-

me u ostalog vaæ nost me usobnih veza i kontakata, raz-

mjene informacija i me usobne potpore kako bi vojno no-

vinarstvo bilo πto kvalitetnije, a vojni novinari svoj posao

mogli obavljati joπ profesionalnije

Ceremonija sveËanog zatvaranja kongresa odræ ana je u Nacionalnoj operi a

tom prigodom predsjednik E MP A-e uruËio je prigodan dar ministru obrane

V inetsu V eldreu

10,11 strana 9/17/08 2:07 PM Page 13

1 419. rujna 2008.

K ada se suoËimo s novom æivotnom ulogom (prvi danna poslu, na novoj duænosti, u novoj radnoj sredini),osjeÊamo se pomalo "umjetno“, kao da nismo "u

svojoj koæi“ i kao da smo odjednom postali netko drugi...UveÊini sluËajeva, nakon odreenog vremena dolazi do pri-vikavanja na novu ulogu i ponovno se osjeÊamo ugodno,sigurno i prirodno, a svoje ranije navike i ponaπanja prila-goavamo novoj okolici. Ako preuzeta uloga traæi od nasizrazitu promjenu ponaπanja, tada Êe to utjecati i na rela-tivno trajnu promjenu naπih stavova.

U jednom istraæivanju iz 1 9 5 6 . (L ienerman), industrijskiradnici s istovjetnim stavovima o radniËkim pravima ras-poreeni su na razliËite duænosti: nadglednika ili sindi-kalnih povjerenika. U brzo su se raziπli u stavovima popri-majuÊi uvjerenja u skladu s novomradnom ulogom...

T akvi procesi odvijaju se jednakou svim druπtvenim sferama, odobitelji, preko radne organizacije,sve do globalnih razina. T ako i novivojnik dolaskom u vojnu organiza-ciju, osim πto mora usvojiti odree-na znanja i vjeπtine, pridræavati sevrijedeÊih pisanih propisa, morapoπtovati i nepisana pravila iopÊenito se ponaπati kao"vojnik“. O n takoer usvajai ponaπanja i stavove svojihkolega i nadreenih (i pozi-tivna i negativna) uËeÊi pomodelu. S ocijalne uloge jesuskup normi i oËekivanja kojiodreuju naËin kako bi seljudi odreenog poloæajatrebali ponaπati. PrihvaÊa-juÊi nove uloge, ljudi sepoËinju ponaπati u skladu spostojeÊim oËekivanjimapostupno prilagoavajuÊi svoje ranije stavove.

Poznato Zimbardovo istraæivanje, provedeno na sluËajnoodabranim, potpuno psihiËki zdravim i emocionalno stabil-nim ispitanicima "Ëiste“ proπlosti, pokazalo je kako se ljudivrlo brzo "uæive“ u ulogu koja im je dodijeljena. Po sluËajusu podijeljeni na Ëuvare i zatvorenike u zatvoru. O sim stro-gog pravila o zabrani tjelesnog maltretiranja (potpisanog uugovoru o sudjelovanju i plaÊi), nisu dobili nikakve drugeupute kakvo se ponaπanje od njih oËekuje. Po prijamu u"zatvor“, "poËinitelji lakπih kaznenih djela“ skinuti su, oku-pani, pregledani, dobili su odjeÊu s brojevima i smjeπteni

su u Êelije koje Êe napuπtati samo za vrijeme obroka i pro-zivke. S ami su brzo prihvatili takvu deindividualizaciju pakad su ih sveÊenici (koje se povremeno dovodilo u tako for-miran zatvor) pitali za ime - odgovarali bi osobnim bro-jem... »uvari su dobili odore i druge simbole moÊi: gumenepalice, kljuËeve, lisice, zviædaljke i... neprozirne sunËanenaoËale, a "radili“ su u smjenama po osam sati. Vjerovali su

da istraæivaËe viπe zanima ponaπanje zatvore-nika nego njihovo.

T akav "zatvor“ opstao je samo πest da-na. Izgubila se granica izmeu onoga

πto ispitanici jesu i onoga πto "glu-me“. Iako spoËetka nije bilo nikak-ve razlike meu njima, novododije-ljene uloge vrlo su brzo odredile injihovo manifestno ponaπanje, ali imiπljenje i osjeÊaje. "»uvari“ su sepoËeli ponaπati nasilniËki (iako zato nije bilo stvarnih povoda): odoπtrih zapovijedi, uvreda do poni-æenja, prijetnji, a neki su stvarnouæivali u statusu i moÊi pa su uki-nuli i sva prava zatvorenika (vrije-me za spavanje, objedovanje, obro-ke). Ni jedan nije zakasnio na po-sao, a rado su besplatno ostajali iprekovremeno. D evedeset posto vre-mena razgovarali su samo o zatvoru."Zatvorenici“ su postali servilni i de-humanizirani, s rastuÊom mrænjomprema Ëuvarima. Neke su morali vr-lo brzo otpustiti zbog napada bijesa,

poremeÊaja paænje i miπljenja, tesimptoma teπke depresije ili psihoso-

matskih oboljenja (koæni osip).Vjerovanje kako se treba ponaπati u

odreenoj ulozi i uvjerenje da se to od nasi oËekuje odredit Êe i naπe ponaπanje. Vaæno je stoga, viπenego πto to obiËno Ëinimo, pridavati vaænost situaciji u kojojse Ëovjek nalazi. R azliËito se ponaπamo u razliËitim situaci-jama i "igramo“ razliËite æivotne, privatne i poslovne ulo-ge... Ponekad neki ljudi imaju teπkoÊa s "prebacivanjem“ urazliËite uloge, a ponekad i okolica oËekuje da se netko po-naπa u skladu sa samo jednom svojom, primjerice profesio-nalnom ulogom struËnjaka ili vojnika. No, zahvaljujuÊi svo-jim mnogobrojnim æivotnim ulogama svi smo razvili i svojemreæe poznanstava i prijateljstava, a dobri prijatelji nam,osim za pomoÊ u nevolji, sluæe i za korekciju negativ-nog/nepoæeljnog ponaπanja i neprimjerenih stavova.

N o v i v o jnik , d o las k o m u v o jnu o rg aniz ac iju, o s im π to m o ra us v o jiti o d re e na z nanja i

v je π tine , p rid r æ a v ati s e v rije d e Ê ih p is anih p ro p is a, m o ra p o π to v ati i ne p is ana p rav ila i

o p Ê e nito s e p o naπ ati k ao " v o jnik “ . O n tak o e r us v aja i p o naπ anja i s tav o v e s v o jih k o -

le g a i nad re e nih uË e Ê i p o m o d e lu…

S u z ana F ILJ AK

N ove æivotne uloge - p romjena ponaπanja i stavova

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

12,13 strana 9/17/08 2:08 PM Page 14

19. rujna 2008.1 5

Galerija "Zvonimir", Bauerova 3 3 , prikuplja ponude za izloæbeni program u 2 0 0 9 . godini. Pozivamo sve djelatnikeM O -a i pripadnike O S -a da svoje prijedloge za izloæbe poπalju na adresu Galerije do 1 5 . listopada 2 0 0 8 .

S ve Êe prijedloge razmotriti posebna komisija, te odabrati najbolje za realizaciju.O soba za kontakt jest Zrinka Pillauer M ariÊ, prof., tel. 4 5 6 7 9 2 6 , fax : 4 5 6 8 3 9 4 , e-mail: galerija.zvonimir@ morh.hrT akoer podsjeÊamo sve zainteresirane da Êe u boæiÊno vrijeme, krajem prosinca 2 0 0 8 ., u Galeriji "Zvonimir“ biti

otvorena skupna izloæba likovnih radova, na kojoj iskljuËivo pravo izlaganja imaju pripadnici O S -a i djelatniciM O -a. Prijave su joπ uvijek moguÊe. Podrobnije informacije u Galeriji “Zvonimir“, tel. 4 5 6 7 9 2 6 .

U Gliptoteci H AZU od 1 0 . do 1 9 . rujna odræana jemultimedijalna izloæba o NAT O -u, koju je organiziraloM inistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija usuradnji s NAT O stoæerom u Brux ellesu, a u sklopu Ko-munikacijske strategije za Ëlanstvo R H u NAT O -u, ka-ko bi se poveÊala informiranost javnosti o aktivnostimaS aveza.

Izloæba je napravljena u NAT O sjediπtu za potrebe sa-mita u Bukureπtu, sastavljena od 1 5 stupova s interak-

tivnim medijima (video, fotografija i pisani izvor) naengleskom i francuskom jeziku, a daje pregled transfor-macije S aveza. T akoer obuhvaÊa materijale o NAT Ooperacijama u Afganistanu i na Kosovu, civilnom plani-ranju u sluËaju kriza i znanstvenoj suradnji, te sadræiinteraktivni kviz. T ijekom izloæbe πest puta dnevno dvastruËnjaka iz NAT O -a odræavala su predavanja o NA-T O -u na engleskom, francuskom i njemaËkom jeziku.

OJ I

U prostorijama Zrakoplovno-teh-niËkog zavoda odræana je 1 2 . rujnasveËanost kojom je proslavljen D ante ustrojbene cjeline, kao i 1 7 . ob-ljetnica njezina ustrojavanja.

U z djelatnike postrojbe, sveËanomprogramu nazoËili su i bivπi djelat-nici, duænosnici drugih ustrojbenihcjelina M O R H -a i O S R H -a, kao isuradnici Zavoda.

Prigodne govore povodom D anaZT Z-a odræali su zapovjednik pos-trojbe, brigadni general Vinko © te-

fanek, izaslanik naËelnikaGS O S R H -a i zapovjednik Za-povjedniπtva za potporu bri-gadni general M ate O stoviÊ, tedræavni tajnik M O R H -a M ateR aboteg.

General © tefanek je iznio ikratku prezentaciju, u kojoj jenaveo postignuÊa ZT Z-a u pr-voj polovici 2 0 0 8 . godine, ak-tualne zadaÊe postrojbe i nje-zine perspektive u buduÊnos-ti. General O stoviÊ je prije

svega æelio is-taknuti znaËe-nje ZT Z-a, opisavπiga kao nezaobilaz-nu kariku u odræa-vanju zrakoplovno-tehniËkih materijal-nih sredstava, kojapridonosi tehniËkoji ukupnoj letaËkojspremnosti letjelicaH R Z-a.

D ræavni tajnik R a-boteg zahvalio jedjelatnicima za nji-

hov uspjeπan rad, te se osvrnuo nabuduÊnost, koja podrazumijeva iz-dvajanje iz sustava M O R H -a i ak-tivno ukljuËenje na hrvatska i svjet-ska træiπta. Izrazio je uvjerenje dasu razvojni potencijali ZT Z-a velikii treba ih iskoristiti na najbolji mo-guÊi naËin, kako bi Zavod postaovaænim Ëimbenikom na træiπtu.

Na kraju su dodijeljene nagrade ipohvale najistaknutijim djelatnici-ma postrojbe.

D. VLAHOVIΔ

MORH

O biljeæena 17. obljetnica Zrakop lovno - tehniË kog zavoda

Multimedijalna izloæba o N ATO -u

Poziv djelatnicima MO -a i O S -a za izloæbe

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

12,13 strana 9/17/08 2:08 PM Page 15

19. rujna 2008.

SAMOVOZNI topniËki sustavNL O S -C (Non L ine O f S ight C an-non - topniËki sustav velikog dome-ta) jedan je od stoæernih elemenataprograma F C S (F uture C ombat S y s-tems - buduÊi borbeni sustavi), od-nosno dijela tog programa koji jezaduæen za razvoj vozila s posa-dom. R azlog za æurbu u razvoju

NL O S -C sustavajest nedostataknaprednih samo-voznih topo-va/haubica kojesu na raspolaga-nju ameriËkojkopnenoj vojsci(U S Army ).

S adaπnji je te-meljni samovoznisustav ameriËkekopnene vojske

M 1 0 9 A6 Paladin, i to je zadnja mo-dernizacija veÊ zastarjelog sustavaM 1 0 9 . Iako je Paladin dosta opseæ-no moderniziran, ipak je rijeË ooruæju ograniËenih moguÊnosti, ko-je je trebalo biti zamijenjeno poseb-nim i potpuno novim samovoznimsustavom C rusader. No, razvoj C ru-sadera je otkazan, a sve su snage

preusmjerene na razvoj modelaNL O S -C . T o je odluËeno jer sustruËnjaci procijenili da NL O S -Cbolje odgovara buduÊim zadaÊamaameriËke vojske.

NL O S -C je naËinjen na standardi-ziranom gusjeniËnom podvozju zavozila s posadom u sklopu progra-ma F C S . R abi potpuno novi topX M 3 2 4 duæine 3 8 kalibara, naËi-njen od Ëelika vrhunske kakvoÊe, snovim naprednim zatvaraËem, plin-skom koËnicom i uËinkovitim auto-matskim punjaËem koji Êe smanjitinaprezanje posade. M asa NL O S -Cje oko 2 8 tona, ali kako je vozilo joπu razvoju moguÊe su i promjene.Pogonski sustav je hibridni dizelelektriËni. Prema sadaπnjim plano-vima, ameriËka vojska treba oko3 0 0 sustava NL O S -C .

M. P E T ROVIΔ

1 6

AMERI»KA tvrtka Boeing C om-pany i ameriËka obrambena agen-cija M D A (M issile D efence Agen-cy ) 7 . rujna postigle su novi zna-Ëajni uspjeh u zajedniËkom razvoj-nom programu “zraËnog lasera”(Airborne L aser). Naime, prvi put iuspjeπno je obavljeno zemaljskotestiranje visokoenergetskoga ke-mijskog laserskog sustava, odnos-no ispaljivanje “prvog svjetla”. D o-datnu teæinu tom uspjehu daje Ëi-njenica da je rijeË o testiranju viso-koenergetskoga kemijskog lasers-kog sustava koji je prije toga inte-griran na svoju konaËnu zrakoplov-nu platformu, a to je modificiraniBoeingov avion 7 4 7 -4 0 0 F iz sasta-va U S AF -a. ABL laserski sustavrazvija se kao obrambeno oruæje, ito najviπe kao obrana od protivniË-kih balistiËkih projektila, protiv ko-jih Êe se boriti tako da ih locira inapada dok se oni nalaze u svojojprvoj fazi leta nakon lansiranja.D osad je ispitno ispaljivanje laser-skih zraka H igh Energy L asera

obavljano u laboratorijskim uvjeti-ma, odnosno tijekom proπle godineobavljeno je letno ispitivanje po-moÊnoga laserskog ciljniËkog sus-tava poput T IL L -a (T racking Illu-minator L aser), namijenjenog zazahvat i praÊenje lansiranih balis-tiËkih projektila i snage jednog ki-lovata, te uspjeπnosti integriranjanosne turele u koju je smjeπten diocjelokupnog laserskog sustava.

H igh Energy L aser je proizveoNorthrop Grumman, dok je tureluproizveo L ockheed M artin.

Nakon ovoga prvog rujanskog tes-tiranja, do kraja godine bit Êe pro-vedeno joπ nekoliko dodatnih razli-Ëitih zemaljskih testiranja, a prvotestiranje u zraku, uz zahvat i oba-ranje balistiËkog projektila, bit Êeprovedeno 2 0 0 9 . godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

US A

rmy

R azvojni put N LO S -C

AB L-ovo “p rvo svjetlo”

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 09/17/08 12:32 Page 16

1 719. rujna 2008.

AGENCIJA za logistiku i nabavufrancuskog ministarstva obranesklopila je s tvrtkom EAD S ugovor oisporuci komunikacijske uslugePAS S ER EL . T a Êe se usluga rabitiza osiguravanje komunikacija zafrancuske snage rasporeene u mi-sije na Balkanu, u Africi i na Bli-skom istoku.

U sluga PAS S ER EL treba premaugovoru osigurati glasovne i podat-kovne veze za viπe od 1 0 0 0 0 fran-cuskih vojnika rasporeenih nasluæbu izvan F rancuske. U slugaomoguÊava vojnicima diljem svijetada ostanu u kontaktu sa svojim obi-

teljima i prijateljima telefonom ielektroniËkom poπtom.

O sim πto omoguÊava klasiËne tele-fonske toËke u javnim govornicamai internetske sobe, usluga omoguÊa-va inovativni beæiËni pristup inter-netu za individualne korisnike tele-fona i prijenosnih raËunala. T e ÊebeæiËne pristupne toËke pokrivatizajedniËke prostore kao πto su kan-tine, spavaonice, vojarne, tako daÊe vojnici moÊi jednostavno komu-nicirati telefonom, pregledavati in-ternet i Ëitati elektroniËku poπtu.

U sluga omoguÊava besplatnu us-postavu telefonskih poziva unutar

sustava. Kao dio usluge isporuËit Êese i beæiËni telefoni u sklopu uslugeAstrium, a omoguÊit Êe se izravnoprimanje poziva pozivatelja izvanusluge PAS S ER EL . Vojnici Êe moÊikupovati razne tipove prepaid karti-ca, kojima Êe se omoguÊiti plaÊanjeraznih vrsta usluga πto ih PAS S E-R EL omoguÊava.

M. P E T ROVIΔ

AMERI»KI marinski korpus ubr-zano radi na dovrπenju dizajnaoruænih sustava, koji bi u formi do-datne opreme bili ugraivani na nji-hovu postojeÊu flotu zraËnih cister-ni KC -1 3 0 J. Glavni povod tome jesuiskazane operativne potrebe ame-riËkih oruæanih snaga, posebice uAfganistanu. L eteÊe topovnjaËe izsastava ameriËkog ratnog zrako-plovstva, AC -1 3 0 U , uvelike su an-gaæirane u zadaÊama zraËne potpo-re kopnenim snagama koje su zad-njih mjeseci suoËene s poveÊanimborbenim aktivnostima talibana.

M arinski korpus, motiviran æeljomda pridonese odreenom rastereÊe-nju topovnjaËa ratnog zrakoplovstva,ali i æeljom za dodatnom specifiË-nom prilagodbom oruænih sustava

svojim potrebama, pokrenuo je vlas-titi program dodatnog opremanja le-teÊih cisterni. D uænosnici marinskogkorpusa nazvali su taj program Ar-med KC -1 3 0 J Phase 1 i za prosinacove godine planiraju prvi probni letsvog prvog prototipa “naoruæane”cisterne. T emeljna je ideja marin-skog korpusa da oruæni sustavi budusvojevrsna “dodatna oprema”, od-nosno nastoji se omoguÊiti odreenaautonomija marinskim eskadrilamada ovisno o operativnim potrebamaavione namjenski konfiguriraju zazadaÊe popune gorivom u zraku,prijevoza ljudi i opreme ili za zadaÊepruæanja zraËne potpore. D obrim di-jelom slijedeÊi iskustva ameriËkogzrakoplovstva pri modificiranju AC -1 3 0 U , marinski KC -1 3 0 J na lijevom

bi krilu na podvjesnom nosaËu imaliciljniËki i IS R (Intelligence S urvei-llance R econnaissance) podvjesnik,dok bi na lijeva boËna ulazna vratabio postavljen 3 0 mm top. U z to, nalijevom krilu, na podvjesnom nosaËumarinska Êe topovnjaËa imati voe-ne projektile zrak-zemlja H ellfire.Za sljedeÊu fazu naoruæavanja ma-rinske topovnjaËe planira se instala-cija voenih projektila zrak-zemljaH ellfire i na desno krilo, te moguÊ-nost noπenja “stand-off” navoenihbombi. U natoË tome πto je ameriËkoratno zrakoplovstvo nedavno skinulotopove kalibra 3 0 mm s aviona AC -1 3 0 U , zbog nezadovoljstva njihovimperformansama tijekom operativneuporabe, i vratilo se na “stare” topo-ve kalibra 4 0 mm i 2 0 mm, u marin-skom korpusu navode kako upravokalibri 3 0 mm zadovoljavaju njihovepotrebe.

D o kraja proraËunske godine2 0 1 1 . marinski korpus kani obavitimodificiranje tri eskadrile avionaKC -1 3 0 J, a tijekom 2 0 1 2 . naoruæa-vanje Ëetvrte eskadrile, odnosnokonverziju aviona KC -1 3 0 T na novistandard aviona KC -1 3 0 J. Procje-njuje se da cijena jednog kompletaoruænih sustava po avionu iznosioko 1 0 milijuna ameriËkih dolara.

I. S K E N DE ROVIΔ

Marinska leteÊa topovnjaË a

N ova komunikacijska usluga za francusku vojsku

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

EAD

S

16-19 vijesti 09/17/08 12:32 Page 17

URED za pomorska istraæivanja(O ffice of Naval R esearch - O NR )ameriËke ratne mornarice (U S Na-vy ) razvio je napredni virtualni vjeæ-bovni sustav za obuku pjeπaπtva, In-fantry Immersion T rainer (IIT ).

Infantry Immersion T rainer omo-guÊava realistiËno i vjerno virtualnookruæenje koje pomaæe pripremitivojnike za suoËavanje s razliËitimsituacijama u stvarnom svijetu.AmeriËki marinski korpus isprobaoje Infantry Immersion T rainer u po-sebno osmiπljenom programu koje-mu je svrha osposobiti ih za prepoz-navanje prijetnji i donoπenje odlukau djeliÊu sekunde u dinamiËnomscenariju. T akva se izobrazba mari-

naca provodi prije njihovaupuÊivanja u misije, gdje Êe seu stvarnosti suoËavati sa sliË-nim dogaajima.

Infantry Immersion T rainer jejeftina, priuπtiva tehnologija,koja uËinkovito poveÊava mo-guÊnosti vojnika tijekom sloæe-nih stresnih borbenih uvjeta naterenu. T a je tehnologija ispu-njenje æelja brojnih zapovjednikakoji smatraju kako i obiËni vojnicimoraju imati viπe realistiËnog tre-ninga karakteristiËnog za specijalnesnage. D osad je takav trening bioskup i zahtjevan jer je zahtijevaomnogo instruktora, velike poligonei mnogo vremena. PomoÊu Infantry

Immersion T rainera, to je danasipak jednostavnije i jeftinije pa seviπe vojnika moæe ukljuËiti u njega.

Infantry Immersion T rainer je ope-rativan od prosinca 2 0 0 7 ., a u prvatri mjeseca obuku je proπlo viπe od8 0 0 marinaca.

M. P E T ROVIΔ

BRITANSKE kompanije BAE S y s-tems i VT Group potpisale su kona-Ëan i zakonski obvezujuÊi ugovor, Ëi-me je utemeljena tvrtka BVT S urfaceF leet, nastala zajedniËkim ulaga-njem koji ujedinjuje dijelove kompa-nija, a odnosi se iskljuËivo na ratnubrodogradnju povrπinskih plovila ioperativnu potporu. U govorom pot-pisanim sredinom lipnja ove godinetakoer je utemeljena tvrtka F leetS upport L td. s jednakim udjelimanavedenih kompanija, a sa svrhompotpore vojnim povrπinskim plovili-ma tijekom njihova æivotnog ciklusa.O bjava ugovora je uslijedila toËnonakon πto je britansko ministarstvoobrane odobrilo nastavak na progra-mu nosaËa zrakoplova klase Q ueenElizabeth, prvobitno poznat podimenom buduÊih nosaËa zrakoplova

C VF . U govor je takoer dobio odo-brenje od EU -a i ameriËkih regula-tornih tijela kao i dioniËara kompa-nije VT . T vrtka BVT sluæbeno je za-poËela s radom 1 . srpnja ove godine.

Nakon svojevrsnog zdruæivanjasnaga, BVT i ministarstvo obranenastavit Êe rad na finalizaciji samo-ga projekta i ugovora o gradnji, Ëi-me bi i sluæbeno zapoËela gradnjanovih nosaËa zrakoplova H M SQ ueen Elizabeth i H M S Prince ofW ales. U kupna procijenjena vrijed-nost obaju nosaËa iznosi nevjerojat-nih 7 ,4 milijarde dolara, a bit Êegraeni po sekcijama u brodogradi-liπtima u Portsmouthu, Barrow -in-F urnessu, Glasgow u i R osy thu.D ostava prvog broda u klasi britan-skoj ratnoj mornarici, Q ueen Eliza-beth, odreena je za 2 0 1 4 ., dok bi

Prince of W ales trebao biti dostav-ljen dvije godine poslije.

Kako je za potrebe C VF programaosnovan savez AC A (Aircraft C arrierAlliance), preostali ulagaËi poputtvrtki Babcock, T hales U .K., BAES y stems S ubmarine S olutions i BAES y stems Integrated T echnology , po-dræali su stvaranje tvrtke BVT . Pos-ljednja objava uslijedila je nakondodjele ugovora u oæujku za dobavuËelika za gradnju trupa i dijelova sdugim rokom isporuke te onoga uveljaËi izmeu tvrtki Babcock Engi-neering S ervices i Edmund NuttallL td. za modifikaciju dokova kako bizapoËela gradnja prvoga nosaËazrakoplova.

U z stvorenu alijansu i zelenosvjetlo britanskog ministarstva obra-ne, program nosaËa zrakoplova kla-se Q ueen Elizabeth ponovo je u pu-nom zamahu unatoË ranijim indika-cijama kako bi moglo doÊi do kaπ-njenja od oko 1 8 mjeseci u Ëitavomprogramu i unatoË sumnji dijelaËelnika ministarstva obrane koji suzauzeli stav da se za istu vrijednostmogla izgraditi daleko veÊa flotanekih drugih povrπinskih borbenihplovila.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 819. rujna 2008.

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ap reduje britanski C V F

V irtualni vjeæbovni sustav

ON

R

16-19 vijesti 09/17/08 12:32 Page 18

1 9

BUGARSKI premijer S ergej S tani-Ëev tijekom svog boravka u ParizupoËetkom 4 . srpnja ove godine pot-vrdio je namjeru kupnje dviju kor-veta programa Gow ind francuskogvojno-brodograevnog konzorcijaD C NS s opcijom nabave dodatnihdviju jedinica. Istodobno jepredstavnik francuskog brodogradi-telja potvrdio sluæbenu narudæbuzaprimljenu 2 . srpnja te je objavlje-no da Êe se prva Gow ind korveta uklasi graditi u D C NS -ovom brodo-gradiliπtu L orient. D odao je kako suu tijeku pregovori o moguÊnostisastavljanja drugog ili bilo kojegasljedeÊeg broda u bugarskom bro-dogradiliπtu u Varni na obali C rnogmora. O visno o narudæbenim speci-fikacijama, korvete programa Go-w ind mogu imati istisninu izmeu1 7 0 0 t i 2 1 0 0 t. U skladu s veÊ prijeobjavljenim napisima, vrlo je vjero-jatno da Êe bugarska mornarica ra-biti korvete inaËice 2 0 0 . Glavna obi-ljeæja ovih korveta jesu duljina1 0 3 m i πirina 1 4 ,2 m, te istisnina1 9 5 0 tona. U z joπ neobjavljenu kon-figuraciju propulzijskog sustava,brodovi bi trebali postiÊi maksimal-

nu brzinu veÊu od 3 0 Ëv. Na krme-nom dijelu broda nalazi se sletnapaluba i hangar za smjeπtaj heli-koptera veliËine 1 0 tona. M oguÊeinaËice naoruæanja ukljuËuju pro-jektile M IC A namijenjene bliskojprotuzraËnoj obrani i protubrodskeprojektile M M 4 0 Ex ocet.

Bugarska je 2 0 0 6 . zapoËela pre-govore o nabavi Ëetiriju brodova itime bi postala prva korisnicakorveta programa Gow ind.M eutim, veÊ se tada procjenjivaloda Êe trebati dosta vremena kako bi

se prikupilo traæenih 8 0 0 milijunaeura za brodove. »elnici D C NS -asu poËetkom ove godine biliuvjereni kako je vjerojatnost ugo-varanja iznimno mala s obzirom navijest da Bugarska nabavlja dvijebelgijske fregate klase W ielingen ijedan minolovac. Kako su korveteprograma Gow ind joπ uvijek u pro-jektnoj fazi, oËekuje se da prvoplovilo bude dostavljeno 2 0 1 1 . ili2 0 1 2 ., tako da Êe belgijske fregatesluæiti kao prijelazno rjeπenje.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

AMERI»KA tvrtka S ikorsky Air-craft C orporation uspjeπno je 2 8 .kolovoza obavila prvi probni let svo-ga X 2 T echnology D emonstratora,odnosno razvojne platforme za heli-kopter nove generacije. Probni let,koji je trajao 3 0 minuta, obavljen jena poligonu H orseheads u ameriË-koj saveznoj dræavi New Y ork, a do-segnuta je najviπa visina od 1 2 ,5 muz najveÊu postignutu brzinu od 3 5km/h. T ijekom leta na X 2 T echnolo-gy D emonstrator izvedeni su te-meljni manevri poput zalebdenja doodreene visine, horizontalni let, teokret oko vlastite osi pri zalebdenju.

Prvi probni let koji je obavljen ukolovozu kruna je Ëetverogodiπnjegrada na dizajnu helikoptera (znaËaj-na uporaba kompozitnih materijala,

koaksijalni rotori), njegovu tehnolo-πkom razvoju, te razvoju i ugradnjiodgovarajuÊeg paketa avionike.R azvoj X 2 T echnology D emonstrato-ra velikim je dijelom prilog viπego-diπnjim nastojanjima da se napraviznatniji pomak u aerodinamiËkomdizajnu helikoptera, odnosno posti-zanje letnih brzina veÊih od 3 0 0km/h. D izajn X 2 T echnology D e-monstratora odnosno njegove oËeki-vane letne performanse trebali bidonijeti postizanje maksimalne brzi-ne od oko 4 6 0 km/h, uz zadræavanjesvih karakteristiËnih odlika helikop-tera poput izuzetne stabilnosti primalim brzinama, promjena reæimaleta, uËinkovitog zalebdenja, sigur-ne autorotacije.

I. S K E N DE ROVIΔ

19. rujna 2008.

Tehnoloπki demonstator X2 TEC HN O LO G Y

B ugarska kupuje korvete G ow ind

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 09/17/08 12:32 Page 19

VOJ S KE S VIJ ET A

Operacije na Balkanu i u Irakupokazale su da je i dalje nuæ-na uporaba odluËujuÊe sile

operativnih vojnih snaga (zrakoplo-va, helikoptera i oklopnih sredsta-va) u prvim fazama operacije, kadaje rijeË gotovo iskljuËivo o prevlada-vanju inicijalnog otpora na terenu.VeÊ u sljedeÊoj, mnogo duæoj fazipod nazivom O perativna stabilizaci-ja, zahtijeva se viπe policijska akcijanego vojna intervencija. T u se pre-poznaju zadaÊe: patroliranja, uspos-tave i nadzora kontrolnih toËaka, teosiguranja konvoja, koji bi bez osi-guranja bili izloæeni napadima idrugim ugrozama.

T u drugu fazu operacije naj-bolje provode policijske pos-

trojbe s vojnim statusom, tj. speci-jalno obuËene postrojbe vojne poli-cije. Iskustva iz dosadaπnjih mirov-nih i stabilizacijskih misija pokazalesu potrebu za policijskim postrojba-ma s vojnim statusom, koje su pri-godno obuËene i izvrsno opremlje-ne za vrπenje policijskih i interven-cijskih zadaÊa, posebno u teπkim ikompleksnim operacijama.

S toga je poljska vojna policija za-poËela sa stvaranjem M ultinacio-nalne bojne vojne policije za potre-

be NAT O -a - NAT O M ultinationalM ilitary Police Battalion (NAT OM NM PBAT ). S tvaranje bojne inici-rano je na samitu NAT O -a u Pragu,u studenom 2 0 0 2 . godine. U z Polj-sku, u projektu sudjeluju joπ trizemlje: »eπka, S lovaËka i H rvatska.

Poljska Vojna æandarmerija pruæajednu manevarsku satniju i vod zapotporu. Navedena manevarskapostrojba je S pecijalna postrojbavojne policije. S pecijalizirana obu-ka za rad NAT O vojne policije uoperativnim uvjetima, kao i teËaje-vi jezika, u provedbi su od 2 0 0 7 .godine.

Iskustva iz veÊine oruæanih sukoba u svijetu pokazuju da se naËin rjeπavanja sukoba stalno mijenja. Civilni i vojni donosi-

telji odluka æele izbjeÊi nepotrebna stradanja protivnika i smanjiti broj civilnih ærtava. Stoga se uporaba smrtonosnih oruæ-

ja i sile znatno smanjuje, te se sve ËeπÊe upotrebljavaju zamjenska neubojita sredstva (struja, plin, gumeni meci i sl.)

Multinacionalna bojna vojne policije za potrebeN ATO -a, poljska inicijativa od 2002. godine

G enaral b ojnik B ogu s law P AC E K

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

19. rujna 2008.20

20,21 strana 09/17/08 12:28 Page 20

S VIJ ET

Iako U jedinjeni narodi joπ nisupostigli dogovor o jedinstvenojdefiniciji terorizma, moæe poslu-

æiti definicija Jonathan Instituta uJeruzalemu na konferenciji 1 9 7 9 .godine: “T erorizam je namjerno isustavno ubijanje, sakaÊenje i ugro-æavanje nevinih, kako bi se u njihutjerao strah radi neke politiËke svr-he”(C hristopher C . H armon, “T ero-rizam danas”, 2 0 0 2 ., str. 1 9 ). D anas

se Ëini potpunijom definicija ame-riËkog ministarstva vanjskih poslo-va (S tate D epartment), koja teroriz-mom smatra bilo kakvu primjenunasilja u politiËke svrhe od subna-cionalnih grupa ili tajnih dræavnihagenata, Ëesto usmjerena na nebor-bene ciljeve, s namjerom djelovanjaprema publici. (Philip B. H ey mann,T errorism and America, 2 0 0 0 . str. 3 ).U posljednjoj definiciji vidljiv je

trend isticanja informativnekomponente nad nasilnomkomponentom terorizma.

T erorizam kao poπast protivljudske sigurnosti nije od ju-Ëer, te se tijekom povijestimanifestirao u sljedeÊimoblicima: politiËki atentati,podmetanje eksplozivnihnaprava. U novije vrijeme iuzimanjem talaca, a najËeπ-Êe kao otimanje zrakoplova.D anaπnje oËekivane ugrozedolaze i od moguÊe teroris-tiËke upotrebe oruæja za ma-sovno uniπtenje (bioloπko inuklearno oruæje).

Neke od znaËajki teroriz-ma danaπnjice jesu njegovarasprπenost i nedræavnost,(smanjuje se ovisnost tero-ristiËkih organizacija i tzv.zemalja sponzora) te vodo-ravna struktura modernihglobalnih teroristiËkih orga-nizacija. T eroristi viπe ne do-laze niotkuda, oni su Ëestouklopljeni u druπtvo zemljedomaÊina-ærtve te se koristenjegovim vrijednostima kojenisu prihvatili na osobnoj ra-

zini ili ih mrze. »esto nam izgledada je danaπnje postindustrijsko ipostmoderno druπtvo pogodno tloza moguÊnost teroristiËkih akcija,ali i za razvoj civilnog druπtva, zaπ-tita pojedinca kroz zaπtitu njegovihljudskih prava, otvorenost medijskihsustava i dr.

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

19. rujna 2008.

Bit terorizma najvjerojatnije

je najjasnije izraæena u sta-

roj kineskoj uzreËici “ubiti

jednoga - uplaπiti stotine”,

samo πto bi danas to moglo

glasiti “ubiti tisuÊe - uplaπiti

milijarde”

21

Dark o MARIN AC

Terorizam i medijiTerorizam i mediji

20,21 strana 09/17/08 12:28 Page 21

Zbog problema i stalnih odgaa-nja u okonËanju razvoja F -3 5L ightninga II, drugi Boeingov

proizvod - F /A-1 8 E/F S uper H ornetjoπ se uvijek proizvodi za potrebeameriËke ratne mornarice. S uperH ornet je nastao na osnovama F /A-

1 8 A-D H orneta, a na zahtjev ame-riËke ratne mornarice koja je hitnotrebala novi viπenamjenski palubniborbeni avion, naroËito kad je 2 0 0 6 .iz operativne uporabe povukla lovceF -1 4 T omcat. O sim T omcata, S uperH ornet je zamijenio i palubne juriπ-

nike A-6 Intruder i A-7 C orsair II. Idok je jednosjed F /A-1 8 E namije-njen ponajprije lovaËkim zadaÊama(iako je itekako sposoban uniπtavaticiljeve na moru i kopnu) za juriπnezadaÊe i pruæanje bliske zraËne pot-pore namijenjen je dvosjed F /A-1 8 F .T o ne znaËi da F /A-1 8 F nema mo-guÊnost zraËne borbe, veÊ da sudva Ëlana posade primjerenija zasloæene zadaÊe otkrivanja i uniπta-vanja ciljeva na kopnu.

O d samog poËetka razvoja, F /A-1 8 A/B bio je viπenamjenski borbeniavion, podjednako sposoban zazraËnu borbu i juriπne zadaÊe. Naæalost ameriËke ratne mornarice,zbog ograniËenja u snazi parnih ka-tapultova dvosjedi F /A-1 8 B i F /A-1 8 D su, zbog svoje poveÊane mase,imali velika ograniËenja tijekomdjelovanja s nosaËa zrakoplova iuglavnom se nisu rabili za borbenezadaÊe. T aj je nedostatak (navodno)otklonjen kod dvosjeda F /A-1 8 F , kojije mornariËki ekvivalent zrakoplov-nom F -1 5 E. Naravno, zbog ograni-Ëenja snage parnih katapultova ikorisnog prostora na nosaËima, F /A-1 8 F je znatno manji od F -1 5 E. U na-toË tome Boeingovi struËnjaci tvrdeda je jednako sposoban izvoditi na-pade duboko u neprijateljskoj poza-dini. Pritom ipak priznaju da je S u-per H ornet optimiziran za morna-riËke operacije koje se uglavnomodvijaju iznad mora i obalom. Iakoje manji, S uper H ornet nije bitnojeftiniji od S trike Eaglea - 5 5 ,9 na-prama 5 9 milijuna ameriËkih dolarapo primjerku. Boeing unatoË tometvrdi da su izvozni potencijali S uperH orneta vrlo veliki.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

S trike Eagle i S uper Hornet p rotiv R ap tora i L ightninga (II. dio)Razvijen namjenski za ameriËke nosaËe zrakoplova, Super Hornet pokuπava naÊi i druge kupce

19. rujna 2008.

P ripremio Domagoj MI» IΔ

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

22

22,23 strana 09/17/08 12:25 Page 22

Zavrπetkom II. svjetskog ratafrancuska zrakoplovna indus-trija bila je u znatnom zaostat-

ku za britanskom, sovjetskom iameriËkom. Bila je to posljedica du-gogodiπnje njemaËke okupacije uvremenima kad su spomenute dræa-ve intenzivno radile na razvoju tur-bomlaznih motora i naprednih avio-na. D rugo podruËje na kojemu suF rancuzi opasno zaostajali bio jerazvoj nuklearnog oruæja. Zbog to-ga je odmah nakon osloboenja1 9 4 5 . godine general C harles deGaulle formirao komesarijat zaatomsku energiju (C ommissariat àl’Energie Atomiq ue), koje se u po-Ëetku bavilo iskljuËivo teoretskimrazvojem nuklearne tehnologije.S luæbeni razvoj francuskog nuklear-nog oruæja zapoËeo je u lipnju1 9 5 8 ., odlukom generala de Gau-llea, neposredno nakon πto je pos-tao 1 4 9 . francuski premijer (2 2 pre-mijer F rancuske R epublike). Zapra-vo je pravi poËetak bio Ëetiri godine

prije, a ubrzanje je doπlo u listopa-du 1 9 5 6 . nakon S ueske krize, kojaje, izmeu ostalog, pokazala da Ve-lika Britanija i F rancuska viπe nemogu politiËki parirati novim vele-silama - S jedinjenim AmeriËkimD ræavama i S ovjetskom S avezu. Pr-va francuska nuklearna bojna glavaeksplodirala je u S ahari 1 3 . veljaËe1 9 6 0 .

S poËetkom razvoja prve francus-ke nuklearne bombe otpoËeo je irazvoj nosaËa koji Êe je prenijeti naciljeve. Iako se F rancuska mogla os-loniti na ameriËku tehniËku pomoÊ,pa Ëak i kupiti ameriËke bombarde-re i projektile, zbog politiËke neo-visnosti (na kojoj je inzistirao deGaulle) odluËeno je da cjelokupniprogram mora biti iskljuËivo proiz-vod “domaÊe pameti”. Iako je odsamog poËetka francuski politiËki ivojni vrh traæio razvoj balistiËkihprojektila za uporabu iz kopnenihbaza i nuklearnih podmornica, biloje jasno da Êe proÊi joπ dosta godina

prije nego πto one uu u operativnuuporabu. Jednostavniji i bræi naËinbio je razvoj strateπkog bombardera.

R azvoj M iragea IV zapoËeo je joπ2 2 . oæujka 1 9 5 4 ., kad je francuskoratno zrakoplovstvo objavilo natjeËajza razvoj novog nadzvuËnog lovca.U uæi izbor uπla su tri prijedloga,koji su u osnovi bili prijedlozi i zalovaËki avion. Najradikalniji je biohibridni mlazno/raketni avion S O9 0 5 0 T rident 2 tvrtke L a S oci”t” Na-tionale de C onstruction A”ronauti-q ue du S ud-O uest (S NC AS O ). Bioje to relativno mali avion duæine1 3 ,2 6 m i najveÊe mase 5 9 0 0 kilo-grama. T ri raketna motora smjeπtenasu u straænji dio trupa, a dva malamlazna motora postaviljena su navrhove krila. Iako je francusko ratnozrakoplovstvo ozbiljno razmatralo tajkoncept kao osnovu za lovce-presre-taËe, na kraju je ipak odbaËen.

19. rujna 2008. 23

Mirage IV trebao je biti tek privremeno rjeπenje do uvo enja “pravog” strateπkog bombardera. Umjesto toga os-

tao je u operativnoj uporabi sve do 2005.

T ekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

VOJ NA POVIJ ES T

S trateπki bombarder Mirage IV

22,23 strana 09/17/08 12:25 Page 23

PoË ast M arku © ljivariæu

Inicijativom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Francuskoj, i grada Gignaca, 15. i 16. rujna odræane su u tom

mjestu na jugu Francuske dvodnevne sveËanosti posveÊene hrvatskom generalu Marku ©ljivariÊu, koji je 27. ko-

lovoza 1838. ondje i preminuo. Mislimo da je to najmanje πto je zasluæio jedini Ëasnik iz Ilirskih provincija koje-

mu je Napoleon I. Bonaparte dodijelio Ëin generala...

19. rujna 2008.24

Poznato je da je hrvatski narod,prije svega zbog nesretnihokolnosti i geografskog poloæa-

ja na popriπtu sukoba interesa veli-kih sila, tijekom cijele svoje povijes-ti bio ukljuËen u ratne sukobe kojesu vodili “neki drugi”. S toga su naj-bolji hrvatski sinovi ratovali u tuimvojskama, pa Ëak i u istom ratu narazliËitim stranama. Neki od njihpali su u djelomiËni zaborav i ostalievidentirani tek u struËnijim povi-jesnim i vojnim publikacijama. T ak-va je sudbina snaπla M arka © ljivari-Êa, roenog 1 2 . listopada 1 7 6 2 . uVrËin D olu, u poznatoj graniËarskojobitelji. Pod imenom M arc S livarichde H eldenbourg proslavio se kaogeneral napoleonske F rancuske!

Zahvala gra ana G ignacaZaborav sa © ljivariÊeva imena ski-

nulo je (nadamo se, trajno) obiljeæa-vanje 1 7 0 . godiπnjice njegove smrti.Inicijativom Veleposlanstva R epu-blike H rvatske u F rancuskoj, i gra-da Gignaca, 1 5 . i 1 6 . rujna su u tommjestu na jugu F rancuske odræane

dvodnevne sveËanosti posveÊenehrvatskom Ëasniku koji je 2 7 . kolo-voza 1 8 3 8 . ondje i preminuo. Prvo-ga dana postavljena je spomen-plo-Ëa na kuÊu u ulici M ar”chal Joffreu kojoj je © ljivariÊ æivio, a potom je

na lokalnom groblju, pokraj posljed-njeg poËivaliπta drugog napoleon-skog generala M ichela M ariea C la-parè dea, otkriven spomenik u nje-govu Ëast. Naime, © ljivariÊevu gro-bu s vremenom se zameo trag...D an poslije, graani Gignaca iska-zali su © ljivariÊu Ëast tako πto jejedna ulica nazvana njegovim ime-nom. O biljeæavanje je dobilo svoje

mjesto u hrvatskim medijima, pa i usrediπnjem D nevniku H T V-a. M isli-mo da je to najmanje πto je zasluæiojedini Ëasnik iz Ilirskih provincijakoji je dobio Ëin generala od Napo-leona I. Bonapartea (5 . veljaËe1 8 1 3 .), vjerojatno najutjecajnijegvojskovoe i dræavnika kojega jeF rancuska ikad imala. © toviπe, nje-gova osoba na neki naËin simbolizi-ra i bogato razdoblje Ilirskih provin-cija (1 8 0 9 .-1 8 1 3 .), Ëija Êe se 2 0 0 .obljetnica osnutka prigodno obilje-æiti sljedeÊe godine.

Zapovjednik hrvatske pukovnije© ljivariÊ svoj Ëin i priznanja sigur-

no nije dobio nezasluæeno. U vrije-me Napoleonove pobjede nad Aus-trijom 1 8 0 9 . godine, bio je bojnik uO gulinskoj pukovniji, u sklopu ta-daπnje Vojne H rvatske. D vije godi-ne potom, u Napoleonovoj sluæbi,dobio je zapovjedniπtvo nad 1 . hr-vatskom privremenom pukovnijomdodijeljenom 4 . korpusu Napoleo-nove L a Grande Arm”e. Na tom po-loæaju, na Ëelu hrvatskih vojnika

Domagoj VLAHOVIΔ

VOJ NA POVIJ ES T

Hrvatski general u N apoleonovoj sluæbi

Utvrda Antibes koju je general ©ljivariÊ obranio 1815. godine

24,25 dossier strana.qxd 09/17/08 12:23 Page 24

koje je Bonaparte osobito cijenio, is-taknuo se pri pohodu na R usiju1 8 1 2 ., u bitkama kod O strow nog ikod M oskve, ali i pri pohodu naS asku 1 8 1 3 .

U listopadu te godine bio je zato-Ëen u L eipzigu, a Austrija je odbilanjegovu molbu da ga primi u svojuvojsku u Ëinu generala. U srpnju1 8 1 4 . iziπao je na slobodu i odabraoæivot u F rancuskoj.

O brana AntibesaApstiniranje od ratovanja kratko je

trajalo. Kao zapovjednik utvrde uAntibesu na francuskoj obali, 1 8 1 5 .je, odan francuskom kralju L judevi-tu X VIII. i stanovnicima Antibesa,sprijeËio austrijsko-sardinijske trupeda osvoje taj grad. T o mu je donijelo

veliko priznanje i poπtovanje æiteljaAntibesa. Ipak, u rujnu 1 8 1 5 . jesmijenjen: na taj naËin savezniËkimje snagama oduzeta svaka izlika zausporavanje povlaËenja iz regije.U skoro potom, © ljivariÊ je kraljev-skom odlukom poslan u mirovinu udobi od 5 3 godine. Povukao se umiran æivot u Gignac i ondje poæi-vio joπ viπe od dvadeset godina.

Izmeu ostalih priznanja, © ljivariÊje 1 8 1 0 . dobio i L egiju Ëasti, najviπefrancusko odlikovanje. T om je prili-kom posjetio Pariz na Ëelu izaslan-stva Ilirskih provincija, koje je pri-mio osobno Napoleon I. S edam go-dina poslije, dobio je i francuskodræavljanstvo.

19. rujna 2008.25

VOJ NA POVIJ ES T

General ©ljivariÊ zapovijedao je 1.

hrvatskom privremenom pukovni-

jom dodijeljenom 4. korpusu Na-

poleonove La Grande Armée

Generalski Ëin

©ljivariÊu je

uruËio osobno

Napoleon I.

Bonaparte

Spomenik ©ljivariÊu nalazi se pokraj

posljednjeg poËivaliπta drugog napoleon-

skog generala Michela Mariea Claparèdea

24,25 dossier strana.qxd 09/17/08 12:23 Page 25

26

Vrlo su Ëeste meu ljudima rasprave o“malim“ i “velikim“ vjernicima, odnosno oonima koji su se krstili kao mala djeca i oni-ma koji su taj sakrament primili u odraslojdobi. Ponekad se tome pristupa s dozomhumora, nerijetko se nae u rijeËima i ma-lo sarkazma, a ni cinizma ne nedostaje.»uju se prepucavanja i priËe kako oni kojisu nekad bili daleko od crkve odjednom ucrkvama zauzeπe mjesto onima koji su tra-dicionalno ta mjesta zauzimali. Jedni priËa-ju kako do sada nisu mogli ili smjeli ondjebiti, a drugi kaæu da od takvih viπe nemajusvoje mjesto u crkvi, pa Ëak niti volje da ta-mo idu.

Ako se takvim priËama pristupa zbog ma-lih, sitnih prepucavanja i bockanja, ondanekako mogu proÊi, ali ako takve priËe pos-taju temelj podjele meu katolicima ili - nedaj, Boæe - temelj razilaæenja te odvajanja isukoba, onda ih treba apsolutno izbjegava-ti. IskljuËujuÊi svaku politiËku konotaciju,toj tematici pristupam jedino sa stajaliπtaEvanelja. A ondje stoji zapisano da je Isusrekao: “Prijatelju, ne Ëinim ti krivo“ jer “jahoÊu i ovomu posljednjemu dati kao i tebi...zar je oko tvoje zlo πto sam ja dobar?” Kakogod to nekima grubo, a moæda Ëak i neprih-vatljivo zvuËalo, Bogu je bitno da se Ëovjekodazove na njegov poziv i da se ne bavi ma-tematiËkim i inim raËunicama. Problem bieventualno mogao nastati ako je netko“prepoznao trenutak“ pa se sam pozvao, nezbog æelje da ide raditi u vinograd, veÊzbog toga πto vinograd dobro raa i donosigolemu financijsku korist, a u njega se ni-kada nije stvarno zavirilo ili kopalo.

Neki od “pravednika“ moæda bi joπ jed-nom Isusa bili dali razapeti kad su Ëuli nje-govu rijeË razbojniku “Zaista ti kaæem, joπdanas Êeπ biti sa mnom u raju“, ali Isus bije svejedno izgovorio, neovisno o tome ho-Êe li se njegova rijeË svidjeti “pravednici-ma“ ili neÊe. Kod Boga ima mjesta i za “ve-like“ i za “male“ katolike, za “posljednje“ iza “prve“, za radnike koji su ujutro krenulina posao i za one koji su im se uveËer pri-druæili. Njegovo oko nije zlo i njegova do-brota ne podlijeæe naπim ljudskim raËuni-cama i raspravama. Gospodarov poziv u vi-nograd i nagrada za rad, neovisno o satnicii radnom staæu, svjedoËe upravo to. Zbogtoga “idite i vi u moj vinograd“, a vi koji unjemu veÊ jeste radujte se odazivu novihradnika jer to je mnogo bolje negoli Ëuti:“Posljednji Êe biti prvi, a prvi posljednji.”

19. rujna 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËka komedija• trajanje: 108 min• redateljica: Phyllida Lloyd• distributer: Blitz film& video• glume: Meryl Streep (Donna Sheridan), Pierce Brosnan

(Sam Carmichael) Colyn F irth (Harry Bright), Amanda Seyfried (Sophia Sheridan)...

PriËa o mladenki koja svog oca traæi pomoÊu pjesama megapopularne gru-pe sedamdesetih, ABBA-e. Sophie ima 18 godina i nikad nije upoznala svogoca. Bliæi se dan njezina vjenËanja te ona odluËuje da ono ne moæe proÊi bezoca. Ali kako da otkrije tko je on? Postoje tri moguÊa mamina udvaraËa izproπlosti - Sam, Bill i Harry. OdluËuje ih svu trojicu pozvati na svadbu. Bezmamina znanja, dakako. U naπim kinima, na ranojesenskom repertoaru sve vrvi od nezanimljivihameriËkih gluposti za tinejdæere. Stoga, kao i proπli tjedan, jedan glazbenifilm za opuπtanje i razbibrigu! Ovaj put glazbena romantiËna komedija osi-gurala je joπ ugodnije iznenaenje. Vrlo veselo, raspjevano, s ABBA-inimhitovima zaËinjeno poslijeljetno opuπtanje. Ne sjeÊam se kad sam u kinu vi-dio opuπtenije ozraËje i ljude da s uæitkom pjevaju songove iz filma, kao dasu u vlastitoj kupaonici. OdliËna glumaËka postava predvoena je (uvijek)besprijekornom Meryl Streep. Posebno je zanimljiva pojava Piercea Bros-nana kao jednog od potencijalnih mladenkinih oËeva. Izazvao je smijeh dosuza svojom loπom izvedbom pjesama u filmu. Glumci su uspjeli prenijetiopuπteno ozraËje sa snimanja u konaËni proizvod. Vidi se da im je redate-ljica dopuπtala podosta improvizacije, a ovakve glumaËke veliËine nisu iz-nevjerile. F ilm obiluje prekrasnim eksterijerima snimljenima na vjerodostoj-nim grËkim lokacijama. More i lagane haljine na platnu joπ su jednom pod-sjetili da je ljetu kraj i da nam predstoji duga hladna zima, koja uvijek do-nosi bolji kinorepertoar.

Mamma mia! (kino)

Leon RIZMAUL

“Idite i vi u moj vinograd“

Nestanak i smrt Andrije Hebranga bili su i ostali jedna odnajveÊih tajni jugoslavenskog reæima, ali i tajna novih de-mokratskih dræava jer ni viπe od pedeset godina nakonubojstva Hebranga i desetak povezanih osoba nisu rasvi-jetljene sudbine tih ærtava komunizma. Joπ uvijek nijepoznato vrijeme umorstva i mjesto pokopa Andrije He-branga, mjesto pokopa Marije Kanjuh (1923 .-195 0.) i ne-koliko drugih ærtava beogradske GlavnjaËe, ali ni okolnos-ti smrti ærtve dr. Ilije JakovljeviÊa (1898.-1948.) u zagre-baËkom zatvoru u listopadu 1948.Milovan – ilas sukobljavao se s Hebrangom joπ na robiji u Srijemskoj Mitro-vici, kada je Hebrang kritizirao frakcijske borbe i ljeviËarenje skupine okoPetka MiletiÊa. Toj skupini pripadao je i – ilas. Prilikom razgraniËenja izme-u Hrvatske i Srbije, on se sukobio s Hebrangom. E dvard Kardelj prikloniose – ilasu, a time i RankoviÊu, joπ tijekom 1943 ., kad je Hebrang prikljuËioHrvatskoj Istru, Rijeku, Zadar i otoke. To prikljuËenje Kardelj nije mogao pre-boljeti æeleÊi Istru pripojiti Sloveniji. Dodatni jal prema Hebrangu prouzroËi-la je uspjeπnost NOR-a u Hrvatskoj za razliku od situacije u – ilasovoj CrnojGori i RankoviÊevoj Srbiji, gdje su oni upravo svojim sektaπtvom upropasti-li ustanak. U pravo to, πirina narodnooslobodilaËkog pokreta i obnova hrvat-ske dræavnosti, bili su razlozi zbog kojih su Hebranga opet poËeli napadatinjegovi stari protivnici. To dovodi do Hebrangova uhiÊenja 1948. godine injegova ubojstva, prema nekima, 195 0. godine.“ Svjedoci govore” knjiga je u kojoj je pruæena prilika drugoj strani - ærtvama- da javno, bez straha i u prijateljskom okruæenju, progovore o politiËki mon-tiranim procesima i ubojstvima u razdoblju od 1948. do 195 2. godine.

Mirela ME N G E S

Pavle KaliniÊ: Andrija Hebrang - svjedoci govore, Profil International, Zagreb, 2008.

FILMOT EKA

26 strana 09/17/08 12:20 Page 26

19. rujna 2008.

VREMEPLOV

27

20. rujna 1870.Propast Papinske DræavePoslije pripajanja Venecije1866., osnovni cilj talijanskenacionalne politike postao jezauzimanje Papinske Dræave,koja je obuhvaÊala srediπnjipojas Apenina, od Tirenskogado Jadranskog mora. Papa jepod svjetovnom vlaπÊu dræao40 tisuÊa Ëetvornih kilometaras tri milijuna stanovnika i imaovojsku od dvadesetak tisuÊaljudi. Papinsku Dræavu napaloje 60 tisuÊa vojnika. Poslije

kraÊeg puπkaranja, 20. rujna 1870., talijanska je vojska uπ-la u Rim i on je uskoro proglaπen prijestolnicom ujedinjeneItalije. Tadaπnji papa Pio IX. (na slici) bio je ogorËen zbogtalijanske aneksije. Dugogodiπnji spor rijeπen je tek 1929.,kada su sklopljeni Lateranski ugovori. Time je Italija Papipriznala suverenitet nad toËno odreenim teritorijem naz-vanim Vatikanski Grad, a Papa je priznao Italiju s glavnimgradom Rimom. Odnosi Crkve i dræave rijeπeni su posebnimkonkordatom.

22. rujna 1828.Ubijen Shaka ZuluShaka Zulu, jedna od najkarizmatiËnijih liË-nosti Afrike, ubijen je 22. rujna 1828. godi-ne. Kopljima su ga izbola vlastita polubra-Êa, a nakon ubojstva tijelo su mu bacili uprazni kotao za æito, koji su potom ispunilikamenjem. Tako je zavrπila okrutna 12-go-diπnja vladavina straπnog kralja Shake. Sdvije strane bio je kraljevskog podrijetla: majka mu Nandi bi-la je kÊi poglavice plemena Langeni, a otac Senzangakonapoglavica malenog plemena Zulu. Nepriznat od oca, kao dva-desetogodiπnjak poËeo je ratovati za pleme Mtetwa. Pogla-vica Dingiswayo u njemu je uoËio odlike voe. Naslijedivπiga, Shaka je do 1820. zapovijedao gotovo cijelim podruËjemjuæne Afrike i Natala. On i njegovi ratnici, zvani impis, bili sunepobjedivi. Strog i nemilosrdan, zahtijevao je potpunu oda-nost i posluπnost, a najmanje oklijevanje izvrπenja zapovije-di kaænjavao je smrÊu. No, desetljeÊa ratovanja iscrpila suShakino mentalno zdravlje. Bolest je kulminirala smrÊu nje-gove majke: u znak æalosti dao je pogubiti nekoliko tisuÊaljudi, a svome plemenu naredio je tromjeseËno gladovanje.Bila je to kap koja je prelila Ëaπu: ubila su ga polubraÊa, a je-dan ga je od njih, Dingaan, i naslijedio.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Poznati francuski druπtveni pleszove se:A benuetB renuetC menuet

2. Popularni ples lambada dolazi iz:A ArgentineB JamajkeC Brazila

3. Uz argentinski tango Ëesto veæemo:A svijeÊuB rubacC ruæu

4. Polka, srednjoeuropski stil plesa iglazbe, vuËe podrijetlo iz:A AustrijeB »eπkeC Poljske

5. Izbacite popularnu kompoziciju kojaNIJE valcer:A Novi BeËB Kaiser - WalzerC TriË - traË R

jeπe

nje:

1c;

2c;3

c;4b

;5c

Leon RIZMAUL

Razgovor sa zapovjednikom Na-cionalne garde Minnesote bri-gadnim generalom Shellitom,

koji je objavljen u ovom broju Hrvat-skog vojnika, dobar je povod da vampredstavimo stranicu AmeriËke naci-onalne garde. Naime, ta komponentaoruæanih snaga najstarija je u SAD-u,a vjerujemo da su njezina struktura,

uloga i organizacija ipak nepoznate πirem krugu naπeg Ëi-tateljstva. Vjerujte da Êe vas ovaj site (naravno, ako poz-najete engleski jezik) o svemu tome informirati viπe negodovoljno. Baπ kao i sve ameriËke stranice koje predstav-ljaju dræavna tijela, i ova je impresivna. Osim πto je vizual-no pregledna i privlaËna, nudi velik broj sadræaja, koji sudovoljno πareni, zabavni i multimedijalni da prikuju vaπ po-gled uz monitor. Osobito nam se svidio povijesni pregled,vrlo bogat i podacima i slikama. ©toviπe, zahvaljujuÊi tomeπto Nacionalna garda ipak na neki naËin potjeËe iz civilnezajednice, neki sadræaji koji i nemaju mnogo veze s klasiË-nim vojnim pitanjima takoer su zastupljeni. Zanimaju livas prijeteÊi uragani poput aktualnog Ikea? Nema proble-ma, Nacionalna garda se njima uvelike bavi. A ako nistezadovoljni njihovim aktivnostima, kliknite na neki od veli-kog broja ponuenih civilnih linkova...

Domagoj VLAHOVIΔ

www.ngb.army.mil/default.aspx

27 strana 09/17/08 12:17 Page 27

32 strana 07/16/08 07:57 Page 28