Anton Perkov, 3.g 2011./2012.

Daltonizam

Daltonizam je uobičajen izraz za nasljedni poremećaj prepoznavanja boja. Prvi ga je opisao engleski znanstvenik John Dalton na temelju vlastitog iskustva, jer je i sam imao problema s prepoznavanjem boja.

Kako to sve nastaje?

U ljudskom oku, preciznije u pozadini mrežnice, nalaze se receptorske stanice za signale koje dobivamo putem svjetla. Te se stanice nazivaju štapići i čunjići. Štapići su zaduženi za primanje količine, odnosno jakosti svjetla, a čunjići za boju svjetla. Čunjića ima više vrsta, gdje je svaka specijalizirana za prepoznavanje jedne od osnovnih boja (crvena, zelena i plava), te kombiniranom aktivnošću različitih čunjića prepoznajemo sve ostale boje.

Daltonizam se javlja kada neki od tih vrsta čunjića prestanu funkcionirati kako treba, odnosno počnu miješati boje. Poznato je više vrsta daltonizma, ovisno o tome koje vrste čunjića ne funkcioniraju dobro.

Građa oka, čunjići su koncentrirani nasuprot očnom otvoru

Glavni tipovi daltonizma:

• Pronotropija – neprepoznavanje crvene boje • Deuteranotropija – neprepoznavanje zelene boje • Tritanotropija – neprepoznavanje plave boje

Kombiniranjem nefunkcionalnosti određenih vrsta čunjića nastaju razni podtipovi daltonizma.

Kako daltonisti vide boje?

Normalan vid Pronopija

Deuteranopija Tritanopija

Podtipovi daltonizma, posljednji spektar odnosi se na osobe

kojima ne funkcionira niti jedna vrsta čunjića.

Čovjek ima pet osjetila putem kojih prima informacije iz okoline. Ipak najviše informacija primamo putem čula vida, čak 90%. Daltonizam dovodi do nepouzdanih informacija što utječe na kvalitetu života ljudi koji su pogođeni ovim poremećajem.

U svijetu živi oko 8% muškaraca i 0.5% žena s ovim poremećajem. U Hrvatskoj živi 180.000 daltonista, a u Europi, SAD-u i Japanu ukupno 32,6 milijuna. Ljudi s ovim poremećajem trpe na svim područjima života i onemogućen im je rad u preko 150 zanimanja.

Ova anomalija je nasljedna i postoji od rođenja. Prenosi se s roditelja na potomstvo kao i druga nasljedna svojstva koja određuju tjelesne osobine pojedinca. Iznimno, daltonizam može biti posljedica oštećenja očnog živca ili mrežnice oka.

Testovi za provjeru daltonizma

Genetsko uvjetovanje

U muškaraca je poremećaj 16 puta učestaliji nego u žena što se objašnjava spolnim načinom nasljeđivanja. Žene posjeduju XX genotip, a muškarci XY.

Budući da je daltonizam X vezano nasljeđivanje, muškarci uvijek obolijevaju od te bolesti, za razliku od žena koje mogu biti samo nositelji bez pojave simptoma.

Problemi osoba s daltonizmom

U djetinjstvu je daltonizam veliki hendikep, što se u ovoj dobi u velikoj mjeri odražava na uspjehu djeteta kako u učenju, tako i u psihičkom razvoju. Na crtežima djece predškolskog uzrasta ili djece u nižim razredima trava će biti obojena u crveno, krov kuće pak u zeleno, što može dovesti do slabe ocjene ili ih izvrgnuti ruglu druge djece.

U prometu daltonisti predstavljaju posebnu opasnost kako za sebe, tako i za okolicu. Osobe koje dobro razlikuju boje svjetlosti semafora ili stop svjetla razlikuju sa veće udaljenosti. Učestale su prometne nezgode u kojima je uzrok nesreće nepravilno uočavanje boja, pa se događa da osobe daltonisti prelaze preko željezničkih tračnica usprkos crvenom svjetlu.

Često se pojam "daltonizma" miješa sa pojmom "slijep za boje". Bitna je, međutim, razlika u tome što dok u slučaju osoba sa daltonizmom svi receptori funkcioniraju, kod slijepih za boje zeleni ili crveni receptor uopće ne funkcionira.

Literatura

http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Daltonizam

http://www.croportal.net/forum/medicina/daltonizam-30485/

http://www.optometrija.net/pogreske-oka/daltonizam-neprepoznavanje-boja/