Definicija i povijesni razvoj palijativne medicine

  • View
    95

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Definicija i povijesni razvoj palijativne medicine . Da se bolest sprijei i/ili izlijei slue PREVENTIVA. i KURATIVA. A kad bolest postane neizljeiva?. A kad bolest postane neizljeiva?. A kad bolest postane neizljeiva?. A kad bolest postane neizljeiva?. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

PSIHOTERAPIJSKI INTERVJU U DIJAGNOSTICI PTSD

Definicija i povijesni razvoj palijativne medicine Da se bolest sprijei i/ili izlijei sluePREVENTIVA

iKURATIVAA kad bolest postane neizljeiva?

A kad bolest postane neizljeiva?A kad bolest postane neizljeiva?

A kad bolest postane neizljeiva?

A kad bolest postane neizljeiva?

...djelujePALIJATIVAA kad bolest postane neizljeiva?Preventivno, kurativno i palijativno lijeenje.

Dostojan zavretak ljudskog ivota omoguavaju postupci i stavovi moderne palijativne medicine;

Palijativna medicina/palijativna skrb

Palijativna skrbAktivna totalna skrb o bolesniku ija bolest ne odgovara na kurativno lijeenje.Osnovni je cilj kontrola boli i drugih simptoma te psiholokih, socijalnih i duhovnih problema. DefinicijaPalijativna skrb je aktivna potpuna briga za bolesnike ija bolest vie ne reagira na postupak lijeenja

WHO, 2002Cilj palijativne skrbi je postizanje najbolje kvalitete ivota za pacijente i njihove obitelji. Brojni aspekti palijativne medicine i palijativne skrbi primjenjivi su i ranije tokom bolesti, paralelno sa lijeenjem somatske bolesti;Palijativna medicina prvi puta priznata u Velikoj Britaniji kao medicinska specijalizacija 1988 (Hillier, 1988)

Palijativna medicinaHolistiki pristupMultidisciplinarno i multimodalno lijeenjeTimski rad- bez naglaska na hijerarhiji!Traje od samog poetka ivotno ugroavajue bolesti sve do razdoblja alovanja nakon smrti bolesnika;

Tradicionalna i moderna palijativna medicina j

HospicePresentation DeathPalliative CareLife-Prolonging Therapy16Mijenjanje paradigmi u palijativnoj skrbiPalijativna skrb ne moe biti definirana samo prema stadiju bolesti ve i prema potrebama koje imaju bolesnik i njegova obitelj.NE odnosi se samo na starije bolesnike Obuhvaa cijelu ivotnu dob(od najmanje djece do duboke starosti)

NE odnosi se samo na bolesnike sa rakom (oko 50%)Obuhvaa sve oboljele od neizljeivih bolesti

NE odnosi se na zadnjih par dana ili tjedana ivotaesto je potrebna godinama

NE boravi bolesnik u JIL-u ve u jedinicama palijativnog lijeenja (to krae i to bri povratak na kunu palijativnu skrb) NE poskupljuje trokove lijeenja 18Palijativna skrb poinje postavljanjem dijagnoze neizljeive bolestiMoe trajati i godinamaKombinira se s kurativnim lijeenjemKad je prognoza kraa od 6 mjeseci, PS je fokusirana na spec. palij. zdr. njeguDuni smo osigurati dostojanstveni ivot do kraja unutar obiteljiNitko ne smije umrijeti sam i u patnjiSKRB MORA BITI MAKSIMALNA DO KRAJA IVOTA 19

Nita nee imati tako neposredan efekt na kvalitetu ivota i oslobaanje od patnje onkolokih bolesnika i njihovih obitelji, kao implementacija znanja akumuliranog na podruju palijativne skrbi.

Danas se teite lijeenja prebacuje s bioloki fokusiranog lijeenja, na analgeziju i palijativnu skrb, i to relativno rano tokom bolesti.

Odjel za palijativnu skrb, SZOTokom razdoblja bolesti i alovanja, palijativna skrb nastoji zadovoljiti tjelesna, psiholoka, socijalna i duhovna oekivanja i potrebe, ostajui senzitivna prema osobnim, kulturalnim i religijskim vrijednostima, vjerovanjima i praksi

(Kanadska udruga za palijativnu skrb, 1995)

Skrb za osobe koji pate i umiru je dio ljudske povijesti.

Zadnjih 40 godina desila se prava revolucija u skrbi za terminalno bolesne nekoliko pojedinaca utjecalo je na znaajnu promjenu pogleda na smrt.Druga polovina 20-tog stoljea Kulturne posljedice kao rezultat istraivanja, novih terapija i velikih uloenih sredstava: specijalisti dominiraju u medicinskoj hijerarhiji;smrt se dogaa ee nakon kroninih, a ne akutnih bolesti (prevladavaju onkoloke i CV, a ne infekcije)mijenja se uloga bolesnika;esto narueno povjerenje u odnosu lijenik-pacijent;Razvoj palijativne medicine 60-tih godina u Velikoj Btitaniji te 70-tih u SAD-u i Kanadi je reakcija na ove promjene u medicinskoj kulturi

Povijesni razvoj6. st. p.n.e.(Grka) medicinu prakticiraju iscjeljitelji u mjestima blizu hramova ili u kunim posjetama (bez smjetaja bolesnika u posebnim lokacijama) (Lyons, 1987)Hipokrat proirio ulogu physikoi od prirodnog filozofa (do tada nema razlike izmeu znanosti i filozofije) dijagnoza i lijeenje cijele osobe, ne bolestiSnana veza religije i medicine do renesanse;Vjerske zajednice vodile najranije institucije zvane hospiciji, gdje se brine o bolesnima, prvenstveno onima koji se razbole dok putuju (pa ili ozdrave ili umru);

Rijei hospitality, hotel, hospice, hostel, hospital isti latinski korijen- HOSPES (gost) (Saunders, 2004)

Iz ovih nastojanja kree i institucionalizacija bolnica (ali tada jo nema razlike izmeu znaenja hospital i hospice)Bolnice kao mjesta za uenje- razvile se zbog spoznaje da je prouavanje i skrb bolesnika laka ako su oni na jednom mjestu1544 zapis iz bolnice St Bartholomew (London) ne primaju se bolesnici koji imaju neizljeivu bolest ili stanje (Dunlop, 1998)Bolnice su htjele imati reputaciju skrbi o osobama koje se mogu lijeiti

Posljedino se rije hospicij rezervira za mjesta skrbi o neizljeivima (i siromanima)Ovi hospiciji veinom u sklopu katolikih redova u Francuskoj, Irskoj, kotskoj i Engleskoj a u SAD-u dva u New Yorku (Saunders, 2004)U 17. stoljeu francuski sveenik St. Vincent de Paul osnovao Sestre Milosrdnice u Parizu i otvorio kue za siromane, bolesne i umirueLyon (Francuska) 1842- prvi puta rije hospicij opisuje mjesto za terminalno bolesne (osniva Madame Jeanne Garnier)J. Garnier umrla 1853, ali uz njezino uenje osnovano jo 6 mjesta za umirue izmeu 1847. u Parizu i 1899 u New Yorku (Clark, 2000)Prvi protestantski hospicij- Kaiserswerth (NJemaka)-18.st.(Fliedner)1834- otvoren St. Vincent bolnica u Dublinu (majka Mary Aikenhead, irske sestre milosrdnice)1879 Our Ladys Hospice, Dublin (na mjestu gdje je M. Aikenhead ivjela zadnjih godina)1900- Irske sestre milosrdnice otvorile St. Josephs Convent u istonom Londonu, poele posjeivati bolesne u njihovim kuama, a 1902. otvorile St. Josephs Hospice u Londonu s 30 kreveta

Cicely Saunders, tada mlada lijenica (prije toga medicinska sestra i socijalni radnik), radila od 1957. do 1967. u St Josephs hospiciju, gdje je prouavala kontrolu boli kod uznapredovalog karcinoma poticaj za osnivanje St. Christopher Hospice u Londonu (1967).

St. Christopher Hospice nije bio prvi hospicij, ali je bio prva medicinska akademska moderna zdravstvena ustanova, s naglaskom i na edukaciju i istraivanje uz kliniki rad;

Hospicij je filozofija skrbi, koja naglaava da se uvijek neto moe uiniti u cilju pomoi bolesniku;Hospicijski je pokret imao glavni meunarodni utjecaj u promicanju palijativne medicine i palijativne skrbi i poboljanje standarda skrbi openito;

Velika rasprava u SAD-u o stavovima i praksi povezanoj s umiranjem (Mor, 1988)Pacijenti ele govoriti o smrti ako im se da mogunost (Aring, 1971)On Death and Dying (1969) -dr Elisabeth Kubler- Ross (psihijatar) prava revolucija (intervjui umiruih bolesnika tokom edukativnih seansi za studente i druge)

Ideja o hospciju kao mjestu za uenje i istraivanje preselila iz Londona i u SAD Florence Wald osniva Hospice Connecticut (Wald, 1980)- prvi nacionalni centar za kune posjete i skrb o oboljelima i obiteljiHospice of Marin, Kalifornija - drugi hospicijski program u SAD-u, direktor psihijatar dr. William Lamers (pionir brojnih interakcija izmeu hospicija i medicinskih fakulteta)

Hospitalna palijativna medicina1974. uroloki kirurg Balfour Mount osniva prvu svjetsku palijativnu slubu pri bolnici u Royal Victoria bolnici Mc Gill Sveuilita u Montrealu (Kanada), kao dio fakulteta i istraivanja;Sve vie se naglaava vrijednost palijativne slube pri bolnicama (palijativni odsjeci), osobito u cilju kontrole boliB. Mount prvi upotrebljava izraz palijativna skrb1974. St Luke Hospital, New York - konzultativni palijativni tim (ONeill, 1992)

The RVH PCU tim Dr. Balfour Mount, etvrti slijeva

St Luke Hospital, New York interdisciplinarni timPalijativna medicina mora biti izrazito vaan dio amerike medicine i njezinih institucija. Razvoj odvojenih prostora za palijativnu skrb je puno skuplji i moe dovesti do toga da javnost smatra hospicije kao ustanove za njegu (domove). Nadalje, palijativna skrb mora skrbiti i lijeiti (medicina). Palijativni tim na svakoj sveuilinoj klinici e omoguiti dananjim studentima i buduim zdravstvenim profesionalcima da promatraju palijativnu medicinu kao integralni dio akutne skrbi (Torrens PR, 1985)1972. odbor Senata SAD Death with Dignity- NE odvajati hospicije od tradicionalne skrbi, vlada eli inkorporirati palijativnu medicinu u tradicionalne institucije;Vanost Elizabeth Kubler Ross- promjena pogleda na smrt, odnos lijenik- bolesnik, snaan rast palijativnog pokreta;Snaan razvoj privatnih i dravnih centara, naglasak na skrbi to blie kui bolesnika;1976 odluka Quinlan (dozvola uklanjanja respiratora kod komatoznog mladog ovjeka)- 15 godina poslije znaajna rasprava evolucija biomedicinske etike (Beresford, 1977)Nancy Cruzan (1991) - odbijanje lijeenjaSuvremena palijativna medicina: ako ublaimo bol i patnju, nee biti zahtjeva bolesnika za pomo pri umiranjuModerna filozofija Naglasak je u palijativnoj medicini na tjelesne i emocionalne simptome bolesnika i obitelji, a ne na terminalnu bolestUblaavanje totalne boli;

Modeli organizacije palijativne medicineKune posjete tima;Bolniki kreveti;Specijalizirane jedinice (odsjeci, odjeli);Dnevne bolnice;Slube alovanja;Osnovna palijativna skrb (basic) aktivnosti bilo koje zdravstvene slube u cilju pomoi terminalnom bolesniku i obitelji;Specijalistika palijativna skrb specifino organizirana da prui profesionalnu skrb pacijentu i obitelji na posebnim mjestima, s vlastitim edukacijskim, upravljakim i financijskim resursima;Palijativna medicina....NE odnosi se samo na starije bolesnike, ve na oboljele od neizljeivih bolesti svih