Demokratija

DemokratijaPojamdemokratijaoznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili neizravno veina njenih graana kroz potene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se moe opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.Razvoj demokratijePojam demokratija nastao je u staroj Atini u 5. vijeku p. n. e. Demokratija grki demos narod i kratia vladati. DrevniGrcisu koristili rije demokratija za vlast mnogih u odnosu na vlast nekoliko osoba. Atenska se drava openito smatra prvim primjerom sistema koji odgovara nekim dananjim predodbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atenu demokratijom, s obzirom da je samo mali dio graanstva smio glasati, dok ene, robovi i stranci nisu imali to pravo. Samo je oko 16% ukupnog stanovnitva imao pravo glasa. Glasanjem su se u staroj Ateni donosile odluke izravno, umjesto da se biraju predstavnici kao u dananjoj demokratiji. Mnogi uobiavaju rei da je u staroj Grkoj vladao oligarhijski sistem kojeg emo spomenuti kasnije. S vremenom se znaenje 'demokratije' promijenilo, a savremena se definicija jako mijenjala od 18. vijeka, otkad su se uvodili razni "demokratski" sistemi u mnogim dravama. Modernu demokratiju mogli bismo definisati kao sistem vlasti u kojem konana politika mo, ili suverenitet, pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.

Francuski filozofMontesquieu(1689-1755) jeste veoma uticao na promoviranje i utemeljenje ideja o demokratskoj vlasti u periodu Francuske buroaske revolucije i stvaranjaSAD.Montesquieuje vjerovao da je najbolji nain da se osigura da vlast slui opoj dobrobiti ako se uine sljedei koraci:Razdijeliti vlast na razliite ogranke i dijelove, tako da nijedan ogranak nema svu vlast.Izbalansirati autoritet izmeu ovih ogranaka tako da ni jedan ne moe kontrolirati ostale ogranke.Omoguiti svakome ogranku da provjerava naine na koje se drugi ogranci koriste vlau.

Montesquieuje, kao i mnogi drugi, vjerovao da, ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i provjeravana, nijedan od ogranaka ne moe kontrolirati cijelu vlast. U tom sluaju nijedan ogranak ne moe koristiti vlast za svoje osobne i sebine interese. Rezultat takve situacije bi bio da vlast djeluje u cilju unapreivanja zajednike dobrobiti. Zajednika dobrobit znai da je neto za dobro zajednice kao cjeline.Postoje dvije vrste demokratija: direktna demokratija i reprezentativna demokratija. Direktna demokratija je bila u staroj Atini kada su svi slobodni ljudi izlazili na gradski trg i odluivali o raznim stvarima. Poto je tako neto nemogue postii danas (sam New York ima 20 miliona stanovnika) nastala je reprezentativna (predstavnika) demokratija. Tu ljudi na izborima biraju svoje predstavnike u parlamentu i daju im autoritet da donose odluke u njihovo ime.

Politika jednakostU principu, to asimiliramo sa sistemom"jedna osoba jednako jedan glas". Taj princip je openito smatran kao fundamentalan za demokratiju. Ipak iako je u teoriji ovaj sistem priznat i prihvaen u stvarnosti situacija je drugaija, rijetko se primjenjuje jer njegova upotreba za jedne je veoma neefikasna, naprimjer tehniki i ekonomski je izvodivo da se itava populacija jedne zemlje konsultuje (recimo referendumom) oko gradnje bazena u jednom gradu te zemlje ali su male anse da to bude za ope dobro populacije. Isto tako ovaj sistem predstavlja opasnost za manje etnike ili nacionalne grupe.Jednakost se moe takoer mjeriti vanou koju objekt politike odluke realno ima za glasae. Da bi se rijeili problemi a zadrao se sistem "jedna osoba jednako jedan glas" rjeenje uobiajeno koriteno jeste njegova implikacija na geografski podijeljenim dijelovima. Teoretski gledano postoji jo jedna loa strana sistema "jedna osoba jednako jedan glas", a to je da prakticirajui isti sistem dolazimo do (po definiciji) konane odluke koja za sobom povlai konstataciju da oni koji su bili protiv te odluke ustvari su dio sistema "jedna osoba jednako nula glasova" jer je naprimjer njihov prijedlog odbaen a usvojen drugi. Slobodni izbori su isto jedan od uvijeta demokratije.Liberalna demokratijaKako se obino koristi, rije demokratija esto znai isto to i liberalna demokratija. Dok je sama demokratija sistem vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokratija moe ukljuivati ustavni liberalizam, gdje se odreena kulturno subjektivna prava pojedinaca tite od pukog glasa veine; s druge strane, u neliberalnim demokratijama takva ogranienja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokratija:Ustav koji ograniava mo vlade i titi mnoga graanska pravaOpe pravo glasa, koje svim graanima garantira pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanjeSloboda govoraSloboda medija i pristup nedravnim izvorima informacijaSloboda okupljanjaJednakost pred zakonom i pravo na suenje prema zakonuPravo na privatno vlasnitvo i privatnostObrazovanje koje graane upuuje u njihova prava i graanske obavezeiroko i duboko utemeljeno graansko drutvoNeovisno sudstvoSistem meusobnog nadzora meu granama vlasti

Ova definicija obino ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi graani nego samo oni koji ele uestvovati glasanjem. Osim toga, pravo glasa obino nemaju svi graani. Veina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od odreene dobi, obino iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasati (npr. zatvorenici ili bivi zatvorenici). Ponekad je sistem vlasti liberalna demokratija, ali formalno se zove drugaije: naprimjer, Kanada je kraljevstvo, ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran parlament.Neki ukratko definiraju demokratiju kao"vladavina veine uz prava manjine."

Socijalistika demokratijaSocijalistika demokratija je oblik postojanja socijalistike drave to e rei i diktature proleterijata kao sutine te drave. Sutina socijalistike demokratije je u prevladavanju ovjekove otuenosti a to se postie kada se privatna svojina koja stalno reproducira nejednakost u drutvu zamjeni drutevnom svojinom. Takav oblik vladavine je postojao u bivoj SFRJ gdje su lanovima 88. 89. i 133. ustava SFRJ bila regulirana "poloaj radnike klase i svih radnih ljudi uope". Anarhizam i komunizam (kao posljednji stepen drutvenog razvitka prema teoriji marksizma) jesu politika uenja koja teoretski koriste jednu vrstu izravne demokratije, a drava postoji samo kao narod. Meutim, sve drave u kojima je vladala komunistika partija postale su diktature i ostale takve dokle god je partija ostala na vlasti. Neki socijalistiki teoretiari, kao to je Tony Cliff, tvrde da se to dogodilo zato to zemlje u kojima je komunistika partija dola na vlast nisu imale dovoljno visoku razinu proizvodnih snaga da izdre socijalizam.

Suprotnosti demokratiji

PravednostPravdaoznaava idealno stanje drutvenih meudjelovanja u kojim vlada potena i nepristranaravnoteainteresairaspodjela dobarakao i mogunosti izmeuosobailiskupina. Predstavljavrijednosno naelo raspodjele koje odreuje koliko dobara i koliko tereta (prava i obveza) treba dati subjektimadrutvenih odnosa. Obzirom na to da raspodjelu, prekozakonavridrava, evidentno je da izmeu pravde ipravapostoji neraskidiva veza.Pravda je i koncept pravinog imoralnogpostupanja prema svim osobama (fizika osobaipravna osoba), posebno uzakonu. Na pravdu se esto gleda kao na stalni napor da se ini ono to je ispravno.Meutim neki pisci kao primjericeHans Kelzenpravdi ne pridaje neki vei znaaj (iako priznaje da je ona neophodni pokreta ljudskog djelovanja), zato to u modernom drutvu postoje samo interesi razliitih drutvenih skupina i njihov sukob. Taj se sukob moe, od strane poretka, rijeiti na dva naina - ili e se zadovoljiti interesi jedne skupine, na tetu druge; ili e se nai kompromis gdje nijedna od strana nee dobiti, ali ni mnogo izgubiti. Koje je od ova dva rjeenja "pravedno" u datom trenutku, nemogue je oderditi, jer pravda nije racionalna kategorija, odn. ne postoji nain da se ona precizno utvrdi ili izmjeri.

Jo jeAristotelpodjelio pravdu. Po njemu, postoje dvije vrste pravde - komutativna (ili korektivna) i distribucijska.Korektivna poiva na na naelu aritmetike jednakosti -za izvrenu radnju, slijedi odgovarajue protivinjenje; dok sedistributivnaoslanja na geometrijsku jednakost -postoji jedan vii subjekt (npr. drava) koji potinjenim subjektima, prema unaprijed utvrenim kriterijima, raspodjeljuje prava i obveze.

Pravednost je idealno, moralno ispravno stanje stvari ili linosti.Platonovo odreenje pravednosti[uredi VE|uredi]Platon daje sljedeu definiciju zapravednost:Pravednost je posjedovanje i djelovanje onoga to kome pripada(433).To znai da svatko za svoj rad ima dobivati onoliko koliko tajradvrijedi, i da ima raditi ono za to je najsposobniji.Prema tome, pravedan je onajovjekkoji stoji ba na pravom mjestu, i vri ono to najbolje moe obavljati, i punom i jednakom mjerom vraa za ono to dobiva.I zato bidrutvopravednih ljudi bilo najharmoninija i za rad najsposobnija skupina, jer bi svaki lan stojao na svome mjestu i vrio funkciju za koju ga je priroda odredila, slino instrumentima i savrenom orkestru.Tako organizirano, drutvo bi bilo sposobno za daljnji ivot; i pravednost bi dobila neku vrstu darvinovske potvrde.Pravednost jetaxis kai kosmos-poredakiljepota- duevnih dijelova; to je dui ono isto to izdravljetijelu. Svatkozlojedisharmonija; i to izmeu ovjeka i prirode, ili izmeu ovjeka i drugih ljudi, ili izmeu ovjeka i njegove vlastite prirode.

ta oznaava pojam demokratijaPojamdemokratijaoznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili neizravno veina njenih graana kroz potene izbore.Gdje i kad je nastao pojam demokratija?Pojam demokratija nastao je u staroj Atini u 5. vijeku p. n. e.ta oznaava pravda?Pravdaoznaava idealno stanje drutvenih meudjelovanja u kojim vlada potena i nepristranaravnoteainteresairaspodjela dobarakao i mogunosti izmeuosobailiskupina.

Kraj