Derviški redovi

7/23/2019 Derviki redovi

1/14

UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA HISTORIJU

Demal ehaji

Dervii re!"vi # j#$"%l"ve&%im 'emljama

()ria' &ji$e*

Re!i Ai!a

Sarajev"+ ,-./0 $"!i&e

Derviki redovi


2/14

Knjiga Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu i

Hercegovinu ( Sarajevo, 1!"#$ od D%emala &e'ajia napisana je na osnovu ar'ivskog

materijala) dokumenata, sudski' protokola (sid%ila$, popisni' i ekonomsko*+inansijski' knjiga

(de+tera$, kronika, rukopisnog i drugog materijala# djelu su sistemski obra-eni naro.ito

derviki redovi koji su bili zastupljeni u jugoslovenskim zemljama#

Derviki redovi se u naim krajevima javljaju jo od po.etka osmanske vlasti u 1/# stoljeu i

uzimaju aktivno u.ee u procesu +ormiranja naselja i irenja islama i islamsko*orijentalne

kulture# 0ji'ov utjecaj se irio iz su+ijski' centara (tekija$ koji su postojali u veini gradski'

naselja i u mnogim selima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, akedoniji i na Kosovu#

spomenutim oblastima bili su raireni redovi) mevlevije, nakibendije, 'alvetije, kadirije,

ri+aije, bektaije, 'amzevije i drugi, koji su utjecali ne samo na religioznu nego i na drutvenui kulturnu atmos+eru ovi' oblasti# 0eki od istra%iva.a ove tematike bili su 2air Sikiri, 3lia

4lezovi, u'amed Had%ija'i, 5lija Bejti, 0edim 6ilipovi i drugi#

7esavu+ odnosno islamski misticizam predstavlja zasebnu metodologiju odgoja u cilju

pribli%avanja, sjedinjenja i jedinstva sa 5psolutom (Bogom$# 8ako pojedini 'istori.ari

islamske mistike nalaze prete.e tesavu+a i me-u 9oslanikovim as'abima ipak se tesavu+

po.inje razvijati od !# stoljea kada se su+ije po.inju izdvajati od ostali' muslimana svojom

nonjom i na.inom %ivota, na to ukazuje i naziv su+i (ar#vuna$ jer su %ivjeli skromno i nosili

grubu vunenu odjeu# 9ored ove teze postoje i drugi istra%iva.i koji smatraju da rije. su+i i

tesa::u+ potje.u od gr.ke rije.i t'eosop'ia ili termina sop'os (mudrac$# 7ako-er neki

ovaj izraz dovode u vezu sa rije.ju as*su++a (klupa$ to se odnosi na prve pobo%ne ljude koji

su %ivjeli za %ivota 9oslanika u'ameda# Dakle, u !# stoljeu se po.inju javljati i su+ijske

institucije) 'anika'i, ribati i zavije# e-utim, razvoj su+ijske teorije i zrenje tesavu+ski' ideja

odvija se naro.ito u # i 1;# stoljeu kada se vie pa%nje posveuje razmiljanju i meditaciji

nego krutoj askezi, koju su su+ije !# stoljea kao npr# 8bra'im ibn 4d'em, rganizovani ili bolje re.eno institucionalni tesavu+ se stvarao postepeno i u etapama# =e u

1;# stoljeu stvaraju se su+ijske institucije) ribat i zavije u arapskom i 'aneka' u perzijskom

podru.ju# Svi ovi termini ozna.avaju su+ijski centar ili tekiju# Kao posljedica ovoga razvojajavljaju se derviki redovi koji su bili vezani za jednog u.itelja, osniva.a (pira$, .ije ime nosi

2


3/14

doti.ni red, usvaja njegov metod obuke, koristi njegovo misti.ko iskustvo i slijedi pravila

su+ijskog %ivota koji' se on dr%ao# razvoju ovog institucionalnog tesavu+a najzna.ajniji su

sljedei redovi) su'ravardije, kadirije, ri+aije, jesevije, kubravije, .istije, azilije, bedevije,

mevlevije, nakibendije# >stali redovi su derivati jednog ili vie spomenuti'# 9ored ovi'

postojali su jo) kalenderije, a'medije, sa+evije, bektaije, 'alvetije##

Derviki red mevlevija

>sniva.em dervikog reda mevlevija smatra se D%elaluddin


4/14

Spomen i opis mevlevijske tekije u Sarajevu dao nam je 4vlija Celebi u svome 9utopisu

(Seja'at*name$ u 1# stoljeu# njemu on navodi da se tekija nalazi na obali iljacke i da je

stekla tradiciju odgajajui generacije dervia kroz zanosni mevlevijski ples, muziku i poeziju#

@o detaljniji opis tekije dao je sarajevski pjesnik


5/14

>vaj se red u Bosni javio u 1/# stoljeu# 0eki su predstavnici ovog reda ostavili svoje %ivote

borei se u sultan*6ati'ovoj vojsci to saznajemo iz kasniji' izvora# 7a uspomena na gazije i

prve e'ide poslu%ila je kasnije da se nji'ova mjesta obaviju velom svetosti i tu sagradi turbe i

tekija# pravo na ovaj na.in i jesu nastale prve tekije ovog reda# 8zvori koji govore o ovom

redu su jako oskudni pogotovo kada je rije. o najranijem periodu osmanske vlasti na ovim

krajevima# 7ako na osnovu kasniji' izvora saznajemo za prve ej'ove nakibendijskog reda

po imenu 5jni Dede i 2emsi Dede koji su prema predaji bili savremenici sultana e'meda 88

6ati'a i koji su poginuli prilikom osvajanja Bosne 1A"E# >ni su bili sa'ranjeni u posebnom

turbetu pod imenom 3aziler turbesi (auzolej ratnika$# >vu tezu potvr-uju i epita+i na

nianima ove dvojice dervia#

Gaziler tekija u Sarajevu

0a prostoru uz turbe 5jni i 2emsi* Dedeta, na jugozapadnom uglu malog parka pred

Higijenskim zavodom u Sarajevu postojala je odranije tekija zvana 3aziler# Hazim

2abanovi navodi da je 3aziler tekija osnovana jo u starom 7rgovitu prije njegove propasti

(1A/$ to bi zna.ilo da je ovo jedna od najstariji' tekija za koje znamo u Bosni i

Hercegovini# 0ajstariji pomen ove tekije nalazimo u Kemalbegovom testamentu iz 1/E!# >va

je tekija imala jednu ba.u i neto obradivog zemljita koji su se nalazili uz samu tekiju#

9rema nekim izvorima mo%e se primijetiti da je ova tekija neko vrijeme radila i po na.elima

kadirijskog reda# 8 ova kao i druge tekije imala je svoje mecene i darivaoce koji su joj

obezbijedili nesmetanu aktivnost i %ivot#

Skender-paina tekija u Sarajevu

Derviki red nakibendija dobijao je na snazi i po.eo se iriti ve krajem 1/# stoljea#

9osebne zasluge za njegovo irenje pripadaju vojskovo-i i namjesniku sultana 6ati'a,

Skender*pai @uriiu# >n je iz naklonosti prema su+ijama sagradio veliku zaviju ovog reda uz

lijevu obalu iljacke, a do nje imaret i musa+ir'anu i druge zadu%bine na Hisetima, prostoru

dananje Skenderije u Sarajevu# >vaj kompleks imao je socijalni i 'umanitarni smisao pa je

tako i Skender*paa u svojoj vaku+nami odredio da se 'rana ku'a i dijeli slu%benicima

njegova vaku+a i siromanima# 8 on je za izdr%avanje tekije obezbijedio bogati vaku+,

pokupovao je mnoga zemljita koja su se nalazila oko njegove zadu%bine i sve to uvaku+io#

0jegova vaku+nama na%alost nije sa.uvana, ali su njene odredbe sa.uvane u kasnijim

dokumentima# >na je doprinijela irenju nakibendija u Bosni i radila je sve do Drugog

5


6/14

svjetkog rata iako je i ova tekija, kao i brojene kulturno*'istorijske ustanove, staradala u

optem po%aru Sarajeva 1"# godine, ali je poslije toga bila obnovljena# > samoj aktivnosti

tekije i o njenim ej'ovima ne znamo mnogo, uglavnom su podaci o tome oskudni i

+ragmentarni# glavnom se sa sigurnou mo%e rei da je ova tekija u mnogome doprinijela

irenju ovoga reda ne samo u Sarajevu nego i u njegovoj bli%oj i daljoj okolini#

Jediler-tekija u Sarajevu

>va tekija je pripadala 'alidijskom ogranku nakibendijskog reda, nastala polovinom

1# stoljea# Fajedno sa d%amijom i turbetom (turbe sedam brae kako je u narodu poznato$

sa.injavala je kompleks na raskru puteva Bistrik G 2iroka.a u Sarajevu# >va tekija se

+ormirala postepeno# po.etku je tu bila samo prostorija za .uvare @ediler*turbeta o .ijem

nastanku nema pisani' podataka# e-utim, tradicija ka%e da je tu sa'ranjen neki ej' koji je

doao sa sultanom 6ati'om# Kasnije su tu sa'ranjena dva dervia koja su nedu%no optu%ena za

kra-u, a zatim .etiri kapetana koji su pogubljeni zbog toga to nisu bili budni kada je princ

4ugen Savojski provalio u Sarajevo# 7ako je nastalo 7urbe sedam brae# Sama tekija kao i

njena vaku+nama je izgorjela u po%aru 1!# 3odine

Tekija na Mlinima u Sarajevu

>va tekija smjetena je u sjevernom dijelu dvorita d%amije Ku.uk Katiba# 7o je bila

manja jednostavna gra-evina od erpi.a i drveta koja je imala samo dvije prostorije# 7ekija je

bila zatvorena 1/#, ali je ponovo otvorena 1"!# godine#

Tekija ejha Hasana Kaimije u Sarajevu

>vo je prvobitno bila kua Hasana Kaimije, koju je on 1""A# uvaku+io za tekiju#

0alazila se neto ni%e &umurije mosta na desnoj obali iljacke# 7ekija je stradala u velikom

po%aru 1!# godine# 7okom 1# 8 1!# stoljea ova je tekija kao i njen osniva. i vaki+ Kaimija

pripadala 'alvetijskom redu dervia, me-utim nakon njenog stradavanja u po%aru i ponovnog

podizanja 1!;1# godine, u beratu se govori o Kaimijinoj tekiji kao o tekiji nakibendijskog

reda#

Nakibendijski hanekah Koski Mehmed-pae u Mostaru

6


7/14

9ored Sarajeva kao centra, nakibendijski red je bio zastupljen i u ostaru# 0aro.ite

zasluge za to je imao Koski e'med*paa koji je naspram svoje d%amije prije 1"1# godine

podigao jedan 'aneka' sa 11 soba# njegovom 'aneka'u se izu.avao tesavu+ i vrila

edukacija dervia# 8 on je za izdr%avanje 'aneka'a ostavio brojene zadu%bine# Fa upravitelja

svog 'aneka'a je odredio u.enu osobu koja mora imati i druge kvalitete i vrline uzornog

dervia# 7ako-er, u vaku+nami su de+inisane i obaveze ej'a i dervia# >vaj 'aneka' je radio

sve do 1A# godine kada je zatvoren# Fgrada je sruena tek 1/;#, a na tom prostoru je

izgra-en mali park# 9ored ovog 'aneka'a u ostaru je postojalo jo nekoliko tekija

nakibendijskog reda#

Flatno doba irenja i razvoja reda nakibendija u Bosni i Hercegovini predstavlja 1!# i 1#

stoljee# =e od prvi' po.etaka osmanske vlasti u ovim krajevima (1A# i 1/#$ nakibendizam jenaao plodno tlo i pravu kolijevku u Bosni i Hercegovini, gdje se irio, prvo u gradovima, a

zatim i u ruralnim podru.jima, naro.ito u drugom dijelu svoga razvoja# @avlja se .itava mre%a

nakibendijski' tekija u Sarajevu, ostaru, 7ravniku, @ajcu, 6o.i, 3ora%du, Cajni.u,

=isokom, ali i u selima =ukeljii i >glavak kod 6ojnice#

Nakibendije i u Srbiji Makedoniji i na Kosovu

9ored Bosne i Hercegovine nakibendizam je bio zastupljen i u Srbiji u gradovima)Beogradu, %icu, eskovcu, =ukovaru itd# Fbog oskudnosti podataka ne znamo mnogo o

nakibendijama na ovom prostoru# 7ako-er, tekije nakibendijskog reda su bile zastupljene i

u akedoniji i na Kosovu# 0jeg je na ove prostore donio ej' 5bdula' 8la'i poznatiji kao

ola 8la'i#

nutar nakibendijskog reda njegovala se i stvarala literatura, a naro.ito poezija koja

uglavnom govori o misti.kom konceptu %ivota# Knji%evni sastavi nai' nakibendija pisani su

ne samo na turskom nego i na arapskom, perzijskom ali i na bosanskom jeziku# e-u njimase posebno isti.u ej' 5bdura'man Sirija, =e'ab 8l'amija, Hatem Bjelopoljak i drugi#

7


8/14

Derviki red halvetija

e-u najrairenije dervike redove u 5nadoliji i smanlija# >snovna komponenta ovog reda jeste

zikr# 2ej'ovi ovog reda su bili veoma strikni u odgoju kandidata# Smisao i cilj zikra je da

dervi stalno misli na Boga, da se njegov du' udalji od nepostojeeg i da se u njemu razvija

du'ovni %ivot# >vaj red se vremenom dijelio na mnoge ogranke, a na jugoslovenskom

podru.ju su bili zastupljeni)d%era'ije, sinanije, d%emalije, karabaije i dr#

Gazi Husrev-be!ov hanekah u Sarajevu

Fbog svoje sunitske orijentacije ovaj red je imao veliku podrku sultana i predstavnika

osmanske vlasti# Bosni i Hercegovini se javlja ve u prvoj polovini 1"# stoljea# Haneka' se

kao su+ijski centar razvija jo od 11# stoljea u Horasanu (8ran$# =remenom on postaje

speci+i.an odgojno*obrazovni zavod koji je imao zadatak da udomi posveene dervie i da i'

uzdigne i oplemeni# 9osebno mjesto me-u ovakvim ustanovama pripada 3azi Husrev*

begovom 'aneka'u u Sarajevu# >n je sagra-en do kraja 1/E1# godine preko puta njegove

d%amije koja je podignuta u centru najstarije sarajevske .arije# Sastojao se od centalnog

uskog dvorita sa adrvanom u sredini oko koga se sa obje strane nalazilo po 1A elija za

dervie# svakoj sobi su stanovala po dvojica dervia koji su se 'ranili iz 3azi Husrev*

begovog imareta# 3azi Husrev*beg je u svojoj vaku+nami ostavio zapisano da u njegovom

'aneka'u slu%e samo najbolje askete i 'ali+e iz 'alvetijskog reda# =remenom je ovaj 'aneka'

pretvoren u medresu# 8 on je kao i mnogi drugi objekti vie puta stradao u po%arima# njemu

su postavljani ej'ovi direktno od strane osmanske administracije to mu je davalo vie

o+icijelan karakter# 8ako su se tu izu.avala tesavu+ska djela 'aneka' se nikad nije razvio u

.isto su+ijsku instituciju iako je to vaku+namom predvi-eno#

8


9/14

Hanekah ejha "brahima #istri!ije u Sarajevu

>vo je bio drugi po redu 'aneka' dervikog reda 'alvetija# 9odignut je uz e'med*

begovu d%amiju na Bistriku po.etkom 1# stoljea# >vaj 'aneka' aktivno je djelovao i radio

do po.etka Drugog svjetskog rata# Fa njegovo izdr%avanje bila je odre-ena desetina od

nekoliko sela u bosanskome sand%aku# Haneka' 8bra'ima Bistrigije kao i ej'ovi koji su se u

njemu smjenjivali pripadali su 'alvetijskom redu dervia d%emalijskog ogranka kojeg je

osnovao ej' D%emal Halveti# 8 ovaj je 'aneka' odigrao zna.ajnu ulogu u religioznom,

drutvenom i kulturnom %ivotu Sarajeva#

$l%i "brahim-pain hanekah u Travniku

1# Stoljeu 7ravnik postaje vezirski grad u kojem su imali svoju rezidenciju

bosanski namjesnici# 0aime, 7ravnik je od 1"# do 1!/;# bio rezidencijalno mjeto bosanski'

namjesnika# Halvetijski 'aneka', zajedno sa medresom i bibliotekom 4l.i 8bra'im*paa je

podigao prije 1;"# godine kada je datirana njegova vaku+nama# Fa nji'ovo uzdr%avanje

8bra'im*paa je uvaku+io 'an, brija.nicu, duan i druge objekte# Fgrada tekije vremenom je

dola u ruevno stanje pa je 1!1# godine renovirana# Bogat vaku+ i uvaku+ljeni objekti su

dobro poslovali to je potrajalo sve do 1;E# 3odine kada su stradali mnogi objelti 4l.i

8bra'im*pae#

Halvetijske tekije u &ie!radu 'udom #ijeljini i Donjoj Tuzli

Derviki red 'alvetija bio je zastupljen i imao je svoje centre i u drugim mjestima u

Bosni i Hercegovini# 2ej' Sej+ula' e+endija koji je bio .uvar @ediler turbeta u Sarajevu uspio

je ovaj red proiriti u cijeloj 9osavini# 7ekija u =iegradu nalazila se u blizini mosta e'med*

pae Sokolovia# vaj je vaki+ iza sebe ostavio veliku sumu novca za izdr%avanje svoga vaku+a# 7ekija

je nestala krajem 1# stoljea#

9


10/14

Tekija u #la!aju

>va tekija je predstavljala najju%niji prodor 'alvetija u Hercegovini# 9rvi pomen ove

tekije nalazimo u 9utopisu 4vlije Celebije koji navodi da je ovu tekiju podigao mostarski

mu+tija Fijaudin 5'med ibn usta+a# =remenom je tekija prela u ruevno stanje pa je >mer*

paa atas godine 1!/1# obnovio tekiju, musa+ir'anu i turbe#

Tekija u )rus(u

9ruscu je postojala tekija 'alvetijskog reda koju je podigao Hasan Ka+i 9ru.ak,

jedna od najistaknutiji' li.nosti intelektualne i knji%evne Bosne u drugoj polovini 1"# stoljea#

tjecaj 'alvetijskog reda se osjetio ne samo me-u siromanim slojevima zanatlija i seljaka

nego i me-u pripadnicima najistaknutiji' li.nosti u Bosni i Hercegovini#

Halvetije u Srbiji

=e u 1"# stoljeu red 'alvetija po.inje da razvija svoju propagandu i aktivnost u

mnogim gradovima u Srbiji# 7ada se intenzivno grade d%amije, medrese i openito stvaraju

islamske institucije# ?entar iz koga se irio 'alvetijski utjecaj bio je grad %ice# 7u su

djelovali veoma krupni islamski mistici kao to su usli'udin %i.anin# d ogranaka

'alvetijskog reda u Srbiji su bili zastupljeni) sinanije i d%emalije# =eza sa 5nadolijom bila je

So+ija u Bugarskoj#

Halvetije u Makedoniji i na Kosovu

@edan od najraireniji' redova u akedoniji i na Kosovu bio je red 'alvetija koji je

imao najvei broj pristalica u ovim oblastima# 9rema izvjetaju iz 1E!# red 'alvetija je imao

/ tekija na podru.ju akedonije i na Kosovu to zna.i da je morao imati utjecaj na %ivot

muslimana na ovim prostorima# Karakteristi.no je za red 'alvetija u akedoniji da je

obu'vatao islamizirane akedonce i jedan znatan dio 5lbanaca i =la'a, me-u kojima je

ortodoksno kranstvo bilo u'vatilo korijena# Dervii 'alvetijskog reda regrutuju se vie iz

redova siromani' seljaka i zanatlija, ali tako-er u izvjesnom broju i iz drugi' drutveni'

slojeva# 8zme-u mnogobrojni' ogranaka 'alvetijskog reda u akedoniji i na Kosovu bili su

naroito raireni sljedei) karabaije, d%era'ije i sinanije# >granak karabaija osnovao je 5li5laedin Karaba =eli# 7ekiju ovog ogranka osnovao je >sman*baba u 9rizrenu te tako 9rizren

10


11/14

postaje centar iz kojeg se iri 'alvetijski red i otvaraju tekije ovog ogranka na Kosovu,

akedoniji i u 5lbaniji# 0ekoliko tekija ovog reda bilo je podignuto i u Skoplju i 7itovom

=elesu#

9redstavnici reda 'alvetija uglavnom su bili u.eni i pripadali su stale%u uleme pa su slu%ili nesamo kao ej'ovi nego i kao muderisi# 0ije bio rijedak slu.aj da se u 'alvetijskim tekijama

predavao 'adis i te+sir# 2to se ti.e knji%evne djelatnosti 'alvetija mogu se izdvojiti neka

zna.ajna imena) ej' Bali*e+endija iz So+ije, zatim 5laudin 5li*Dede ibn usta+a 5l*Bosnevi

(5li*dede Bonjak$, usli'udin %i.anin i drugi#

Derviki red kadirija

>vaj red je pripadao ortodoksnim dervikim redovima# 9o vremenu osnivanja on je

najstariji derviki red, ali se tekije ovog reda u naim krajevima osnivaju uglavnom tokom 1"#

i 1# stoljea# Kadirijske tekije su postojale u Sarajevu, 7ravniku, @ajcu, Fvorniku itd# 9oseban

zna.aj za irenje kadirijskog reda i njegov utjecaj u Bosni i Hercegovini imalo je osnivanje

Sila'dar usta+a*paine (Had%i GSinanove$ tekije u Sarajevu polovinom 1# stoljea# >va

tekija se nalazi u sjevernom dijelu Sarajeva i predstavlja vrijedan spomen osmansko*turske

ar'itekture u Sarajevu# 9ostojale su mnoge nekretnine koje je vaki+ ostavio za izdr%avanje

tekije# >vi objekti su vremenom stradavali od vremenski' nepogoda i po%ara, ali sama tekija

je napravljena od kamena i zbog toga je uspjela sa.uvati uglavnom svoj prvobitno izgled#

7ekija je u vie navrata bila obnavljana# ovoj se tekiji pored obreda izu.avao tesavu+, .itala

i studirala najzna.ajnija knji%evna djela pisana na arapskom, perzijskom i turskom jeziku#

>na je odigrala va%nu ulogu u njegovanju misti.ke tradicije i razvijanju dervikog %ivota,

etike i odgoja u skladu sa na.elima ovoga reda# 7ako-er je slu%ila i kao centar odakle se irio

utjecaj kadirijskog reda u druge gradove) 7ravnik, @ajce, Fvornik i nji'ovu okolinu#

Kadirijska tekija u *vorniku Jaj(u i Travniku

9oslije jedne pobune koja se dogodila 1"!# u Sarajevu, ej' Sinanove tekije Hasan

Kaimi, koji je bio vo-e pobune, bio je zbog toga protjeran iz Sarajeva u Fvornik# 7o je

doprinijelo irenju kadirijskog reda i njegov utjecaj u Fvorniku# 9oslije njegove smrti njemu

je sagra-eno turbe, a uskoro je u krugu turbeta nastala i tekija kadirijskog reda koju je

sagradio e'med*paa, na preporuku Sila'dar usta+a*pae to se vidi iz jednog +ermana iz

1!;/# godine#

11


12/14

gradu @ajcu njegovana je dervika tradicija skromni' razmjera# Stara tekija koja je postojala

u @ajcu unitena je u po%aru# >na se nalazila s druge strane 4sma*sultan d%amije# 7ekija je

ponovo napravljena u 1!# stoljeu na za'tjev ej'a 5lije Bagdadlije na mjestu 2e'itluci#

9oslije smrti osniva.a i njegovi' sinova prestao je i rad tekije#

Kadirijski red u 7ravniku je bio zastupljen krajem prve polovine ;# stoljea, iako ima

naznaka da je postojao i ranije# Kadirijski zikr se obavljao prvo u a'alskoj d%amiji, a kasnije

u @eni d%amiji u 7ravniku# 7aj zikr su uglvnom vodili priu.eni dervii#

Kadirije u Srbiji Makedoniji i na Kosovu

9ored ostali', u Srbiji je bio zastupljen i red kadirija# 0a%alost zbog oskudni' izvora

veoma malo znamo o tome# Fa razliku od Srbije ovaj red je bio puno zastupljeniji uakedoniji i na Kosovu# 9rema izvjetaju iz 1E!# bilo je na ovom prostoru 1! kadirijski'

tekija# Kosovo je bilo i ostalo kolijevka kadirija i ovaj se red najvie irio u 1# i 1!# stoljeu#

@edna od najstariji' je kadirijska tekija u 9rizrenu koju je sagradio ej' Hasan# >ve tekije

postoje jo u Kosovskoj itrovici, 9ei, 9ritini i dr#

8 kadirije su dale izvjestan doprinos na knji%evnom polju, ali u Bosni i' je bilo veoma malo#

@edini veliki pjesnik koga je proizvela ova kola jeste ej' Hasan Kaimija# 9ored njega valja

spomenuti jo i e'meda ejliju i ula usta+u Baeskiju#

Derviki red ri+aija

Derviki red ri+aija je njegovao asketske prakse, a uz to odgajao svoje dervie na

otpornost prema vatri, zmijskom otrovu i od povreda oru%jem i oru-em# >vaj red je osnovan

od strane 5'meda al*va tekija je

nestala za vrijeme Drugog svjetskog rata# 0a Kosovu i u akedoniji posebno su bile brojne

tekije sajadijskog ogranka# e-utim, derviki red ri+aija, zbog svoji' tendencija ka alevizmu i

iizmu i za'valjujui .injenici da je ortodoksna ulema imala glavnu rije. u Bosni i

12


13/14

Hercegovini, nije se mogao razviti se mogao dovoljno razviti na ovim prostorima#


14/14

stoljea, a posebno u tuzlanskom kraju, u Srbiji i budimskom paaluku i stvaranja brojnog i

sna%nog 'amzevijskog bratstva koji su imali sna%an utjecaj na mase i zbog toga su bili

izlo%eni progonima koji su trajali u nekoliko etapa i u kojima su u.estvovali najistaknutiji

predstavnici ortodoksne uleme# Sam osniva. ovog reda Hamza Bali podigao je svoju tekiju u

selu >rlovii u kadiluku Srebrenica# 8 'amzevije su imale razvijenu knji%evnu djelatnost, a

neka od imena koja se spominju su 5bdula' Bonjak, Husein ame'ani i dr#

Melamije-nurije

>vaj red predstavljaju trei period melamizma, a nazvane su po svom osniva.u ej'u

Sejidu u'amedu 0uru 5rabiju# Sa njim centam melamizma postaje Skoplje gdje je i

djelovao# 7ekije ovog usmjerenja su otvarane irom akedonije#

Derviki redovi u Slavoniji i Sremu

poredo sa osmanskim osvajanjem Slavonije i Srema i potpadanjem ovi' oblasti pod

osmansku vlast u prvoj polovini 1"# stoljea, dolazili su i dervii, nastanjivali se i osnivali

svoje institucije# e-utim, izvori za ove prostore su veoma oskudni# 9rema navodima 4vlije

Celebije postojale su mnoge tekije u varoima i gradovima kao npr) u >sijeku, Sremskoj

itrovici, 3rgurovcima, Sremskim Karlovcima i dr# 0eke od poznatiji' tekija su ona Hindi*

babe u =ukovaru i tekija lama pae u Slavonskoj 9o%egi#

14

Documents

Derviški redovi