Digitalna knjinica 2

PAGE 1

Funkcije stvarne knjinice

Prikuplja, obrauje, pohranjuje, daje na koritenje grauHibridna knjinica Cilj je hibridne knjinice uspostaviti integrirane sustave i slube u elektronikoj i tiskanoj sredini

ona koja odabire i nabavlja prema pomno utvrenim kriterijima analognu grau i omoguuje pristup digitalnoj grai putem lokalnih i udaljenih elektronikih prilaza

prijelazna faza prema stvaranju digitalne knjinice

analogna graa: sva tiskana graa i u materijalnom obliku

rad u oba okruenja papirnatom i digitalnom, u bliskoj budunosti knjinica ostaje hibridna zbog starih navika itanja i rukovanja tiskanim dokumentima, neusuglaenim standardima za digitalne proizvode, potrebne dodatne opreme za koritenje digitalnih medija, itd.

Web mjesto sastoji se od jedne do neogranienog broja web stranica, koje su obino organizirane hijerarhijski u obliku stabla

Hiperveza

dio elektronikog dokumenta koji ga povezuje s drugim mjestom unutar istog dokumenta ili s potpuno drugim dokumentom

Digitalna knjinica elektroniki fond informacija kojima se moe pristupiti putem baza podataka(Dictionary of library and information management 1997.) pokriva nastanak i distribuciju svih vrsta dokumenata putem mree (od konvertiranog tradicionalnog knjininog materijala u digitalni do tzv. digitalno roenog materijala)

Elektronike publikacije

u materijalnom obliku (CD-ROM, diskete)

mrene publikacije

Vrste elektronikih publikacija u digitalnoj knjinici elektronika knjiga

elektroniki asopis

izuzetak: e-pota, oglasne ploe

Omeena publikacija

publikacija koja je potpuna u jednom svesku ili se namjerava upotpuniti u omeenom broju svezaka, odnosno publikacija priopena javnosti putem ica ili bez njih odjednom ili u ogranienom broju svezaka

Elektronika knjiga

jedna ili vie raunalnih datoteka omeenog sadraja koje su dostupne javnosti na mrei (mrena knjiga) iliu materijalnom obliku (na disketi,CD-rom-u, DVD-u)

Uz tekst moe donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrenim stranicama

Moe biti dostupna u raznim formatima

Serijska publikacija

Publikacija koja je tiskana ili izdana u drugom nekom obliku, objavljena u uzastopnim dijelovima, obino s brojanim i kronolokim oznakama, a zapoeta s namjerom da se nastavi neogranieno

Knjiniari

POSREDNICI izmeu sadraja, nove tehnologije i korisnika

e-publikaciju prepoznaju, selekcioniraju i ukljue u postojeu depozitarnu i bibliografsku funkciju knjinica

Primjena ISBN-a

1974. tiskana knjiga 1975. strojno itljive vrpce, vievrsni mediji 1977. video-vrpce, mikrofievi i filmovi 1978. bilo koji medij namijenjen itanju 1985. softver 1986. zvuna knjiga na kasetama, CD-ROM 1994. elektronika knjigato se danas oznauje ISBN-om?

tiskana knjiga, broura, komplet viv. grae, film, video-zapis, zvuna knjiga, CD-ROM, disketa, mrene knjige, softver, mikrooblik, Braille, zemljovidi, grafike mape, kalendari Promjene u poimanju knjige

OPSEG imati funkciju knjige MEDIJ bilo koji PUBLIKACIJA sadraj KNJINA GRAA tiskana NEKNJINA GRAA netiskana Nakladnik

pravna ili fizika osoba koje se brine o izdavanju jedinice bibliotene grae te snosi trokove njezina izdavanja i tiskanja onaj koji djelo stavlja u promet, a ne onaj koji je naruio tiskanje djela (sudska praksa)Elektroniki nakladnik

fizika ili pravna osoba koja brine o izdavanju elektronike publikacije te snosi trokove njezine proizvodnje i raspaavanja U trenutku kad raspaavatelj stekne autorska prava na odreeni naslov, on postaje nakladnik elektronike knjige i moe se ukljuiti u sustav ISBNIzdavanje Za tiskanu knjigu i elektroniku knjigu u materijalnom obliku kljuan je pojam izdavanja kao jedan od naina objavljivanja djela

Ono obuhvaa umnoavanje i stavljanje u promet na raun nakladnika

Izdanje publikacije u materijalnom obliku

ukupan broj svih primjeraka koji su otisnuti od istog sloga kao matrice ili izraeni od iste matrice, bez obzira na to je li tiskanje ili umnoavanje izvreno odjednom ili u nekoliko puta

Izdanje elektronike knjige

omeeni sadraj koji nosi dovoljno sadrajnih razlikovnih obiljeja u odnosu na isti ili slini sadraj istog naslova

Kod elektronike kao i kod tiskane knjige, preputena je nakladniku odluka o odreivanju razlika izmeu pojedinih izdanja

Hrvatske knjinice na Facebooku 216 knjinicaq u Hrvatskoj, na Facebooku 53 knjiniceKnjinica

ureena zbirka pisane, tiskane ili dr. grafike, zvune, vizualne i elektronike grae (ukljuujui diskove i raunalne datoteke, te programe)

tradicionalno je karakteristino za knjinice da su veinski dio njihove grae knjige

danas -> multimedijski centri

Digitalne knjinice

proireni oblik postojeih knjinica na nain digitaliziranja vlastite grae i njenog uvoenja u odgovarajuu programsku okolinu (softver digitalne knjinice) u svrhu pristupa i omoguavanja pregledavanja i pretraivanja

knjinice sa znaajnom koliinom sadraja dostupnih u strojno itljivom obliku dostupnih preko raunala

ine digitalne zbirke:

AV graa, igre, interaktivni edukacijski materijali i dr. formati digitalinih informacija (bilo da su stvorene u digitalnom obl. Ili digitalizirane) kojima se moe pristupati raunalima, pametnim telefonima i dr. ureajima organizacije koje pruaju izvore, ukljuujui specijalizirano osoblje koje odabire, organizira, osigurava intelektualni pristup, objanjava, distribuira, uva integritet i osigurava trajnost zbirki digitalnih djela na nain da one budu spremne i ekonomski dostupne za koritenje jednoj ili vie zajednica

Drutvene mree i knjinice

to je web 2.0?

Druga generacija razvoja World Wide Weba, zamiljena kao kombinacija koncepata, trendova i tehnologije fokusiranih na korisnikoj suradnji, dijeljenju sadraja i drutvenog umreavanja

to se promijenilo

sadraj moe kreirati i objaviti svaki korisnik interneta

lakoom se stvaraju mrene stranice, blogovi, forumi, wikiji i drugi mreni servisi

olakana razmjena znanja i informacija

stvaraju se nove aplikacije koje omoguuju postavljanje razliitih, multimedijskih sadraja

Web 1.0 oglaavanje, Mp3.com, Britannica, osobne mrene stranice, izdavatvo, upravljanje sadrajem, organizacija sadraja

Web 2.0. pametno oglaavanje, Napster, Wikipedia, blogovi, wiki, stvaranje, oznaivanje (tagiranje)

Problemi weba 2.0

Objavljivanje - korisnici danas nisu ni svjesni u kojoj su mjeri zapravo sadraji koje objavljuju na mrei javni, odnosno dostupni svima

Autorska prava i njihovo priznavanje - korisnici bi trebali paziti na to koje sadraje koriste, podlijeu li ti sadraji autorskim pravima te dobro paziti kako te sadraje koriste ne bi li izbjegli mogue pravne komplikacije

Dodjeljivanje prava korisnicima - moderatori mrenih mjesta trebali bi paziti kome dodjeljuju prava objavljivanja na mrei

Poznavanje vlastite uloge i identiteta - svaka bi organizacija ili skupina trebala odmah u poetku jasno definirati vlastitu ulogu i ciljeve na mrei

Hiperpoveznice - iako ustanove nisu odgovorne za sadraj na poveznicama, trebale bi svakako voditi rauna to se na njima nalazi i imaju li doputenje povezati se s njima

Voditi brigu o iznaanju stavova - lane informacije, odnosno dezinformacije, propaganda i govor mrnje strogo su zabranjeni

Paziti da se ne povrijede prava na javnost i privatnost - oprez prilikom objavljivanja podataka o pojedincima koji nisu ope poznati ili dostupni javnosti Kao to moemo vidjeti, koliko god da se web 2.0 otvorio korisniku, toliko je doveo njegova prava u opasnost.

Svatko tko sudjeluje na drutvenim mreama trebao bi voditi rauna o vlastitoj odgovornosti koju u virtualnom svijetu ima prema drugim korisnicima

Drutvene mree

Internetski servisi u obliku platforme, prozora ili web stranice

Povezuju pojedince i vee grupe ljudi- poznanstva, interesi, aktivnosti, hobiji

Besplatno, jednostavno, brzo

Chat, instant poruke, dijeljenje slika i video sadraja, postovi na blogu, dijeljenje informacija, pozivnice za dogaaje

Korisnik se mijenja

pronalazi sve vie relevantnih informacija izvan knjinica

nakon to ih pronae, eli ih odmah imati

eli informaciju putem svojih ureaja koje nosi sa sobom (npr. mobitela)

oslanja se sve vie na netradicionalne informacijske izvore

prihvatiti korisnika kakav jest, ne kakav bismo mi eljeli da budeKnjinica na drutvenim mreama

Brz i izravan kontakt sa korisnicima, pribliavanje njima i njihovim interesima

Drutvene mree su sredstvo privlaenja mlaih i nadolazeih generacija u lanstvo knjinice, a postojeim korisnicima nude brz i lagan nain pristupa knjinici.

Korisnik ne mora doi u knjinicu, ona dolazi njemu!

ALA (American Libray Association) Facebook i Twitter su se pokazali kao korisni alati ne samo u predstavljanju zbirki, ve i u izgradnji pouzdanih odnosa sa korisnicima. 2012.

Kako knjinica komunicira preko drutvenih mrea?

Pruanje informacija i novosti,

predstavljanje dogaaja i usluga,

informacije o uslugama i zbirkama,

mogu online vodi po knjinici,

mogua povezanost izmeu platformi,

feedback- tj. povratni komentar korisnika

komunikacija u realnom vremenu

Knjinica na drutvenim mreama

Dogovor oko otvaranja profila knjinice meu osobljem i imenovanje administratora

Facebook: stranica, a ne profil

poeljno da se informacije redovito objavljuju i osvjeavaju

ukoliko sadraj nije aktualan korisnici vie nee posjeivati tu stranicu

Informacije: tone i provjerene

poeljne fotografije i video sadraji iz knjinice

na mrene stranice knjinice dodati ikone za drutvene mree koje se koriste

Savjeti za knjinice na drutvenim mreama

Knjinica putem drutvene mree predstavlja svoje osoblje i slubene stavove knjinice te treba biti posebno oprezan koji podaci i informacije se objavljuju jer one postaju vidljive svima

komentari koje iznose gosti ili prijatelji na drutvenim mreama nisu slubeni stavovi knjinice te zbog toga knjinica ne snosi nikakvu odgovornost, a ima ih pravo ukloniti ili prijaviti

zabranjeno je iznoenje neprimjerenih rasistikih ili spolno i rodno uvjetovanih vrijeajuih stavova. Neprimjereni stavovi koje izriu gosti na drutvenim mreama moraju se ukloniti

Knjinica organizira svoj rad putem stranice na drutvenim mreama, a ne preko osobnog profila

Samo administrator moe objavljivati fotografije s dogaanja koja se odvijaju u knjinici

Preporuuje se stavljanje fotografija s kulturnih dogaanja koje knjinica organizira za odrasle i djecu te drugih aktivnosti koje provodi u svome redovitom poslovanju

Pruanje potpore drugim stranicama na drutvenim mreama ili osobnim stranicama u njihovim akcijama (like i support) mora uvaavati naela tolerancije, ravnopravnosti i demokratskoga dijaloga

Svako neprimjereno ponaanje, vrijeanje ili iznoenje lanih i netonih stavova administrator ili drugi lanovi duni su prijaviti i maknuti sa slubene stranice

Djela za koja nije naen nositelj prava i rasprodana izdanja

Opsena digitalizacija

Europe 2020 plan razvitka EU nova radna mjesta, jaanje trita, cjeloivotno uenje, razvoj znanosti, digitalna ekonomija

Digitalni plan za Europu (A digital agenda for Europe)

stvaranje europske digitalne knjinice dostupnost europske kulturne batine

Postupak digitalizacije djelomino je ili u potpunosti automatiziran

Opsena digitalizacija tehniki je izvediva, ali prepreka joj je pravni aspket

Digitalizacija

postupak reprodukcije

postupak stavljanja djela na raspolaganje javnosti

Potreba za pribavljanjem doputenja nositelja prava

Djela siroad

Djela za koja se autor ili nositelj prava teko ili uope ne moe utvrditi ili pronai

Djela siroad predstavljala su problem i prije pojave digitalizacije

Jedna od najveih prepreka stvaranju digitalnih knjinica

EBLIDA statement on orphan works (2009)

potreba za doputenjem digitaliziranja djela siroadi bez straha od pravnih rizika

IFLA statement on orphan works (2011)

stvaranje formalne strukture za koritenje djela siroadi

primjerena potraga za nositeljem autorskog prava (diligent search)

Direktiva o djelima siroadi

identifikacija i mogunost digitalizacije djela siroadi

primjerena potraga razumno i u dobroj vjeri poduzeto traganje za nositeljem prava u zemlji u kojoj je objavljeno prvo izdanje djela; ukljuuje i potragu za nositeljima prava na sva djela umetnuta u neko djelo

Direktiva nailazi na razne kritike

Primjer primjerene potrage

Digitalizirana zagrebaka batina 1. izdanje udnovatih zgoda egrta Hlapia iz 1913.

problem sa zatienim ilustracijama Naste Rojc

Baza ARROW kao rjeenje problema vezanih za primjerenu potragu (?)

podaci o europskim nositeljima prava, ukljuuji podatke o zatienim i rasprodanim djelima te djelima siroadi

problemi s udrugama za kolektivno ostvarivanje prava koje prikupljaju takve podatke

Rasprodana izdanja

Zatiena djela koja nisu komercijalno dostupna

rasprodano djelo jest ono za koje se nositelj prava izjasnio da nije dostupno na tritu, tj. da se komercijalno vie ne iskoritava

Digitalizacija rasprodanih izdanja dostupnih u fondu knjinice

Memorandum of understanding Europska komisija doputa da knjinice neposredno pregovaraju s nositeljem prava i od njih dobivaju licenciju

ipak, preporuuje se da udruge za kolektivno ostvarivanje prava budu posrednici

Knjinica od nositelja prava trai dozvolu za priopavanje javnosti (izravno ili posredovanjem udruge za kolektivno ostvarivanje prava)

Nositelj prava ili udruga moe dati dozvolu, moe je odbiti ili moe uputiti knjinicu na odgovarajueg nositelja prava

Dva modela licencije:

za ovlatene korisnike u zatvorenim mreama

za internetski pristup

Autorskopravna zatita kao temelj koritenja elektronike grae

Autorsko pravo je grana prava koja titi intelektualno stvaralatvo i normira pravne odnose koji se javljaju u podruju stvaranja intelektualnih tvorevina

Razvoj tehnologije uvjetovao je razvoj autorskog prava i bio jedan od bitnih faktora za priznavanje prava autorima u pogledu njihovih autorskih djela

Od izuma tiska, koji je bio presudan za postanak autorskog prava, pa do izuma sredstava za mehaniku reprodukciju zvuka, zatim kinematografije, sve do pojave video industrije i razvoja kompjutorske tehnologije dolazi do potrebe ureivanja odnosa vezanih uz iskoritavanje autorskih djela

Porastom uloge informacija u drutvu, naroito digitalnih, i pojave interneta kao globalne informatike mree raste znaenje autorskog prava i zatite intelektualnog stvaralatvato je autorsko pravo?

Autorsko pravo osigurava autorima, kompozitorima, raunarskim programerima, dizajnerima internetskih stranica i drugim stvaraocima pravnu zatitu za njihove knjievne, umjetnike, dramske ili druge tvorevine koje se uobiajeno nazivaju djelo

Autorskim pravom titi se irok spektar originalnih djela, kao to su knjige, asopisi, novine, muzika djela, slike, fotografije, skulpture, arhitektonska djela, film, raunarski programi, videoigrice i originalne baze podataka i dr

Autorsko pravo daje autoru, odnosno stvaraocu djela raznolik paket iskljuivih prava na svom djelu tokom ogranienog, ali prilino dugog vremenskog perioda Ova prava omoguuju autoru da na razliite naine kontrolira ekonomsko iskoritavanje svoga djela i daza to naplati naknadu. Autorsko pravo, takoer, osigurava moralna prava, koja, izmeu ostalog, tite ugled i ast autora Autorovo pravo da slobodno raspolae svojim djelom u nekim je zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, zajameno ustavom Autorsko je pravo u nas, dakle, svrstano meu osnovna ljudska prava i stoga je po vanosti izjednaeno s pravom na slobodu izraavanjaIntelektualno vlasnitvo

Intelektualno vlasnitvo obuhvaa prava:

za knjievna, umjetnika i znanstvena djela (autorsko pravo)

izvedbe umjetnika izvoaa, fonogrami i emisije radiodifuzije (srodna prava) izumi na svim podrujima ljudske djelatnosti (industrijsko vlasnitvo)industrijski uzorci i modeli (industrijsko vlasnitvo)

tvorniki, trgovaki i usluni zatitni znakovi (igovi), trgovaka imena i trgovaki nazivi (industrijsko vlasnitvo)

znanstvena otkria

zatita od nelojalne konkurencije (industr., znanost, knjievnost, umjetnost)

Smjernice za knjinino zakonodavstvo i politiku u Europi Vijea Europe/EBLIDA-e iz 2000

U brojnim meunarodnim dokumentima o knjinicama, to su ih objavili IFLA, UNESCO, Vijee Europe, EBLIDA pa i Europski parlament, istie se da se knjinice u svojem poslovanju moraju voditi zakonskim propisima koji su na snazi u njihovoj zemlji Smjernice za knjinino zakonodavstvo i politiku u Europi Vijea Europe/EBLIDA-e iz 2000., donose naela kojima bi se trebale voditi suvremene europske knjinice i izriito navode da reproduciranje u knjinicama mora biti usklaeno s nacionalnim zakonom o autorskom pravuKoritenje elektronike grae u EU

Na podruju Europske unije doneseno je niz propisa koji se odnose na elektroniku grau Prvo je 1991.godine donesena Direktiva Vijea Europe o pravnoj zatiti raunalnih programa Zatim je uslijedila Direktiva Europskog parlamenta i Vijea o pravnoj zatiti baza podataka iz 1996. i naposljetku Direktiva Europskog parlamenta i Vijea o usklaivanju aspekata autorskog prava i srodnih prava u informacijskom drutvu iz 2001.Bernska konvencija

Bernska konvencija je prvi multilateralni meunarodni ugovor o autorskom pravu, koji stranim autorima osigurava nacionalni tretman uz potovanje minimalnih konvencijskih moralnih i imovinskih prava Autorsko pravo stjee se stvaranjem djela i za njegovo priznavanje nije potrebno ispuniti nikakve formalne uvjete Konvencija predvia neobvezatni opi rok zatite djela za autorova ivota i 50 godina poslije smrti Danas Bernska unija ima 162 lanice Hrvatska je vezana odredbama Bernske konvencije aktom o sukcesiji iz 1992. godine Berlinskom revizijom Konvencije ukljueni su u zatitu i filmovi, dok su zvune snimke zatiene posebnom, Rimskom konvencijomRimska konvencija

Meunarodna konvencija za zatitu umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i organizacija za radiodifuziju, poznata kao Rimska konvencija, po gradu u kojemu je usvojena 1961. godine, prvi je multilateralni meunarodni ugovor o srodnim pravima, tj. o pravima izvoaa, proizvoaa zvunih snimki i organizacija za radiodifuziju za njihove izvedbe odnosno snimke Mogu joj pristupiti sve drave vezane odredbama Bernske ili Univerzalne konvencije Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1999. godineUniverzalna konvencija o autorskom pravu

Dvije velesile, Sovjetski Savez i SAD, nisu bile potpisnice Bernske konvencije pa je UNESCO pedesetih godina prologa stoljea priao izradi meunarodne konvencije koja bi mogla zadovoljiti drave koje nisu vezane odredbama Bernske konvencije Univerzalna konvencija o autorskom pravu potpisana je u enevi 1952. godine, a u Parizu je 1971. usvojena revizija Kao formalnu obvezu Konvencija trai otiskivanje znaka (copyright) na publikaciji uz podatak o nositelju prava i godini prvog izdanja Minimalno trajanje zatite djela jest za autorova ivota i 25 godina poslije smrti. Hrvatska je vezana uz Konvenciju aktom o sukcesiji iz 1992.Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo WIPO

Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (World Intellectual Property Organization jest jedna od najznaajnijih meunarodnih organizacija koje djeluju u podruju autorskog prava, ali i industrijskog vlasnitva WIPO danas ima 184 lanice Osnovana je 1967. godine donoenjem Konvencije o osnivanju Svrha joj je promicati i na meunarodnoj razini usklaivati zakonske propise o autorskom pravu kako bi se olakao izvoz tehnologije u zemlje u razvoju i tako pomoglo njihovu razvitku WIPO promie razvitak efikasnih mjera za zatitu intelektualnog vlasnitva i usklaivanje nacionalnog zakonodavstva, obavlja administrativne poslove vezane uz primjenu Bernske konvencije, potie izradu i donoenje meunarodnih ugovora o intelektualnom vlasnitvu, prua pravne i tehnike savjete dravama lanicama te naruuje i provodi istraivanja o autorskom pravuWIPO i Smjernice Europske unije

uvoenje nove tehnologije, problemi digitalne grae poinju govoriti o tome tek 1995.

1996. diplomatska konferencija Ugovor o autorskom pravu potpisivanje od 1997. za lanice WIPOa i Europske unije

sve potpisnice moraju biti suglasne s odredbama Bernske konvencije

EU

1997. prihvatila prijedlog Smjernica o novoj tehnologiji

Smjernice Europske unije o autorskom pravu, 2001. Copyright directive Pravo umnoavanja osnovno pravo koritenja autorskog prava

s novom tehnologijom pitanje opsega koritenja

tehnike mogunosti umnoavanja (prolazno umnoavanje caches - prenoeno djelo pohranjuju na kratko vrijeme) da li je i to regulirano iskljuivim pravom umnoavanja?

po Bernskoj konvenciji bez obzira na nain i oblik - primjenjivo je i na elektroniko okruenje ipak, Europska komisija se protivi tome

EU u Smjernicama dozvolila reprografiju i umnoavanje za potrebe nekih javnih ustanova (npr. knjinice), ali da ne koristi zaradi. Izuzetak od ovog prava je umnaanje rasprodanog izdanja u svrhu ouvanja

Pravo priopavanja javnosti dostupnost djela na mrei

EU Smjernice autor ima iskljuivo pravo priopavanja da lanovi javnosti imaju pristup s mjesta i u vrijeme po njihovom izboru odnosi se i na prijenos i na in ponude

autor moe zabraniti da trea osoba snimi djelo na svoje raunalo i ponudi ga javnosti, bez obzira da li je djelo stvarno koriteno

Ogranienja prava autora u Smjernicama, 2001. ugrauje se u pojedine nacionalne zakone o autorskom pravu

ilustracije na nastavi i znanstvenom istraivanju (treba navesti izvor, uporaba ne smije biti namijenjena proizvodnji)

za potrebe djelomino slabovidnih i osoba oteena sluha ne smije biti u komercijalne svrhe

za potrebe izvjetavanja o dnevnim dogaajima, recenzije, kritike (navesti izvor)

za potrebe javne sigurnosti i suda, ali da ekonomski ne oteti autora

pitanje meteorolokih izvjetaja

The IFLA Position on Copyright in the Digital Environment, 2000.

definirana politika IFLA-e na podruju prava i obveza knjinica kao posrednika izmeu vlasnika autorskog prava i korisnika informacija IFLA podrava efikasno provoenje autorskog prava i uvia da knjinice imaju kljunu ulogu pri nadziranju provoenja autorskog prava, kao i pri olakavanju pristupa rastuem broju mjesno i daljinski dostupne elektronike grae

Odredbe Bernske konvencije mogu biti ispravljene nacionalnim zakonom o autorskom pravu

Cilj: osigurati jednaka prava za sve korisnike informacija u elektronikom i tiskanom obliku

Prijedlozi: Pravo korisnika knjinica na besplatno i neogranieno ustupanje elektronikih informacija

Pravo korisnika na umnoavanje dijela elektronikog dokumenta za osobnu uporabu

Pravo knjiniara na elektroniko umnoavanje grae i njezino privremeno pohranjivanje u sustavu elektronike dostave dokumenata

Pravo na izdavanje dokumenata na privremeno koritenje u nekomercijalne svrhe (kulturno-obrazovne svrhe)

Posudba objavljenih digitalnih materijala ne bi smjela biti ograniena zakonom

Osigurati knjinicama i arhivima mogunost prijevoda u strojno itljiv oblik tekstova i slika u svrhu pohrane i zatite

Zakonsko ureivanje prakse dostave obaveznog primjerka koje je primjenljivo na elektroniku sredinu

Knjinice su pozvane brinuti se o zatiti autorskih prava

Osiguranje maksimalne slobode pristupa informacijama omoguava njihovo djelotvornije irenje

Zakonski propisi o zatiti autorskog prava trebaju poticati stvaralaki proces i upotrebu informacija, nipoto ih ne smiju ograniavati

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u RH

zasnovan na odredbama WIPO-a:

Ukljueni raunalni programi i baze podataka

Raunalni program - zatien kao jezino djelo ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora

Baza podataka - zbirka djela u bilo kojem obliku. Predmet zatite je cjelokupan sadraj baze podataka

Slobodan pristup informacijama i zatita autorskog prava

Pravo pojedinca na slobodu izraavanja(pravo pojedinca na slobodan pristup informacijama

Danas se nastoji udovoljiti potrebama i interesima korisnika djela, ali i zatititi prava autora

Pojavom digitalne tehnologije javlja se strah autora da e se njihova djela koristiti bez njihova znanjaPovijesni pregled Rim(Vlasnik rukopisa je i vlasnik djela

Stari vijek(brojni autori nastoje utvrditi je li neka osoba autor djela, rukopisi se najee identificiraju prema imenu prepisivaa ili vlasnika, rjee prema imenu autora

Zakon kraljice Ane(1710., prvi zakon o autorskom pravu

Dekret o vlasnitvu autora(autorima se priznaje pravo distribucije, izdavanja i prodaje (za ivota autora i nasljednicima 10 god. nakon smrti autora)

19.st. veina europskih zemalja dobiva zakone o autorskom pravu

U Hrvatskoj prvi zakon 1853. Carski patent o zatiti knjievnog i umjetnikog stvaralatva

DANAS(Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima

Prava autora

Autor (lat. auctor) mnoitelj, stvaratelj, tvorac djela ili intelektualne tvorevine koje je njegovo intelektualno odnosno duhovno vlasnitvo

Autorom moe postati samo fizika osoba koja je stvaranjem djela stekla prava koja pripadaju autoru. Autor djelo ne mora posebno prijavljivati ili registrirati kako bi dobio svoja prava ve svoja prava stjee automatski samim inom stvaranja.

Odnos prema autoru se razlikuje u kontinentalnoeuropskom i angloamerikom pravnom sustavu;

Kontinentalnoeuropski izvornim nositeljem prava smatra se samo osoba koja je djelo stvorila

Angloameriki nositelj prava moe biti i pravna ili fizika osoba koja je financirala proces izrade nekog djela

Autorska prava kao pojam odnose se na skup ovlasti koje autor ima nad svojim djelom. Dio ovlasti autor moe tijekom ivota preko ugovora ili drugim pravnim nainom dati drugoj osobi. Nakon smrti autora prava stjeu njegovi nasljednici te ih mogu koristiti 70 godina nakon ega djelo postaje javno dobro. U iznimnim situacijama drava djelo moe zatiti u korist autora i nakon roka od 70 godina

Prava koja autor posjeduje mogu biti moralna odnosno osobna te imovinska. Postoje i ina prava koja autor posjeduje koje posjeduju obiljeja obje vrste prava te se ne mogu svrstati u pojedinu skupinu.

Moralna ili osobna prava

Moralna prava tite osobne interese autora te mogu pripadati iskljuivo autoru. Autor sa nakladnikom moe sklopiti ugovor o objavljivanju djela i njegovom i iskoritavanju, ali se ne moe odrei svojih moralnih prava. Nakon smrti autora samo se dio moralnih prava moe prenijeti izriito na nasljednike.

Moralna prava nastoje zatiti autorovu osobnost te imaju vrste temelje u kontinentalnoeuropskom pravu dok je angloameriki sustav dugo vremena poznavao samo imovinska prava. To vidimo i u samim nazivima zakona koji se koriste u tim sustavima;

Angloameriki sustav copyright pravo na reproduciranje

Kontinentalnoeuropski sustav autorska prava prava vezana uz autorovu osobu

Moralno je pravo prvi puta uveden u britanski zakon 1988. godine, a SAD ga je prihvatio 1989. godine kako bi postao potpisnicom Bernske konvencije za zatitu knjievnih i umjetnikih djela

Pravo prve objave djela Autor odluuje hoe li djelo objaviti - kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima. Objavom djela autor automatski stjee pravo na ostvarivanje imovinskih prava.

Pravo na priznavanje autorstva (pravo paterniteta) Ova vrsta prava znai da autor ima pravo da se njegovo ime uvijek navede na primjercima djela. Nakladnik ga mora navesti u svakom izdanju djela, osim iznimno ako sam autor u pismenom obliku ne izjavi da ne eli biti naveden. Ako autor to ne zatrai tada se njegovo ime mora navesti u svakoj prigodi, ak i kada se o djelu govori u oglasima, na radiju, na televizijskim programima i dr. Takoer kada se citira djelo autorovo ime se uvijek mora navesti.

Autori o svojim djelima esto priaju kao o svojoj djeci te se stoga ovo pravo jo naziva i pravo paterniteta. Kada stavimo u kontekst roditelj dijete tada se najjasnije vidi granica izmeu intelektualnog i materijalnog vlasnitva. Djeca pripadaju roditeljima, ali nisu njihovo vlasnitvo stoga moemo rei da je djelo uvijek vezano uz autora i onda kada je pravo iskoritavanja preneseno na drugu osobu ili kad je istekao rok zatite.

Pravo na potivanje autorskog djela i ast ili ugled Ovo pravo titi autorsko djelo od bilo kakve deformacije ili izmjene te unitenja djela odnosno uva cjelovitost, integritet autorskog djela. Takoer ono titi i od koritenja djela koje bi moglo natetiti ugledu djela te titi njegovu reputaciju. Takoer ako je na primjer reprodukcija djela loe izvedena (pr. likovno djelo u katalogu) tada se to smatra povredom moralnog prava autora.

Pravo pokajanja Pravo pokajanja ukazuje da autor ima pravo povui djelo te zabraniti njegovo raspaavanje ako zakljui da ono teti njegovom ugledu ili asti. tetu koja je uinjena nakladniku pri tome autor mora nadoknaditi. Umjetnici imaju pravo biti priznati kao izvoai te stoga imaju i pravo da se njihova izvedba ne uniti, izoblii, sakati i dr. na nain koji bi ugroavao njihov ugled ili ast.

Moralna prava esta su tema kada se govori o internetu i digitalizaciji. Internet je nespojiv sa autorskim pravima jer je djelo na internetu vrlo lako objaviti, raspaavati te izmijeniti te ga je vrlo lako povezati sa drugim djelima te staviti u kontekst, a s kojime autor ne eli biti povezan. Samo stavljanje djela u kontekst koji autoru ne odgovara te ono nije bilo njegova namjera povreda je moralnog prava.

Kada sklapaju ugovor s autorom vezan za digitalizaciju autorskog djela morale bi paziti da digitalizacija bude besprijekorna tehniki kako autor ne bi bio oteen i tvrdio da je njegovo djelo izmijenjeno.

Imovinska prava

Autorsko pravo poiva na teoriji da autor mora za svoj trud i vrijeme koje je uloio u stvaranje djela dobiti odgovarajuu novanu naknadu. Autor naknadu dobiva kada se njegovo djelo izdaje ili objavljuje.

Vano je istaknuti razliku izmeu ova dva pojma;

izdavanje djela odnosi se na objavljivanje tiskane ili bilo kojim drugim oblikom tehnikom proizvedene knjige, CD-a ili bilo kojeg djela u materijalnom obliku

objavljivanje djela odnosi se na stavljanje djela na uvid javnosti na bilo koji nain, pa uz izdavanje ukljuuje i izvoenje djela, stavljanje djela na web i dr.

Pravo reproduciranja (umnoavanja) Autor sam odluuje o izdavanju djela. Prema naem Zakonu autor ima iskljuivo pravo reproduciranja odnosno umnoavanja djela te distribucije odnosno stavljanja djela u promet. Najee autor pronae nakladnika te sa njime sklopi ugovor o izdavanju ime na njega prenosi prava na izdavanje i iskoritavanje djela, a nakladnik autoru isplauje naknadu ili odreeni postotak od svakog prodanog primjerka djela te ga na taj nain obeteuje. Na taj nain autor ostvaruje imovinsku korist.

Kada u ugovoru i nije navedena visina naknade autor ima pravo na primjerenu naknadu. Nakladnik je obvezan djelo izdati najkasnije u roku od godine dana (ako rok nije odreen ugovorom), brinuti o raspaavanju djela te redovito obavjetavati autora o tome kako tee proces prodaje djela. Kada nakladnik ostvari prava na djelo obino mu ta prava pripadaju odreeno vremensko razdoblje najee dok ne proda sve primjerke djela. Ako u ugovoru nije definirano tada nakladnik ima pravo na samo jedno izdanje. Odnos u ugovoru moe se urediti i na nain da autor nakladniku prepusti prava na vie izdanja poput izdanja djela u digitalnom obliku, prijevoda i drugo. Autor ostaje vlasnikom rukopisa ako se u ugovoru ne uredi drugaije.

Ugovor bi trebao imati izravno ili neizravno naznaeno kada prestaje pravo izdavanja djela. Ako autor dobiva postotak od prodaje djela tada se mora odluiti unaprijed o najmanjem broju primjeraka u prvom izdanju te o najnioj naknadi po primjerku bez obzira na koliinu prodanih primjeraka. Primjerke koji nisu prodani nakladnik ima pravo povui iz prodaje ili unititi, ali autor o tome mora biti obavijeten te ima pravo primjerke otkupiti po cijeni prerade papira. Ugovor o manjim objavljivanjima priloga kao to su lanak ili crte, autor i nakladnik ne moraju sklopiti u pisanom obliku te se taj ugovor naziva malim nakladnikim ugovorom

Autor ima i iskljuivo pravo na davanje odobrenja za prijevod djela te primanje naknade za to. Ako u ugovoru nije posebno navedeno pitanje iskoritavanja prijevoda tada se smatra da je autor to pravo zadrao.

Knjinice trebaju voditi rauna o pravu reproduciranja jer se sve ee same pojavljuju kao nakladnici, ali takoer i zato jer je veina usluga koje od njih potrauju korisnici zasnovana na reproduciranju skeniranje, digitaliziranje, fotokopiranje, mikrofilmiranje. Knjinice se pri tome oslanjaju na ogranienja i iznimke koja su u zakonu posebno navedena.

Pravo distribucije (pravo stavljanja u promet) i iznajmljivanja Ova vrsta prava usko je vezana uz objavljivanje jer kada se sklapa ugovor o objavljivanju tada se definiraju i detalji o distribuciji djela. Takoer uz to je povezano i pravo iznajmljivanja koje autoru pripada i onda kada je on sklopio ugovor s nakladnikom te mu prepustio pravo na distribuciju. Autor ima pravo na naknadu od organizacija (pr. videoteka) koje djelo iznajmljuju i nakon to je prava prenio na nakladnika

Pravo priopavanja javnosti Ova vrsta prava najee se odnosi na kazalina, filmska ili radijska djela. Djelo koje se izvodi na pozornici, ali i u drugim javnim prostorima poput knjinice smatra se priopenim javnosti. Javnim se smatra kada je djelo izvoenom pred krugom ljudi veim od kruga obitelji ili prijatelja. Takoer djelo moemo priopiti javnosti putem televizije i radija. Autor digitalnog djela ima ga pravo staviti na internet te ga na taj nain priopiti javnosti. Za priopavanje djela javnosti autor ima pravo na naknadu.

Knjinice esto organiziraju programe u sklopu kojih izvode autorska djela. Djelo mogu izvoditi glumci koji itaju ili recitiraju tekst, amateri te djeca. U knjinici djelo moe biti izvedeno kao kazalina predstava, moe biti organiziran koncert na kojemu glazbenici takoer mogu biti profesionalci ili amateri. Bez obzira izvode li djelo profesionalci ili amateri radi se o javnoj izvedbi autorskog djela te je stoga knjinica obvezna traiti doputenje autora te mu za to platiti naknadu (i kad ne naplauje ulaznice). To je stoga to autor ima iskljuivo pravo priopavanja svojeg djela javnosti te samo on moe odluiti hoe li dopustiti da se djelo izvodi javno. Knjinica ugovor sklapa s autorom ili sa odgovarajuom udrugom za kolektivno ostvarivanje prava ovisno o vrsti pojedinog djela.

Ako se u knjinicama prikazuje snimljena televizijska emisija ili film ili se priopava glazba s radija tada je knjinica takoer duna traiti odobrenje od odgovarajue udruge za kolektivno ostvarivanje prava te platiti naknadu.

Vano je obratiti pozornost na to da se pravo priopavanja javnosti u knjinici ne iscrpi prilikom prvog priopavanja kako se ne bi moralo traiti autorovo doputenje kada bi se djelo eljelo ponovno izvesti odnosno prikazati.

Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti Ovo se pravo odnosi na razliite naine priopavanja djela u online okruenju. Datoteke koje se nalaze na internetu stavljene su na raspolaganje javnosti. U ovu kategorija prava spadaju se na internetski radio, simulcasting, webcasting te razne usluge na zahtjev i dr.

Pravo prerade Pravo prerade kazuje da autor ima pravo dopustiti ili ne dopustiti preradu svojeg djela te za preradu traiti naknadu. U prerade spadaju prijevodi, prilagodbe te glazbene obrade koje se tite kao samostalna autorska ako su originalne intelektualne tvorevine dok autor izvornog djela zadrava pravo na izvornik.

Druga prava

Neka su od ovih prava u europsko zakonodavstvo uvedena osamdesetih godina prolog stoljea i kasnije, a u hrvatskom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima tek 2003. godine.

Pravo na naknadu za reproduciranje za privatno koritenje Privatno odnosno osobno koritenje odnosno reproduciranje autorskog djela doputeno je no autor ima pravo na posebnu naknadu koju ostvaruje u izriito u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava. Naknade se prikupljaju od prodaje tehnikih ureaja za reproduciranje poput fotokopirnih strojeva, ureaja za snimanje zvuka ili slike, praznih nosaa zvuka, slike i teksta CD, USB i od fotokopiraonica.

Knjinice koje kopiraju grau za korisnike obvezne su plaati naknadu te moraju sklopiti ugovor s organizacijom za kolektivno ostvarivanje prava. Pravo na naknadu imaju i nakladnici i proizvoai zvunih snimki. Pravo na naknadu za javnu posudbu Autor ima pravo na naknadu kada se djelo posuuje u javnim knjinicama. Pravo slijeenja likovnih djela Nakon to je prodao likovno djelo autor ima pravo znati kome je djelo preprodano te ima pravo na udio u cijeni za koju je ono prodano. Ovo se pravo koristi samo kada je kupac ili prodava djela osoba koja se profesionalno bavi trgovinom umjetninama. Ovog se prava autor ne moe odrei niti ga moe prenijeti na nekoga tijekom ivota, a nakon njegove smrti ono prelazi na nasljednike. U likovna djela spadaju takoer i fotografije, crtei, grafiki listovi i mape. Pravo pristupa djelu Autor moe traiti pristup djelu od vlasnika djela u svrhu reproduciranja ili prerade. Likovni autor moe zatraiti pristup djelu kada izrauje katalog svojih djela, a knjinica mu kao vlasnik djela mora osigurati pristup.

Pravo zabrane javnog izlaganja Autor neobjavljenog likovnog djela ima pravo zabraniti vlasniku djela izlaganje izvornog djela te to mora uiniti u pismenom obliku. Ako je djelo vlasnitvo muzeja, galerije, knjinice ili srodne ustanove tada zabranu izlaganja ne moe traiti.

Online prava Na zakon nema posebno pravo koje vrijedi u online okruenju ve sadri vie sastavnica koje se odnose na njih kao to su pravo reprodukcije i pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.

Srodna prava

Srodna prava razlikuju se od autorskih prava te pripadaju osobama koje nisu stvaratelji djela u pravom smislu, ali pomau da se djelo izvede. Glumac koji igra neku ulogu u televizijskom serijalu ima odreena prava koja stjee sudjelovanjem u izvoenju djela. Prava glazbenika, dirigenata, pjevaa i glumaca zovu se i izvoaka prava.

U srodna prava ubrajaju se i prava proizvoaa zvunih snimki i videosnimki koji imaju pravo na naknadu za reproduciranje i javnu posudbu snimki te pravo organizacija za radiodifuziju (radio i televizija) na svoje programe.

Nakladnici imaju pravo na naknadu za reproduciranje svojih izdanja.

Trajanje ovih prava je 50 godina od izdavanja, emitiranja ili izvedbe.

Nakladnik koji prvi puta objavi neobjavljeno djelo kojemu su istekla autorska prava stjee prava na djelo u vremenskom periodu od 25 godina.

Proizvoai baze podataka imaju prava u trajanju od 15 godina od izrade tj. objave baze.

Srodna prava imaju obiljeje moralnih prava te se stoga umjetnici izvoai imaju pravo biti navedeni kao izvoai te se imaju pravo protiviti izmjeni ili sakaenju izvedbe.

Djela stvorena u radnom odnosu i prema narudbi

U Velikoj Britaniji i SAD-u pravo iskoritavanja djela pripada poslodavcu. Moralna prava pripadaju autoru cijeli period i njegovo je ime navedeno uz djelo no imovinska odreeno vremensko razdoblje pripadaju poslodavcu za iskoritavanje, a nakon toga se i ona vraaju autoru.

U Hrvatskoj Zakon navodi kako se u ugovoru koji sklapaju poslodavac i zaposlenik mora utvrditi tko ima pravo na koritenje djela koje je stvoreno u radnom odnosu. Ako u ugovoru nije naznaeno nita tada ta prava pripadaju autoru.

Iznimka su raunalni programi koji su izraeni u radnom odnosu. Ako nije u ugovoru posebno navedeno tada prava pripadaju poslodavcu.

Sveuilini profesori mogu slobodno objavljivati rukopise i birati nakladnike pri emu urednitvo najee trai preputanje autorskih prava za isto.

Postoje iznimke u domaoj znanstvenoj zajednici;

Institut ''Rudjer Bokovi'' 2007. Pravilnik o intelektualnom vlasnitvu Institut inovacije i autorska prava izraena u radnom vremenu, a koja su komercijalno iskoristiva, smatra svojim vlasnitvom

Ekonomski institut u Zagrebu zaposlenici potpisuju Ugovor o autorskom djelu - u njemu je definirano da je Institut zadrava iskljuivo pravo na iskoritavanje autorskog djela koje je izraeno od strane autora prilikom ostvarivanja znanstvenih programa Instituta te se obvezuje autoru platiti naknadu za iskoritavanje djela

Politiki govori smatraju se autorskim djelima te oni imaju pravo objaviti zbirku govora odranih za vrijeme slube dok se govori nastavnika s predavanja ne smatraju autorskim djelom.

Materijali napravljeni za pripremu nastave smatraju se autorskim djelom. Takoer i skripte koje su studenti napravili tijekom predavanja te za njihovo umnoavanje moraju traiti dozvolu nastavnika. U stranoj se literaturi navodi kako bi nastavnici trebali zadrati prava iskoritavanja djela zbog akademske slobode koja treba omoguiti nastavniku da djelo mijenja dopunjuje i slino. Takoer ako napie djelo koje nije u vezi s podrujem kojim se bavi na sveuilitu pripadaju mu sva prava na rad.

Studenti u Hrvatskoj takoer zadravaju pravo na svoje radove no u nekim se zemljama poput SAD-a i Velike Britanije javljaju iznimke te se radovi izraeni sa financijskom potporom sveuilita ili radovi doktoranata smatraju sveuilinim te ono na njih polae pravo. Takoer se za doktorske radove potpisuju ugovori kako bi to bilo jasno definirano, a u Velikoj Britaniji se to trai i od studenata diplomskih studija.

2001. Naela iz Zwollea (Nizozemska) zalaganje da radovi nastali na sveuilitu ostanu u vlasnitvu sveuilita te da prava budu jasno ureena kako bi svi imali koristi od toga autori, sveuilita (poslodavci), korisnici djela te izdavai.

Knjiniari koji katalogiziraju nemaju pravo na jedinice koje katalogiziraju jer nema originalnosti koja je potrebna da se djelo smatra autorskim, no u muzejima kustosi sastavljaju opise muzejskih izloaka te bi se autorska prava trebala jasno definirati.

Novinske kue su takoer primjer gdje autori za zaposlenici u radno vrijeme stvaraju autorsko djelo. Novinski izdavai trae od novinara i vanjskih suradnika da na njih prenesu prava koritenja priloga.

to se tie novinarstva vano je imati na umu da vijesti i izvjetaji nisu autorska djela, a kolumne i djela istraivakog novinarstva jesu autorska djela.

Sa leksikografskim djelima i enciklopedijama (koje veinom sastavlja veliki broj zaposlenika i vanjskih suradnika nakladnikih kua koji ih izdaju) sklapa se ugovor u kojima autori priloga prebacuju prava na nakladnike kue. U ugovoru je veoma vano odrediti na koliko se izdanja prebacivanje prava odnosi jer ako nije definirano tada se podrazumijeva da se odnosi na jedno izdanje. Za nova izdanja, bilo u tiskanom ili digitalnom obliku, s autorima se mora sklopiti novi ugovor.

Meunarodno ureenje autorskih prava i srodnih prava

Bernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela, 1887.(prvi multilateralni sporazum o autorskom pravu, zatita autorskog prava za ivota autora i 50. godina poslije njegove smrti

Univerzalna konvencija o autorskom pravu, 1952. (formalna obveza otiskivanje znaka (copyright) na publikaciji

Rimska konvencija, 1961. (meunarodna konvencija za zatitu umjetnika, izvoaa, proizvoaa fonograma i organizacija za radiodifuziju

Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo, 1967.(promicanje i usklaivanje zakonskih propisa o autorskom pravu na meunarodnoj razini

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva, 1994. (svaka lanica WTO-a mora ga potpisati

Direktiva Europske unije o harmonizaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informacijskom drutvu, 2001.(nastoji se osigurati funkcioniranje unutarnjeg trita usklaivanjem nacionalnih zakona o autorskom pravu, lanak 5. utvruje iznimke i ogranienja od zatite na temelju kojih je u tono odreenim sluajevima djelo mogue reproducirati ili priopiti bez plaanja naknade

Otvoreni pristup

Znanstveni asopis - vano sredstvo prijenosa znanstvenih informacija

Danas znanstvene asopise izdaju veliki komercijalni izdavai

Autor/znanstvenik ne dobiva novanu naknadu za lanak, nego ugled u znanstvenoj zajednici; trokove izdavanja snosi nakladnik, on novac dobiva od pretplate

Digitalna tehnologija omoguava bri nain objavljivanja znanstvenih radova

Danas postoje tiskani i elektroniki asopisi, a ako tiskani asopis ima i elektroniku verziju, takav asopis nazivamo hibridnim

Budimpetanska inicijativa za otvoreni pristup, 2002.(pod pojmom otvorenog pristupa podrazumijeva slobodan i besplatan pristup elektronikim asopisima, kao i pristup radovima u digitalnom obliku koji se nalaze na nekom javno pristupanom mrenom mjestu

Izjava OECD-a o pristupu znanstvenim podacima financiranim iz javnih sredstava

Izjava o otvorenom pristupu znanstvenoj literaturi i dokumentaciji

Hrvatska(Hrak-centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i strune asopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima ili minimalno bibliografskim podacima i saecima svojih radova, 327 asopisa

Radovi arhivirani u digitalnom obliku smiju se itati, pregledavati i prenositi na vlastito raunalo za privatnu upotrebu, ali ne smiju se ponovno objavljivati u nekom drugom obliku

Iznimke i ogranienja od interesa za knjinice i korisnike

definiranenacionalnim i meunarodnim zakonima omoguuju drutvu da pomiri suprotstavljene interese autora, kojima jami pravo na iskljuivo iskoritavanje djela, i korisnika, koji djela ele slobodno koristiti rok zatite autorskih djela je ogranienBernska konvencija

iznimke od zatite doputenje od autora ne treba traiti kad se eli citirati iz njegova djela ili kad se dio djela reproducira za potrebe nastave i novinskog izvjetavanja slobodno koritenje djela, test u tri koraka:1. da se radi o posebnom sluaju koritenja koji ne moe biti pravilo2. da takvo koritenje nije u suprotnosti s redovitim koritenjem djela3. da takvo koritenje neopravdano ne teti zakonitim interesima autora

Hrvatska

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima l. 80: objavljeno autorsko djelo smije se koristiti bez autorovog odobrenja, a ponekad i bez plaanja naknade, samo u sluajevima koji su u Zakonu posebno navedeni, a koritenje se ne smije suprotstavljati redovitom koritenju djela i ne smije tetiti zakonitim interesima nositelja pravaDirektiva o harmonizaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informacijskom drutvu nacionalni europski zakoni o autorskom pravu jedno obavezno ogranienje 21 izborno ogranienje preporuka: ne prihvaati sve iznimke meu pojedinim zemljama lanicama dolo je do razlika koje ometaju prijenos informacijaHrvatska

Zakon o autorskim i srodnim pravima l. 81: doputa se privremeno i popratno reproduciranje djela koje je sastavni dio tehnolokog procesa Iznimke i ogranienja: reproduciranje za privatno koritenje, za potrebe knjinica, arhiva i slinih javnih ustanova, za nastavu i znanstveno istraivanje, u korist osoba s invalidnou, za potrebe sudskih, upravnih i slinih slubenih postupaka, u svrhu informiranja javnosti, citiranje, iznimke u odnosu na autorska djela trajno smjetena na javnim mjestima, plakate i kataloge javnih izlobi i aukcija, koritenje za stvaranje parodija i karikatura te koritenje u svrhu iskuavanja ureajaIFLA/CLM WIPO

2008. - prijedlog 12 naela od 149 zemalja lanica WIPO-a 21 nema nijedno ogranienje za knjinice, 72 zemlje imaju iznimku koja omoguuje reproduciranje u svrhu zatite grae, a 74 zemlje imaju slobodno koritenje djela za znanstveno istraivanje ili uenje - knjinicama treba dopustiti reproduciranje zatienih autorskih djela za znanstveno istraivanje i privatnu uporabu njihovih korisnika - djelo treba biti zatieno za autorova ivota i 50 godina poslije njegove smrti, a kad jednom postane slobodno, treba to i trajno ostati - knjinicama i korisnicima koji djelo koriste u doputene svrhe treba dopustiti da zaobiu tehnike mjere koje onemoguuju koritenje djela, a koje je ugradio nakladnik - ne smije se dopustiti da odredbe zakona o sklapanju licencija budu u suprotnosti s odredbama zakona o autorskom pravuCitiranje

doputa se i za njega ne treba traiti doputenje autora ije se rijei prenose, niti treba platiti naknadu, ali mora se navesti izvor odakle je citat preuzet i autorovo ime citiranje mora ostati u granicama onoga to se smatra pravilnim koritenjem tuega djela prenesena ilustracija ili grafiki prikaz mora imati legendu u kojoj je naveden izvor i autorovo ime digitalni tekstovi naslov teksta, adresa i datum kada je tekst vien na mreiPrivatno koritenje

pojedinac smije umnoiti djelo za osobnu potrebu i o tome ne treba izvijestiti autora nije namijenjeno javnosti i ne slui za ostvarivanje financijske koristi knjinice: knjiniar smije za korisnika reproducirati djelo, ali nije mogue reproducirati cijelu knjigu, notnu i kartografsku grau

isto vrijedi i za baze podatakaOgranienje u korist knjinica

godine 2003. uvedena Direktiva knjinice smiju reproducirati primjerak djela koji posjeduju, ali to smiju uiniti samo jedanput svrha: zatita rijetke i oteene grae knjinica, kao i javni arhivi, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predkolski odgoj i sl., ne smije od druge ustanove posuditi primjerak djela koji bi htjela imati, umnoiti ga i uvrstiti u vlastitu zbirkuNastava i znanstveno istraivanje Zakon doputa reproduciranje i stvaranje zbirki od ulomaka reproduciranih autorskih djela ili ak kraih cjelovitih djela, ali iskljuivo za potrebe nastave ili znanstvenog istraivanja, uz navoenje izvora ogranienje se ne moe primijeniti za stvaranje prirunika za nastavu na digitalnom mediju nastavnik ne smije staviti tue radove na web za potrebe nastave bez odobrenja autora tekstaOgranienje za potrebe invalidnih osoba

doputeno je slobodno koritenje djela na nain koji je u izravnoj vezi s invalidnou korisnika, a uz uvjet da je koritenje nekomercijalnog karaktera Hrvatska knjinica za slijepe postoje jo neka nerijeena pitanja vezana uz koritenje zatienih autorskih djela u digitalnoj sredini (problem nabave sredstava za proizvodnju knjiga za slijepe i slabovidne osobe)

DAISY jedinstveni standard za knjige za slijepe bolje koritenje jednom snimljene grae stavljene na raspolaganje veem broju korisnikaInformiranje javnosti

Zakon doputa reproduciranje, distribuiranje i priopavanje javnosti autorskih djela u sklopu izvjetaja o tekuim zbivanjima, javno odranih govora u obavljanju politike, vjerske ili druge javne funkcije i javno odranih predavanja, ali u opsegu koji odgovara svrsi i nainu izvjeivanja nije potrebno platiti naknaduPlakati i katalozi

organizatorima javnih izlobi i drabi doputeno je da u katalozima ili na plakatu reproduciraju neko izloeno ili na drabi ponueno djelo, bez naknade likovna djela i fotografije ne obuhvaa pisana djelaBaze podataka

ovlateni korisnik smije preraditi i reproducirati cijelu bazu podataka ili njezin dio kada je to prijeko potrebno za pristup sadraju i za redovito koritenjeTehnike mjere koje onemoguuju koritenje djela

za pojedine korisnike takve je mjere nositelj prava duan otkloniti ogranienje se ne odnosi na raunalne programe niti na djela na internetu vijek tehnikih mjera premauje trajanje zatite ak i kad autorsko pravo istekneOgranienje prava distribucije

autor ima iskljuivo pravo distribucije, ali zakon ograniava to pravo i doputa javnim knjinicama da posuuju primjerke djela knjinice su dune platiti naknadu za javnu posudbuOgranienje prava javnog izlaganja

Ako autor likovnog djela nije pri njegovoj prvoj prodaji u pisanom obliku zabranio izlaganje djela, ne moe se poslije protiviti izlaganju, nego odluku o tome donosi vlasnik djela. Knjiniar ne mora traiti odobrenje autora:

kad posuuje grau, ali za javnu posudbu knjiga, zvunih snimki i videoigara, knjinica mora platiti naknadu odgovarajuoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava. kad reproducira lanak iz asopisa, novina i sl. ili poglavlje (poglavlja) iz knjige za korisnikovu privatnu uporabu; Knjinica mora platiti naknadu odgovarajuoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava.

kad reproducira lanak iz asopisa, novina i sl. ili poglavlje (poglavlja) iz knjige za potrebe korisnika druge knjinice, koja je pismeno zatraila umnoavanje djela za svoga korisnika; naknada mora biti plaena ovlatenoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava.

kad reproducira jedinicu grae koja sadri autorsko djelo, a knjinica je ima u svojemu fondu; Knjinica ne mora platiti naknadu za reproduciranje.

kad reproducira jedinicu grae koja sadrava autorsko djelo za potrebe slijepih, slabovidnih i drugih korisnika s invaliditetom; naknada se u tom sluaju ne plaa.

kad reproducira likovno djelo iz svojega fonda na plakatu ili katalogu izraenom kao dokument uz izlobu koju organizira; naknada se ni u tom sluaju ne plaa.

kad citira iz djela i prikazuje djelo u biltenu prinova; naknada se ne plaa. kad kopira bazu podataka koju je knjinica legalno nabavila, ako je taj postupak potreban da bi se bazi moglo pristupiti kad priprema izlobu slika, crtea, razglednica, grafikih mapa i listova i druge likovne grae koju knjinica ima u fondu; naknada se ne plaaDigitalni repozitoriji

Digitalni repozitorijzbirka radova djelatnika institucije ili tematski okupljenih radova na nadinstitucijskoj razini, eventualno i studentskih radova (disertacije i sl.)

uva sadraje i upravlja njima, osigurava trajni (i otvoreni) pristup, omoguuje brzo objavljivanje

Nastanak repozitorija

1990-ih, razvojem softvera otvorenoga koda (open source software) -> repozitoriji kao 2. oblik objavljivanja u otvorenom pristupu

tzv. zeleni put do OP-a (zeleno svjetlo nakladnika za objavu istoga rada u repozitoriju;

zlatni put do OP-a objavljivanje u asopisu s OP-om)

odgovor na politiku komercijalnih izdavaa e-grae

cijene, uvjeti koritenja - npr. ograniavanje istovremenog pristupa, zabrana preuzimanja (download), zabrana (autoru) objavljivanja radova drugdje, zabrana predavanja o tezama iz rada...

prijelaz s posjedovanja grae na plaanje pristupa (otkazivanje pretplate / propast nakladnika => gubitak pristupa starim brojevima asopisa)

Repozitoriji

lanci u repozitoriju (e-prints) pre-prints (nerecenz. lanci, autor nositelj aut. prava)

post-prints (lanci prihvaeni za objavu u e-asopisima, nositelj aut. prava nakladnik)

s autorima radova sklapa se ugovor o postavljanju rada u repozitorij

Formati datoteka i vrste radova u repozitorijima

razni formati (HTML, PDF, PowerPoint, razni formati slika, video- i audiozapisa...)

razne vrste radova (lanci, poglavlja iz knjiga, disertacije, prezentacije s konferencija...)

Metapodaci i otvorenost pristupa

radove u repozitorije postavljaju ovlatene osobe, ponekad i sami autori (samoarhiviranje), te im se dodaju metapodaci

omoguuju pristup radovima opisuju ih i tako optimiziraju pretraivanje, potpomau uvanje

Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH) protokol za pobiranje metapodatka iz repozitorija - mehanizam za interoperabilnost s trailicama i dr. servisima(cilj OAI-a je vea dostupnost znanstv. sadraja)

zbog vee vidljivosti repozitoriji se mogu prijaviti u imenike OpenDOAR i ROAR(Directory of Open Access Repositories iRegistry of Open Access Repositories)Hrvatski repozitoriji

tendencija: repozitoriji s otvorenim pristupom

repozitorij FFZG-a (http://darhiv.ffzg.hr

HYPERLINK "http://darhiv.ffzg.hr/"/) repozitorij FSB-a (http://www.fsb.unizg.hr/library/repository.php), digitalna knjinica FOI-ja,...

repozitorij s OP-om samo repozitorij MF-a u Zagrebu!

uvjeti za repozitorij s OPom:

softver otvorenoga koda, podravanje OAI-PMH, svi sadraji u OP-u

Primjer - Repozitorij Medicinskog fakulteta u Zagrebu

osnovan 2005.

softver Eprints

indeksiran u bazama DOAR i ROAR

disertacije, lanci, poglavlja iz knjiga, radovi s konferencija ili radionica, recenzirana priopenja iz kongresnih zbornika, knjige i poglavlja iz knjiga

veina radova objavljena u asopisima, pri emu se potuju restrikcije nakladnika (neki doputaju OP tek 6-12 mjeseci od objave)

nema samoarhiviranja > knjiniari

statistiki alat za mjerenje koritenja; vel. frekventnost preuzimanja radova (download)

Polaganje radova u repozitorij MF-a:

lanci autorsko pravo

na web stranici SHERPA/RoMEO (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/) provjeriti nakladnikovu politiku arhiviranja. Ako nije navedena, kontaktirati nakladnika i ishoditi pisano doputenje.

disertacije autorsko pravo

arhiviranje disertacija nije obvezno

doputenje autora za jednu od mogunosti objave:

disertacija se ne moe arhivirati

moe se odmah arhivirati

moe, ali s godinu dana odgode

Primjer - Digitalni arhiv Filozofskog fakulteta

softver Eprints

svi radovi kojima su autori djelatnici ili studenti FFZG-a i koji nastaju kao rezultat istraivakog i obrazovnog procesa na Fakultetu

dio radova u OP-u, dio dostupan samo korisnicima Knjinice uz autorizaciju AAI@EduHR identitetom (odluka autora)

mogunost samoarhiviranja

pregledavanje i pretraivaje kao u repozitoriju MF-a

Iznimke i ogranienja od interesa za korisnike i knjinice

radovi u repozitoriju smiju se: itati, pregledavati i prenositi na vlastito raunalo za privatnu uporabu ne smiju se: ponovno objavljivati u nekom drugom obliku, ureivati, mijenjati i sl. bez autorova doputenja. ustanove koje odravaju repozitorije moraju traiti doputenje autora za uvrtavanje radova rad objavljen na mrei ili prva verzija rada prije recenzije u repozitoriju autor zadrava autorsko pravo(njegovo intelektualno vlasnitvo)

ako je autor unio promjene u skladu s recenzentskim zahtjevima, i izdava ga je prihvatio za tisakte s autorom sklapa ugovor - autor mora zatraiti da konanu verziju rada smije poloiti u repozitorij (ako se izdava protivi, autor moe uz nerecenziranu verziju dodati u repozitorij i ispravke)

Zakljuno o repozitorijima

prednosti: olakano istraivanje i suradnja, uenje; vea vidljivost institucije i autora; osiguravanje objavljivanja i slobodnog i vremenski neogranienog pristupa; uvanje radova

problem: cijena uspostavljanja i odravanja repozitorijaKongresna knjinica Posjeduje 155.357.302 jedinica grae u svojim kolekcijama Jedinstvena je njena dvojaka priroda. S jedne strane, od osnutka 24. travnja 1800. godine, osnovna namjena bila je, i jo je uvijek, pomo zakonodovnoj vlasti, odnosno referentna istraivaka sluba i podrka Kongresu. S druge strane, iroko je poznata kao de facto nacionalna knjinica Sjedinjenih Amerikih Drava. Knjinica ije usluge koristi iroka javnost, struna zajednica knjinica, izvrne slube amerike vlade, znanstvenici i povjesniari svih zemalja svijeta, koji trae informacije, razumijevanje i inspiraciju Razlozi za digitalizaciju:

Zatita izvornika

Poveanje dostupnosti

Stvaranje nove ponude i usluga

Upotpunjavanje fonda

Digitalizacija na zahtjev

O digitalnim zbirkama Kongresne knjinice

Od 1994. godine omoguuje pristup svojim digitalnim zbirkama putem mree. Kroz svoje digitalne zbirke Kongresna knjinica prua jedan od najveih i najvrjednijih nekomercijalnih sadraja na internetu.

Puno faktora je ukljueno u sam proces stvaranja digitalne zbirke, od pitanja autorskih prava, metapodataka i standarda za pretraivanje, pa sve do ouvanja, skeniranja i konverzijeDigitalni referentni tim Kongresne knjinice Digitalni referentni tim je grupa referentnih specijalista koji su predani istraivanju naina na koji se online alati mogu koristiti za promociju i poboljanje programa i usluga koje nudi Kongresna knjinica. Digitalni knjinini standardi

Kongresna knjinica koristi razne standardizirane metapodatke i protokole kako bi poduprla svoje digitalne zbirke. MARCXML i MODS metapodatci za opis sadraja digitalnog predmeta METS i MIX metapodatci formata za medije i okruenje digitalnog predmeta PREMIS metapodatci koji podupiru prezervacijske aktivnosti za digitalne predmete

SRU protokol za pretraivanje u digitalnom okruenju Komercijalni nakladnici i raspaavatelji digitalizirane grae

Elektroniko nakladnitvo

poelo se razvijati tijekom 1980-ih

Elektronike nakladnike kue su zapravo baze podataka koje raspaavaju sadraje na razliite naine ovisno o potrebama kupaca

Nove tehnologije prisiljavaju nakladnike, knjiare i knjiniare na intenzivniju suradnju

E-nakladnitvo je razvijenije u SAD-u nego u Europi

Formati digitalizirane grae

PDF Adobe Acrobat, najei se koristi, a smatra ga se i formatom budunosti

Ostali formati: exe.format, rar.

Amazon

Osnovao ga je Jeff Bezos 1994. u Bellevue, Washington, danas ima dva sjedita u Seattlu i Luxembourgu

Najvei svjetski online prodava

Poeli su kao knjiara, ali uskoro su proirili svoju ponudu na prodaju cd-a, dvd-a i preuzimanje glazbe, filmova, softvera, video igara, elektronike, te ostalih proizvoda

Kindle ita

netLibrary.com

Prvi rijeio pitanje zatite autorskih prava

Digitalizirali su sadraje prvotno objavljene u tiskanom obliku uz napomenu da su samo raspaavatelji sadraja

Softver Knowledge station Danas EBSCOApple iBooks

Dostupno od 2010

Knjige na raznim jezicima ukljuujui i hrvatski

Potrebna instalacija iTunes

Google Books

zapoeli s radom 2004

nudi knjige i tekstove koje je Google skenirao i pohranio u svoju bazu

Google Books Library Project Freebook

osnovana 2007

stranica na kojoj korisnici mogu besplatno razmjenjivati e-knjige

oko 2 000 korisnika stavlja knjige kako bi ih svi mogli koristit

Aldiko e-book

Osnovan 2009

namjenjen androidima i tabletima

povezan s FreeBooks

autorska prava

Planet 9

nastao 2011

najvei hrvatski ponua e-knjiga, T-comPortali

doprinos digitalizaciji poveanjem dostupnosti i vidljivosti

tekstovi popraeni slikama, zvunim zapisima, videozapisima te poveznicama na druge mrene stranice

pitanja autorskih i nakladnikih prava potrebno rijeiti prije postupka digitalizacije

nakon postupka digitalizacije - jasno obznaniti pod kojim je uvjetima graa objavljena i koje su radnje korisnicima s njom doputene

pravo pristupa grai omogueno prilikom njenog objavljivanja na portalu

vana informacija za korisnike: smiju li uitati, ispisati ili otisnuti grau i pod kojim uvjetima

upoznati korisnike - kako ne bi dolo do krenja nekog prava, ve se osiguralo etiko koritenje grae i zatita podataka

Europeana

europski digitalni arhiv, knjinica i muzej

portal pokrenut 2008. godine i nudi pristup milijunima knjiga, slika, filmova, muzejskih objekata i arhivskih zapisa iz galerija, knjinica, arhiva i muzeja, koji su digitalizirani diljem Europe

korisnici mogu suraivati, dijeliti izvore te inspirirati jedni druge raznolikim bogatstvom europske kulturne i znanstvene batine

cilj: ukljuivanje ljudi u Europi zajedno sa njihovom kulturnom batinom kako bi batina putem mree postala dostupna svima

pouzdani izvor kulturne batine jer u njenom stvaranju sudjeluje veliki broj europskih kulturnih ustanova, projekata i partnera

sadraji na portalu:

slike (umjetnike slike, crtei, karte, fotografije i slike muzejskih predmeta),

tekstovi (knjige, novine, pisma, dnevnici i arhivski papiri),

zvuni sadraji (glazba i izgovorena rije, radijski prijenosi)

video sadraj ( filmovi, TV emisije)

3D sadraj

zbirke obuhvaaju europsku povijest u periodu od antikih vremena do danas

Europeana uvijek povezuje s izvorom grae, korisnik moe biti siguran u njezinu autentinost

Europeana projekti

realizacija Europeane kompleksan je i skup zadatak, kako bi ostvarila raznolikost sadraja Europska unija financira nekoliko projekata digitalizacije koje vode razliite institucije

temelje se na digitalizaciji razliitih sadraja

European Film Gateway, EUscreen, Europeana

HYPERLINK "http://www.europeanatravel.eu/" \t "_parent" TravelAutorska prava i prava korisnika na portalu Europeana.eu

projekt ARROW brine za pitanja autorskih prava, namijenjen je pruanju podrke za pronalazak naina kojima se mogu identificirati vlasnici prava i razjasniti status prava odreenog djela, ak i kad se radi o djelu bez autora ili djelu koje se vie ne tiska

korisnici o svojim pravima i onome to mogu initi sa sadrajima objavljenima na Europeani mogu proitati na portalu pod naslovom Pravila i uvjeti koritenja

govore korisniku to moe, a to ne moe uiniti s metapodacima i pretpregledima objavljenima na portalu

odvojeno se donose smjernice za rad s metapodacima Europeane, koji se nalaze pod jednom od Creative Commons licencijom, upute za koritenje digitalnih reprodukcija

za metapodatke ne postoje nikakva ogranienja za redistribuciju, no za veinu drugog materijala jasno su oznaena prava koja pokazuju smiju li se i pod kojim uvjetima materijali dalje koristiti

Europeana ne jami tonost ili pouzdanost mrene stranice, te svatko tko koristi stranicu smatra se suglasnim s njezinim uvjetima koritenja

Europeana zadrava pravo izmjene uvjeta koritenja, a oni se ravnaju po zakonima Kraljevine Nizozemske

Hrvatska kulturna batina

Projekt "Hrvatska kulturna batina projekt jedigitalizacije arhivske, knjinine i muzejske grae na podruju Republike Hrvatske

Njime se eli potaknuti stvaranje novog digitalnog sadraja, poboljati njegovu dostupnost i vidljivost te promicati sustavan i ujednaen pristup digitalizaciji grae u kulturnim ustanovama

Projekt je pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a kao nositelji u njemu sudjeluju Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, Hrvatski dravni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar, na temelju Sporazuma o suradnji koji je potpisan u oujku 2007. godine

ciljevi projekta su sljedei:

Digitalizacija grae vodi stvaranju prepoznatljivog i relevantnog sadraja u digitalnom okruenju

Usluge su lako dostupne svakoj zainteresiranoj osobi

Proizvedeni digitalni sadraji su kvalitetno oblikovani

Digitalne su zbirke bogate i iskoristive u oblikovanju i ponudi obrazovnih, turistikih i drugih slinih uslunih sadraja

Portal "Hrvatska kulturna batina" omoguuje pretraivanje i pristup raznovrsnim zbirkama digitalizirane grae muzeja, knjinica i arhiva u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li nastale u okviru ovog projekta ili su ovdje samo registrirane i opisane

Zbirke moete pretraivati i pregledavati:

tematski,

kronoloki,

premavrsti grae,

Prema mjestu gdje se nalaze,

Prema podrujuili znaajnim osobama, stvarima ili dogaajima na koje se odnose

Ustanove i osobe koje se bave digitalizacijom grae na portalu mogu naismjernicei upute za digitalizaciju

Uz poveanje dostupnosti digitalnih zbirki arhivske, knjinine i muzejske grae, drugi je osnovni cilj projekta Hrvatska kulturna batina potaknuti digitalizaciju grae i stvaranje novih sadraja i usluga

Preuzimanjem sadraja s portala korisnik se obvezuje da e ga koristiti iskljuivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u strune i znanstvene svrhe uz potivanje svih autorskih prava, drugih vlasnikih prava i svakog navedenog ogranienja prava, stoga se sadraji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi nain distribuirati bez izriitog doputenja Ministarstva kulture

Svako koritenje preuzetih sadraja mora biti popraeno napomenom"Preuzeto uz doputenje s portala Hrvatske kulturne batine, www.kultura.hr.Ministarstvo kulture RH. Sva prava pridrana.Digitalizirana zagrebaka batina

Digitalizirana zagrebaka batina okuplja na mrenom mjestu Knjinica grada Zagreba digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke grae pohranjene u zbirkama i odjelimaGradske knjinice

Zbirke:

Grafika graa

Kartografska graa

Knjige

Knjige za djecu i mlade

Notni zapisi

Rukopisi

Serijske publikacije

Sitni tisak

Zvuni zapisi

Projekti:

Zagreb na pragu modernog doba

Izdanja zagrebakih tiskara 17. i 18. stoljea Projekt digitalizacija Knjinice grada Zagreba su 2008. godine zapoele digitalizaciju grae u okviru projekta Osvijetlimo dio svoga nasljea: Zagreb na pragu modernog doba koji je podralo Ministarstvo kulture.

Knjinice grada Zagreba u svojim zbirkama, posebice u zbirkama Zagrabiensia i Rara, uvaju vrijedne i jedinstvene dokumente i publikacije o prolosti Zagreba i Hrvatske, koji se samo u prostorima knjinice posuuju za itanje.

Svrha je projekata digitalizacije grae iz zbirki Knjinica grada Zagreba objavljivati elektronika izdanja izvornika koji predstavljaju razvoj grada, istaknute pojedince i ustanove, glazbu, knjievnost, kazaline i ostale kulturne i sportske dogaaje koji su obiljeili ivot Zagreba te upoznavati itatelje s pisanim i tiskanim dokumentima te audiovizualnom graom koja svjedoi o svijesti grada i potrebi da se njegovo postojanje prati, biljei i prezentira.

Tijekom 2008. u suradnji s tvrtkom ArhivPRO je iz zbirki Gradske knjinice u elektroniki oblik preneseno vie od 1.700 stranica knjiga, notnih zapisa i sitnog tiska, kao i tridesetak fotografija i razglednica te 1 nacrt Zagreba.The European Library

Jedini portal koji nudi pristup grai europskih nacionalnih knjinica

Nudi mogunost pretraivanja 200 milijuna zapisa, pristup 24 milijuna stranica sa skoro 7 milijuna digitalnih zapisa

Omoguuje pretraivanje materijala, koji ukljuuje i rijetke knjige, slike i video, ali isto tako i preuzimanje metapodataka

Sakuplja podatke koje potom prosljeuje Europeani

Pristup podacima je u veini sluajeva besplatan

The British library

Poela sa radom 1973. godine

Sadri 150 milijuna jedinica grae, svake godine se poveava za 3 milijuna

16 000 korisnika svaki dan (fiziki i online)

Misija: unaprijediti svjetsko znanje

Digitalizaciju provode zadnja dva desetljea

Manje od 1% cjelokupne zbirke digitalizirano

8 digitalnih zbirki

Digital collections

Digitised British newspapers (period 1800. 1900. godine, 8000 skeniranih dokumenata dnevno) Endangered archives Festival books (1475-1700) (253 odabrane i digitalizirane knjige iz perioda renesanse) International Dunhuang Project

HYPERLINK "http://www.bl.uk/manuscripts/" \t "_parent"

Manuscripts

HYPERLINK "http://sounds.bl.uk/" \t "_parent"

Sounds (50,000 snimaka; projekt 2004. 2009.) Theses (ogranien pristup) UK Web Archive (zbirka web stranica, od 2004.)

Kriteriji vrednovanja digitalnih knjinica

upotrebljivost suelja kvaliteta zbirke kvaliteta usluge izvedba sustava zadovoljavanje korisnikovih potreba Gallica

Bibliothque nationale de France (Francuska nacionalna knjinica)

Pariz, osnovana 1368.- Kraljevska knjinica Louvra, od 1996. u dananjoj zgradi

30 milijuna jedinica grae (14 milijuna knjiga i publikacija) digitalna knjinica

Osnovana 1997.

Slui i kao digitalna enciklopedija, sastoji se od tiskanih materijala (knjige, asopisi, novine, nota i drugih dokumenata), grafikih materijala (gravure, karte, fotografije i dr.) i zvunih zapisa

Materijalima se moe pristupiti besplatno, ako su za osobnu uporabu

Danas ukljuuje oko 2 milijuna dokumenata, vie od 70 000 digitaliziranih tekstova, 80 000 fotografija i 30 sati zvunih zapisa

Bavarska knjinica

Bayerische Staatsbibliothek (Bavarska dravna knjinica )

Munchen, osnovana 1558.

9 810 milijuna knjiga

zadae: Opa istraivaka knjinica, sredinja knjinica drave i repozitorij, dio njemake nacionalne virtualne knjinice, vodi Munchenski centar za digitalizaciju Kontroverza: posjeduje velik br. ukradenih rukopisa i drugih djela, koja su nacisti ukrali Poljskoj (Poljska ih zahtjeva natrag ali Bavarska odbija vratiti)

Ima jednu od najvanijih rukopisnih zbirki u svijetu, najveu kolekciju inkunabula i brojne specijalne kolekcije

Druga po veliini asopisna knjinica (nakon Britanske)

Brojni projekti digitalizacije i suradnje, partnerstvo s Googleom

Nabava izvornih elektronikih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjinice

Digitalna knjinica

online zbirka digitalnih objekata provjerene kvalitete, koji su izraeni ili prikupljeni i kojima se upravlja u skladu s meunarodno prihvaenim naelima za izgradnju zbirke i koje su dostupne na suvisao i odrivi nain, podrane uslugama neophodnima za omoguivanje korisnicima dohvaanja i iskoritavanja izvora

IFLA snano potie i podupire nacionalne i meunarodne strategije digitalizacije kao i inicijative pojedinih knjinica i dionitava

Digitalizacija omoguuje stvaranje virtualnih zbirki povezivanjem grae mimo kontinenata

Digitalizacija ima i ulogu zatite u sluaju propadanja izvornih dokumenata i medija

DK ini sastavni dio usluga knjinice, primjenjujui novu tehnologiju za omoguivanje pristupa digitalnim zbirkama

Proizvodi digitalizacije i sami trebaju biti ouvani, kao to i izvorno digitalna graa mora biti ouvana

Sve inicijative digitalne knjinice moraju ukljuivati planove odgovarajueg ovlatenog tijela za digitalnu zatitu

Digitalna knjinica slui kao okruenje koje e okupiti zbirke, usluge i osobe kao podrku potpunom ivotnom ciklusu izrade, diseminacije, koritenja i ouvanja podataka, informacija i znanja

Zbirke se izgrauju, vode i ine dostupnima tako da su brzo i ekonomino raspoloive za uporabu odreenoj zajednici ili skupini zajednica

Izgradnja digitalne knjinice zahtijevaju izvore sadraja u digitalnom obliku, bilo digitaliziranog ili izvorno digitalnog sadraja poslanje: dati izravan pristup informacijskim izvorima, digitalnim i ne-digitalnim, na strukturiran i mjerodavan nain i stoga povezati tehnologiju, obrazovanje i kulturu u suvremenu knjininu uslugu

Licenciranje

Razvojem elektronikog nakladnitva 90-ih godina 20. st. sve vie se objavljuje elektronika graa (knjige, asopisi, novine, baze podataka, raunalni programi i audiovizualna djela)

Proizvodnja te grae vrlo skupa, proizvoa je obino daje na koritenje - knjinica pribavlja pravo pristupa grai, a rjee sam elektroniki primjerak izdanja

Pristup elektronikoj grai ureuje se ugovorom - licencijom

Licencija je openito dokument koji nekome daje pravo da neto uini, u stvarnom ili u digitalnom okruenju

U digitalnom okruenju pojam se obino odnosi na pravo koritenja raunalnog programa - licencni ugovor s krajnjim korisnikom (end-user licence agreement EULA)

Korisnikova su prava zajamena ogranienjima prava autora elektronike grae, a pristup toj grai ureuje se licencnim ugovorom

Njime knjinica stjee pravo iskoritavanja (mora biti sklopljen u pisanom obliku)

Knjiniari uoili zamke nabavljanja grae licenciranjem

Odbor za autorsko pravo i druga pravna pitanja (CLM) IFLA-e 2001. godine objavljuje Naela licenciranja u kojima se zalae za licenciranje

Zainteresirane strane mogu pregovarati o uporabi grae zatiene zakonom o autorskom pravu

Poeljno da se knjinice udruuju u konzorcije

Pregovaraju davatelj licencije (nakladnik ili proizvoa elektronike publikacije) i stjecatelj licencije (knjinica)

Licencni ugovor za elektroniku grau nuno ukljuuje upravljanje pravima na digitalnu grau (digital rights management DRM)

DRM obuhvaa nekoliko aranmana pomou kojih nositelj digitalnih prava moe ograniavati uporabu zakonski zatienih digitalnih sadraja

Prije potpisivanja licencnog ugovora prijeko je potrebno utvrditi nekoliko vanih pojedinosti kako bi se knjinica osigurala da je ugovor valjan

Knjiniar prihvaanjem licencnog ugovora preuzima svu odgovornost, kako zakonsku tako i financijsku

Vrste licencnih ugovora

Oni o kojima se ne pregovara

Shrink-wrap (click-wrap) ugovorna se obveza preuzima trganjem omota, primjenjuju se za iskoritavanje raunalnih programa

Click-on prvenstveno namijenjene krajnjem korisniku, a ne ustanovi (knjiniar treba provjeriti uvjete koje postavlja davatelj licencije)

Oni o kojima se pregovaraPrema broju korisnika

Pojedinana licencija licencni ugovor s krajnjim korisnikom ( end-user licence agreement EULA), isporuuju se s raunalnim programima u trgovinama na malo, uz raunala ili putem mree

Koliinska licencija doputaju koritenje dvaju i vie primjeraka istog programa, a namijenjene su velikim korisnicima, stjeu se pregovorima i pismenim ugovorom

Pristupne licencije

Licencija za pristup posluniku (access license):

Licencije po posluniku doputaju istovremeni pristup odreenom broju ovlatenih korisnika.

Licencije po mjestu doputa za svako raunalo po jedan pristup posluniku

Istodobne ili paralelne licencije doputaju instaliranje odreenog broja kopija programa na odreeni broj raunala, ograniavajui broj korisnika koji smiju istodobno koristiti taj program u odreenom trenutku.

Lokacijske licencije doputaju instaliranje pojedinih programa na raunala odreena zemljopisnom lokacijom.

Licencni ugovori za pruanje usluga koritenja aplikacija (application service provider ASP)

Sadravaju uvjete pod kojima se aplikacije smjetene na udaljenim poslunicima, a ne na lokalnim raunalima ili posluiteljima unutar tvrtke, mogu koristiti i daju za to odobrenje.

General Public Licence (GNU)

Besplatna licencija za javnu upotrebu raunalnih programa, nastala 1983.

Raunalni program i njegov izvorni kod smiju se besplatno kopirati, distribuirati i mijenjati, no onaj tko to ini, mora to po istoj licenciji omoguiti i drugima

do lipnja 2009. rabila ju je Wikipedija, dajui slobodan pristup sadraju, u skladu s naelom poznatim pod nazivom copyleftCreative Commons

nastala 2001., idejni pokreta Lawrence Lessig sa Sveuilita Stanford (SAD)

Moe se preuzeti na raznim jezicima svijeta i uitati u trenutku objavljivanja djela

Uvjeti koritenja djela prikazani su ilustracijama - pokazuju doputa li davatelj licencije preradbu, umnoavanje, distribuciju djela i sl., a hiperveze vode do dodatnih objanjenja

Svojom jednostavnou nastoje autoru olakati odluku koja e prava zadrati, a koja besplatno ustupiti na koritenje

Od 2005. u Hrvatskoj

organizacija iCommons (International Commons) - promie ideju o besplatnom obrazovanju i slobodnom pristupu znanju

Science Commons

SPARC (Scholarly Publishing and Academic Resources Coalition)

Objavili su mrene alate koji autorima pomau odabrati prava na njihove znanstvene lanke, ukljuujui prava da ih ponovno koriste i da ih pohrane u digitalne repozitorije

Licence to Publish

Tim ugovorom autor daje nakladniku dozvolu da objavi djelo, ali zadrava pravo na objavljeno djelo

Ugovor stupa na snagu kada nakladnik obznani da namjerava objaviti djelo

Kada je lanak objavljen, autor ga moe uiniti javno dostupnim u digitalnom repozitoriju u obliku u kojem je objavljen

lanak moe postati dostupan javnosti s odgodom od najvie 6 mjeseci

Licensing Models

U suradnji s velikim meunarodnim trgovcima elektronike grae (EBSCO, Harrassowitz i Swets) nastali predloci licencija

licencije za pojedine sveuiline ustanove, konzorcije sveuilinih ustanova, narodne knjinice te za specijalne knjinice i knjinice u sastavu

Takvim se licencijama knjinicama omoguuje pristup skupocjenim zbirkama elektronikih asopisa mnogih nakladnika

Konzorciji akademskih knjinica

Konzorcij (lat. consortium zajednica, zadruga) odnosno ue knjinini konzorcij, moe biti skup sastavljen od dvije ili vie knjinica koje zajedno rjeavaju neki svoj problem. Moe biti organiziran za potrebe koritenja zajednikih usluga i slubi, u svrhu zajednike izgradnje fondova, za potrebe uzajamne katalogizacije grae odnosno za potrebe edukacije knjininog osoblja i korisnika.

Sve vei broj korisnika i zahtjeva - akademske knjinice moraju svoju uinkovitost poveati kroz suradnju:

stvaranje skupnih kataloga

meuknjinina posudba

zajedniko pohranjivanje

akademski konzorciji

Modeli konzorcija

Tri osnovna modela s obzirom na financiranje nabave e-izvora (Giordano):

1. nacionalni centralizirani model

Finska FinELib Finnish Electronic Library

vedska BIBSAM National Co-ordination and Development Grka HEAL-LINK Hellenic Academic Libraries Link)2. nacionalni decentralizirani model

Francuska COUPERIN Consortium Universitaire des Priodiques Numriques - CUJAS (pravne znanosti) + DAUPHINE (ekonomske znanosti)3. regionalni model

- Italija, panjolska, Njemaka

Meunarodne udruge konzorcija

ICOLC International Coalitia of Library Consortia (http://www.library.yale.edu/consortia/) CELIP Central and Eastern European Licensing Information Platform (http://www.eblida.org/celip/)

eIFL.net electronic Information Library globalna suradnjaKonzorciji u Hrvatskoj

1982. poinje nabava stranih znanstvenih asopisa, financirana iz dravnog prorauna

1995. poelo se s osiguravanjem pristupa najvanijim svjetskim bazama podataka Centar za online baze podataka (Institut Ruer Bokovi)

1996. prva baza: Current Contents

CARNET-MZO

projektu se pridruuje CARNet Hrvatska akademska i istraivaka mrea

povezala sve akademske i istraivake ustanove u Hrvatskoj - definiran sveobuhvatni konzorcij CARNet-MZO

1998. pokrenuta je nabava elektronikih inaica znanstvenih asopisa koje je Ministarstvo znanosti i tehnologije nabavljalo izravno bez posrednika

2005. izravnom pogodbom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta potpisan ugovor s nakladnicima (Elsevier, Wiley, Springer i Kluwer).

osiguran online pristup elektronikim inaicama svih naslova koji su se u tiskanom obliku pretplaivali kroz proraun Ministarstva

2006. Blackwell Publishing, Cambridge University Press, Elsevier, Oxford University Press, Springer Verlag, J. Wiley and SonsNSK 2005. 2006. TEMPUS projekt A Model of the University of Zagreb Library System (Model izgradnje knjininog sustava Sveuilita u Zagrebu)

cilj: uspostava funkcionalnog modela i organizacije knjininog sustava Sveuilita u Zagrebu

sastavnice: NSK, fakultetske, odjelne i institutske knjinice

predloeno osnivanje konzorcija s ciljem usklaivanja, voenja i osiguravanja strune pomoi pri nabavi i osiguranju dostupnosti i koritenju elektronikih i tiskanih izvora znanstvenih informacija

Predloena struktura nacionalnog konzorcija

Upravljaka skupina

Izvrna skupina

Struna skupina

Zajednica knjinica sveuilita Hrvatske (ZaKSH)

osnovana 2008.

cilj: zajedniko rjeavanje problema u hrvatskom knjiniarstvu i izgradnja zajednike suvremene mree hrvatskih knjinica.

osnivai: sveuilita u Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu i Zadru

2010. - odrano izlaganje o Sustavu nabave stranih znanstvenih asopisa u - aktualno stanje nabave

predloen sustav odrive nabave inozemnih znanstvenih asopisa i baza podataka

znanstvena politika i zadovoljavanje potreba korisnika

Prijedlog ustroja Konzorcija

Skuptina Konzorcija

Poslovni tajnik

Savjet knjiniara podrunih specijalista

Obavezni primjerak

Zakonska obveza dostave obveznog primjerka jedan je od najstarijih naina kojima drava svojim graanima osigurava slobodan pristup grai

U prolosti obvezni primjerak sluio i kao sredstvo cenzure

Danas je obvezni primjerak prvenstveno sredstvo pomou kojeg je mogue prikupiti i ouvati knjinu batinu za budue narataje

Smjernice Vijea Europe/EBLIDA-e za knjinino zakonodavstvo i politiku u Europi (2000.) obvezni primjerak kao cjelina imenovan nacionalnim kulturnim dobrom

Zadae obveznog primjerka:

Trajno uvanje primjeraka objavljene grae

Izrada i objavljivanje nacionalne bibliografije

Osiguravanje uvida u svu objavljenu grau u zemlji na jednom mjestu

U gotovo svim europskim zemljama polaganje obveznog primjerka ureeno je zakonom (Hrvatska propisi o obveznom primjerku dio su Zakona o knjinicama)

Zakonski propisi o obveznom primjerku utvruju tko je obvezan dostaviti primjerke, imenuju ustanovu/e koje primaju primjerak i odreuju broj primjeraka

Dunost predaje primjeraka imaju nakladnici, tiskari, a ponekad i autori, odnosno nositelji autorskog prava

Obavezni primjerak elektronika graa

Publikacije objavljene na internetu predstavljaju dio suvremene kulturne batine te takoer ulaze u obuhvat obveznog primjerka

Prvih godina razvoja elektronikog nakladnitva publikacije istovremeno dostupne u tiskanom i elektronikom obliku

kasnih 90-ih god. 20.st. sadraji esto objavljivani iskljuivo elektroniki mnoge zemlje (i Hrvatska) proirile zakonsku obvezu polaganja grae i na elektroniku grau

Meunarodna konferencija o nacionalnoj bibliografskoj kontroli, Kopenhagen (1998.) donesena preporuka da se izrade kriteriji za odabir grae koja ulazi u nacionalnu bibliografiju

Europske nacionalne knjinice u poetku odluile prikupljati samo elektroniku grau u materijalnom obliku

Graa objavljena na internetu postavila pred nacionalne i druge depozitarne knjinice niz novih problema i pitanja:

koju grau prikupljati, kako i u kojem formatu?

kako ju opisati?

kako ju trajno sauvati?

Prvo rjeenje (loe) knjinice u poetku odustale od naela izgradnje vlastitih zbirki i odluile omoguiti korisnicima da grai pristupaju na internetskoj adresi nakladnika, proizvoaa ili autora, a ne na knjininom posluniku

Sredinom 90-ih god. 20.st. dostava obveznog primjerka internetske grae pokuava se rijeiti na druge nain

Poetkom 21. stoljea nacionalne knjinice, nakon vie pokusnih projekata, usvajaju pobiranje internetskog prostora kao oblik prikupljanja mrene grae

Knjinica koja prima obvezni primjerak elektronike grae mora najprije osigurati zakonsko uporite koje e joj omoguiti pobiranje

Problem pobiranja osobni podaci koji pobiranjem postaju trajno dostupni velikom broju osoba (mrene stranice dravnih tijela, organizacija, ustanova i tvrtki na kojima su objavljeni podaci o zaposlenicima)

IFLA-ina Izjava o obveznom primjerku (2011.) istie da se moraju nai posebna rjeenja i sklopiti sporazumi da bi se olakalo prikupljanje obveznoga primjerka elektronike grae jer digitalna zbirka treba biti dostupna korisnicima kao i ostale knjinine zbirke

primjer Hrvatske: Zakon o knjinicama (1997.)

obveznim primjerkom smatraju se i elektronike publikacije: kompaktni diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka i on-line publikacije

Mrena graa - knjige, peridike publikacije, godinji izvjetaji, mrena mjesta institucija, dogaaja, znanstvenih projekata Nacionalna knjinica mora prikupljati i online izvore kako bi izgradila hrvatsku nacionalnu zbirku knjinine grae

mora nabaviti potrebnu opremu odluiti koju e grau primati kao obvezan primjerak, a koju e kupovati moraju osigurati dugorono uvanje grae i omoguiti njezino koritenje Ovaj zadatak je teak s obzirom na to da su online izvori dinamini, podloni izmjenama i mnogobrojni

Pitanje nejasnosti/nedefiniranosti online publikacije ( je li to sve to je objavljeno online ili ono to je ekvivalent tradicionalnoj publikaciji?

Mrene se publikacije po svojim svojstvima, kao to su esta promjena smjetaja, sadraja i veliine, kratak i nepredvidiv ivotni vijek na internetu, razlikuju od tradicionalnih oblika objavljivanja

Od svih izvora na webu odabiru se oni koji zadovoljavaju kriterije (ope i posebne kriterije)

opi kriteriji: djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj i izvan Hrvatske

tema djela odnosi se na Hrvatsku ili Hrvate, bez obzira na mjesto objavljivanja i autorstvo

djelo je na hrvatskom jeziku

djela koja su objavljena u Hrvatskoj, to znai:

na samoj je grai podatak da je nastala u Hrvatskoj

nakladnik je u Hrvatskoj

autor publikacije ima prebivalite u Hrvatskoj

posebni kriteriji: Sadraj - Ako je sadraj koherentan, neovisan, potpun, ima trajnu kulturoloku, intelektualnu, znanstvenu ili umjetniku vrijednost i bavi se temama od opeg znaenja za hrvatsko drutvo, npr. umjetnost, kultura, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo, politika, sport

Struktura publikacije - Odnosi se na postojanje podatka o naslovu, o osobi ili tijelu odgovornom za sadraj i izradu publikacije, preglednost ra