Dječji vrtić Ivanić Grad

Objekt Poljana

Skupina Vjeverice

Odgojiteljice: Ljiljana Kresojević i Danira Cuvaj

Veliki lov na biljke u skupini „Vjeverice“

Skupina „Vjeverice“ je mješovita odgojna skupina (3-7 godina) u kojoj se uz redovan program provodi

i program odgoja o održivom razvoju. Djeca, a osobito ona starija senzibilizirana su za svoje okruženje

i probleme okoliša. Nije ih bilo teško pridobiti za projekt „Veliki lov na biljke“. Osobito im se svidio

striček Darwin i svi su rado preuzeli ulogu „Darwinovog istraživača“.

Bili smo uvjereni kako dobro poznajemo svoje okruženje, no istražujući ga za potrebe izrade karte

staništa, shvatili smo da zapravo o njemu znamo tek ponešto i da o biljkama u njemu trebamo puno

naučiti.

Karta staništa činila nam se lakim poslom, no, kada su počeli ucrtavati i kartirati biljke, došli su do

spoznaje o raznolikosti biljaka, vrsta, količini biljaka na našem dvorištu. Učinilo im se da ima mnogo

biljaka. Istražujući biljke došli su do podataka kako na našem planetu postoji oko 300 000 biljnih

vrsta, te da je broj na našem dvorištu tek djelić biljnih vrsta koje postoje!

Svaki izlazak na dvorište pretvorio se u traženje neke nove biljne vrste- pa makar u različitosti trava

na našem travnjaku.

Istraživali su i tražili informacije o staništima drugih dijelova planeta, istraživali su različitost biljnih i

životinjskih vrsta. Tako su spontano počeli kategorizirati: biljke i životinje Hrvatske, biljke i životinje

dalekih krajeva.

Najprije krećemo od onog poznatog ka nepoznatom, istraživački centar opremili smo

enciklopedijama prirode, časopisima, slikovnicama, posudicama za eksperimente, povećalima,

dalekozorima...

Aktivnosti koje smo dosad provodili slijedeći dječji interes i tražili odgovore na pitanja:

- Što je to istraživač?

- Što je to stanište?

- Što je to biljka?

- Što su to biljne vrste? Koje biljke poznaješ- imenovanje.

- Kako biljke rastu? Kako na svijet dolaze nove biljke?

- Čemu služe biljke?

- Biljke i godišnja doba: biljna godina- biljke u jesen, promjene, dolazak zime- što radi drvo,

gdje su i što rade, kako izgledaju druge biljke u našem okruženju zimi? Spavaju li zimski san?

Zašto zimi drvo gubi lišće?

- Kuhinja u četiri godišnja doba: biljke na našem stolu u jesen.

- Njegovo veličanstvo drvo: različitost stabala, lišća, plodova.

- Životinje i ptice u našem okruženju: koje ptice prepoznaješ, koje smo viđali u našoj blizini a

sad ih ne vidimo, zašto? Zašto su ptice važne? Pomažemo pticama- briga za ptice zimi.

Evo što smo saznali:

- biljke su žive i proizvode kisik uz pomoć sunca,to je njihova čarolija, zato je biljkama potrebna

svjetlost

- biljke su: cvijeće, drveće, trave, povrće, voće

- biljke su postojale na planeti prije životinja i ljudi

- većina biljaka je zelene boje

- većina biljaka ima korijenje, stabljike, listove i cvjetove

- biljke se razmnožavaju iz sjemenki (osnovali smo svoju banku sjemenja)

- biljke proizvode energiju za ljude i životinje

- biljke nisu samo hrana (energija), biljke mogu biti i lijek (imamo svoju biljnu ljekarnu), od njih

dobivamo odjeću (lan) ili kuće (drvo)

- ne možemo živjeti bez biljaka, zato ih moramo čuvati.... što treba biljkama da bi rasle – kako se mi

možemo brinuti!?

Nastavljamo sa aktivnostima sa istraživanjem ptica našeg staništa i bližeg okruženja.

Želimo obogatiti naše stanište novim biljnim vrstama, uključili su se i naši roditelji. O našem interesu

za biljke pripovijedali smo i u emisiji na Obiteljskom radiju Ivanić-Grad, zahvaljujući toj emisiji, javio

nam se sponzor koji će nam donirati još sadnica za naše dvorište... tako ćemo imati više biljnih vrsta.

Sada je zima.... čini se da sve miruje.... ali nije tako, istražujući pronašli smo cvijeće koje cvjeta i usred

zime- tratinčice i jedan maslačak!

Sakupili smo sjemenke mandarina i poželjeli smo ih posaditi. Neke biljke izrastu iz sjemenki pa nas zanima hoće li nama izrasti prave mandarine? Imamo dobar"ulov"! Tri sadnice jabuke koje smo dobili od sponzora a naš domar odmah ih je posadio u našem dvorištu. Tako smo započeli sa formiranjem voćnjaka, a domar Žarko obećao nam je donijeti i posaditi stablo višnje. Još želimo stablo trešnje i kruške. Kad saznamo još nešto o biljkama, pticama, kukcima (a jako nas zanimaju i gliste ), javit ćemo vam se!

Ovo ti je ambrozija! iščupati ću ju, alergičan sam na nju!

Od biljaka smo napravili bio enzim.....stvarno se svašta može!

Sjemenke iz bundeve iz našeg vrta...

Istraživanje, provjeravanje stečenih spoznaja, produbljivanje znanja, razmjena spoznaja- u društvu

vršnjaka učenje je igra.

Karta našeg staništa

Staništa Europe... što gdje raste?

Naša biljna ljekarna

Sakupljanje mente koja samoniklo raste na našem dvorištu

...biljke u kuhinji... juha od bundeve..

Ovu jelku dobili smo od Idinog tate, sa korijenom je, kasnije ćemo je posaditi na našem dvorištu....

Sijemo sjemenke mandarine i nadamo se da će niknuti

Vrtićki domar posadio nam je darovanu sadnicu jabuke.

A ove čemprese smo već zasadili... roditelji se uključuju u naš projekt.

Ovaj maslačak smo pronašli u travi usred zime! I ove tratinčice... ne smeta im mraz!

A ima i kišnih glista, čemu one služe? Saznat ćemo!

Dječji vrtić Ivanić Grad

Objekt Livada

Skupina Lavići

Odgojiteljice: Milka Šibenik Radan i Valentina Budak

Projekt Veliki lov na biljke

Postati Darwinovim promatračem učinilo nam se baš zabavnim i vrlo poticajnim, tako da smo se

odmah nakon prijave za sudjelovanje primili posla. Nakon što smo se upoznali s pojmom promatrač i

biološka raznolikost, zaključili smo da smo svi različiti kao i biljke i životinje, te da svako živo biće ima

neku posebnost.

U centru majstora u našoj sobi neka su djeca izradila kućicu za ptice. Drugi su u centru kuhinje

pripremali hranu za pričice- čistili su orahe i punili hranilice. Zajedno smo izrađivali plakat na kojemu

smo prikazali osnovne dijelove cvijeta. Također smo proučavali enciklopedije i slikovnice o cvijeću, te

slikali i crtali crvenu djetelinu i tratinčicu. Izradili smo herbarij sa cvijećem koje smo pronašli u

dvorištu našeg vrtića.

Na Sv. Luciju posijali smo pšenicu, te promatrali proces klijanja i rasta pšenice iz dana u dan te vodili

računa da pšenica ima dovoljno svjetlosti, topline i vlage. Pritom smo zaključili da biljke rastu brže od

djece. Neki su predložili da bi možda mogli spavati na zemlji, a da ih mama zalijeva svaki dan i tako

postati veći.

S puno interesa i entuzijazma veselimo se nastavku ovog projekta u narednim mjesecima!