SEMINARSKI RADiz predmeta: BotanikaNAZIV SEMINARSKOG RADA:

AROMATINE BILJKE

Student: Branislav Raevi Broj indexa: IV-180/10 Banja Luka, maj 2011

SADRAJ: 1. Uvod.........................................................................................................3 2. Cilj rada....................................................................................................4 3. Metode rada.............................................................................................4 4. Najvanije aromatine biljne porodice.....................................................4 4.1. Apiaceae...........................................................................................4 4.2. Asteraceae........................................................................................5 4.3 Cupressaceae....................................................................................6 4.4 Lamiaceae.........................................................................................6 4.5. Lauraceae.........................................................................................7 4.6. Myrtaceae.........................................................................................8 4.7. Pinaceae...........................................................................................8 4.8. Poaceae ...........................................................................................9 4.9 Rutaceae..........................................................................................10 5. Metode uzgoja ljekovitog bilja.................................................................11 6. Eterina ulja....................................... ....................................................12 7.Diskusija i zakljuci..................................................................................13 8. Literatura.................................................................................................14

2

1. Uvod Istorija upotrebe aromatinog bilja see u daleku prolost, prije mnogo vijekova i civilizacija. Biljke su igrale vanu ulogu u mnogim kulturama prilikom lijeenja razliitih vrsta bolesti, a cvjetni mirisi korieni su za oplemenjivanje duha i tijela, za privlaenje partnera i uspostavljanje psihofizike ravnotee. Stari Egipani su bili majstori masae i strunjaci za njegu koe. Kraljici Kleopatri je aromaterapija bila najdrai nain njege tijela i duha. Kasnije, stari Grci i Rimljani takoe koriste biljke i njihova ljekovita i mirisna svojstva u masai, pri lijeenju i u kozmetici. Arapske civilizacije u staro doba usavravaju metodu destilacije biljnih ekstrakata i izrauju recepture za proizvodnju mirisnih ulja. U istonim civilizacijama terapija biljkama koristila se paralelno s akupunkturom. U srednjovekovnoj Evropi biljke su koriene za prekrivanje podova u svrhu oplemenjivanja prostora i spreavanja irenja zaraznih bolesti. Iako uijmee aromatrapije see u daleku prolost, sam termin "aromaterapija" ustanovljen je u Francuskoj 1928. godine, kada je poznati hemiar Gattefosse otkrio ljekovitost eterinog ulja lavande uronivi u njega svoje hemikalijama opeene ruke. Gattefosse je sa oduevljenjem shvatio da su opekotine puno bre i bezbolnije zarasle nego obino. To ga je podstaklo na dublje istraivanje, to je rezultiralo roenjem pojma "aromaterapija".

Sl. 1. Aromaterapija, (grki aroma- miris, therapeia- lijeenje, sluenje)

Pojam aromaterapija oznaava kontrolisano korienje eterinih ulja, kako bi se uravnoteilo i unapredilo zdravlje tijela, uma i duha. Aromaterapija svakom oveku prua mogunost da na potpuno prirodan, nekodljiv nain, koristi ekstrakte biljaka kojima e odrati psihofiziku ravnoteu, ojaati imuno-sistem, osloboditi svoje telo napetosti, uravnoteiti i smiriti svoje emocije. Relaksacija duha i tijela, odnosno sklad psihikog i fizikog, ciljevi su koje danas postavlja sebi gotovo svaki ovek kod kojeg se probudila svijest o neophodnosti zdravijeg i ljepeg izgleda. U svetu postoje dva modela aromaterapije francuski i engleski model. Francuski model aromaterapije je integrisan u medicinu, to znai da se aromaterapijom bave 3

iskljuivo ljekari. Francuski model podrazumijeva i oralno uzimanje eterinih ulja. Engleski model, za razliku od francuskog, iskljuuje oralnu primjenu eterinih ulja. Ulja se koriste nanoenjem na kou i inhalacijom, u svrhu smanjivanja stresa, olakavanja tegoba izazvanih stresom, prevencije bolesti, kao i za njegu i uljepavanje tijela. Prema engleskom modelu, za aromaterapeutsku praksu nije potrebno imati medicinsko obrazovanje.

2. Cilj rada Cilj ovog rada je da se saeto opie ono to mi, ljudi, istraujemo malo ozbiljnije tek koje desetljee, dok je priroda, na licu mjesta evolucijske pozornice, imala vremena nekoliko milijardi godina da polako, nauno istrauje bolje od neke najmonije kompanije ili najboljeg i najrazvijenijeg instituta.

3. Metode rada Koritenje dostupne literature i pretraivanje interneta. 4. Najvanije aromatine biljne porodice 4.1. Apiaceae To je velika porodica medicinski i prehrambeno korisnih biljaka. Svi dijelovi biljke mogu sadravati esencijalna ulja, ali koja je uglavnom koncentrisana u sjemenki. U ovoj porodici su bitni rodovi Ammi (kela, Ammi visnaga), Anethum (kopar, Anethumgraveolens),

Sl. 2. Anethum graveolens kopar

Angelica (angelika, Angelica archangelica), Apium (celer, Apium graveolens), Carum (kim, Carum carvi), Coriandrum (koriandar, Coriandrum sativum), Cuminum (kumin, Cuminum ciminum), Daucus (mrkva, Daucus carota), Foeniculum (komora, Foeniculum vulgare), Levisticum (ljupac, Levisticum

4

officinale), Petroselinum (perun, Petroselinum sativum), Pimpinella (anis, Pimpinella anisum).

Sl. 3. Pimpinella anisum anis

Kumarini su zastupljeni kao spojevi u ovoj porodici, a u esencijalnim uljima javljaju se u keli i angeliki. Ftalidi se pojavljuju u esencijalnom ulju korijena ljupaca i sjemena celera, te fenol metil eteri u komorau i anisu.

4.2. Asteraceae Ova porodica od preko 20 000 biljnih vrsta i 800 rodova jedna je od najveih u biljnom svijetu i rodovi te vrste prilagodili su se veini stanita na naoj planeti. Uglavnom uspijevaju na suhim stanitima mediteranske klime. Smatraju se evolucijski veoma naprednim biljkama.

Sl. 4. Helichrysum italicum - smilje

Rodovi u toj porodici su: Achillea (stolosnik, Achillea millefolium), Artemisia (estragon, Artemisia dracunculus), Chamaemelum (rimska kamilica, Chamaemelum nobile), Helichrysum (smilje, Helichrysum italicum), Inula (Inula graveolens), Matricaria (njemaka kamilica, Matricaria recutita), Tanacetum (tanacetum, Tanacetum anuum).

5

4.3. Cupressaceae Ova porodica etinjaa obuhvata nekoliko zanimljivih rodova: Cupressus (empres, Cumpressus sempervirens), Juniperus (borovica, Juniperus communis; virdinijski cedar, Juniperus virginiana), Thuja (tuja, Thuya occidentalis).

Sl. 5. Thuya occidentalis

- tuja

4.4 Lamiaceae Porodica sa najveim brojem vrsta koje stvaraju esencijalno ulje u lijezdama. Ukupno ih na planeti ima oko 2700 vrsta. Veina vrsta je zeljasta a rjee grmolika. lijezde im se nalaze u listovima i stabljici. Rodovi od kojih se dobija esencijalno ulje su: Hyssopus (miloduh, Hyssopus officinalis; puzajui varijetet miloduha, Hyssopus officinalis var. decumbens), Lavandula (brojne vrste lavandi i lavandina, Lavandula vera, Lavandula spica, Lavandula stoechas, Lavandula x hybrida klonovi abrialis, gross, Reydovan,super), Melissa (matinjak, Melissa officinalis), Mentha (paprena metvica, Mentha x piperita; limun metvica, Mentha x citrata; dugolisna metvica, Mentha longifolia), Ocimum (bosiljak sa raznim varijetetima, Ocimum basilicum), Origanum (majoran, Origanum marojana; mravinac, Origanum vulgare), Pogostemon (pauli, Pogostemon cablin), Rosmarinus (rumarin, Rosmarinus officinalis), Salvia (ljekovita kadulja, Salvia officinalis; mukatna kadulja, Salvia sclarea), Thymus (majina duica, Thymus serpyllum; timijan, Thymus vulgaris).

6

Sl. 6. Thymus serpyllum majina duica

4.5. Lauraceae Tridesetak rodova i 2500 vrsta ukljueno je u ovu porodicu i uglavnom ih ine drvenaste biljke koje rastu u tropskim i suptropskim krajevima. ee su u Aziji i Amerikama a rjee u Evropi i Africi. Esencijalno ulje moe biti lokalizovano u raznim dijelovima biljke, list (lovor, ravensara), kora i granice (cimet), drvo (rua drvo) i plodovi (licea). Vaniji rodovi su: Aniba (rua drvo, Aniba rosaeodora), Cinnamomum (kamfor, Cinnamomum camphora; cimet pravi, Cinnamomum verum), Laurus (lovor, Laurus nobilis), Ravensara (ravensara, Ravensara aromatica), Sassafras (sasafras, Sassafras album).

Sl. 7. Ravensara aromatica - ravensara

4.6 Myrtaceae Pedesetak rodova i oko 300 vrsta ini ovu medicinski vrlo zanimljivu porodicu. Veinim su to biljke koje nastanjuju toplije krajeve i ee su na junoj zemljinoj

7

polulopti, pogotovo u Australiji i Junoj Americi. Veina su stabla ili grmovi; neki eukaliptusi dostiu impozantnu visinu od 120 metara. Esencije su dominantno sadrane u shizogenim lijezdama listova. Od bitnijih rodova moemo istaknuti: Myrtus (mirta, Myrtus communis), Eugenia (klinievac, Eugenia caryophyllata), Eucaliptus (E. globulus, E. radiata, E. polybractea, E. dives, E. citriodora), Melaleuca (ajevac, Melaleuca alternifolia; kajeput, M. cajeputi; niauli, M. quinquenervia).

Sl. 8. Myrtus communis - mirta

4.7. Pinaceae Esencijalna ulja porodice Pinaceae dobijaju se iz oleorezinskih produkata (smola) koji su prisutni u mnogim biljnim organima, od lista do stabla. Najpoznatiji rodovi su: Abies (sibirska jela, Abies sibirica; jela, Abies alba), Cedrus (atlaski cedar, Cedrus atlantica; himalajski cedar, Cedrus deodara; libanski cedar, Cedrus libani), Larix (ari, Larix decidua), Picea (obina smreka, Picea excelsa; crna smreka, Picea mariana), Pinus (bijeli bor, Pinus sylvestris; crni bor, Pinus nigra). Po hemijskom sastavu obino sadre terpene (bor, crna smreka), estere (sibirska jela) iliseskviterpenske ketone (atlaski cedar).

8

Sl. 9. Cedrus libani libanski cedar

4.8. Poaceae Trave su najrazvijeniji oblik jednosupnica, prisutne su na cijelom planetu i veoma su prilagodljive raznim okoliima i klimama. U ovu porodicu spadaju prehrambeno vane itarice. Ukupno ima preko 7000 vrsta organizovanih u 450 rodova. Trave koje proizvode esencijalna ulja samonikle su u tropskim podrujima Azije i June Amerike. Esencijno ulje je prisutno u listovima i/ili podancima. Najei je rod Cymbopogon s mnogim vrstama i podvrstama i varijetetima. Tu pripadaju ulja citronele, Cymbopogon citratus; javanske citronele, Cymbopogon winterianus; cejlonske citronele, Cymbopogon nardus; limun-trave, Cymbopogon flexuosus; umbir-trave, Cymbopogon martinii var. sofia; palmarose, Cymbopogon martinii var. motia. Poznat je rod vetiveria s predstavnikom vetiverom, Vetiveria zizanoides.

9

Sl. 10. Cymbopogon flexuosus limun-trava

4.9 Rutaceae Porodica Rutaceae pdijeljena je na vie od 150 rodova i 2000 vrsta. Rastu samonikle na podrujima tropske i suptropske klime, veinom su to stabla koja posjeduju esencijalna ulja u shizolizogenim lijezdama listova i kori plodova. Naravno, najpoznatiji rod ove porodice je Citrus, kojem pripadaju mnoge poznate vrste kao: limeta, Citrus aurantifolia; gorka naranda, C. aurantium ssp. amara; limun, C.limon; grejp, C. x paradisi; mandarina, C. reticulata; tangerina, C. reticulata var. tangerina; klementina, C. reticulata var. clementina; slatka naranda, C. sinensis. Drugi rodovi takoe proizvode esencijalna ulja, od poznatijih moemo spomenuti rutvicu, Ruta graveolens.

Sl. 11. C. reticulata var. tangerina tangerina

10

Esencije mogu biti sadrane u listovima, cvjetovima i kori plodova. Zbog toga se iz jedne biljke mogu dobiti tri razliita ulja: 1. iz kore (usploa) se dobijaju hladnim tijetenjem, 2. petit grain (fr. mali plod), naziv ovog oblika citrusnog ulja dobilo je jer se prije dobijalo destilacijom granica s malim nezrelim plodovima, a danas se dobija iz listova. 3. neroli, destilacijom cvjetova. Cvjetovi svih citrusa sadre esencijalno ulje, ali se uglavnom proizvodi iz cvjetova gorke narande (neroli gorke narande). Mnogi aromaterapeuti kau petit grain samo za jedno ulje (ulje lista gorke narande), mada i svi drugi citrusi mogu dati esencijalno ulje petit grain. Ovdje je veoma bitno uoiti razliku da se edencijalno ulje kore dobija hladnim tijetenjem, a petit grain i neroli destilacijom vodenom parom. Kore plodova se mogu destilovati vodenom parom kako bi se smanjila koliina fotoksinih kumarina, ali takva ulja, korisna u parfimeriji, ne koriste se u aromaterapiji. Potrebno je naglasiti da su za kvalitet biljnih proizvoda veoma vani ekoloki uslovi, kao to su: temperatura (toplina), geografska irina, svjetlo, voda, zemljite, nadmorska visina.

5. Metode uzgoja ljekovitog bilja Nain na koji biljke rastu ili se uzgajaju vrlo je bitan za kvalitet i hemijski sastav produkata kao to su esencijalna ulja. Tako na tritu moemo nai biljke koje imaju ovakve oznake uzgoja i rasta: 1. Divlji (samonikli) rast. Ovo je najbolji nain rasta biljke jer se ona u potpunosti prilagodi svom okoliu i proizvodi upravo one tvari koje su joj potrebne za funkcionisanje u ekosistemu. Esencijalna ulja ovakvih biljaka izuzetnog su kvaliteta jer uzgojene biljke katkad daju ulja slabijeg kvaliteta. Koritenje biljaka divljeg rasta ima svoje nedostatke, prije svega jer se nekontrolisanim branjem mogu unititi biljne vrste i ugroziti ekosistem. Isto tako, oznaka divlji rast ne ini razliku izmeu kvalitetnih stanita udaljenih od zagaenja i stanita blizu gradova, kanalizacije, cesta i industrije. 2. Sertifikovani bioloki divlji rast. To je takoe divlji rast, ali takvo stanite pregledaju posebne komisije koje daju sertifikat o tome da je ono ekoloki podesno za branje i da se ne nalazi u blizini zagaivaa. 3. Konvencionalni uzgoj. Uzgoj u tzv. monokulturama gdje na odreenom zemljitu raste samo jedna vrsta uz upotrebu umjetnih gnojiva te pesticida i herbicida. Ovo je najriziniji uzgoj, jer neki uzgajivai ne potuju doba karence (doba izmeu zapraivanja i branja) pa biljke na sebi i u sebi sadre opasne insekticide. Neki proizvoai potuju karencu i koriste minimalne potrebne koliine umjetnih sredstava pa su takve biljke i njihovi ekstrakti primjereniji za upotrebu.

11

4. Bioloki uzgoj. Kao i kod konvencionalnih kultura, ovde se, takoe, uglavnom radi o monokulturnom uzgoju, ali se ne koriste insekticidi i umjetna gnojiva. Posebne komisije tada na terenu ispituju kvalitet uzgoja a same plantae ne smiju biti smjetene u blizini zagaivaa i proizvoaa koji koriste umjetna gnojiva i insekticide i herbicide. Tada proizvodi dobijaju certifikate, kao to su Ekocert, BIO, i AB. Bioloki uzgoj je jo poznat i kao ekoloki uzgoj. Na alost i kod biolokog uzgoja postoje etiki problemi jer esto neki uzgajivai jednostavno uzgoje biljke na iznajmljenim zemljitima (pogotovo u nerazvijenim zemljama), ne koriste umjetna gnojiva ali ni NE dohranjuju zemlju kompostima. Tada, nakon to iscrpe zemlju za nekoliko godina, jednostavno iznajme novu zemlju, ostavljajui za sobom osiromaeno tlo na kojem se biljke vie godinama ne mogu uzgajati. 5. Biodinamiki uzgoj. Ovo je vrsta uzgoja gdje se biljke uzgajaju u polikulturama i pokuava se imitirati divlji rast. Ovo je jedan od najteih uzgoja, pri kojem se, uglavnom, ne koriste sistemi mehanizacije ve ljudski rad. Takve biljke su veoma kvalitetne i nezagaene, ali su i proizvodi od takvih biljaka skupi. Posebne komisije takoe daju svoje certifikate biodinamikog uzgoja.

6. Eterina ulja

Sl. 12. Eterina ulja

Eterina ulja su esencija moi biljaka, i boanski miris je tek jedan od njihovih kvaliteta. Ona su kompleksne materije pune energije koje su u biljkama zastupljene u vrlo malim koliinama. Nalaze se u lezdama biljke, venama, vreicama i lezdanim dlaicama i predstavljaju samu sr biljke, njenu duu. Mada se zovu "ulja", radi se o potpuno nemasnim, lako isparljivim ekstraktima iz aromatinih biljaka. Za dobijanje ulja koriste se sledei delovi biljke: cvetovi, listovi, stabljike, trava, drveni delovi, kore, korenje, biljne smole, lukovice, semenje i plodovi. 12

7. Diskusija i zakljuci

Pojam aromatino bilje odnosi se na sve vrste koje sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa, ili koje se koriste za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka, aroma za ivene namirnice. Veliki broj vrsta sadri aktivne tvari zbog kojih se mogu koristiti u medicini, prehrambenoj i kozmetikoj industriji. Oko 50% aktivnih tvari u lijekovima je biljnog porijekla i, irom svijeta, sve je vea potranja za prirodnim sirovinama. Povratak prirodnim izvorima u prehrani i lijeenju s porastom ivotnog standarda postao je svjetski trend. Sve je vea upotreba ajeva, zdravstvene kozmetike, eterinih ulja (deterdenti, sapuni, prehrambeni proizvodi, napici). ovjek je cjelovito bie koje u svom procesu evolucije, na temelju steenih iskustava i nastojanja da udovolji svojim eljama, osvjeuje potrebe svog postojanja i tako napreduje. Kao to je ovjek cjelovito bie tako su i eterina ulja (kao proizvod biljaka) cjelovita. Kada osoba npr. Ima problema sa sinusima, ona moe koristiti eukaliptus, metvicu ili limun za olakavanje disanja i smanjenje bolova ali ta e ulja i na drugim razinama djelovati. Na emotivnoj razini ova ulja djeluju osvjeavajue, ohrabrujue, poticajno. Na mentalnoj razini jaaju koncentraciju, bistre misli te na taj nain omoguavaju sagledavanje problema s druge strane. Djelovanje na duhovnoj razini nastaje kao posljedica djelovanja na prethodne.

13

8. Literatura Stribor Markovi, 2005, Fitoaromaterapija, Centar Cedrus, Zagreb http://www.prirodnakozmetika.com www.medp.unist.hr/moduli/aljb/

14