Upload
aljosa-ceranic
View
220
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/17/2019 Doprinos Komenskog i Značaj Materinske Škole Danas
http://slidepdf.com/reader/full/doprinos-komenskog-i-znacaj-materinske-skole-danas 1/3
DOPRINOS KOMENSKOG I ZNAČAJ MATERINSKE ŠKOLE DANAS
Prije svega, kada govorimo o primjeni materinske škole danas moramo napraviti paralelusa nekadašnjom izvornom Materinskom školom. Jan Amos Komenski se zalgao da majke odrođenja svoju decu vaspitavaju i pružaju im svu potrebnu negu a i znaja koja su potrebna da
steknu pre polaska u školu. Međutim danas stvari stoje drugaije. !ndustrijalizacija i novi nainživota nam je nemetnuo potrebu za institucionlnim vaspitanjem i s toga više se vaspitanje neodvija u porodici i u majinom krilu. "oditelji su prezaposleni, a decu treba smestiti u institucijukoja #e biti najslinija porodici. Postavlja se pitanje$ Koliko u instituciji može neko zadovoljiti pre svega deije potrebe% &ato moramo odrediti šta su to potrebe i koja je nji'ova uloga urazvoju djeta. (vako dijete s dolaskom na svijet posjeduje mnogo potreba, a to su kao na primjer, potreba za 'ranom, vazdu'om, snom,odmorom, potreba djetata da se kre#e, da aktivno djeluje,da dodiruje i manipuliše predmetima, da bude dodirivano, da isražuje, da stvara, da konstruiše,da se potvrđuje, da s'vata,da ui, da bude samostalno, da se ose#a sigurnim, zasti#enim,s'va#enim, voljenim. )ve potrebe dolaze iz ljudske prirode i snažno su doživljene i predstavljaju
pokretae ponašanja i naravno da i' je neop'odno na adekvatan nain zadovoljiti. *ruge potrebedolaze iz susreta djeteta i spoljašnje sredine i sa rastom i širenjem iskustva i one rastu +evanda,-//0.
1to se psi'ologa tie, u teoriji potreba dva ovjeka su izvršila odluuju#i uticajAmerikanac Abra'am Maso2 sa svojom piramidom potreba i 3vropljanin Josep' 4uttim, iji jeracionalni model jedna široka i interdisciplinarna vizija ljudske motivacije sa centralnimmjestom ukazanim ljudskim potrebama +evanda,-//, str. -50.
Jedna od najbitniji' potreba u dobu dvije do etiri godine, je svakako a6ektivna sigurnost
koju vaspita može da mu obezbijedi, ali jednako važno je i da dijete ne bude igubljeno iutopljeno u grupi djece. )no ima potrebu da bude poznato i priznato +evanda, -//0.
Posebno treba ista#i da materinska škola mjesto gdje veoma mala djeca ine svoje prvekorake u uenju koje podsje#a na pravo školsko uenje, a manje na uenje kroz igru, otkrivae istvaralake aktivnosti. Moramo ista#i da su 7rancuska i elgija jedine zemlje na svijetu kojeupisuju u školu dvogodišnju djecu. "azlozi za tako rani poetak školovanja nisu, po svoj prilici, pedagoške, nego socijalne prirode.&ato 7rancuzi sasvim ozbiljno pitaju koji je oblik pri'vatadjeteta najprikladniji.
Materinska škola u 6rancuskom sistemu ima znaajnu ulogu.!ako je neobavezna po'ađa je skoro /8 djece od 59: godina i tre#ina uzrasta od -95 godine. ! treba ista#i da su 7rancuzi ponosni na svoju Materinsku školu.
*ržava je osniva ustanove.4astala je od azila za siromašnu djecu, prvo su je po'ađaladjeca radnika kojima nije imao ko voditi brigu dok oni nisu prisutni +evanda, -//0.
8/17/2019 Doprinos Komenskog i Značaj Materinske Škole Danas
http://slidepdf.com/reader/full/doprinos-komenskog-i-znacaj-materinske-skole-danas 2/3
4astava se organizuje u 5 ciklusa$
Materinska škola ; prvo uenje,
azino uenje 9 zadnja godina materinske škole i poetak osnovne,
Produbljeno uenje ; tri poslednje godine osnovne škole.
4ovi program ima naglašena dva cilja, uenje koje #e biti sistematizovano u osnovnojškoli i budu#e uenje koje #e se oslanjati na pedagošku i vaspitnu osnovu steenu u materinskojškoli. "ije je o prvom uenju koje treba dobro obaviti i u koju treba da budu ukljueni sviuenici bez izuzetka,jer bez teosnove uenje pisanja ne može biti usvojeno.
*obar govorni razvoj je nezaobilazna osnova za ulazak u poetno itanje i pisanje.
< 6rancuskim, materinskim školama prioritet je govorni razvoj.=o je uostalom periodkada se rađa istinska potreba za prianjem. *inamika govora, kao i dinamika pokreta, dominirajunjegovim ponašanjm i logino je da im treba posvetiti ve#u pažnju na pedagoški odgovaraju#inain.< izvornim Materinskim školama uenje je bilo više spontano i akcenat je bio na dobromgovornom modelu tanije da majka ne tepa detu i da mu bude pravilan uzor. +evanda,-//, str./->0
7rancuska prva škola ima misiju da omogu#i svoj djeci, naroito onoj iz siromašni'
sredina, da se ukljue u nove jezike aktivnosti. 1kolska djeca treba da prijeđu sa prakse u kojojgovor ima samo praktinu 6unkciju na onu gdje govor znai misliti.
?aspita treba da osmisli dovoljno zanimljive situacije u kojima bi djecu podsticao imotivisao da govore, misle i da se izražavaju.Podjednako je bitno da vaspita zna, kako da slušatako i da govori. ?aspita je sam primjer djetetu koje ui od njega samog.
*jeca se motivišu preko slikovnica, pria po slikama, razgovorom između vaspitaa idjece. ?e#inom se razvoj govora ,, ui @ preko ve# organizovani' aktivnosti, a sloboda govora imeđusobna konverzacija skoro da i nije zastupljena. *jeca u uionicama sjede jedni pored drugi'ali im se ograniava sloboda međusobne komunikacije. (pontano uenje i manipulisanjerazliitim predmetima u igri ili van nje su bile osnovne aktivnosti koje su bile zastupljene unekadašnjoj Materinskoj školi. ! tada i sada znaaj Materinske škole se ogledao u tome da sekod deteta razviju potencijali koje poseduje do maksimuma.
*oprinos Jana Amosa Komenskog je svakako veliki to vidimo i u aktivnostima u kojimado izražaja dolazi zlatno pravilo oiglednosti koje nam je od izuzetnog znaaja i danas u radu sadecom predškolskog uzrasta.