Doprinosvjereu zatitiprirodePismenapriprema PismenapripremazarealizacijunastavnejediniceDoprinosvjereuzatitiprirodeobuhvataprimjenu informacijskokomunikacijskihtehnologija/IKTunastavi,analizuvideozapisaifotografija,RWCT metodologijuiOkvirniERR(evokacija,razumijevanjeirefleksija)sistem,temeupredmetnukorelaciju. RealizacijanastavnejediniceDoprinosvjereuzaitiprirodejeusklopupolaganjastrunogispitaiz predmetaIslamskavjeronauka,12.03.2012.uprostorijamaJUMedicinskakolaBiha.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA

Nastavnik: Predmet: Razred:

Islamevi Haris Islamska vjeronauka Id Islam i ekologija

Nastavna oblast / podruje: Nastavna jedinica: Tip nastavnog asa: Oblici rada:

Doprinos vjere u zatiti prirode Obrada novog gradiva

Frontalni, individualni

Nastavne metode: Verbalne metode: usmeno izlaganje (monoloka), razgovor i diskusija (dijaloka), rad na odabranim tekstovima, vizuelne metode: multimedijalna prezentacija (Informacijskokomunikacijska tehnologija / IKT / Microsoft Office Word i PowerPoint), video klipovi, snimci, zapisi i analiza fotografija (metoda grafikih i ilustrativnih radova), pokazivanje i demonstracija, samostalni radovi uenika, Step by Step metodologija - RWCT (Reading and Writing for Critical Thinking itanjem i pisanjem do kritikog miljenja): Okvirni ERR sistem (evokacija, razumijevanje i refleksija), , petominutni sastav . Nastavna sredstva i pomagala: Osnovna nastavna sredstva, auditivna: iva rije nastavnika i uenika, tekstualna: udbenik, knjiga, tehnika: raunar, projektor. Meupredmetna korelacija: arapski jezik, biologija, hemija, historija, filozofija.

Literatura: Isanovi Nusret Lati Demaludin, Vjeronauka 1 za srednje kole, El-Kalem, Sarajevo, 2010. godine, Kur'an s prijevodom, preveo Besim Korkut, Zbirka Poslanikovih hadisa, i internet. Lokacija rada: JU Medicinska kola Biha. Datum realizacije: 12.03.2012.

Ciljevi i zadaci nastavnog asa: A) KOGNITIVNI: 1. definira i objanjava pojam ekologije, ekoloke kulture muslimana, duhovne ekologije; 2. identificira i razmatra ekoloke probleme; 3. tumai stavove islama prema prirodnim bogatstvima i ulogu ovjeka u prirodi; 4. uporeuje ciljeve ekologije i duhovne ekologije; 5. kreira i predlae mjere za obnavljanje i ouvanje prirodnih bogatstava. B) AFEKTIVNI: 1. pita, imenuje i ukazuje na probleme naruavenja harmonije; 2. raspravlja o datim temama i nudi odgovore; 3. prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja navika; 4. razlikuje tlaitelje od korisnika prirode i djeluje prema nauenom; 1

5. afirmativno djeluje u okruenju na odnos prema blagodatima Boijim.

C) PSIHOMOTORIKI: 1. skuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema prirodnim bogatstvima; 2. naueno smjeta u postojee probleme u prirodi radi mjerenja tete i daljeg djelovanja; 3. posmatra i procjenjuje ovjekov odnos prema prirodi i prirodnim bogatstvima s ciljem izbacivanja negativnog u praksi. CILJ NASTAVNE JEDINICE: Pribliiti uenicima osnovne poruke vjere o ekologiji kao sastavnim djelom ivota, ponuditi rijeenja koja vjera nudi u cilju ouvanja nae okoline koja je forulisana kao duhovna ekologija. ZADACI: Obrazovni: Upoznavanje sa znaenjima, vrijednostima na temelju prirode na osnovu izvora Boije rijei i tradicije posljednjeg poslanika Muhammeda, neka je mir na njega. Stjecanje znanja o kur'anskohadiskim jezgrovitim porukama. Bogaenje uenikog vokabulara. Razumijevanje i upotreba pojmova: ekologija, duhovna ekologija, ivotno okruenje. Ponuditi mladima mogua rjeenja ekoloke krize iz ugla islama. Funkcionalni: Razvijanje psihofizikih osobina i sposobnosti: perceptivnih (senzornih, uoavanje i prepoznavanje), mentalnih (intelektualnih, pamenje i reprodukcija nauenog) i komunikativnih (izraajnih). Pospjeivanje i unapreenje analitikog, kritikog, komparativnog i sintetikog miljenja, kooperativnosti, kreativnosti i originalnosti. Motivacija i pobuivanje panje, radoznalosti i interesa putem zadataka multidisciplinarnog i inovativnog karaktera. Odgojni: Njegovanje ljubavi prema ivotnoj okolini. Razvijanje zdrave linosti i moralnih vrednota: higijene, istoe due i tijela, moralnog djelovanja i ponaanja, empatije, solidarnosti, tolerancije i susretljivosti. Doprinos estetici i osjeaju za lijepo. Izgradnja pozitivnog odnosa prema blagodati prirode. ISHODI I OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA: Uenici treba da shvate kako vjera nudi nadu, etika i moralna naela i duhovnu perspektivu kao nunu osnovu za odgovorniji odnos prema prirodi. Takoer, uenici bi trebali, ako Bog da, kroz kooperativno-analitiki rad, promiljanje i razgovor ponuditi svoje razumijevanje kljunih poruka kur'ansko-hadiskih tekstova koji se tiu ivotne sredine, prirode, duhovne ekologije. KLJUNE RIJEI: Kur'anski ajet, Poslanikov, alejhi-s-selam, hadis, istoa, ekologija, duhovna ekologija, priroda.

2

ARTIKULACIJA ASA

Uvodni dio (5')Nastavnik e uz osmijeh poselamiti uenike,upisati nastavni sat, evidentirati eventualne odsutne uenike, te se predstaviti. prezentacija 10 najveih ekolokih zagaenja - prikaz projektorom (Video http://www.youtube.com/watch?v=7VJEssGRDI) Kroz razgovor ukratko ponoviti predhodno steena znanja o ekologiji, prirodi, odnosu ovjeka nasprem prirode. Rekao je Muhammed, alejhi-s-selam: Kada bi nastupio sudnji dan a ti drao mladicu u ruci Bog bi sudnji dan odgodio kako bi je ti okalemio Najaviti i zapisati naziv dananje nastavne jedinice:DOPRINOS VJERE U ZAITI PRIRODE

Objanjenje cilja lekcije: Upoznavanje sa islamskim pogledom na prirodu te ekoloku katastrofu, te kako nudi nudi nadu, etika i moralna naela i duhovnu perspektivu kao nunu osnovu za odgovorniji odnos prema prirodi.

3

Glavni dio (30)Jasno je da moramo pronai hitan i efikasan odgovor na pitanje kako zatiti svoj ivotni prostor od negativnih poslijedica naunog i tehnolokog napredka te kako osigurati racionalniji odnos prema prirodi i njenim dobrima? Nuno je stati u kraj nezajaljivom, sebinom, i nezasitom potroakom pristupu eksplotaciji prirodnih bogastava, za koja danas znamo da su ograniena i potroiva.( slide 3). Uenicima prezentiram fotografije koje pokazuju poslijedice ljudskog nemara. ( slide 4-7) Rijeenja koja nudi ekologija prijeko su potrebna, ali nisu dovoljna. Da bi ekologija ostvarila svoje ciljeve, mora joj pomoi i vjera, jer ona nam moe osigurati stvarno ovjekovo potovanje i ljubav prema prirodi kao Boijem djelu. Vjera po svojoj prirodi nudi poruku, uputu, orjentaciju, i ukazuje na put spasa. Ona danas mora preuzeti zadau duhovnog i moralnog voenja u ovom nesigurnom i neizvjenom svijetu, koji postaje sve opasniji za ivot. To voenje je nuno za spas ovjeka i za preivljavanje ovjeanstva. Vjera nam moe mnogo pomoi, naroito svojom osjetljivou za mjeru i vrijednost prirode, svojim odnosom prema ovjeku i ivotu kao najdragocjenijem Boijem djelu. Ona sadri formulu ovjekovog pomirenja sa sobom, Bogom i prirodom; vjera nam moe ponuditi nadu i duhovnu perspektivu, etika i moralna naela, kao nunu osnovu odgoja za odgovorniji, racionalniji i paljiviji odnos prema ivotnoj sredini i njenim blagodatima. ( slide 8) U ovom pogledu pomo islama moe biti dragocjena i spasonosna. Jer je on prirodna Boija vjera, vjera potpunosti i mjere, izvjesnosti i ravnotee. On prezire i obeshrabruje ohole, rasipnike i silnike, one koji pretjeruju i nered po Zemlji ine, a hvali i ohrabruje skromne i oni koji tede a ne krtare, oni koji su dareljivi i koji djele od svog bogastva, a ne rasipaju i ne pretjeruju. Plemeniti Allah, d.., zaduio je muslimana da bude umjeren i uravnoteen, da savladava pohlepu i egoizam. On Uzvieni nas upozorava: Pretjerivati nemojte, jer Allah ne voli one koji pretjeruju ( El-Enam, 140). Neuvaavnje ovog Boijeg upozorenja danas znai direktno ugroavanje opstanka ovjeka i ivota na Zemlji. uvanje prirode je ibadet i zahvala Bogu, d.., na Njegovim blagodatima. Mi ivimo usred Boijih blagodati. One su posvuda prisutne u nama, u naem tijelu, srcu i naim duama. Prisutne su i izvan nas, u drugom ovjeku, svijetu i prirodi koja nas okruuje. To, naalost, esto izmie naoj panji i svijesti. ivot i vrijeme koje ivimo, snaag i zdravlje koje imamo, ljubav, ljepota i prijateljstva kojima smo okrueni, Sunce koje nas obasjava i grije toplinom svojih zraka, nova jutra i sutoni kojima smo svakodnevno darivani, zrak koji udiemo, ista voda koju pijemo i mnogobrojni plodovi zemlje kojima se hranimo, sve su to blagodati Milostivog Boga, koje su darovane nama ljudima. (slide 9). Sa stanovita islama ovjek je bie dunosti i prava, bie ( ograniene ) slobodei odgovornosti. Islam pojeduje vlastitu hijerarhiju dunosti i odgovornosti za ljudska bia. Na samom vrhu su odgovornosti i, svakako, dunosti prema Bogu Uzvienom, kao Onome ko je stvorio ovjeka i darovao ga svim blagodatima potrebnim za ivot na Zemlji. Odmah zatim dolaze odgovornostii dunosti prema sebi i svojim najbliim: roditeljima, djeci, branom drugu, brai i sestrama, rodbini, prijateljima. Visoko na ljestvici ljudskih odgovornosti nalazi se i odgovornost prema prirodnoj okolici, koja je primarni ambijent u kojem ovjek ostvaruje svoj ivot. Propisima zasnovanim na Kur anu islam svoje slijedbenike oabvezuje na panju i oddgovornost prema ivotinjama, biljkama, ak i prema tzv. neivim djelovima prirode kao to su: zemlja, minerali, voda i zrak.4

Hijerarhija odgovornosti:

ODGOVORNOSTprema Boguprema drugima prema prirodi

prema samom sebi

(slide 10) Sveta knjiga islama, Kur an, puna je uzbudljivih opisa prirode. Cilj tih opisa je oblikovatikod ovjeka osjeaj za potovanje prirode i uvaavanje njenih zakona, koji, ustvari, jesu Boiji zakoni. Priroda se u Kur anu predstavlja kao blagodarno djelo Boijeg stvaranja i ona je, za one koji su umom obdareni, potvrda Njegovog postojanja. (slide 11) Zato je ona, kao u ostalom i cijeli svemir, zajednica ujedinjena u slavljenju i velianju Uzvienog Boga, d.. (slide 12-13) Ovakvomjesto prirode u svetom kur anskom tekstu izraeno je i injenicom da veliki broj sura nosi imena ivotinja i prirodnih fenomena: Krava, Stoka, Grom, Pela, Mrav, Pauk, Zvijezda, Svjetlost, Gora, Mjesec, Zasvijea, Sunce, Zvijezda danica, Zora, No, Jutro, Smokva, Slon, itd. Poznato je da se kur anske reenice nazivaju ajetima ( znakovima). Meutim Kur an i prirodne fenomene naziva ajetima ili znakovima. I jedni i drugi, ajeti Kur ana i ajeti prirode, upuuju na Boga, d.., i rjeito govore o ljepoti i mudrosti Njegovog stvaranja. (slide 14) Sve ono to mi obino nazivamo prirodnim pojavama, kao to su: kia, vjetar, zemljotres, izmjena dana i noi, godinja doba, nebesko plavetnilo, pomraenje sunca itd., musliman razumjeva kao mnoge Boije znakove, koji svjedoe o Njegovoj Svemoi, Milosti, Mudrosti i Brizi za ovjeka i ostala iva bia na Zemlji. Ajete ( znakove ) prirode Uzvieni Bog pokazuje ovjeku u svakom trenutku, kako bi ih on shvatio i prema njima se ispravno odnosio. Na osnovu toga se u islamskoj tradiciji govori oprirodi kao Kur anu koji uti, i Kur anu kao prirodi koja govori.(slide 15) Potrebna nam je i duhovna ekologija Donedavno se vjerovalo da nauka moe dati odgovore na sve ljudske potrebe. Vladao je osjeaj da je blizu dan kada e biti poznate sve tajne postojanja. Ovakvo uvjerenje bilo je temeljno na shvatanju po kojem je svijet poput tijela bez due, te se njime moe neogranieno raspolagati i iskoritavati ga. Ono to je duhovno i vjersko razumjevalo se kao neka nejasna maglina, koja je nekorisna i suvina. Prezentiram par hadisa i izreka koje uenici itaju. (slide 18-22)U skladu sa ovim stavom smatralo se da je i sama priroda liena duhovnog i da ona moe biti potinjena samovolji ovjeka i njegovim sebinim interesima.5

Islam ui da su svemir i priroda ispunjeni prisustvom meleka. Zahvaljujui njihovom djelovanju dogaaju se blagodarni procesi u prirodi, koji imaju nemjerljivu korist za ovjeka i ostala iva bia na Zemlji. Inae, priroda je mnogo osjetljivija nego to mi danas mislimo da jeste. Svaki poremeaj u njoj koji je nastao zbog ljudske nepanje i bezosjeanog odnosa prema njenom redu,moe imati dalekosene poslijedice za ivot na Zemlji, za ovjeka, biljke, ivotinje i klimu. Na sve to jasnije uopozoravaju i neki savremeni naunici. Meterolog Edvard Lorenc u svojim istraivanjima zagonetki vezanih za klimatske promjene ustanovio da je osjetljivotu prirodi toliko velika da vjetri koji je izazvan mahanjem krila leptira prilikom njegovog sputanja na neki cvijet negdje oko Pekinga moe izazvati promjenu vremena u Briselu. (slide 23) . Islamska filozofija okolia je prije svega holistina (daje prednost cjelini nad dijelovima): podrazumijeva temeljnu povezanost i meuzavisnost svih prirodnih elemenata i svoja uenja zasniva na premisi da ako ovjek zloupotrebljava ili pretjerano crpi jedan elemenat svijet prirode kao cjelina trpi direktne posljedice. (slide 25) Nakon prezenatcije, nastavnik e kroz razgovor pokuati doi do odgovora na pitanja : Kako osigurati racionalniji i pravedniji odnos prema prirodi i njenim dobrima? Da li su rjeenja koja nudi ekologija dovoljna da bi sepristupilo obuhvatnomi efikasnom nadilaenju ekoloke krize? Kakav bi trebao biti odnos muslimana prema prirodi? Kakav je cilj kur anskih opisa prirode? Zato nam je potrebna i duhovna ekologija?

Zavrni dio (10')Uenici e, na kraju, u svoje sveske pokuati petominutnim sastavom odgovoriti na sljedea pitanja prikazana u prezentaciji: Na dananjem asu nauio(la) sam...? Moje miljenje je da duhovna ekologija...? Dananji as je...? Dok uenici rade zadatak, djelim listi letak Zapamtite kao zamjenu za pisanje u sveske, te predsjedniku odjelenja uruujem sadnicu jabuke koju e odjelenje zajedniki posaditi na nekoj od lokacija u blizini kole kao praktinu realizaciju danas nauenog. itanje ili usmeno izlaganje radova pojedinih uenika. Domai zadatak: Naui i prenesi drugom jedan ajet i hadis sa porukama ovoga asa! Na koncu, poselamiti i pohvaliti sve uenike i izraziti zahvalnost na panji i saradnji.

6

Plan tableBismillahirrahmanirrahim Doprinosvjereuzatitiprirode12.3.2012.

7

PRILOZI

8

SADRAJ PREZENTACIJE

9

10

IZGLED LETKA ZA UENIKEDOPRINOSVJEREUZATITIPRIRODE12.03.2012. ZAPAMTITE: Vjera po svojoj prirodi nudi poruku, uputu, orjentaciju, i ukazuje na put spasa. Ona danas mora preuzeti zadau duhovnog i moralnog voenja u ovom nesigurnom i neizvjenom svijetu, koji postaje sve opasniji za ivot. To voenje je nuno za spas ovjeka i za preivljavanje ovjeanstva. Vjera nam moe mnogo pomoi, naroito svojom osjetljivou za mjeru i vrijednost prirode, svojim odnosom prema ovjeku i ivotu kao najdragocjenijem Boijem djelu. Ona sadri formulu ovjekovog pomirenja sa sobom, Bogom i prirodom; vjera nam moe ponuditi nadu i duhovnu perspektivu, etika i moralna naela, kao nunu osnovu odgoja za odgovorniji, racionalniji i paljiviji odnos prema ivotnoj sredini i njenim blagodatima. U ovom pogledu pomo islama moe biti dragocjena i spasonosna. Jer je on prirodna Boija vjera, vjera potpunosti i mjere, izvjesnosti i ravnotee. On prezire i obeshrabruje ohole, rasipnike i silnike, one koji pretjeruju i nered po Zemlji ine, a hvali i ohrabruje skromnei oni koji tede a ne krtare, oni kojisu dareljivi i koji djele od svog bogastva, a ne rasipaju i ne pretjeruju. Plemeniti Allah, d.., zaduio je muslimana da bude umjeren i uravnoteen, da savladava pohlepu i egoizam. On Uzvieni nas upozorava: Pretjerivati nemojte, jer Allah ne voli one koji pretjeruju ( El-Enam, 140).

11