UVOD

Drobilice za kamen Osnovna mainskotehnoloka oprema za usitnjavanje kamena su drobilice za kamen. U skladu s prethodno navedena tri mogua naina drobljenja kamenih materijala drobilice se razvrstavaju, kao prvo, po svojim tehnikotehnolokim obiljejima takoer u tri osnovne grupe i to: krune drobilicekoje drobe pritiskom,

udarne drobilicekoje drobe udarom,

eljusne drobilicekoje drobe gnjeenjem. Nadalje se drobilice dijele, kao drugo, u smislu konane kvalitete proizvodene kamene sitnei

posebno to se tie veliine zrna na drobilice u uem smislu i mlinove kao podvrstu drobilica.

Mlinovi su drobilice razmjerno manjeg uinka koje slue za predrobljavanje ili mljevenje prethodno drobljenih te sijanih poluproizvoda kamene sitnjei ili vika prethodno drobljenih te sijanih proizvoda kamene sitnjei odreene mjere.U tehnolokom postupku proizvodnje kamene sitnjei na kraju u postrojenju drobilane, kao primarne drobilice za kamen uglavnom i najee koriste se eljusne drobilice dok se kao sekundarne uglavnom koriste udarne i krune drobilice ili mlinovi.

Kod nekih vrsta jako abrazivnih kamenih materijala mogu se iz posebice iz proizvodnotrokovnih razloga kao primarne primjeniti krune drobilice.

Takoer je mogue drobljenje i predrobljavanje, uvjetno reeno, "mekih" (tj. manje abrazivnih i manje vrstih) kamenih. Kao sekundarne drobilice odnosno mlinovi mogu se koristiti se takoer posebno konstruirane manje eljusne drobilice, koje se tada nazivaju "eljusni granulatori", a slue za proizvodnju kamene sitnjei odreenog oblika i promjera zrna te jednolikog granulometrijskog sastava.

Prema nainu drobljenja drobilica moe biti eljusna ili kruna. eljusna drobilica unutar svojega plata ima jednu nepominu i jednu pominu eljust. Razlikuju se tri tipa eljusnih drobilica: drobilica s ekscentrom na gornjem dijelu pomine eljusti sa stupnjem drobljenja (odnos ulazne i izlazne veliine zrna) 1:3 do 1:4 i uinkom od 0,75 do 1,0m/h; drobilica s dvostrukom koljenastom polugom, sa stupnjem drobljenja 1:5 do 1:7 i uinkom od 60 do 300m/h, koja daje listiasti oblik zrna; udarna drobilica (koso poloene eljusti) sa stupnjem drobljenja 1:5 do 1:10 i uinkom od 8 do 50m/h, koja daje kubiasti oblik zrna.eljusne drobiliceeljusne drobilice najstarija je vrsta drobilica koja se jo uvijek uspjeno primjenjuju za drobljenje svih vrsta kamenih materijala bez obzira na njihova ukupna fizikomehanika svojstva a posebice u pogledu njihove drobivosti (koja se moe shvatiti kao neki oblik manjeg ili veeg otpora kamena prema drobljenju). Razlog tomu je njihova jednostavna radna koncepcija i sukladno tomu pripadna strojna konstrukcija te razmjerno niski pogonskih i proizvodni trokovi.

Drobljenje pri eljusnim drobilicama omoguavaju dvije posebno oblikovane ploe od posebnog elika meusobno smjetene u obliku eljusti ili slova "V".Jedna ploa je nepomina a druga je pomina pri emu se pomina ploa naizmjenino giba (njie) s jedne na drugu stranu prema nepominoj ploi. Prilikom gibanja jedne ploe prema drugoj izmeu njih se drobi kamen. Nepomina ploa stoji u priblino uspravnom poloaju a pomina ploa je pod kutom. Na taj nain se u gornjem dijelu prostora izmeu eljusti izvodi veim dijelom drobljenje udarom a u donjem dijelu veim dijelom pritiskom ("trljanjem"). Veliina otvora (razmak) izmeu ploa na dnu eljusti (izlazni otvor drobilice) odreuje veliinu drobljenja te prolaz drobljenog materijala kroz drobilicu a time ujedno uinak drobilice.

eljusne drobilice u naelu ne daju kvalitetanu drobljenu kamenu sitne ni po obliku zrna ni po granulometrijskom sastavu a to je razlog da se u drobilanama koriste najee kao primarne drobilice. Oblik drobljenog kamena je uglavnom kockast ("kubiast") i jednolikog je granulometrijskog sastava po odreenom promjeru drobljenog zrna.

Primarne eljusne drobilice dijele se u pogledu naina drobljenja i same konstrukcije na

eljusne drobilice s njihalom (njihajue eljusne drobilice, eljusne drobilice s dvostrukim koljenom, imenuju se takoer po svom konstruktoru drobilice tipa "Blake") i eljusne drobilice s ekscentrom.

eljusna drobilica sa ekscendrom

OPIS SEPARACIJSKOG POSTROJENJA SA OSNOVNIM TEHNIKIM

PODACIMA UREAJA

Separacijsko postrojenja sastoji se od primarnog i sekundarnog dijela.

Primarni dio separacijskog postrojenje

Primarni dio separacijskog postrojenja sastoji se od:

prijemnog koa,

vibro reetke,

transportera sa gumenom trakom (transporteri),

eljusne drobilice,

vibro sita, skliznice.

Prijemni ko preuzima sirovinu za drobljenje iz kamiona dempera,utovarivaa ili gumene transportne trake i prenosi je na vibro reetku gdje se vri odvajanje jalovine.Odvojena jalovina sa vibro reetke se posebnim transporterima odvozi i odlae na depo.

Preieni materijal odlazi na eljusnu drobilicu i vibro sito gdje se zavisno od istoe materijala izdvaja separacijska jalovina koja se odlae na depo i preieni materijal koji se skliznicom odvozi do kompenzacionog koa sekundarnog dijela postrojenja.

PRIJEMNI KO SA VIBRO REETKOM I VIBRO SITOM ( pozicija S1, slika 1)Tehnike karakteristike vibro reetke - tip.................................................................EH 1000 X1500- dimenzije......................................................................... 5000 x 1300 mm

- snaga motora................................................ .... 5,5 kW

- Granulacija.......................................... -32+69

Sl.1

Osnovne tehnike karakreristike instaliranih transportera.Transporter broj 1 ( pozicija T1 )

Namjena: Transport materijala iz drobilicetehnike karakteristike :

irina trake...............................................................................600 mm

duina transportera..................................................................12 m

snaga motora...........................................................................7,5 KW

kapacitet250 t/h

oprema............................................. ....................standardna specifikacijaTransporter broj 2 ( pozicija T2 )

Namjena: Transport izdrobljenog materijala sa sitatehnike karakteristike :

irina trake...............................................................................600 mm

duina transportera..................................................................10 m

snaga motora...........................................................................5,5 KW

kapacitet.250 t/h

oprema............................................. ...................standardna specifikacijaTransporter broj 3 ( pozicija T3 )

Namjena: Transport izdrobljenog materijala sa sitatehnike karakteristike :

irina trake...............................................................................500 mm

duina transportera.................................................................10 m

snaga motora.........................................................................5,5 KW

kapacitet..150 t/h

oprema............................................. ...................standardna specifikacija

ELJUSNA DROBILICA tehnike karakteristike :

- Proizvoa...................................................................................... STT Trbovlje - tip........................................................................................................... UD -3- kapacitet ........................................................... Q=25 m3/h

- otvor drobilice ulazni.......................................................................650/400 mm - broj obrtaja..................................................................................... n=1475 o/min - otvor eljusti...........................................maksimalni 400 mm , minimalni 60 mm

- snaga motora........... 60 kW

- masa.............................................. 15100 kg

EJUSNA DROBILICA UD -3

Slika 3VIBRO SITO Binder tehnike karakteristike :

tip................................................... ........ ..Binder SL 1000 G X4,7 masa ...G=3200 kg

irina. sita..........................................................................................................2000 m m

duina sita........................................................................................................ 6000 m m

broj nivoa prosijavanja.................................................................................................2 tip mree........................................................................................................ pletena ica

otvori mrea...................................... 10 mm, 4 mm,

snaga motora..........................................................................................................22 KW

max.veliina materijala ..200 mm

kapacitet 300 t/h

platforma za kretanje uz dvije strane sita, sa elinim podom i rukohvatom

Sekundarni dio separacijskog postrojenje Sekundarni dio postrojenja sastoji se iz: usipnog koa,

vibro dodavaa,

sistema gumenih transportnih traka,

konusne drobilice,

dvoetanih vibro sita,

tercijalne drobilice,

sistema za pranje i mokro klasiranje (po potrebi)Sekundarni dio postrojenja ini jedinstvenu tehnoloku cjelinu koji radi u sprezi sa primarnim dijelom postrojenja. .USIPNI KO

Slika 5

EMBED StaticMetafile Napojni usipni ko izraen je od 10 mm debelog elinog lima, koji je ojaan elinim profilima i montiran na noseu konstrukciju. Nominalni kapacitet koa............................................................................................Q=10 m3 Teina .................................................................................................................G=4815,45 kg Dimenzije ..........................................................................................................2542x1800 mm Granulat ..................................................................................................................... -400 mmVIBRO-DODAVA SKAKO FCE 080/0160-M3NL

Napomene za sigurnost pri radu sa transporterima

A) Samo obuene osobe mogu rukovati transporterima.

B) Ureaji za pokretanje i zaustavljanje trebaju biti na dostupnom mjestu.

C) Podruje usipa na transporter i presipa sa transportera trebaju biti isti.

D) Transport ljudstva, dijelova i alata transporterom nije dozovljen.

E) Osoblje koje obavlja posao u blizini transportera mora biti upoznato sa lokacijom i funkcijom ureaja za zaustavljanje.

F) Transporter se smije koristiti samo za transport materijala za koji je konstruisan.

G) Sigurnosne karakteristike transportera se ne smiju mijenjati ako e takve izmjene

ugroziti osoblje.

H) Rutinski pregledi, korektivno i preventivno odravanja treba provoditi tako da se osigura ispravna funkcija sigurnosnih ureaja.

I) Osoblje treba biti svjesno opasnosti koje moe izazvati dodir elemenata

transportera sa dugom kosom, labavom odjeom ili nakitom.

J) Na transporterima se ne ne smiju vriti poslovi odravanja niti servisiranja dok je

transporter u pogonu.

K) Prije putanja u rad dati zvuni signal pred start.

Napomene za sigurnost pri odravanju

A) Odravanje smiju vrtiti samo za to osposobljena lica.

B) poslove odravanja vriti tako da komponente transportera ni u kom sluaju ne

izazovu opanost po osoblje.

C) Kada se transporter zaustavi radi odravanja (ili drugih poslova) obavezno ukljuiti sigurnosne elemente (NOT-AUS taster) koji sprjeavaju neeljeno pokretanje

transportera.

D) Sve oteene zatitne i sigurnosne ureaje sanirati i zamijeniti prije putanja u

rad.

E) Podmazivanje ne vriti dok je transporter u pogonu.

F) Samo obueno osoblje moe podeavati voenje transportera u radu

(podeavanje ne vriti dok je transporter pod optereenjem).

Znakovi opasnosti

Servisiranje pokretnih dijelova u radu moe izazvati ozbiljnu povreduPenjanje, sjedenje ili vonja transporterom moe izazvati ozbiljne povrede

Pokretni elementi nogu izazvati ozbiljnu povreduPokretni elementi nogu izazvati ozbiljnu povredublokirati napajanje prije uklanjanja zatita

Pokretni dijelovi mogu izazvati pozbiljnu povreduvoditi rauna o dugoj kosi,labavoj odjei i nakitu

Putanje u rad i zaustavljanje drobilice

Prije putanja u rad drobilice, provjerite da li dugme za zaustavljanje postrojenja u hitnim sluajevima funkcionie.

Putanje u rad cijelog postrojenja vri se na nain i redosljedom kako je to dato uputstvima za rad.

Kod zaustavljanja vano je znati da se prvo zaustavi hranjenje drobilice materijalom (napajanje drobilice), zatim je potrebno saekati da se sav materijal predrobi (drobilica oisti), a zatim se zaustavlja drobilica. Nikada ne zaustavljajte drobilicu dok je napunjena materijalom.Sigurnost na radu

Prvo proitajte uputstvi da nauite bitne stvari vezane za rad i odravanja, kapacitet i ogranienja u radu maine.

Prakticirajte dobar odnos prema maini, latforme draiti istim, suhim, i na njima ne ostavljati alat i neistoe.

Prije putanja u rad, uvjriti se da nema nikoga pored, ispod, ili na maini.Upozoriti sviju (zvunim signalom) da e sekvenca startanja zapoeti.

Prije startanja provjeriti da su zatite na svom mjestu i vrste, Ne putati mainu u rad bez zatita,Mainu uvijek blokirati prije izvoenja bilo kakvih radova na njoj! Blokirati napajanje el.energijom, Blokirati napajanje sistema hidraulike i podmazivanja,

Nakon otpranjivanja maine i prije runog ienja postaviti sigurnosne blokove!

Gornji dio maine poinje ii prema dole odmah nakon putanja prekidaa za otpranjivanje!

Ne koristiti benzin za ienje dijelova

Preporuuje se koritenje nezapaljivih sredstava za ienje dijelova

Pri podizanju elemenata koristiti uad odgovarajue nosivosti, a svu uad koja su oteena odmah zamijeniti,

Osloboditi pritisak iz sistema prije bilo kakvih radova na hidraulinoj instalaciji i elementima. Redovno provjeravati oteenja na hidraulinim vodovima. Nikada ne koristiti remenicu koja na sebi ima pukotine ili oteenja na rebrima!Ovakve remenice mogu explodirati pri radu!Oteenu remenicu odmah zamijeniti! Nikada ne koristiti sredstva za podmazivanje na remenicama i konusnim aurama Pri zavarivanju dodataka za podizanje na alat koristiti odgovarajuu elektrodu i vrstou zavara provjeriti udarcima ekia! Nikada ne podeavati ventile u cilju poveanja radnog pritiska!

Proizvoa je podesio pritiske za najsigurniji rad i najdui vijek trajanja Pri poslovima odravanja voditi rauna da ne postoji mogunost upadanja dijelova i alata u mainu i njene elementeZatitite sebe u svakom momentu upoterbom odgovarajue odjee za dati posao i zatitnih sredstava!

Ne koristiti alkohol prije dolaska na posao, niti pri radu! Voditi rauna o lijekovima koji vas mogu uspavati ili uiniti vae reakcije sporijim! OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA SIGURNOST

SIGURNOST OPREME

1. Ne mijenjati niti uklanjati upozorenja niti druge znakove sa opreme.

2. Pri montai mobilne opreme voditi rauna o nivelaciji i ureajima za osiguranje. Slijediti upute proizvoaa vezano za nosive i sigurnosne elemente.

3. Prije pomjeranja mobilne opreme osigurati se das u ureaji za zaustavljanje i signalizaciju ispravni. Uvjeriti se da nema elemata koji bi mogli zapeti ili se odvojiti pri transportu.

4. Nikada se ne penjati na opremu koja se transportuje ili podie.

5. Pregledati opremu izmeu smjena, a eventualne oteene dijelove odmah zamijeniti.

6.Prije starta opreme provjeriti opremu i uvjeriti se da u nema ljudi, ivotinja, dijelova alata ili drugih stvari ispod ili oko opreme. Uvjeriti se das u sve zatite I sigurnosni elementi na mjestu i ispravni.

7. Prije startanja opreme obezbijediti das svi znaju da oprema treba da starta (zvuni signal).

8. Pri staru se voditi preporukama proizvoaa opreme I ne dozvoliti neobuenom osoblju rukovanje opremom bez nadzora obuenog operatera.

9.Kontrolne ureaje nikada ne ostavljati bez

nadzora.

10. Pri radu voditi rauna o oitanjima

parametara, vizuenim oteenjima i

promjenama zvuka pri radu. Odmah pristupiti

iskljuivanju ukoliko se javi neto od

navedenog.

11. Posebnu panju obratiti u sluaju da se neki

dio opreme pregleda, podmazuje ili podeava

pri radu (ovo se moe dopustiti samo ako je

apsolutno neophodno, a u svim ostalim

sluajevima maina se mora zaustaviti i

ukljuiti blokade).

12. Sve preglede I poslove podmazivanja I

odravanja vriti u skladu sa uputstvima

proizvoaa opreme.

Sljedei spisak osnovnih pretpostavki za sigurnost pri radu moe sluiti kao vodi i dati osnovne napomene vezano za opasne situacije koje se mogu javiti u podruju rada:

LINA ZATITA

1. Proitati i razumjeti sva upozorenja i uputstva

vezana za opremu.

2. Listu telefona hitnih slubi drati u blizini telefona na radnom mjestu

3. Ne pristupati poslu pod uticajem droga, lijekova i

alkohola.

4. Koristiti ljestve i hodne staze prilikom pristupanja elementima opreme.

5. Voditi rauna da kosa ili ira odjea ne dou u

dodir sa pokretnim dijelovima opreme.

6. Kada god je to potrebno koristiti zatitne naoale.

7. Nositi zatitne rukavice kad god je to mogue.

8. Nositi zatitni ljem i cipele.

9. Skinuti nakit i satove prije rada na opremi.

10. U podrujima sa velikom bukom koristiti zatitu

slunih organa.

11. Koristiti zatitne maske pri radu u podrujima koja su izloena praini i hemikalijama, te pri radu sa bojama.

12. Ne rizikovati sa svojim leima; koristiti ureaje za podizanje tereta, a pri podizanju tereta uvijek dizati nogama a ne leima.SIGURNOST RADNOG MJESTA

1. Radno mjesto uvijek drati istim i urednim.

Onemoguiti nagomilavanje neistoa na

hodnim stazama, ljestvama, platformama i

ispod transportera.

2. Nezaposlenim licima ne dozvoliti pristup

radnom mjestu.

3. Povrine opreme koje se dodiruju ili se po njima hoda drati istim od maziva i suhim.

4. Hodne staze, ljestve i rukohvate drati istim od maziva, a dijelove i alat koji se ne koristi drati na to predvienom mjestu a ne odlagati ga na pomenute elemente.

5. Sigurnosnu opremu drati na za to

predvienom mjestu sa ijom su lokacijom

upoznati ostali na random mjestu.

6. Dnevno provjeravati upozoravajue ureaje za start opreme i uvjeriti se das u ispravni prije

startanja.

7. Ne stojati ispod opreme koja se podie.

Koristiti neoteenu uad odgovarajueg

prenika za podizanje opreme.

8.Nikada ne preopteretiti hodne staze koje su

predviene za hodanje sa dijelovima ili drugim

elementima I materijalom.

9.Biti oprezan u uslovima smanjene vidljivosti na random mjestu.

Probni rad

Preporuuje se da se kod putanja u rad novog sita radi bez materijala oko 20 minuta da bi se uspostavila potpuna cirkulacija maziva.Provjerire da li su mree sita sigurno i pravilno uvrene (fiksirane).Isto tako potrebno je pregledati stanje temperature leajeva da li se eventualno ne pregrijavaju.

Izbor prosjevnih povrina (mrea)

Mrea za sita isporuena su prema zahtjevima investitora.U tabeli 3 predloeni su otvori mrea od ice da bi se dobila dimenzija gotovih proizvoda. Meutim potrebno je znati da vrsta i oblik kamena kao i radni uslovi utiu na gotov proizvod.

Dimenzije proizvoda

mm0/44/88/1616/22,416/3235,5/63

Otvori mrea

mm4,5(5)9,017,0(18)17,0(18)34,035(40)

55(58)

Tabela 4Amplituda sita

Amplitudski indikator privren je na sito.Ovaj ureaj slui da se optikim efektom odredi stepen "odbacivanja" - amplituda sita koje radi.Na slici 25 pokazana je amplituda koja se nalazi na vibro situ Ellivar . Krugovi ispod zadane vrijednosti amplitude (sivi krug) imaju crne centre, a oni iznad vrijednosti imaju bijele centre.Tamo gdje ne postoji potpuno sivi krug amplituda pada izmeu krugova koji imaju najmanji crni i najmanji bijeli centar.

Da bi se obezbijedilo efikasno prosijavanje nikada se ne smije stavljati vie teine nego to je potrebno,poto nosiva trajnost opada sa poveanom amplitudom.Isto tako nije preporuljivo stavljati vie tegova za balansiranje od broja koji je isporuen sa sitom, a potrebno je obezbijediti da su oni postavljeni jednako na svakom kraju osovine.

Slika 25. amplituda sita

Promjene prosjevnih povrina (mrea)

Promjene mrea vri se po sljedeem postupku: (slika 26, letva za zatezanje mree)

1. Olabaviti ploice za zatvaranje (blokiranje) samo za gornji dio,

2. Oslobodite spojne ploice (isto tako i centralne ako su privrene), a zatim klizno izvucite staru mreu

3. Ostranite spojne ploice i vijke (isto tako centralne spojnice gdje su privrene),

4. Postavite novu mreu na platformu vodei rauna da su ivice jednako udaljene od bonih ivica sita,

5. Postavite stezne ploice na mree,

6. Ako se koriste centralne spojnice moraju se vrsto zategniti.Bone spojnice privrstete,vodei rauna da mree stoje jednako udaljene od bonih ploica, sve dok mrea ne bude dobro zategnuta,

7. Lagano kucati prema dolje i privrstiti osigurae,

8. Privrstite sigurno sve vijke.

Ako je mrea ispravno zategnuta treba da je u vrstom kontaktu sa zatitnim gumenim trakama na nagibnim ipkama.

Slika Mjere sigurnosti kod odravanja

Prije preduzimanja bilo kakvih radova na popravkama zaustavite postrojenje, iskljuite el.struju,pritisnite dugme za samozaustavljanje i uvjerite se da je klju izvaen i da ne moe doi u posjed drugih lica koja bi mogla neovlateno staviti u pogon sito.

Osnovne napomene za sigurnost pri radu sa vibro-sitima

1. Postrojenje i oprema moraju se upotrebljavati samo za odreenu svrhu i moraju

raditi i odravati se prema instrukcijama proizvodaa.

2. Uvjeriti se da su sve zatite rotirajuih dijelova podeene i postavljene ispravno.

3. Ne treba nositi iroku nestegnutu odjeu koju mogu zahvatiti pokretni dijelovi, a

treba imati u vidu da I duga kosa i nakit mogu izazvati isti neeljeni efekat.

4. Uvijek nositi lina zatitna sredstva.

5. Prije nego se pristupi bilo kakvom poslu treba se uvjeriti das u svi sigurnosni i

zatitni ureaji ukljueni.

6. NIKAD nemojte vriti poslove na maini dok je maina u pogonu.

7. Nikad ne stavljajte u pogon maine iznad njihovih maksimalnih preporuenih

brzina.

8. Sve elektro-radove moraju obaviti samo kvalificirani elektriari. Svi vodovi moraju

odgovarati standardima, oprema mora biti propisno uzemljena i sa osiguraima.

Glavni vodovi moraju biti potpuno zaticeni od sluajne tete.

9. Izbjegavati preoptereenje sita prebrzim dotokom materijala.

10. Alkohol, droge i lijekovi koji smanjuju koncentraciju su zabranjeni.

11. Pri podizanju i premjetanju elemenata maina ili maina vezanje vriti na za to

predvienim mjestima, pomou eline uadi odgovarueg prenika koja nisu

oteena.

12. Amplitudski indikator pricvren je na maini, a povremeno je preporuivo

provjeriti vrijednost amplitude.

13. U sluaju da se pri radu maine uoi opasnost po osoblje, neeljena promjena

oitanja parametara maine (npr. na ampermetru) ili promjena zvuka pri radu,

mainu odmah zaustaviti.

Napomene bitne prije putanja u rad postrojenja

1. Prije putanja maine u pogon, osloboditi sve naprave koje su upotrebljene za

osiguranje postrojenja u toku transporta; ponovo ih montirati i osigurati prije

ponovnog transporta.

2. Uvjeriti se da remenje propisno nasjeda u lijebove remenice.

3. Uvijek odravati propisnu zategnutost i ravnanje svih remenskih veza.

4. Svi remenski pogoni moraju biti bez ulja ili masnoe.

5. Utvrditi da su elementi za osiguravanje zamajaca sigurni.

6. Ne putati ni jednu mainu da radi bre nego sto je preporueno.

7. Utvrdite da je postrojenje nivelisano u obje ravni.

8. Poslije zaustavljanja, uvijek dozvolite da se dijelovi oiste od materijala. Ovo se

odnosi naroito na uredaje koji obezbjeuju dotok materijala, jer u sluaju niskih

temperatura, materijal moe da se zamrzne sto prouzrokuje tekoe kod

ponovnog putanja u pogon.

9. Uvijek odravati posteljicu materijala da bi se ublaio udar materijala kod

ponovnog punjenja.

10. Obezbijediti da nepaljiva upotreba mehanikih elemenata i alata ne osteti dio

maine.

11. Provjerite zatezanje svake mree sita poslije nekoliko sati rada. Zatim

provjeravajte sedmino i ponovo pritegnite ako je potrebno.

Napomene vezane za podmazivanje

1. Nemojte previe podmazivati leajeve, moe doi do prekomjernog zagrijavanja I

neeljenih efekata.

2. Upotrebljavajte samo maziva koja se preporuuju ili njihove najblie ekvivalente.

3. Dozvoljena radna temperatura leajeva je 70 C. Temperature koje prelaze 80 C

ukazuju na neki neeljeni uzrok koji se mora ustanoviti i popraviti.

4. Nikada ne podmazivati dok je maina u radu.

Napomene vezane za el.vodove i instalacije

1. Kablovski vodovi elektrine opreme moraju biti postavljeni samo od strane

kompetentnog elektriara.

2. Svi sigurnosni ureaji moraju biti funkcionalni i na pristupanim mjestima.

Provjere prije poetka rada maine

1. Uvjerite se da su motori korektno prikopani.2. Uvjerite se da su remeni ispravno zategnuti i da su postavljeni kako treba u

remenicama.3. Provjerite da ni jedna alatka ili neki drugi slobodni predmet nije ostavljen na mjestu

sa koga moe pasti u mainu.

4. Uvjerite se da su sve osobe udaljene od postrojenja prije poetka rada maine.

5. Prije poetka rada dati zvuni signal koji uznaava poetak sekvence starta.

Mjere predostronosti kod odravanja

1. Prije preduzimanja bilo kakvog posla oko odravanja ZAUSTAVITI

POSTROJENJE. 2. Pritisnuti dugme za iskljuenje u sluaju nude, a osigurae maine demontirati iz

leita radi uklanjanja mogunosti nehotinog starta.

3. Sve zatitne i siguirnosne elemente vratiti na svoje mjesto nakon zavrenog posla,

a mjesto rada ostaviti istim.

4. Alate koji se koriste drati istim i ni u kom sluaju ih ostavljati na hodnim stazama

ili mjestima sa kojih mogu pasti u mainu.

5. Pri poslovima zavarivanja kabl s masom postaviti to blie mjestu zavarivanja.

6. Uvijek mijenjati remenje u uparenim garniturama.

UPOZORENJA ZA SIGURNOST NA RADU

1. OD VAE ANGAOVANOSTI ZAVISI KOLIKO E VAE RADNO MJESTO BITI SIGURNO I ZDRAVO,

2. SVE POSLOVE RADITE ODGOVORNO I PALJIVO RADI VAE SIGURNOSTI I SIGURNOSTI DRUGIH,

3. ESTO PROVJERAVAJTE ISPRAVNOST ALATA I ZATITNE OPREME,KAKO BI STE BILI

SIGURNI DA SU U DOBROM STANJU I ISPRAVNI,

4. PROUITE UPUTSTVA ZA RAD POSEBNO U POGLEDU OPASNOSTI KOJE SU VEZANE ZA VA POSAO,KAKO BI SVE RADOVE OBAVILI NA SIGURAN I BEZBIJEDAN NAIN,

5. DA BI SPRIJEILI POVREDE UPOZNAJTE SE UNAPRIJED SA RIZICIMA I ASPEKTIMA

SIGURNOSTI KOD RADOVA KOJE NISTE OBAVLJALI,

6. PRIJE ZAPOINJANJA BILO KOJEG POSLA UVIJEK MISLITE NA MOGUNOST POVREDE

I NESREE NA POSLU. PREDUZMITE ODGOVARAJUE MJERE PREDOSTRONOSTI

DA BISTE ZATITILI SEBE I DRUGE,

7. UPOZORITE DRUGE NA MOGUNOST NESREE I POVREDE UKOLIKO PRIMJETITE DA RADE

NE VODEI RAUNA O SIGURNOSTI, ILI AKO DOVODE DRUGE U OPASNOST,

8. BUDITE OPREZNI KOD PROMJENE RADNIH USLOVA ILI PROCESA RADA,

9. IZVJESTITE VAE PRETPOSTAVLJENE O OPASNIM SITUACIJAMA.NIKADA NEMOJTE

MISLITI DA E TO NEKO DRUGI UINITI,10. VA ALAT I PRIBOR ZA RAD ODRAVAJTE UVIJEK ISTIM I NA ODREENOM MJESTU.

_1485685604.wmf

_1485685692.wmf