3
DRUŠTVENA ODREĐENOST POJEDINCA U SUVREMENOM DRUŠTVU “Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima”.- kaže Jean-Jacques Rousseau. Jesmo li mi danas slobodni ? Rađamo li se sa svojom slobodom pa je polako gubimo tijekom života ili je naša sloboda samo privid ? Možemo li sami svjesno i slobodno odlučivati o svome životu ili na naše odluke utječe sredina koja nas okružuje ? Kaže se da je najbolji rob onaj koji vjeruje da je slobodan. Kako se osloboditi okova ropstva , ropstva u kojem se nalazimo zbog pasivnog prepuštanja utjecaju društva ? Sloboda je temeljno čovjekovo pravo , ideal za koji su se ljudi borili tijekom čitave povijesti , a mnogima je još i danas neostvareni san. Ona je bitna čovjeku kao pojedinca , ali isto tako i društvu kao cjelini. No , jesu li te dvije slobode jednake ? Postoji li povezanost između osobne i društvene slobode ? Znači li veća sloboda društva manju slobodu pojedinca ? Često se ponosimo što živimo u modernom svijetu, svijetu koji je zahvaljujući procesu globalizacije povezaniji više nego ikada do sad. Sve informacije su nam nadohvat ruke , tehnologija se nalazi na vrhuncu razvoja , osmišljeni su različiti načini komunikacije putem mobitela i interneta , ali smo ipak nezadovoljni , bez obzira na milijune opcija koje nam se nude često se osjećamo usamljeno , tjeskobno , bespomoćno i izolirano , kao da nam nikada nije bilo teže doći do slobode . Društveni odnosi su ugroženi, ljudi se sve rjeđe sastaju jedni s drugima te se pasivno prepuštaju zamkama suvremenog i modernog tehnološkog doba upadajući često u zamke lažnih sloboda koje im plasiraju sa svih strana. Postavimo si pitanje : Može li jedan podložan i pasivan pojedinac pridonijeti slobodnom društvu ? Čovjek je rođenjem dospio u okružje unaprijed postavljenih okvira , u kojem se ograničavaju njegove sposobnosti te on nema niti potrebe niti prostora za razvojem identiteta . Moderno mu društvo nameće tempo života naglih promjena , sustav vrijednosti u kojem se navodi materijalizam kao vrhunska vrlina prema kojoj mora težiti te tehnologiju koja ga slijedi u stopu i nameće mu svoj sustav zapovijedi kojima se on pasivno pokorava. U tom svijetu materijalnih prioriteta , pojedinac se okreće sam sebi ili prepušta drugim autoritetima. Posljedice

Društvena Određenost Pojedinca u Suvremenom Društvu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

:D

Citation preview

DRUTVENA ODREENOST POJEDINCA U SUVREMENOM DRUTVU

ovjek je roen slobodan, a posvuda je u okovima.- kae Jean-Jacques Rousseau. Jesmo li mi danas slobodni ? Raamo li se sa svojom slobodom pa je polako gubimo tijekom ivota ili je naa sloboda samo privid ? Moemo li sami svjesno i slobodno odluivati o svome ivotu ili na nae odluke utjee sredina koja nas okruuje ? Kae se da je najbolji rob onaj koji vjeruje da je slobodan. Kako se osloboditi okova ropstva , ropstva u kojem se nalazimo zbog pasivnog preputanja utjecaju drutva ? Sloboda je temeljno ovjekovo pravo , ideal za koji su se ljudi borili tijekom itave povijesti , a mnogima je jo i danas neostvareni san. Ona je bitna ovjeku kao pojedinca , ali isto tako i drutvu kao cjelini. No , jesu li te dvije slobode jednake ? Postoji li povezanost izmeu osobne i drutvene slobode ? Znai li vea sloboda drutva manju slobodu pojedinca ? esto se ponosimo to ivimo u modernom svijetu, svijetu koji je zahvaljujui procesu globalizacije povezaniji vie nego ikada do sad. Sve informacije su nam nadohvat ruke , tehnologija se nalazi na vrhuncu razvoja , osmiljeni su razliiti naini komunikacije putem mobitela i interneta , ali smo ipak nezadovoljni , bez obzira na milijune opcija koje nam se nude esto se osjeamo usamljeno , tjeskobno , bespomono i izolirano , kao da nam nikada nije bilo tee doi do slobode . Drutveni odnosi su ugroeni, ljudi se sve rjee sastaju jedni s drugima te se pasivno preputaju zamkama suvremenog i modernog tehnolokog doba upadajui esto u zamke lanih sloboda koje im plasiraju sa svih strana. Postavimo si pitanje : Moe li jedan podloan i pasivan pojedinac pridonijeti slobodnom drutvu ?ovjek je roenjem dospio u okruje unaprijed postavljenih okvira , u kojem se ograniavaju njegove sposobnosti te on nema niti potrebe niti prostora za razvojem identiteta . Moderno mu drutvo namee tempo ivota naglih promjena , sustav vrijednosti u kojem se navodi materijalizam kao vrhunska vrlina prema kojoj mora teiti te tehnologiju koja ga slijedi u stopu i namee mu svoj sustav zapovijedi kojima se on pasivno pokorava. U tom svijetu materijalnih prioriteta , pojedinac se okree sam sebi ili preputa drugim autoritetima. Posljedice takvih stavova i takvog naina ivota su porast socijalne izolacije i nezainteresiranost za promjenom naina ivota . ivimo u civilizaciji pritisaka iji su najvei problemi bezobzirnost i lakomost ovjeka. ovjek gubi svijest o sebi i prostoru i u tom smislu prestaje biti povijesno bie. U dananjem drutvu vlada anomija , sustav vrijednosti je poremeen , pa stoga ovjek ne prepoznaje prave vrijednosti , ideale za koje se potrebno boriti . Doputamo da tehnologija u velikoj mjeri odreuje na svakodnevni ivot. Imamo dojam da nas ta tehnika sredstva brino okruuju, zadovoljavaju sve nae potrebe i prohtjeve i to u onom trenutku kad mi to elimo. No , meutim , nesvjesni smo da nas ta tehnika sredstva pretvaraju u robove , oduzimaju snagu naoj mati i ukidaju bilo kakvu mogunost iskustva i izoliraju nas od drugih. U takvom, suvremenom tehnikom razdoblju jedini je sretan nain ivljenja onaj standardni koji nam nalae da se prepustimo sustavu koji nas odrava na ivotu . Danas se sve vie predstavlja obzorje u kojem se ovjek bez kvalitete, odnosno bez identiteta vrednuje sposobnim te sudi o svom ivotu ovisno o materijalnim postignuima ostavljajui po strani svoja intelektualna dostignua i moralne vrijednosti . Takav ovjek manje pripada sebi , ali ga zato cijene drugi koji pripadaju tom sustavu. On postaje rob vlastite aktivnosti ili funkcije koja mu je dodijeljena te pasivno prihvaa sve podreenije uloge. Suvremeni pojedinac ne posjeduje osobine prirode , on funkcionira poput aparata , vie ne obraa panju na vlastite moralne vrijednosti i postignua , ve je zatoen je unutar sustavom materijalnih vrijednosti. ovjek je prave vrijednosti za koje bi se trebao boriti zamijenio stvarima koje imaju kratak rok trajanja, te u takvom okruju on ne moe pronai svoje mjesto uporita, gubi unutarnji dijalog sa samim sobom te tako gubi i vlastiti identitet. No , do kuda seu te ovlasti drutva nad pojedincem ? Ima li izlaza iz tog labirinta ?Da bi barem nekako pokuao izai iz tog zaaranog kruga , ovjek mora biti svjestan da danas vlada tehniki oblikovan, hladan , bezobziran i licemjeran svijet, koji je izgubio svaki oblik ljudskosti i suosjeanja s patnjama drugih, ljudski svijet pun uporabnih predmeta i poslunih orua koje su ljudi stvorili kako bi im olakala svakodnevne poslove , a iji je masovni razvoj pretvorio ovjeka u roba koji posluno i bez prigovora prihvaa svoju ulogu i funkciju u drutvu .Drutvo je pojedincu izvanjsko i uvelike odreuje njegov ivot . Ali nagon za slobodom je svojstven ljudskoj prirodi i iako se ponekad moe potisnuti , uvijek se iznova namee. Dananji ovjek je sebian i zbog toga esto upada u izolaciju koja postaje nepodnoljiva , pa je stoga tjeskoban i upada u zamke lanih sloboda transformirajui se u mali kotai maine, dobro uhranjen i obuen, ali ipak samo rob ,, Moderan ovjek ivi u obmani da zna to eli , dok u stvari eli ono to se od njega oekuje da eli .''- kae Fromm . Odluka ostaje na nama . Hoemo li i dalje pasivno promatrati kako drutvo kreira na ivot ? Hoemo li i dalje utjeti i posluno se pokoravati tehnologiji i drutvu koje je izgubilo svaki osjeaj za ljudskost i svijest o istinskim vrijednostima ? Isplati li se izgubiti i samog sebe radi drutva ?

eljka Poslon , 3.a