10
7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 1/10 Uvod Upravljanje je organizacijska funkcija i proces. Upravljanje se realizuje donošenjem upravljačkih odluka. Upravljanje predstavlja izbor akcija i metoda kojima raspolažemo, a sve u cilju realizacije postavljenih ciljeva. Kažemo da je upravljanje akcija jer gde nema akcije nema ni promena a samim tim ni adekvatnog upravljanja. U evoluciji upravljačkih postupaka najznačajniju ulogu su svakako odigrale i nove metode i tehnike koje su omogućile tehničku podršku ključnih faktora,praćenje njihovih manifestacija i efikasno reagovanje na šumove i moguće smetnje u sistemu. evolucionarne promene u nauci i tehnologiji omogućavaju da brojne upravljačke discipline stvaraju drugačiji uzajamni odnos u pogledu primjene novih naučnih rezultata u oblasti kibernetike, opšte teorije sistema,dinamike sistema itd. eč sistem označava skup elemenata ili celinu sastavljenu od delova. !pšta teorija sistema predstavlja naučnu oblast koja se bavi izučavanjem sistema i zakonitosti koje u njima nastaju. "edna od najvažnijih karakteristika teorije sistema jeste u pristupu, a to je da se svaka celina posmatra kao deo neke veće celine. #rugim rečima, sistem se izučava u povezanosti sa okolinom. $astajanje opšte teorije sistema dovelo je do stvaranja sistemskog pristupa, kao i do novih tehnika i metoda analize sistema. Kada smo upotrebili termin %sistemski pristup%, time smo naglasili da se svi predmeti i pojave posmatraju u njihovoj dinamičnosti i celovitosti u odnosu na okruženje. Kao glavni objekat proučavanja teorije sistema istaknuti su fenomeni rasta i razvoja sistema. &oderna teorija sistema ima svoje izvorište u opštoj teoriji sistema' me(utim, po obimu područja istraživanja, saznanja i metoda, nešto je šireg značaja. )oznate su tako, na  primer, matematičke teorije sistema, zatim teorija samotranscendentalnih sistema i druge. *ilj opšte teorije sistema je da služi kao jedinstveni metodološki i pojmovno+ kategorijalni okvir sporazumevanja ljudi različitih specijalnosti. ako(e, njen cilj je da obuhvati i objedini fundamentalne istine i pojmove koji važe u svim specifičnim sistemima i teorijama koje se njima bave. -majući u vidu opštu teoriju sistema, u daljem tekstu definisaće se pojam sistema i njegove karakteristike. Sistem se najopštije definiše kao skup objekata entiteta/ i njihovih me(usobnih veza. !bjekti u sistemu mogu da budu neki fizički objekti, koncepti, doga(aji i drugo. !bjekti se u modelu nekog sistema opisuju preko svojih svojstava atributa/ i skupa relacija koje povezuju te objekte, kao i osobina tih relacija. #ejstvo okoline na sistem opisuje se preko ulaza u sistem, a dejstvo sistema na okolinu preko njegovih izlaza, kao što se vidi na sledećoj slici. Slika 1. Grafički prikaz realnog sistema

Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 1/10

Uvod

Upravljanje je organizacijska funkcija i proces. Upravljanje se realizuje donošenjemupravljačkih odluka. Upravljanje predstavlja izbor akcija i metoda kojima raspolažemo, a sve ucilju realizacije postavljenih ciljeva. Kažemo da je upravljanje akcija jer gde nema akcije nema

ni promena a samim tim ni adekvatnog upravljanja.U evoluciji upravljačkih postupaka najznačajniju ulogu su svakako odigrale i novemetode i tehnike koje su omogućile tehničku podršku ključnih faktora,praćenje njihovihmanifestacija i efikasno reagovanje na šumove i moguće smetnje u sistemu.

evolucionarne promene u nauci i tehnologiji omogućavaju da brojne upravljačkediscipline stvaraju drugačiji uzajamni odnos u pogledu primjene novih naučnih rezultata uoblasti kibernetike, opšte teorije sistema,dinamike sistema itd.

eč sistem označava skup elemenata ili celinu sastavljenu od delova. !pšta teorijasistema predstavlja naučnu oblast koja se bavi izučavanjem sistema i zakonitosti koje u njimanastaju. "edna od najvažnijih karakteristika teorije sistema jeste u pristupu, a to je da se svakacelina posmatra kao deo neke veće celine. #rugim rečima, sistem se izučava u povezanosti sa

okolinom. $astajanje opšte teorije sistema dovelo je do stvaranja sistemskog pristupa, kao ido novih tehnika i metoda analize sistema. Kada smo upotrebili termin %sistemski pristup%,time smo naglasili da se svi predmeti i pojave posmatraju u njihovoj dinamičnosti i celovitostiu odnosu na okruženje.

Kao glavni objekat proučavanja teorije sistema istaknuti su fenomeni rasta i razvojasistema.

&oderna teorija sistema ima svoje izvorište u opštoj teoriji sistema' me(utim, poobimu područja istraživanja, saznanja i metoda, nešto je šireg značaja. )oznate su tako, na

 primer, matematičke teorije sistema, zatim teorija samotranscendentalnih sistema i druge.*ilj opšte teorije sistema je da služi kao jedinstveni metodološki i pojmovno+

kategorijalni okvir sporazumevanja ljudi različitih specijalnosti. ako(e, njen cilj je daobuhvati i objedini fundamentalne istine i pojmove koji važe u svim specifičnim sistemima iteorijama koje se njima bave. -majući u vidu opštu teoriju sistema, u daljem tekstu definisaćese pojam sistema i njegove karakteristike.

Sistem se najopštije definiše kao skup objekata entiteta/ i njihovih me(usobnih veza.!bjekti u sistemu mogu da budu neki fizički objekti, koncepti, doga(aji i drugo. !bjekti se umodelu nekog sistema opisuju preko svojih svojstava atributa/ i skupa relacija koje povezujute objekte, kao i osobina tih relacija.

#ejstvo okoline na sistem opisuje se preko ulaza u sistem, a dejstvo sistema naokolinu preko njegovih izlaza, kao što se vidi na sledećoj slici.

Slika 1. Grafički prikaz realnog sistema

Page 2: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 2/10

#inamičko ponašanje realnog sistema standardno se predstavlja na sledeći način0ulazi u sistem menjaju stanja sistema. 1tanje sistema se definiše kao skup informacija o

 prošlosti i sadašnjosti sistema koji je potreban da bi se, pod dejstvom budućih poznatih ulaza,mogli odrediti budući izlazi. U stanju sistema koncentrisana je celokupna istorija realnogsistema. -zlazna transformacija definiše neki način merenja ili posmatranja dinamičkog

 ponašanja realnog sistema i daje, na osnovu stanja sistema, njegove izlaze.

1istem uvek predstavlja neku celinu, koja je eksplicitno odre(ena vezama elemenata.-zme(u elemenata sistema postoje odre(ene me(uzavisnosti i, zahvaljujući tome, sistem postaje takva celina u kojoj su svi elementi u me(usobnoj vezi, na neposredan ili posredannačin. Upravo zbog te činjenice, sistem i njegove osobine se ne mogu shvatiti bez ovihme(usobnih veza.

1vaki sistem moguće je dekomponovati na podsisteme i elemente. -stovremeno, svakisistem je deo nekog šireg sistema. Hijerarhičnost se mora uzeti u obzir prilikom istraživanja0

 ponašanja, funkcionisanja, razvoja i izgradnje i upravljanja sistemima.)od dinamičnošću  sistema podrazumeva se da se veze izme(u elemenata sistema

ostvaruju razmenom energije, materije i informacija izme(u njih. Ukoliko je ova razmenaizme(u elemenata sistema značajna za njegovo postojanje, tada se govori o dinamičkim

sistemima. 2a razliku od njih, kod statičkih sistema dinamika izme(u elemenata u unutar sistema nije primarna za njihovo postojanje.

Otvorenost   predstavlja komunikaciju izme(u elemenata sistema i elemenata iznjegovog okruženja. !va komunikacija ostvaruje se razmenom energije, materije iinformacija. !datle potiče i podela na otvorene i zatvorene sisteme. !tvoreni sistemi imajuvezu sa spoljnim okruženjem, dok kod zatvorenih sistema postoji izvesna veza, ali ona nijeznačajna za njihovo postojanje.

Upravljivost sistema označava mogućnost njegove regulacije. o znači da se sistem ponaša u skladu sa zahtevima upravljača. )olazeći od mesta upravljača, koji reguliše ponašanje sistema, razlikuju se samoupravljivi sistemi i sistemi kojima se upravlja vansistema. 1amoupravljive sisteme karakteriše postojanje upravljačkog podsistema koji reguliše

 ponašanje sistema u celini.3to se tiče sistema kojima se upravlja van njih, prisutna je relativnost u stepenu

uticaja na regulaciju ponašanja, jer je odre(eni stepen regulativnosti ponašanja sadržan i usamom sistemu.

)redmet daljih razmatranja vezan je za definisanje informacionih sistema imenadžment informacionih sistema.

4rste informacionih sistema

azvijeno je mnoštvo različitih informacionih sistema zasnovanih na računarima +computer+ based information s5stems *6-1/ s različitim funkcionalnim svojstvima0• upravljački informacioni sistemi + management information s5stems &-1/'• informacioni sistemi za izvršno rukovodstvo + e7ecutive information s5stems 8-1/'• sistemi za podršku odlučivanju izvršnog rukovodstva + e7ecutive support s5stems 811/'• sistemi za podršku odlučivanju + decision support s5stems #11/'• sistemi za podršku grupnom odlučivanju group decision support s5stems 9#11/'• elektronski sistemi za održavanje sastanaka + electronic meeting s5stems 8&1/'• sistemi za podršku odlučivanju organizacije + organizational decision support s5stems

!#11/'

• ekspertni sistemi + e7pert s5stems 81/'• informacioni sistemi kancelarije + office information s5stems :-1/'

Page 3: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 3/10

• inteligentni informacioni sistemi organizacije + intelligent organizational informations5stems -:-1/ i dr.

9. &entzas &entzas, ;<<=/ je s ciljem uvećanja preciznosti klasifikovanjainformacionih sistema zasnovanih na računarima preduzeo domišljat pokušaj da razvije osnovniokvir za njihovu funkcionalnu taksonomiju. !n je ispitao i klasifikovao deset informacionih

sistema zasnovanih na računarima u trodimenzionalnom prostoru s obzirom na veličinu podrškekoju pružaju trima vrstama procesa0 informacionim procesima, procesima odlučivanja ikomunikacionim procesima.

)ored ostalog, &entzas je klasifikovao informacione sisteme zasnovane na računarima prema stepenu podrške koju pružaju na nivou individue, nivou grupe i nivou organizacije, što je prikazano na slici >0

1lika >. -nformacioni sistemi kao podrška odlučivanju

)rema jednom stanovištu savremeni informacioni sistemi organizacije bazirani na i podržavani informatičkim tehnologijama mogu se podeliti na0 operativne informacione sisteme isisteme za podršku menadžmenta?menadžerski -1.

!perativni informacioni sistemi

-nformacioni sistemi koji su namenjeni za obradu podataka nastalih u poslovnim itehnološkim procesima i koji obezbe(uju podatke i informacije za poslovne operacije, nazivaju

se operativnim informacionim sistemima. Uloga ovih sistema je podrška unapre(enju iefikasnom izvršavanju poslovnih transakcija, kontrola tehnoloških procesa, automatizacija poslova u kancelarijama, podrška u kreiranju, distribuciji i korišćenju znanja, podrškakomunikaciji i saradnji u organizaciji, formiranje i održavanje integralne baze podatakaorganizacije.

!@) sistemi !n @ine ransaction )rocesing 15stem/ su sistemi koji trenutno obra(uju podatke nastale u poslovnim transakcijama. U toku dana se obrade milioni različitih poslovnihtransakcija i automatski izvrši ažuriranje velikih baza podataka. !vi sistemi su bazirani narelacionoj tehnologiji i koriste najsavremenije tehnike računarstva. ipični poslovni procesi su,na primer, ovi0 obrada porudžbenica, fakturisanje, kontrola zaliha, obrada zarada, prodaja robe utrgovinskim objektima, obrada transakcija u bankarskom poslovanju i slično. #akle, !@)

omogućavaju automatizaciju odvijanja poslovnih procesa, aktivnosti, poslova, radnih zadataka ioperacija. !ni su, tako(e, osnova i sredstvo za razvoj sistema koji podržavaju odlučivanje umenadžmentu. eško je, zapravo, pretpostaviti i praktično je neostvariva zamisao razvojaupravljačkih informacionih sistema, #ata Aarehouse+a, sistema poslovne inteligencije i drugih, ada organizacija nije prethodno razvila i implementirala !@).

&enadžerski informacioni sistemi

&enadžerski informacioni sistemi su sistemi podrške odlučivanju u menadžmentu. !ni

mogu biti0 &-1 &anagement -nformation 15stems/, #11 #ecision 1upport 15stems/ i 8-187ecutive 1upport 15stems/.

Page 4: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 4/10

&-1 + &-1 je klasični upravljački informacioni sistem, koji pripada drugoj razvojnojfazi informacionih sistema. "avlja se kao odraz potrebe da se menadžmentu na adekvatan načinobezbede neophodne informacije za odlučivanje i upravljanje' pre svega, za donošenjeoperativnih i taktičkih odluka. !ni obezbe(uju menadžere i druge korisnike informacijama, kojesu im neophodne u svakodnevnom donošenju menadžerskih odluka. )roizvode veoma mnogorazličitih izveštaja koje su menadžeri na osnovu istraživanja njihovih informacionih potreba

unapred definisali. !vi sistemi pretražuju informacije o internim operacijama iz baza podataka ikontinuirano ih ažuriraju !@) sistemima. !ni, tako(e, obezbe(uju mnogo korisnih podataka iinformacija o relevantnom okruženju organizacije, koji dolaze iz eksternih izvora. $a primer,menadžer prodaje može0• koristiti Beb broBser da bi primio neposredno i u realnom vremenu vizuelne prikaze, nasvojoj radnoj stanici, informacije o prodaji pojedinih proizvoda, različitim kupcima,•  pristupiti nedeljnim, mesečnim, kvartalnim ili drugim analitičkim izveštajima kojiomogućavaju ocenjivanje rezultata prodaje, odnosno, postignuća njegovog odeljenja u domenu

 prodaje različitih proizvoda, različitim kupcima, na različitim tržišnim segmentima.

DSS

#11 + )od sistemima podrške odlučivanju #11/ se podrazumevaju interaktivni, naračunarima zasnovani, informacioni sistemi koji se koriste sofisticiranim modelima analize

 podataka, modelima odlučivanja i specijalizovanim bazama podataka sa svrhom podržavanja procesa polustrukturisanog i nestrukturisanog menadžerskog odlučivanja !C6rian, ;<<<, s.D;/@audon E @audon, >::: s.==/. #11 se, s jedne strane, razlikuju od sistema transakcione obrade

 podataka, koji su usredsre(eni na obradu podataka generisanih poslovnim transakcijama ioperacijama, a s druge strane, od &-1, koji su usredsre(eni na obezbe(ivanje unapredspecifikovanih informacija F izveštaja za menadžere, koji bi trebalo da pomognu u procesu

 pretežno strukturisanog donošenja efektivnih upravljačkih odluka, dok #11 omogućavaju

menadžerima analitičko modelovanje, simulacije, eksploracije mogućih alternativa i dr.!C6rian, ;<<<, s.D;+D>/. 1istemi podrške odlučivanju imaju veću analitičku moć od drugihsistema, jer se koriste mnoštvom sofisticiranih modela analize i mogu sažimati ogromne količine

 podataka u formu koju donosioci odluka mogu lako tumačiti i razumeti. !vi sistemi su takooblikovani da se donosioci odluka njima mogu neposredno koristiti, a softver je izrazito%userfriendl5%. 1istemi podrške odlučivanju se koriste u interaktivnom načinu i na ad hoc osnovi

 F korisnik može menjati pretpostavke, postavljati nova pitanja, uključivati nove podatake@audon E @audon, >::: s.==+=G/.

8-1 + 8-1 su kategorija informacionih sistema, namenjeni za podršku odlučivanjuizvršnim menadžerima, odnosno, vrhovnom menadžmentu organizacije, mahom da bizadovoljavalistrategijske informacione potrebe. Uzimaju podatke iz mnogih izvora, agregiraju

ih, kompariraju, analiziraju raznovrsnim analitičkim postupcima i vrše njihovu vizualizaciju prema zahtevima menadžera. !bezbe(uju selektivno, brzo i lako razumljive informacije oključnim faktorima koji su kritični za postizanje strategijskih ciljeva organizacije. &nogi ihsmatraju podskupom #11.

!vi glavni tipovi informacionih sistema na različitim organizacionim nivoimame(usobno razmenjuju podatke a pri tom je sistem transakcione obrade podataka osnovni izvor za ostale informacione sisteme. 1ve je izrazitija potreba za odjedinjavanjem, integrisanjemrazličitih tipova informacionih sistema u organizaciji i sve je uočljiviji holistički pristuporganizaciji i njenim informacionim sistemima.

Sistemi za podršku odlučivanju engl.  Decision Support Systems/ su interaktivni,fleksibilni i adaptivni računarski informacioni sistemi za podršku u rešavanju nestrukturiranih

 poslovnih problema, u cilju poboljšanja procesa odlučivanja, a kao nadgradnja više različitihdisciplina F na prvom mestu menadžmenta i informatike.

Page 5: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 5/10

1lika. 1istemi za podršku odlučivanju

Komponente su0

•  podsistem za upravljanje podacima koji se sastoji iz sledećih elemenata0

•  baze podataka 1)!,

• sistema za upravljanje podacima,

• direktorijuma sa podacima i

upita.

•  podsistem za upravljanje modelima koji se sastoji iz 0

•  baze modela,

• sistema za upravljanje bazom modela,

•  jezika za modeliranje,

• direktorijuma modela

• komandnog procesora,

•  podsistem za upravljanje znanjima

1istemi za podršku odlučivanju su informacioni sistemi koji treba da podržavaju poslovne procese donošenja odluka i predstavljaju spoj informacionih sistema, primene nizafunkcionalnih znanja i donošenja odluka.   !vi sistemi treba da obezbede menadžeru tačnu,

 pravovremenu i relevantnu informaciju.1istemi za podršku odlučivanju podržavaju sve faze procesa odlučivanja od faze

formulacije problema, preko projektovanja, izbora, do implementacije. !vi sistemi podržavaju, ane zamenjuju donosioca odluke.

1istem za podršku odlučivanju #ecision 1upport 15stem + #11/ razvili su se zboguklanjanja jednog od glavnih nedostataka &-1+a0 orijentacija na pružanje podrške rješavanju

Sistemi zapodršku

odlučivanju DSS 

sastoje se od0

 baze modela  baze podatakageneratora

1)!korisnika

Page 6: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 6/10

isključivo struktuiranih problema odlučivanja. #11 problemski je orijentisan i mnogo jefleksibilniji, u odnosu na konvencijonalni &-1, koji slijedi procese kroz poslovnu organizaciju.

)rema urban 8. namjena #11+a je dugačija, a ogleda se u sledećem0• #11 mora obezbjediti podršku u polustruktuiranim i nestruktuiranim situacijama

odlučivanja, omogućavajući računarske informacije i personalno prosu(ivanje'• )odrška se mora obezbijediti za različite nivoe upravljanja'• )odrška se mora obezbijediti za pojedince i grupe'• #11 mora obezbijediti podršku u nekoliko me(usobno zavisnih i?ili

sekvencijalnih odluka'• #11 mora podržati sve faze procesa odlučivanja'• #11 mora podržati različite procese i stilove donošenja odluka'• 1istem mora biti adaptivan tokom vremena'• &ora biti jednostavan za korištenje'• #11 mora nastojati više unaprijediti efektivnost odlučivanja, nego efikasnost'• #onosilac odluke mora imati potpunu kontrolu nad #11 tokom svih koraka

donošenja odluke'• #11 mora da omogući učenje i• #11 mora biti lak za konstrukciju.

)rimena #11 može biti u jednom od sljedeća tri oblika0;. 1pecifični #11'>. #11 generatori iH. #11 sredstva.

#11 su uvijek sačinjeni od tri komponente0;. )odsistem upravljanja podacima'>. )odsistem upravljanja modelima &odel 6ase &anagement 15stem/ iH. Komunikacioni dijalog/ podsistema.

 ES

8kspertski sistemi tako(e, ekspertni sistemi/ su inteligentni računarski programi kojima se emulira rešavanje problema na način na koji to čine eksperti i predstavljaju jednu od najznačajnijih oblasti istraživanja veštačke inteligencije. 8kspertski sistemi rešavajurealne probleme iz različitih oblasti, koji bi inače zahtevali ljudsku ekspertizu. *ilj je da uvek 

računarski program daje korektne odgovore, u datoj oblasti, ne lošije od eksperta, ali je to teškodostižno. 2ato se postavlja manje ambiciozan cilj, traži se da sistem pruži pomoć u odlučivanju.8kspert je stručnjak u nekoj oblasti koji poseduje i efikasno koristi odre(eno znanje,

razumevanje problema i zadataka, veštine i iskustva.8ksperti poseduju i sposobnost da u konkretnom problemu koji rešavaju prepoznaju

tipski zadatak. )oseduju i neke lične osobine poput snalažljivosti, što čini heurističko znanje. $aosnovu ovog znanja mogu da prepoznaju najbrži način dolaska do rešenja, kao i ispravan pristupu rešavanju problema, čak i ako su podaci nekompletni.

8ksperstki sistemi iz pojedinih oblasti se povezuju čineći na taj način bazu znanja širenamene, koja je veliki potencijal za pomoć u odlučivanju.

)omoć u odlučivanju je neophodna zbog0• velikog broja informacija, koje treba obraditi i• zahteva da se odluke donose u realnom vremenu.

Page 7: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 7/10

Primena ES

azlog za primenu ekspertskih sistema je težnja da znanje, iz raznih specifičnih oblastiljudske delatnosti, postane dostupnije kroz primenu računarskih programa. !mogućeno je da usvakom trenutku zaključivanja bude na raspolaganju celokupno znanje iz odre(ene oblasti.2ahvaljujući velikoj brzini računara iz tog znanja za kratko vreme je moguće izvući zaključke.

azlike izme(u konvencionalnog programa i ekspertnog sistema se sastoje u tome što,ekspertski sistem ima sposobnost zaključivanja i objašnjavanja, može da objasni svoje akcije,opravda svoje zaključke i obezbedi korisniku informacije o znanju koje poseduje.

Iovek ne može potpuno biti zamenjen, naročito u pogledu kreativnosti i korišćenjaopšteg znanja. )rednost ekspertskih sistema nad ljudima je što se ljudsko znanje vremenom gubinaročito ako se često ne koristi.

8kspertski sistemi omogućavaju korisnicima da odgovore na specifična ili hipotetička pitanja koja eventualno rezultuju dobijanjem specifičnih, relevantnih informacija. $a višemnivou mogu planirati budžete nacija, simulirati ratne situacije, anticipirati promene u prirodnomokruženju i slično, kao %asistenti% ljudskim ekspertima.

8kspertski sistemi imaju tri komponente0•  baza znanja• mehanizam izvo(enja• upravljački mehanizam

)ostupak prikupljanja znanje počinje tako što inženjer  znanja nastoji da od e7pertadobije heurističko znanje, da ga kodira i unese u eksperski sistem. Korisnik sa ekspertskimsistemom komunicira preko terminala.

!snovni elementi eskpertskog sistema pored baze znanja, mehanizam zaključivanja, sui radna memorija i interfejs prema korisniku, kao i pomoćni moduli0 podsistemi za prikupljanjeznanja, posebni interfejsi, sistem za objašnjenja.

6aza znanja je specijalizovana i jedinstvena za konkretni sistem koji sadrži znanjeeksperata iz odre(ene ooblasti a koje je uneto putem sistema za prikupljanje znanja i ne menja setokom vremena. adna memorija sadrži trenutne podatke o problemu koji se rešava. !ni su

 prmenljivi i odražavaju trenutno stanje u procesu rešavanja. &ehanizam zaključivanja na osnovutih promenljivh podataka i fiksnog znanja iz baze znanja rešava problem. )reko interfejsa premakorisniku odvija sekomunikacija.

Učesnici u razvoju 81 su0• ekspert osoba koja poseduje znanje, veštinu i iskustvo na osnovu kojih rešava probleme

iz odre(enog domena bolje i efikasnije od drugih ljudi/• inženjer znanja koji dizajnira, implementira i testira ekspertski sistem, zna koji

 je softverski alat pogodan za rešavanje problema koji definiše, intervjuiše eksperta,identifikujekoncepte, organizuje i formalizuje znanje koje se predstavlja,

identifikuje metode, vrši izbor softverskog okruženja za razvoj, implementira, testira irevidira, instalira i održava ekspertski sistem/.• krajnji korisnik koji radi sa eksperskim sistemom, unosi ulazne podatke i činjenice

zahteva objašnjenja, definiše zahteve vezane za korisnički interfejs/.

1oftverska okruženja za razvoj ekspertnih sistema• J• *J#U*8U1• *@-)1• *orvid• #octu1• #rools• #endral• 87pert 15stem 6uilder 

Page 8: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 8/10

• 87s5s )rofessional• "ess?"ess9U-• "ava #!$• Kappa )*• KnoBledge6ench• @ogic$ets• &@ =• &5cin•  $8eL)8• )rolog• Morth• ;?Lcon• 1N-$8 87pert 15stem• 1# Aizard• )5Ke

Konvencionalni programi se uglavnom upotrebljavaju za obradu velikihkoličina podataka numeričkog tipa, koja se vrši prema unapred definisanim algoritmima.

8kspertski sistemi manipulišu simboličkim podacima  i ne rade po unapred zadatimalgoritmima. )roblemi koje rešavaju su slabo strukturirani i ne podležu matematičkommodeliranju i formalizmu.

azlike izme(u konvencionalnih programa i eksperskih sistema su u tome što• eksperski sistemi koriste heuristiku,•  predstavljaju i koriste znanja umesto podataka,• umesto cikličkih procesa koriste se procesi zaključivanja,• znanje i metode znanja nisu pomešani već se koristi odvojeni model,• znanje je organizovano u obliku podataka,

• sadrže bazu znanja• novo znanje se dodaje bez reprogramiranja.

-storijat razvoja ekspertnih sistema• 9)1 + prvi pokušaj razdvajanja znanja od načina rešavanja problema• #8$#J@ + analiza spektrograma mase' korišćenje heurističkog znanja• &O*-$ +medicinska dijagnostika' korišćenje faktora izvesnosti• )!1)8*! + analiza prisustva minerala u zemljištu.

Slika. Okvir za kompjuterizovanu analizu podrške pri donošenju odluka

Page 9: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 9/10

1lika.ačunarska podrška pri donošenju odluka

Page 10: Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

7/23/2019 Dss i Es Kao Podrska Odlucivanju

http://slidepdf.com/reader/full/dss-i-es-kao-podrska-odlucivanju 10/10

http0??BBB.znanje.org?

https0??sr.Bikipedia.org?sr?1istemiPzaPpodrQ*GQJ;kuPodluQ*=QR#ivanju

https0??sr.Bikipedia.org?Biki?8kspertskiPsistemi

"Ekspertni sistemi za rad u realnom vremenu", Devedžić Vladan, Institut "Miajlo !upin", ##$