Dvotaktni motor je motor s unutranjim izgaranjem koji cijeli svoj radni ciklus obavi u dva takta ili jedan krug koljeniaste osovine

PRINCIP RADA CETVOROTAKTNOG DIESEL MOTORADvotaktni motor je motor s unutranjim izgaranjem koji cijeli svoj radni ciklus obavi u dva takta ili jedan krug koljeniaste osovine. Time se razlikuje od etverotaktnog motora koji to obavi za dva kruga.

Dva takta dvotaktnog motora su:

1. TAKT izmjena medija i kompresija

2. TAKT izgaranje i ekspanzija (radni takt)

Dvotaktni motor prilikom svakog kruga koljeniaste osovine ima jedno izgaranje i ekspanziju (radni takt), za razliku od etverotaktnog koji ima jedan radni takt svaka dva kruga koljeniaste osovine. Time teoretski dvotaktni motor ima duplo vei radni uin od etverotaktnog motora.

Teoretski dijagram dvotaktnog dizelskog motora

Teoretski dijagram dvotaktnog Diesel procesa

Na dijagramima toke predstavljaju:

1-Kraj ispuha i usisa, poetak kompresije2-Kraj kompresije, ubrizgavanje goriva, poetak izgaranja

3-Kraj izgaranja, poetak ekspanzije4-Kraj ekspanzije, poetak izmjene medija u cilindru(ispuha i usisa)

Shodno ovim tokama, cijeli proces se moe podijeliti u dva takta:

prvi takt - izmjena medija i kompresija - traje od tokr 4 do toke 2

drugi takt - izgaranje i ekspanzija - traje od toke 2 do toke 4

Postoje razliita tumaenja gdje spada podruje od toke 4 do toke 1, pa se moe pronai i tumaenje da taj dio pripada drugom taktu, osim same toke 1 u kojoj se deava trenutna izmjena medija. Obje teorije imaju svoje argumente i svoje pobornike, te se smatraju podjednako ispravnima.

Napomena: Kod dvotaktnih motora termin usis je zamijenjen terminom ispiranje, jer medij koji ulazi u cilindar ispire cilindar od zaostalih ispunih plinova.Konstrukcijske karakteristike i nain rada

Rad dvotaktnog motora bez ventila

Princip rada dvotaktnog motora

Dvotaktni motor je po svojim konstrukcijskim obiljejima mnogo jednostavniji od etverotaktnog motora. Neki dijelovi koji su neophodni za rad etverotaktnog motora, kod dvotaktnog ne postoje; primjer su usisni ventili, zajedno sa podizaima i kvrgama, a kod velike veine jednostavnih dvotaktnih motora, bez ventila uope (nema ni ispunih). Time se pojednostavljuje i pojeftinjuje izvedba motora. Kouljice dvotaktnih motora su napravljene s kanalima, kroz koje se vri izmjena medija, tako da kod svakog dvotaktnog motora imamo ispirne kanale, a kod onih bez ventila i ispune.

Jedna od karakteristika dvotaktnih benzinskih motora je da se mogu izvesti i bez ulja u karteru, tada rade na mjeavinu ulja i goriva, obino u mjeavinama 2-4% ulja u njoj, pri emu ulje u mjeavini slui za podmazivanje leajeva i prstenova (primjer takve izvedbe je legendarni Tomos 4).

Kompresija poinje trenutkom zatvaranja ispunog kanala, kojeg zatvara klip u svom gibanju prema gore. Kompresija traje do neto prije GMT, kada dolazi do paljenja smjese ili ubrizgavanja goriva u cilindar. Klip inercijom prolazi GMT, te se zapoinje gibati ka DMT u ekspanziji. Ekspanzija zavrava trenutkom otvaranja ispunog kanala, kada ispuni plinovi pod tlakom 'jurnu' iz cilindra u ispunu cijev ime poinje izmjena medija u cilindru. Zatim klip u svom gibanju otvara ispirne kanale i zrak koji je tlaen u podstapnom prostoru ulazi u cilindar i ispire cilindar od preostalih plinova. Tijekom gibanja oko DMT, oba kanala su otvorena, i ispuni i ispirni, te dio zraka (ili smjese) odlazi u ispunu cijev. Klip svojim gibanjem ka GMT zatvara prvo ispirne kanale, a zatim i ispune, te poinje kompresija. Ispuh se temelji na istjecanju ispunih plinova iz cilindra (s veeg na manji tlak), malim dijelom na inerciji, a zatim i na tlaku ispirnog zraka koji ulazi u cilindar.

Stvarni dijagram dvotaktnog motora [uredi]

Princip rada dvotaktnog motora

Razvodni dijagram dvotaktnog motora

Dijagram desno prikazuje stvarni indicirani dijagram dvotaktnog motora. Oznake su prikazane samo na pravcu volumena i oznaavaju:

Vk-zapremina kompresije (volumen iznad ela stapa kada je stap u GMTVc-zapremina cilindra-(volumen iznad ela stapa kada je stap u DMTOe-Toka kada se otvaraju ispuni kanali

Os-Toka kada se otvaraju ispirni kanali

Razlika od teoretskog dijagrama je vidljiva najbolje na razvodnom dijagramu lijevo, na kojima niti jedna od karakteristinih toaka nije u mrtvoj toci, nego je ili prije ili poslije nje. Time se dio hoda stapa (dakle dio teoretske kompresije i ekspanzije koristi za izmjenu medija u cilindru, kao i za izgaranje.

Toke na razvodnom dijagramu su slijedee:

Oe-Toka kada se otvaraju ispuni kanali

Os-Toka kada se otvaraju ispirni kanali

Ce-Toka kada se zatvaraju ispuni kanali

Cs-Toka kada se zatvaraju ispirni kanali

Na indiciranom dijagramu, od trenutka zatvaranja kanala klipom (Oe) poinje kompresija, koja traje do trenutka poetka izgaranja, koji je neto prije GMT (utom bojom oznaen na razvodnom dijagramu). Na indiciranom dijagramu nije oznaen, ali ga se moe otprilike odrediti trenutkom naglog porasta tlaka u cilindru. Tlak raste do najveeg, te se tijekom izgaranja (zaostalog) tlak zadrava blizu maksimalnog. Kraj izgaranja obiljeava poetak naglijeg pada tlaka (ekspanzija u cilindru). U trenutku otvaranja ispunih kanala, tlak poinje padati naglo i sputa se ispod atmosferskog kod motora bez prednabijanja. U trenutku Os se otvaraju ispirni kanali i zrak ulazi u cilindar, smanjujui donekle podtlak koji u njemu vlada. Zaustavljanjem gibanja klipa (DMT), dolazi do porasta tlaka u cilindru, koji raste na tlak ispirnog zraka. Gibanjem klipa od DMT tlak jo malo raste, meutim ta je razlika mala do trenutka poetka kompresije.