ebe dige ge ei dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz05...govor“ ušao u povijest. Kako nisu svi dobro razumjeli ono što je govorio o odnosu kršćanstva i islama,

21. hrvatski folklorni festival

KROATISCHES KATHOLISCHES JUGENDTREFFENKROATISCHES KATHOLISCHES JUGENDTREFFEN

lebendige gemeinde

D 2384 E — 1,50 €— SVIBANJ/MAI 2012 — BR./NR.5 (324)

lebendige gemeinde


Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Offenbach

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

izdavač/herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica:

Renovabisov plakat za Duhovsku akciju 2012.


KROATISCHES KATHOLISCHES JUGENDTREFFENKROATISCHES KATHOLISCHES JUGENDTREFFEN

lebendige gemeinde

D 2384 E — 1,50€ — SVIBANJ/MAI 2012 — BR./NR.5 (324)

lebendige gemeinde


Naslovnica:

Detalj s 21. hrvatskoga folklornog festivala u Heusenstammu;

snimio: A. Polegubić


lebendige gemeinde

HEUSENSTAMM, 21.TRAVNJA 2012.

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Duisburg

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Köln

Folklorna skupina Hrvatske katoličke zajednice Esslingen-Nürtingen

Folklorna skupina Hrvatske katoličke zajednice Sindelfingen

Διακονίa — diakonia — služenje

u OVOM BrOju

ŽIVA ZAJEDNICA 5/2012 3

Divna energija hrvatske mladosti

Hrvatski folklorni festivali su divana energija koju treba iskoristitina očuvanju svoje tradicije.

Ovih je dana održan 21. po reduhrvatski folklorni festival, na ko-

jem je u Heusenstammu kod Ofenba-cha nastupilo 13 hrvatskih folklornihskupina od raslih iz hrvatskih katolič-kih misija i zajednica u Njemačkoj.Mladi su pristigli iz brojnih njemačkihgradova, kako bi njegujući svojuhrvatsku tradiciju i kulturu pod okri -ljem hrvatskih katoličkih misija i za-jednica u Njemačkoj, pokazali svo jezajedništvo i pripadnost svojoj Crkvii narodu. Folklorne skupine pje s momi plesom poveli su okupljene krajevi-ma u kojima Hrvati stoljećima žive,pokazavši tako bogatstvo hrvatsketradicijske kulture. „Ponosni smo navas što prenosite i hrvatsku kulturu ihrvatske običaje“, kazao je sudioni -cma delegat za hrvatsku pas tvu uNjemačkoj vlč. Ivica Komadina. Uime prosudbene komisije, prof. Vi-doslav Bagur potaknuo je sudionikena odaziv i na buduće festivale istak-nuvši kako je to divna energija kojutreba iskoristiti na očuvanju svoje tra-dicije. A da iza folklornih festivalastoji puno zauzetosti, nije potrebno

posebno isticati. Sav teret orga -nizacije i materijalnih izdataka je iskl-jučivo na hrvatskim misijama i zajed-nicama, koje tako daju doprinos pre-nošenju bogatstva hrvatskog folklorai kulture mlađim generacijama. Da-kako, da bi sve to bilo lakše ostvari-vati uz materijalnu i drugu pomoć do-movine i domovinskih institucija.

Nakon uspješno organiziranogfolklornog festivala, u hrvatskim mi-sijama i zajednicama u Njemačkojje i dalje živo, poglavito u svibnju ilipnju, kada se organiziraju prvopri-česnička slavlja i slavlja sv. potvrde.Tu su i hodočašća u marijanska sve-tišta u Njemačkoj: u Marienthal, Ne-viges, Hildesheim, Birnau, Zwiefal-ten, Altötting… Ali i ona izvan Nje-mačke, poglavito u Lurd o svetkoviniUzašašća, 17. svibnja, u kojem će seokupiti Hrvati katolici iz ZapadneEuro pe. A kako i ne bi, kad je svi-banj Marijin mjesec, kojoj je papaBenedikt XVI. povje rio potrebe Crkvei cijeloga svijeta, a koji je nedavnoproslavio 85. rođendan i sedmu ob -ljetnicu svoga pontifikata. Urednik

● HEUSENSTAMM

CRKVENO OZRAČJE I ODNOSICrkva — grad na goriCrkva je grad na gori u kojem uvijekpuše blagi vjetar Duha koji je izvor nje-zine životnosti i trajne svježine.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

IZ CRKVE U SVIJETUS papom Benediktom XVI. kroz sedam godina pontifikataApostolsko putovanje pape BenediktaXVI. u Meksiko i Kubu, neposrednopred njegov 85. rođendan, pokazalo jeda i u toj dobi Sveti Otac radi punomsnagom.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINI Biskupi traže pravdu i zaštitu života

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5SVIJET MLADIH — JUGENDWELTMisa na facebooku

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Διακονίa —Diakonia — Dienst

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14


● REPORTAŽA: HKM Kassel

Važnost slavljana hrvatskomjeziku

Blagdani upastoralu iliturgijiCrkve

● HOFHEIM AM TAUNUS: Seminar

Iz delegatove Poruke

Drage sestre i braćo!

str. 6

str. 8

str.10

Grčke riječi leiturgia (liturgija),martyria (svjedočenje) i diako-

nia (služenje) tri su stožera koji či-ne okosnicu naše Crkve. Liturgijaobuhvaća sve čine službe Božje:molitva, čitanje i naviještanje Sv.pisma, pjevanje, gestikulacija, litur -gijsko ruho i simboli; sve ono štokoristimo u crkvenim slavljima, po-maže nam da slavimo i častimo Bo-ga. U korijenu riječi martyria je po-jam mučenik, vjernik koji svoj životžrtvuje za vjeru, svojim životomsvje doči pripadnost Isusu Kristu injegovoj Crkvi, nerijetko sve domučeničke smrti. Starogrčka riječdiakonia uključuje sve vidike služe -nja ljudima u krilu Crkve. Temelj jojje Kristovo služenje i njegov prim-jer. Služenje bližnjemu po Isusovuprimjeru bilo je i ostalo do danasmjerilo vjerodostojnosti Kristovihvjernika. Prva sirotišta, prve bolni-ce, građene obično uz velebne ka-

tedrale, stoljećima su svjedočile odjelatnoj ljubavi Crkve za najpo-trebnije, gladne i odbačene. Bez-brojne karitativne ustanove diljemsvijeta i danas su živa svjedočan -stva „ljubavi prema bližnjemu“ poprimjeru našeg Učitelja. U tom slu-ženju se posebno ističu i vjernicikatolici ovdje u Njemačkoj.

Katolička Crkva u Njemačkojima nebrojeno mnogo ustanova ko-je se brinu za gladne i potrebne. Uožujku 1993. Njemačka biskupskakonferencija osnovala je Renovabis— „Solidarnu ustanovu njemačkihkatolika s ljudima sred nje i istočneEu rope“. Svake godine se u svim cr k vama u Njemačkoj na svetkovi-nu Duhova skup ljaju dobrovoljnipri lozi za brojne potrebe. Oda zo vi -mo se i mi velikodušno i svojim pri -logom potpomognimo na Duhovejubi larnu akciju skupljanja po mo ćina koju nas pozivaju njemač ki bis -kupi! Vlč. Ivica Komadina, delegat

nate kao „lefebvrijance“ jer je Papistalo do pomirenja i mirnoga dijalogasa svima. Kada je u ožujku 2009. ot-putovao na apostolsko putovanje uAfriku, dio medija je vrijednost nje-govih poruka na Crnome kontinentupokušao, a dijelom i uspio, „okrenuti“u priču o kondomima u borbi protivAIDS-a. Papini apeli iz Kameruna iAngole za mir, pravdu i solidarnost injegova poruka protiv siromaštva, na-silja i korupcije kao da nisu bili „takovažni“ svjetskim medijima željnimanekih osobitih spektakala i jeftine za-bave za publiku. Teške i iskrene po-ruke, čini se, i dalje teško pronalazeput do javnosti i savjesti odgovornihza loše prilike u kojima još uvijek ne-opravdano živi velik dio afričkogastanovniš tva. Apostolsko putovanje uJordan, Izrael i palestinski Betlehemponovno su bili jako uspješni. Susret smuslimanskim poglavarima i čelnici-ma u Amanu dao je novi zamah dija-logu s islamom.

Nema gospodarstvabez etike

Bez sumnje se može reći da je Be-nedikt XVI. baš u pravo vrijeme — uzsvjetski susret na vrhu G8 — osam naj-razvijenijih industrijskih zemalja odr -žan u talijanskoj L'Aquili u lipnju2009. — objavio svoju socijalnu enci-kliku „Caritas in veritate“ — Ljubav uistini. Iznenađujuće konkretno i jasnoPapa je progovorio o nelogičnostimai problemima gospodarskoga i finan-cijskoga sustava — o skandalu gladi,novome siromaštvu, sve većem jazuizmeđu siromašnih i bogatih, o pravuna rad, o slabljenju društvenih mrežai zaštiti okoliša. Njegova je središnjaporuka: gospodarstvo za svoje kon-kretno funkcioniranje treba etiku. Ve-liku vrijednost imaju i njegove dvije

Uponedjeljak 16. travnja i 18.travnja bilo je svečano u Vati-kanu. Prvoga je datuma papa

Joseph Ratzinger proslavio svoj 85.rođendan, a dva dana kasnije i sed-mu obljetnicu pontifikata. U tih se se-dam godina pokazalo da Sveti Otaci dalje ima puni radni program sa sva-kodnevnim audijencijama i misnimslavljima, brojnim i intenzivnim pasto-ralnim pohodima po Italiji i u svijetu,enciklikama i pastoralnim uputama,rješavanjem unutarcrkvenih problema,ali i suočavanjem i zauzimanjem sta-vova o brojnim problemima u svijetu.Tako je na svjetlo dana izašlo da je iviše od „skromnog“, od „poniznogaradnika“ u vinogradu Gospodnjem,kako je sam sebe nazvao u svomprvom govoru s balkona bazilike sv.Petra, neposredno nakon izbora ukonklavama i poznate kardinalske na-jave „urbi et orbi“: „Habemus Pa-pam!“

Njegov je pontifikat započeo2005. godine posjetom domovini —Njemačkoj — gdje je veličanstvenoprimljen na 20. Svjetskom danu mla-dih. U svibnju 2006. godine slijedioje četverodnevni posjet Poljskoj, na-kon toga u lipnju je pohodio Špa -njolsku, a u rujnu Bavarsku — svoj za-vičaj — gdje je njegov „Regenburškigovor“ ušao u povijest. Kako nisu svidobro razumjeli ono što je govorio oodnosu kršćanstva i islama, sve je jošjednom pojasnio na susretu s musli -manima u Castel Gandofu. Ako sepovremeno i čulo da su se odnosi iz-među katolika i muslimana pogorša-li, nakon uspješnoga Papinoga poho-da Turskoj u studenome 2006. o tomeviše nije bilo zbora. Bio je to prvi po-hod Benedikta XVI. nekoj musliman -skoj zem lji. Važan je svakako bio isusret s vrhovnim poglavarom pravo -slavaca, ekumenskim patrijarhom Bar-tolomejom I.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 5/2012

Apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. u Meksiko i Kubu, neposredno prednjegov 85. rođendan, pokazalo je da i u toj dobi Sveti Otac radi punom snagom.Osim pastoralnih putovanja po Italiji i izvan nje, enciklika, naučavanja i suoča-vanja s bolnim problemom spolnih zloporaba, Papa svakodnevno ima više au-dijencija, a ne odustaje niti od svečanih misnih slavlja te smireno, ali i energičnovodi „Petrovu lađu“ često nemirnim morem ovoga svijeta.

Mnogo više od „skromnog radnika“ u vinogradu Gospodnjem

Ni komunizam, ni divlji kapitalizam

Inozemna apostolska putovanja uBrazil i Austriju bili su najvažniji pa-storalni događaji 2007. godine. Usvom govoru latinskoameričkim bisku-

pima Papa je godinu dana prije izbi-janja svjetske financijske krize da nimarksizam ni divlji kapitalizam ne mo-gu održati svoja obećanja i ljude nevode u dobrom smjeru. „Njemački Pa-pa“ 2008. godine otputio se na dvavelika interkontinentalna apostolskapohoda — u Sjedinjene AmeričkeDrža ve i onda na Svjetski dan mladihu Sydney. Iznenađujuće je uspješanbio pohod laicističkoj Francuskoj. U ti-jeku Godine sv. Pavla, koja je završi-la u srpnju 2009, Benedikt XVI. poku-šao je pogled Crkve usmjeriti na togavelikoga „Apostola naroda“ koji ječes to „u sjeni“ sv. Petra, napisao jeaustrijski Kathpress. No, početkom2009. i Papa i Sveta Stolica morali suse suočiti s nekim starim otvorenimpita njima, posebno onima povezani-ma uz članove, „Bratstva Pija X“, poz-

S PAPOM BENEDIKTOM XVI. KROZ SEDAM GODINA

Papa Benedikt XVI. za velebnog misnogslavlja na zagrebačkom hipodromu

Sni

mio

: A

. Po

legub

ić

(Nastavak na str. 18)

koji su proslavili Uskrs po julijanskomkalendaru.

Kapitul Franjevačke provincije sv.Jeronima u Dalmaciji i Istri održan jena Košljunu pod predsjedanjem fraDarka Teperta, generalnoga vizitato-ra i predsjednika Kapitula, a izabra-na je 11. travnja nova upra va provin-cije. Za službu provincijalnoga mini-

IZ CRKVE U DOMOVINI

Biskupi traže pravdu i zaštitu života


Plenarno zasjedanje Hrvatske bis -kupske konferencije održano je od17. do 19. travnja u Zagrebu. Uz

hrvatske biskupe na proljetnom zas-jedanju sudjelovali su delegati tali-janske, poljske, slovenske i Međuna-rodne BK sv. Ćirila i Metoda. Na zas-jedanju je prihvaćen prijedlog da sepodrži postupak za beatifikaciju za-

u čitavoj tadašnjoj državi. Pobijeno jena stotine tisuća hrvatskih ljudi.

Nove provincijske uprave

Stotinjak štovatelja službeniceBož je Marice Stanković u povoduspomena 60. obljetnice njezina izla-ska iz požeškog ženskog logora ho-

dočastilo je na područje Požeške bis -kupije.

Na Provincijskom kapitulu Franje-vačke provincije Sv. križa Bosne Sre-brene, koji se pod predsjedanjem pro-vincijala fra Lovre Gavrana, održalaod 16. do 20. travnja u samostanu sv.Pavla na Nedžarićima u Sarajevu, usrijedu 18. travnja izabran je novi De-finitorij Provincije u sastavu: fra IvoOrlovac, fra Jozo Marinčić, fra JosoOršolić i fra Janko Ćuro. Mandat pro-vincijala fra Lovre Gavrana i vikaraProvincije fra Marijana Karaule trajedo 2016.

Na Katoličkom bogoslovnom fa-kultetu u Đakovu, a u organizaciji Ka-toličkoga bogoslovnog fakulteta, Sveu-čilišta u Zagrebu od 12. do 14. trav -nja održan je 36. međunarodni sim-pozij profesora filozofije i teologije.

Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije đakovačko-osječki nad-biskup Marin Srakić čestitao je Uskrsmetropolitu eparhije Zagrebačko-ljub -ljanske Jovanu Pavloviću i vjernicima

grebačkoga nadbiskupa kar-dinala Franje Kuharića, jerje to potrebno prema proce-duri. Također je na dnevnomredu bila tema vezana uzpropedeutsko, tj. pripravnorazdoblje za ulazak kandi-data u sjemenište. U tom vi-du bit će pripremljen pose-ban prog ram. Razgovaralose i o Hrvatskome Caritasu,jer se ove godine navr šava20 godina od proglašenjaprvoga statuta. Novim rav -nate ljem imenovan je dosa-dašnji v.d. ravnatelja vlč. Fa-bijan Svalina. PredsjednikVijeća HBK za život i obiteljkrčki biskup Valter Županpredstavio je Apel koji su biskupi upu-tili sa zasjedanja. Biskup Župan jeistaknuo kako je poznato da se uHrvatskoj priprema Zakon o medicin -ski pomognutoj oplod nji, a poznato jeda se prip rema i novi Obiteljski zakon.„Zato smatramo da svakome mora bi-ti na srcu budućnost naroda i odnosprema životu i prema obitelji“, kazaoje mons. Župan.

Predsjednik Komisije HBK Iustitia etpax i Vijeća za ekumenizam i dijalogsisački biskup Vlado Košić novinare jeizvijestio o tijeku priprema na skorašnjisusret hrvatske katoličke mladeži kojiće se 5. i 6. svibnja održati u Sisku iSisačkoj biskupiji. Uz ukidanje pokro-viteljstva Hrvatskog sabora nad obilje-žavanjem stradanja na Bleiburgu, bis -kup Košić je rekao kako je ta odlukana tragu najava. Međutim ti događajisu se zbili bez obzira na različitost ide-oloških interpretacija. To je najvećatragedija započeta na Bleiburgu i ko-ja se događala tijekom križnih putova

Pozdravnu riječ na plenarnom zasjedanju HBK uputio je pred -sjednik HBK nadbiskup Srakić

cezanskih i redovničkih svećenika ko-ji djeluju na teritoriju Vrhbosanskenadbiskupije predvođenih nadbisku-pom metropolitom vrhbosanskim kar-dinalom Vinkom Puljićem i pomoćnimbiskupom mons. dr. Perom Sudarom.

U Sarajevu je predstavljena knjigakoju je objavila Biskupska konferenci-ja BiH, a uredio prof. Franjo Marićpod naslovom: „Stanje katoličkih župana području Bosne i Hercegovine iz-među 1991. i 2011. godine“. Napred stavljanju su, između ostalih, bili:nadbiskup metropolit vrhbosanski kar -di nal Vinko Puljić, vojni biskup u BiHmons. dr. Tomo Vukšić, pomoćni bis -kup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar.

Časopis „Veritas“ — glasnik sv.Antuna Padovanskoga proslavio je uZagrebu 24. travnja 50. obljetnicu iz-laženja. U toj prigodi održana je aka-demija i služena misa zahvalnica ko-ju je u crkvi sv. Antuna Padovanskogu na Svetom Duhu u Zagrebu predvo-dio glavni tajnik Sinode biskupa nad-biskup mons. Nikola Eterović. A.O.

Sni

mik

a:

IKA

Uz ukidanje pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad obilježavanjem stradanja na Blei-burgu, mons. Vlado Košić je rekao kako je ta odluka na tragu najava. „Me đutim tidogađaji su se zbili bez obzira na različitost ideoloških interpretacija.“

stra izabran je fra AndrijaBilokapić. Za službu pro vin -cij skoga vikara iza b ran jefra Stipe Nosić, gvardijansamostana Male braće uDubrovniku, dok su definito-ri provincije fra AnselmoStulić, fra Mate Polonijo, fraDiego Deklić i fra TomislavŠanko.

Tragedija prepolo vilavjernike BiH

U Sarajevu je održansabor svećenika Vrhbosans-ke nadbiskupije. Na tom re-dovitom godišnjem susretusudjelovalo je oko 180 dije-

21. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL


je pritom čuti Isusov glas 'Ne boj se,ja sam s tobom'“, kazao je vlč. Ko-madina posebno zahvalivši okuplje-nima na svesrdnoj pomoći koju pru -žaju u svojim hrvatskih misijama i za-jednicama. „Ponosni smo na vas štoprenosite i hrvatsku kulturu i hrvatskeobičaje i vjerujem da će vam to ostatiu lijepoj uspomeni. I vaši roditelji suponosni na vas. Želimo i ovaj danprovesti u prijateljstvu i sigurnosti daje Isus s nama i da se nemamo čegabojati“, zaključio je.

Nakon Službe riječi slijedili supozdravi. Okupljene je pozdravio ge-neralni konzul Generalnog konzulataR. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špolja-rić zahvalivši sudionicima i svima ko-ji su pritom pomogli da se smotraodrži. Zahvalio je i organizatorima.„Mladi su orijetnirani na budućnost.Zato mladost gleda optimistično. Viste u Njemačkoj kao Hrvati i kao

Hrvati budite ponosni ovdje u Njema-čkoj, ali ne zaboravite svoje hrvatstvo.Na ovaj način pokazujete bogatstvokulture i tradicije svoga naroda. Takoizgrađujete sebe, a i njemačko druš -tvo.“ Generalni konzul generalnogkonzulata R. Bosne i Hercegovine izFrankfurta Nikica Džambo poželio jesudionicima uspješan nastup te jezahvalio pastoralnom osoblju u hrvat -skim misijama i zajednicama na dra-gocjenom djelovanju kojega je plod iova smotra.

Tradicionalni 21. hrvatski folklornifestival za folklorne skupine od -raslih iz hrvatskih katoličkih misi-

ja (HKM) i zajednica (HKZ) iz Nje-mačke održan je u subotu 21. travnjau Kulturnom i sportskom centru „Mar-tinsee” u Heusenstammu kod Offen-bacha na Majni, u organizaciji Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta na Majni. Program je započeohrvatskom himnom koju je izvela tam-buraška skupina „Plavi Dunav”. Potomje Službu riječi predvodio delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina. Pjevali su mladi iz HKMOffenbach na Majni pod vodstvomvoditelja misije fra Petra Vučemila ipastoralnog referenta Zvonka Orlovi-ća. Pjevanje su pratili na orguljamaKornelija Nikolić, a na gitarama Ani -ta Marić i Dominik Vukušić. Čitali sui predvodili molitvu vjernika mladi izHKM Nürnberg, koji su na smotru pri-stigli s voditeljem misije don MatomKrižićem. Delegat vlč. Komadina je uprigodnoj riječi istaknuo kako je Isu-sov pozdrav „Ne bojte se, ja sam”pozdrav koji i svakom od nas možebiti poticaj i snaga u našem životu. „Ionda kad se dignu valovi, napose uživotnim nedaćama, kojima su po-sebno mladi izloženi, a i mi stariji nis-mo pošteđeni raznih udaraca i valo-va. Važno je svoju lađu očuvati dasretno dospije do obale. Važno je iz-držati udarce i lađu privesti u sigurno.Crkva se često uspoređuje s lađom,koja je također na putu i koja je izlo-žena nedaćama. Povijest našeg naro-da je i povijest nas pojedinaca, kojamože biti i burna i uzburkana. Važno

Održan 21. hrvatski folklorni festivalHEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI

Na festivalu je nastupilo trinaest folklornih skupina odraslih iz hrvatskih katolič-kih misija i zajednica iz Njemačke.

Za Službe riječi koju je predvodio i uputio prigodnu riječ delegat vlč. Ivica Komadina

Nastup Tanje Maleš-Krznar i Alice Lovrićna gajdama

Članovi prosudbene komisije i gosti


(Nastavak na str. 15)

koreografije. Koreaograf i voditeljicaskupine je Marijana Nedić. SkupinaHKZ Esslingen-Nürtingen izvela jebunjevačke plesove „Srdim se, dušo”,„Rokoko”, „Momačko nadigravanje” i„Bunjevac”. Koreograf i autorica glaz-bene obrade je Snježana Lucić. Vodi-telji skupine su Marina Anić, PatriciaSrša i Josip Lucić. Folklorna skupina„Vila Velebita“ iz HKZ Sindelfingen iz-vela je Vrličko kolo. Naziv plesova je„Mi smo rekle zapivati“ te „E moj ća-ća, pitaj svoje žene“. Koreograf i au-tor glazbene obrade je Ivica Šepovićkoji je ujedno i voditelj skupine, azamjenska voditeljica je Diana Varga.Skupina HKM Gelsenkirchen izvela jebaranjske plesove „Ej, žito žela”, „Ko-lovođa”, „Ranče” te „Šokačko kolo”.Koreograf i voditelj skupine je ZoranMihaljević. Folklorna skupina „Kralji-ca mira” iz HKZ Filderstadt izvela jeLinđo — hercegovacku poskočicu uzpratnju starinskog glazbala ljerica na

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Mainz

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije München

Predstavnici skupina

sa zlatnim medaljama

Okupljeni su sa zanimanjem pratili program

Delegat vlč. Ko-madina prije nego jeotvorio smotru zahva-lio je okupljenima naodazivu te je sudioni-cima poželio uspje -šan nastup. U kasni-jem vre menu pristiglisu i bivši ministarzdrav stva i saborskizastupnik dr. DarkoMili nović i bivši sabor -ski za s tup nik dr. IvanBagarić s prat njom.

vela baranjske plesove u glazbenojobradi autora Danijela Bjelobrka. Voditelj i koreograf skupine je AnteSmilović. Slijedila je skupina „Adria”HKM Duisburg koja je izvela plesoveiz Međimurja. „Dej mi, Bože, joči so-kolove“ naziv je koreografije TanjeMaleš-Krznar koja je ujedno i autori-ca glazbene obrade i voditeljica sku-pine. Folklorna skupina HKM Köln„Koraci u tuđini“ izvela je pjesme iplesove zapadne Hercegovine. „Ka-men — goro prozeleni rano“ naziv je

kojem je svirao Andrija Artuković. Vo-diteljice skupine su Dubravka i DraženŽugac. Folklorna skupina HKM Nürn-berg „Don Josip Kokorić“ izvela je„Posavske plesove” i pjesme „Oj Sa-vice”, „Lepi Ivo”, „Moj Nevene”, „Sta-ro sito”, „Repa”, „Dučec”, i „Drmeš” ukoreografiji Gorana Kneževića i uglazebnoj obradi Dražena Varge. Voditelji skupine su Martina Perkovići Damir Kovačić, a kostimograf Fran -ciska Perković.

Na smotri je bilo više svećenika kojisu pristigli sa svojim skupinama.

Slijedio je nastup folklornih skupi-na. U prosudbenoj komisiji bili suugledni istraživač hrvatskog folkloraprof. Vidoslav Bagur i prof. Srebren-ka Šeravić, rukovoditeljica Odjela zakulturu Hrvatske matice iseljenika.Folklorne skupine pjesmom i plesompoveli su okupljene hrvatskim krajevi-ma, pokazavši bogatstvo hrvatske tra-dicijske kulture. Tako je folklorna sku-pina „Kristali“ iz HKM Offenbach iz-


SEMINARI

Blagdani u pastoralu i liturgijiCrkve — bila je tema seminaradaljnje izobrazbe hrvatskih pa-

storalnih djelatnika — redovnica i lai-kinja i laika, koji djeluju u hrvatskimkatoličkim misijama i zajednicama uNjemačkoj, a koji je održan od 19.do 22. ožujka u kući za duhovne sus-rete Franjevačkog centra za medita-ciju i susrete u Hofheim am Taunus, uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnič-kog ureda iz Frankfurta na Majni.

Sudionice i sudionike seminara,kojih je bilo više od trideset i petero,na početku seminara pozdravio je de-

legat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina, a potom i rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u in-ozemstvu fra Josip Bebić, koji su istak-nuli važnost takvih okupljanja, kakoza osobnu formaciju tako i za među-subnu suradnju i susrete.

Blagdansko i slobodnovrijeme

Kako se danas živi i doživljavablagdan? Postoji li razlika izmeđublagdanskog i slobodnog vremena?Koji je sadržaj, a koji su načini osmi-šljavanja blagdanskog vremena u na-

upravo tim kulturnim preobrazbama.Unatoč tomu, kršćanski blagdani, po-najprije preko liturgijskih, kulturnih idrugih sadržaja nastavljaju biti žariš -ta zajedništva vjere. Upravo zbog to-ga je dr. Žižić u drugom predavanjuistaknuo živi suodnos između liturgijei blagdana, te je pokušao odgovoritina pitanje kako liturgija tvori blagdanu kršćanskim zajednicama. U zaključ -noj temi o blagdanima i liturgskimvremenima bio je cilj razmotriti pa-storalne, katehetske i liturgijske pret-postavke razumijevanja i življenjablagdana u sklopu velikih liturgijskihvremena.

šim društvima i zajednicama, samosu neka od pitanja na koja je u svo-jim predavanjima pokušao odgovori-ti dr. Ivica Žižić, profesor na Katolič-kom bogoslovnom fakultetu Svučilištau Splitu i na Papinskom liturgijskominstitutu u Rimu. Polazeći od tih pita -nja, koji dotiču kulturnu i društvenusferu suvremenosti, seminar je temat -ski obrađivao blagdane u pastoralu iliturgiji Crkve. Prva je tema bila usre-dotočena na kulturnu problematikublagdana između radnog i slobod-nog vremena. Iskustvo krš ćan skihblagdana u dobroj je mjeri određeno

HOFHEIM AM TAUNUS

Blagdani u pastoralu i liturgiji CrkveCilj seminara o blagdanima i liturgijskim vremenima bio je razmotriti pastoralne,katehetske i liturgijske pretpostavke razumijevanja i življenja blagdana u sklopuliturgijskih vremena.

Liturgijska glazba izvire iz liturgije

Maestro Ivan Žan iz Novalje naotoku Pagu govorio je o pripjevnimpsalmima, liturgijskim napjevima iskladbama i novoj misi. Sudionici suimali prigodu, kako je to i uobičajeno,i praktičnog vježbanja pojedinihskladbi. Uz postojeći izraz pripjevnipsalmi u novije vrijeme koristi se ta-kođer izraz „otpjevni“ psalmi. Zapra-vo se radi o istom: psalmi koji se pje-vaju (otpjevaju) nakon prvog misnogčitanja. Oni su sastavni i neizostanidio liturgije. Kako se ne bi uvijek pje-

Na seminaru se okupilo više od trideset petero sudionika

Dr. Ivica Žižić je govorio

o blagdanima i lilturgiji Crkve


vali samo nama poznati pripjevni iliotpjevni napjevi psalama, predstav -ljeno je nekoliko uglazbljenih psala-ma mlađih autora: Šime Marovića,

Sudionici ispred crkve sv. Hildegarde nedaleko od Rüdesheima na Rajni s Hrvaticom s. Marijom Magdalenom Tikvić

U predavanjima maestra Ivana Žana biloje riječi o pripjevnim psalmima, liturgijskimnapjevima i skladbama i novoj misi

Sudionice i sudionici seminara ispred kuće za

duhovne susrete u Hofheim am Taunus

znao polaznike seminara sPučkom misom LjubomiraKu čana nastalom na teme -lju primorskih pučkih nap-jeva. Upoznao ih je i s jed-noglasnom misom S. Pre-preka nastale na izvorimagregorijanske baštine. Pre-davač je svoje izlaganjezavršio s tezom da starotreba njegovati, a novijepola gano s pozornošću izauzetošću približiti današ -njim vjernicima.

Misna slavlja predvo-dio je i propovijedao dr. Ži-žić, a u srijedu 21. ožujkapriređeno je popodnevnostudijsko putovanje u sa-mostan benediktinki sv. Hil-degarde nedaleko od Rü-desheima na Rajni u kojemje i Hrvatica s. Marija Mag-dalena Tikvić, koja im jegovorila o samostanu i sv.Hildegardi, te u marijansko

sudionike seminara posjetili su župnikHKŽ Main-Taunus/Hochtaunus fraMarinko Vukman i dugogodišnja dje-latnica Hrvatskoga dušobrižničkog ur-eda Ana Drežnjak s kojima su se za-držali u ugodnom večernjem druže -nju. Izabrani su i novi članovi VijećaHrvatske biskupske konferencije i Bi-skupske konferencije Bosne i Herce-govine za hrvatsku inozemnu pastvu.Tako je s. Verica Grabovac iz HKMAugsburg izabrana u Vijeće u ime redovnica koje djeluju u hrvatskim misijama u Njemačkoj, a pastralni referent Ivan Ivanković iz HKZ Esslin-gen-Filderstadt u ime laikinja i laika.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

svetište Marienthal. Pastoralna surad-nica iz HKM Singen-Villingen NadaKolić oprostila se od kolegica i kole-ga jer odlazi u mirovinu. Sudionice i

Miroslava Martinja-ka, Ivana Andrića,Vinka Sitarića, An-đelka Igreca i IvanaŽana. Prisutni suotpjevali sve antifo-ne predstavljenihpsalama. Liturgijskaglazba nastaje iz li-turgije. Ona nijeprimjenjena u litur-giji kao neki stranielement. Ona izvireiz liturgije. Ona nepridonosi svečanostiliturgijskog slavlja,nego omogućuje„istinitost slavlja“.Maes tro Žan je upo -

Hrvatska katolička misija Kassel(Heinrich-Schütz-Allee 285,34134 Kassel; tel. 0561

41005; fax. 0561 4003612; e-mail:[email protected]) os-novana je 15. svibnja 1970. godine,a danas broji oko 1150 članova. Sre-dišnje misijsko misno slavlje slavi seKasselu u crkvi sv. Elizabete u nedje -lju u 11 sati. Misno slavlje slavi se su -botom u Bad Hersfeldu u crkvi sv. Bo-nifacija u 15.45 sati. To vrijeme po-četka sv. mise zaželjeli su djelatniciugostiteljskih radnji s toga područja,kako bi u subotnjoj popodnevnoj pau-zi sudjelovali na misi. Jedan brojhrvatskih vjernika pohađa također inedjeljna misna slavlja u svojim mje-stima stanovanja na njemačkom jezi-ku. S njemačkim i drugim vjernicima užupama u kojima se slave misna slav -lja na hrvatskom jeziku zajedno se pri-ređuje slavlje prvih petaka u mjesecu,a također svake godine i zajedničkaslavlja na Veliki četvrtak, Veliki petak,uskrsno bdijenje te druge glavne svet-kovine u crkvenoj godini, a posebicezajedno se slavi svetkovina Tijelova.

Misijske aktivnosti

U prije četiri godine dobivenimmisijskim prostorima u naselju Helle-böhnu u Kasselu srijedom poslije pod-ne i subotom prije podne održavajuse vjeronaučni susreti na kojima sevjeroučenici pripremaju za sakrame-nate, a također i obogaćuju znanjehrvatskoga jezika i kulture. Osim udž-benika u tom je izvrsno pomagaloMali koncil za kojega se u misiji po-četkom školske godine uvijek potra -žuju novi pretplatnici.

Misiju je od početka do 1990. go-dine vodio hrvatski isusovac o. Aloj-zije Hartli. Nakon njega vodite ljemmisije od 1991. postao je vlč. Ivan Ba-rišić, svećenik Mostarsko-duvanjske bi-skupije, koji misiju vodi do danas. Umisiji kao pastoralna suradnica od18. kolovoza 1970. djeluje Jelica Žigrović. Ističe se i sakristan StankoMatoković, koji tu službu za Hrvateobnaša dragovoljno. Pjevanje pred-vodi skupina djevojaka pod vodstvom

REPORTAŽA


HKM KASSEL

Važnost slavlja na hrvatskom jezikuHrvatska katolička misija Kassel osnovana je 15. svibnja 1970. godine, a brojioko 1150 članova.

orguljašice Ivane Krajina. U misiji dje-luje i skupina čitača koje vodi IvkaNagyidei. Molitvena skupina broji de-setak članova. Redovito prije mise mo-le krunicu, pjevaju i mole. Skupina mi-nistrantica i ministranata broji dvade-setak članova. Sastaju se tjedno. Mi-

voditelj HKM Bielefeld vlč. Slavko Ra-ko i voditelj HKM Hannover o. Ana-stazio Perica Petrić dobro surađuju smisijom Kassel pomažući za božićnei uskrsne ispovijedi. U misiji su kon-zularni dani R. Hrvatske zadnjih sub-ota neparnih mjeseci u godini.

sija dobro surađuje s njemačkommjesnom Crkvom, a također se oda-ziva na susrete koje organiziriaHrvatski dušobrižnički ured iz Frank-furta na Majni. Voditelj misije odlaziu blagoslov obitelji, posjećuje bolesnei nemoćne bolesnike, a također i po-trebite duhovne pomoći u zatvoru uKasselu, ističući kako ga veseli da jeu zatvoru malo Hrvata. Vjernici iz mi-sije redovito odlaze na hrvatsko ma-rijansko hodočašće hrvatskih katolič-kih misija iz Sjevrene regije koje se or-ganizira u Hildesheimu, a ove će gagodine na Duhovski ponedjeljak, 28.svibnja, predvoditi pomoćni sarajev -ski biskup mons. Pero Sudar, preds-jednik Vijeća Hrvatske biskupske kon-ferencije i Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine za hrvatsku inozem-nu pastvu. Prije hodočašća podijelitće sakrament sv. potvrde u Kasselu, usubotu 26. svibnja, kada je ujedno islavlje prve sv. pričesti. Svećenici izokolnih misija voditelj HKM Göttin-gen-Braunschweig vlč. Ante Ivančić,

Bista bl. Alojzija Stepinca

U misiji se priređuju nikolinjsko-bo-žićna proslava, proslava Majčina da-na, Dan državnosti i drugi susreti.Hrvati se rado okupljanju na misijskuproslavu bl. Alojzija Stepinca. U mi-sijskim prostorijama je bista bl. Aloj-zija, koju je biskupija Fulda darovalaHKM u Kasselu za vrijeme pohoda pa-pe Ivana Paval II. Fuldi 17. listopada1980. Bistu je u toj prigodi blagoslo-vio sam bl. papa Ivan Pavao II. Bistaje postavljena na prolazu izmeđupros torija njemačke župe sv. Terezijei hrvatske misije. U sklopu misijskihprostorija je i kuglana, a u blizini je iboćalište, koje rado koriste Hrvati uKasselu. Vjernici iz misije rado hodo-časte u svetišta Lurd, Fatimu, Rim, Pa-dovu… Misija je godine 1996. da -rovala oltar u obliku krstionice knezaVišeslava s hrvatskim tropletom u drve-tu, a 2000. godine i svetohranište uobliku hrvat ske ruže u kojoj je hrvatskizavjetni križ kući „Domus Croata” —

Misija se i pomlađuje. S krštenja Ivana Noaha Ravića, trećeg djeteta u obitelji Ljubice iŽeljka Ravića sa Širokog Brijega koji žive Ahnatalu kod Kassela, kojega drži kuma Susanne Nolte.

nika dr. Augusta Schreibera, koji jenogometni klub priključio njemačkojkatoličkoj udruzi — „DJK” — (DeutscheJugendkraft). Radi sigurne zaštite klu-ba pok. August Schreiber više je go-dina bio presjedavajući kluba. Pokoj-ni svećenik Alojzije o. Hartli sve je toskupo platio. Bio je šikaniran i radi bo-jazni uhićenja nije putovao u domovi-nu. Godine 1990. teško bolestan uzmedicinsku pratnju zaputio se zrako-plovom u Hrvatsku. Umro je u zrak-plovu u zračnom prostoru RepublikeHrvatske. Pokopan je u Aleji branite ljana zagrebačkom Mirogoju, a na gro-bu mu piše: „Svećenik, pastir, domo -ljub”.

Sadašnji predvoditelj DJK-a „Za-greb — Kroatien” je Predrag Pranjko-vić iz Viteza. Uprava kluba i igrači suokosnica misije u Kasselu u športskomi kulturnom organiziranju. DJK „Zag -


Domu hrvatskih hodočasnika „Dr. IvanMerz” u Rimu. Ostvarenje te ideje za-počeo je pok. voditelj misije o. Hartli,koji se zauzimao za prikupljanje do-brovljnih priloga za taj Dom pomažu-ći ga na razne načine. Ideja je ostva-rena za voditelja misije vlč. Barišića.Te svete 2000. godine vjernici iz HKMKassel hodočastili su s dva autobusa uRim. S papom Ivanom Pavlom II. slavilisu Veliki tjedan, a na Cvjetnicu ih jePapa pozdravio, a Božu Vidakovića ipričestio. Oltar i svetohranište je izra-dio pok. Božo Vidaković iz Slavon -skog Broda, koji je dugo godina živio

Vjernici se rado

okupljaju na misna slavlja.

Za misnogslavlja u crkvi

sv. Elizabete u Kasselu.

u Kasselu, u kojem je i preminuo2008. godine. Pok. Božo je svoje ra-dove rađene u raznim tehnikama izla-gao na brojim izložbama u Hrvatskoj,Njemačkoj i Nizozemskoj. Godine2008. oglazeći iz prijašnjih misijskihprostorija u Kasselu u kojima je bila ikapelica, oltar i svetohranište (rad Bo-že Vidakovića) i postaje križnoga pu-ta Ivana Lackovića i klupe, misija jedarovala župi Presvetoga Srca Isuso-va u Čardašu.

O. Hartli — svećenik, pastiri domoljub

Već 36 godina pri misiji djelujenogometni klub „Zagreb — Kroatien”.Komunistički sustav htio mu je ime iz -mjeniti, u čemu se pokojni o. AlojzijeHartli suprostavio i mudro dosjetio. Po-tražio je pomoć kod uglednog odvjet-

reb — Kroatien” je sada u „Kreis Ligi” A u Kasselu. Misija surađuje i sNK „Hajduk” Kassel, u „Kreis Oberli-gi”. Valja podsjetiti kako je 2. listopa-da 2007. prije slavlja Dana Njemač-kog ujedinjenja Marinko Neimarevićiz Zenice, zapaženo uspješan profe-sionalac tajlandskog boksa (WKA) usuper — teškoj kategoriji, upisan u zlat-nu knjigu grada Kassela.

Pasto-ralnasurad -nica JelicaŽigrović

Voditeljmisijevlč. IvanBarišić

U misiji drago-voljnokao sakristandjelujeStankoMato -ković

Pjevanje predvodi skupina djevojaka pod vodstvom orguljašice Ivane Krajina

Kako u budućnost?

Ljudi rado dolaze na misna i dru-ga misijska slavlja. U kojem će sepravcu djelovanje misije razvijati,ovisi o odgovornima u Biskupiji Ful-da. Za nadati se da će domaćamjesna Crkva i dalje podržavati sud-jelovanje naših ljudi na misnim slav -ljima na hrvatskom jeziku. Mladi setakođer rado okupljaju u misiji. Po-sebno se sastaju tijekom europskih isvjet skih susreta mladih. U misijiorga niziraju i svoje večeri, kazao jevoditelj misije vlč. Barišić koji je po-sebno istaknuo vrijeme Domovinskograta kada se iz misije poslano višeod 180 karitativnih pošiljki većih imanjih u Hrvatsku i Bosnu i Herce-govinu, a također i znatna novča napomoć.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić


Crkveno ozračje i odnosi

Isusov govor na gori u kojem je nasvoje učenike primijenio sliku soli,svjetlosti i grada na gori, sažetak

je i srce cijelog evanđelja (usp. Mt5,13-16). U skupini učenika što se oku-pila do nogu novoga Mojsija - Isusa,naznačena je Crkva, novi Božji na-rod. Njoj su danas namijenjene riječi: „Vi ste sol zemlje… Vi ste svi-jetlost svijeta… Ne može se sakritigrad što leži na gori.“ U tim riječimasu naznačene uloga i poslanje Crkveu svim vremenima i generacijama.

Čuvati svijet od mržnjei ravnodušnosti

Na temelju svojstava soli, svjetlostii grada što leži na gori treba zaključi-ti koje značenje ima Crkva u svijetu, išto je njena glavna i prvotna uloga; nakoji način ona treba služiti svijetu.Učenici su pozvani riječ istine ponijetiu sve krajeve svijeta. Njihova je ulogapaziti da se istina evanđelja ne iskva-ri. Oni, u prvom redu, vjerodostojnoš-ću svoga života trebaju čuvati i brinu-ti se za cjelovitost i istinitost Isusoveosobe, njegova života i poslanja. Uvjernosti i bliskosti s njegovim izvornimi autentičnim otajstvom, Kristovi učeni-ci moraju voditi brigu da se svijet neiskvari lažima i prijevarama. Oni kojiKristu pripadaju, u međusobnoj ljuba-vi, uzajamnim pomirenjem i prašta -njem trebaju čuvati svijet od mržnje iravnodušnosti, od raznih zabluda istranputica, od zla i Zloga.

Kao sol zemlje Crkva je nadaljepozvana dati okus životu svijeta. Svi-jet bez Očeve ljubavi koja se objavi-la i priopćila svijetu u Isusovoj smrti iuskrsnuću i koja je po Duhu Svetomurazlivena u naša srca (usp. Rim 5,5),svijet je bez okusa, bezličan i bljutav.Kristova ljubav je jedini „začin“ kojiljudski život na zemlji čini ne tek mo-gućim i podnošljivim, nego vrijednim ipoželjnim. Samo Božja ljubav dajeistinsku i pravu ljepotu, draž i potpunismisao čovjekovom životu. Samo je unjegovoj ljubavi život moguće živjetiradosno i trajno, odnosno vječno.Crkva je u tom smislu pozvana i pos-lana u svakom vremenu pa tako i u na-

Crkva je grad na gori u kojem uvijek puše blagi vjetarDuha koji je izvor njezine životnosti i trajne svje žine.

Piše: dr. AntonTamarut

ki i moralni nered i pomutnju suvre-menog društva unijeti svjetlo Kristovaevanđelja. Ona svojim naukom i živo-tom treba još snažnije upozoriti da svi-jet bez žrtve i odricanja, bez sućuti iuzajamne pomoći srlja u smrt iz kojenema povratka u život. Crkva kao„svjetlo svijeta“ mora hrabro i djelot-vorno razotkrivati i na obraćenje po-zivati ona društva i skupine u kojimasu ozakonjeni nepravda, krađa i laž,gdje su materijalna učinkovitost i dobitjedini kriterij uspješnog i vrijednog ži-vota, a potpuno su zanemarene i oma-lovažene moralne i duhovne vrednote.

Crkva — razlog radostii nade

Kao zajednica koja živi u Kristovusvjetlu, Crkva ima poslanje da u svije-tu bude razlogom radosti i nade, dabudi i potiče vedro i pozitivno rapolo-ženje, pruža sigurnost Božje ljubavi.U brige i tjeskobe ljudi našega vreme-na, ona je pozvana unijeti evanđeo-sku opuštenost, odnosno pre da nost ipovjere nje u Očevu providonos nu skrbza svijet: „Ne budite zab rinuti za životsvoj!… Pogledajte ptice ne bes ke!…Promotrite poljske lji lja ne!…“ (Mt 6,25-30). U nesigurnosti i zbrci suvre-menog svijeta, u šumi zvuč nih i svjet-losnih reklama, u pop lavi lažnih inasrtljivih mesija, Crkvi je Isus povjeriozadaću da oboružana i opremljenaDuhom istine u svijetu čuva i njegujeklice Božjegeg kraljevstva istine i lju-bavi, pravde i mira. Kad ju je uspore-dio s gradom koji leži na gori jasnojoj je dao do znanja da se ne smije ni-kada prestrašiti svoga poslanja i pod-leći napasti da se povuče iz javnog ži-vota i živi u tajnosti, u „sakristiji“. Kadbi Crkva kao sol, obljutavila, svijet biostao bez zaštite od duhovne pokvar -ljivosti, od zla i grije ha. Kad bi iz svi-jeta nestalo svjetlo Kristovo koje gori uCrkvi, svijet bi obu zela duhovna tama;njime bi zavladao posvemašnji strahi tjeskoba. Crkva je dar Božje bezuv-jetne i trajne ljubavi svijetu. Ona jegrad na gori u kojem uvijek puše bla-gi vjetar Duha. Upravo je on i izvornjezine životnosti i trajne svježine. n

šem, pružiti svijetu okus vječnosti; u ze-maljskoj i vremenitoj stvarnosti buditii poticati želju za nebeskim i duhov-nim dobrima. Dakako, ne samo riječi-ma, nego prije svega svojom slobo-dom i nenavezanošću na materijalnai zemaljska dobra.

Crkva — svjetlost svijeta

Ništa se manje važna i zahtjevnauloga Crkve prema svijetu ne krije uslici svjetla. Kad je Isus svoje prve uče-nike i po njima cijelu Crkvu nazvao

Crkva — grad na gori

Crkva svojim naukom i živo-tom treba još snažnije upozo-riti da svijet bez žrtve i odri-canja, bez sućuti i uzajamnepomoći srlja u smrt iz koje nema povratka u život.

svjetlošću svijeta, tada im je jasno re-kao da ono što su sami od njegaprimi li, svjetlo kojim su obasjani i ko-je po njegovoj riječi i Duhu gori u nji-hovim srcima, ne smiju zadržati samoza sebe, nego trebaju prenijeti i nadruge, proširiti ga na cijeli svijet. Ni-su naime njegovi učenici svjetlo po se-bi, nego po njemu; izvor svjetla nijeu njima, nego u Isusu; on je „Svjetloistin sko“ (Iv1,9), „Svjetlost svijeta“ (Iv9,5 ), a učenici su svjetlost, oni svjetleukoliko su u njegovoj blizini, kada su„priključeni“, „ukopčani“ na njega.Kao što mjesec svoju svjetlost dobivaod sunca, tako i Crkva svu svoju svjet-lost dobiva od Krista, pa se u tom po-gledu slikovito kaže da je ona „otaj -stvo mjeseca“ (mysterium lunae ).

Kao zajednica u kojoj živi Krist„svjetlo istinsko“ ona je poslana osv jet -liti noć i tmine svijeta; pozvana je su-protstaviti se Isusovim naukom i nje-govim životom, prvenstveno njegovomvazmenom žrtvom, zabludama suvre-menog svijeta: ekstremnom ego iz mu iindividualizmu, lažnim slobodama ikrivim shvaćanjima ljudskih prava.Kao zajednica u kojoj se živi stil kra -ljevstva Božjega, logika pšeničnogzrna i križa, Crkva je pozvana u etič-

Die aus dem Griechischen stam-menden Begriffe Leiturgia (Litur-gie), Martyria (Zeugnis) und Di-

akonia (Dienst) bilden die drei Säulenunserer Kirche. Die Feier der Liturgiedient der Verehrung Gottes und zurVertiefung des gemeindlichen Glau-bens. Die Liturgie umfasst das gesam-te gottesdienstliche Geschehen: Ge-bet, Lesung und Verkündigung, Ge-sang, Gestik, Bewegung und Gewän-der, liturgische Geräte, Symbole undSymbolhandlungen, die Spendungvon Sakramenten und Sakramentalien.

Vom griechischen Begriff Martyriawird das uns bekannte WortMärtyrer (Zeuge) abgeleitet.Wir bezeichnen damit einengläubigen Menschen, der durchseinen Lebenswandel bis hinzum Märtyrertod die Zugehö-rigkeit zu Jesus Christus und zuseiner Kirche bezeugt.

Das altgriechische Wort Di-akonia umfasst alle Aspekte desDienstes am Menschen inner-halb der Kirche auf der Grund-lage der Lehre Jesu Christi undseinem vorbildlichen Dienenund Wirken.

Bereits in der Apostelge-schichte steht geschrieben: „In diesenTagen, als die Zahl der Jünger zu-nahm, begehrten die Hellenisten ge-gen die Hebräer auf, weil ihre Witwenbei der täglichen Versorgung überse-hen wurden. Da riefen die Zwölf dieganze Schar der Jünger zusammenund erklär ten: Es ist nicht recht, dasswir das Wort Gottes vernachlässigenund uns dem Dienst an den Tischenwidmen. Brüder, wählt aus eurer Mittesieben Männer von gutem Ruf und vollGeist und Weisheit; ihnen werden wirdiese Aufgabe übertragen. Wir aberwollen beim Gebet und beim Dienstam Wort bleiben. Der Vorschlag fandden Beifall der ganzen Gemeinde, undsie wählten Stephanus, einen Mann,erfüllt vom Glauben und vom HeiligenGeist, ferner Philippus und Prochorus,Nikanor und Timon, Parmenas und Ni-kolaus, einen Proselyten aus Antiochia.Sie ließen sie vor die Apostel hintretenund diese beteten und legten ihnen dieHände auf. Und das Wort Gottes brei -te te sich aus und die Zahl der Jünger inJerusalem wurde immer größer; aucheine große Anzahl von den Priesternnahm gehorsam den Glauben an“

(Apg 6,1—7).Diese sieben Männer wa-ren die ersten Diakone in unserer Kir-che. Sie bildeten das Fundament deskaritativen Wirkens, zunächst in Jeru-salem und schließlich in allen aderenTeilen des damaligen Römischen Rei-ches, wo das Christentum verbreitetund gestärkt wurde. Der Dienst amNächsten nach dem Beispiel Jesu ist bisheute der Maßstab für einen jedenglaubwürdigen Nachfolger Christi ge -blie ben. So wurden beispielsweise dieersten Waisen- und Krankenhäusermeistens in unmittelbarer Nähe vongroßen Kathedralen erbaut und zeug-

ten so über Jahrhunderte von der han -del n den Nächstenliebe der Kirche ge - gen über den bedürftigen, hungerndenund verstoßenen Menschen. Un zäh ligekaritative Einrichtungen weltweit zeu-gen auch heute von der leben digenNächstenliebe nach der Lehre Jesu.

Einen herausragenden Dienst derNächstenliebe leistet die katholischeKirche hierzulande. Sie hat zahlreicheEinrichtungen und Organisationen insLeben gerufen, die ein enormes Netz-werk bilden. Diese setzen sich für be-dürftige Menschen ein und bieten ihnen Unterstützung und Hilfe in unter-schiedlichsten Lebenssituationen. Derdeutsche Caritasverband ist über dieGrenzen hinaus für seine vielfältigenhumanitären, sozialen und beratendenTätigkeiten bekannt. Zudem sind unsdie karitativen Aktionen und Hilfswer-ke der Kirche in Deutschland bekannt:„ADVENIAT” — eine traditionelle Spen-densammlung in der Adventszeit sowie„MISEREOR” in der Fastenzeit, Missio— Internationales Katholisches Mis-sionswerk. Ebenso zu erwähnen ist dasKindermissionswerk die „Sternsinger”um das Fest der Heiligen Drei Könige,

BotsChaft des delegaten


wenn die Kinder, verkleidet als die Hei-ligen Drei Könige singend, von Hauszu Haus ziehen und Geld für arme Kin-der in der ganzen Welt sammeln.

In Königstein, einem beschaulichenStädtchen in der Nähe von Frankfurtam Main, befindet sich die Zentraledes pastoralen Hilfswerks „KIRCHE INNOT”. Dieses Hilfswerk wurde 1947 inBelgien und den Niederlanden von Pa-ter Werenfried van Straaten gegründetals Hilfe für die 14 Millionen deutschenNachbarn, die aus Osteuropa vertrie-ben wurden. Er sammelte Kleidung undNahrungsmittel, anfangs vor allem

Speck bei den flämischen Bauern,was ihm den Namen „Speckpa-ter“ einbrachte. In 1952 beganndann auch die Hilfe für die ver-folgte Kirche in den sozialisti-schen Ländern. Heute leistet dasWerk in mehr als 130 Ländernweltweit Hilfe und Unterstützungin nahezu 10.000 Fällen jährlich.

Im März 1993 wurde dasorga nisierte solidarische Hilfswerk„RENOVABIS“ von der DeutschenKatholischen Bischofskonferenzbe rufen zur Unterstützung von Kirchen und Gesellschaften inMittel-, Ost- und Südosteuropa.

Seit dem findet in allen katholischenPfarrgemeinden am Pfingtsen die Kol-lekte für die Renovabis-Aktion statt. Inden 19 Jahren seines Bestehens konn-te das Hilfswerk „RENOVABIS“ mehrals 18.500 pastorale, soziale und ge-sellschaftliche Projekte in 29 Länderndes ehemaligen kommunistischen Re-gimes mit etwa 540 Millionen Eurounterstützen.

Ein beträchtlicher Teil der Spen-den wurde ebenfalls für die Kirche inKroatien und Bosnien-Herzegowinaaufgewendet. Mit der diesjährigen Re-novabis-Pfingstaktion, die unter demLeitwort „Und er stellte ein Kind in ih-re Mitte“ (Mk 9, 36) steht, möchte Re-novabis die Aufmerksamkeit auf not-leidende und benachteiligte Kinder imOsten Europas lenken.

Die deutschen Bischöfe bittenherzlich, die Renovabis-Pfingstkollektedurch großzügige Spenden zu unter-stützen.

Lassen Sie uns alle offenen Her-zens bei der Kollekte mitmachen, diein ganz Deutschland am Pfingstfest ge-halten wird!

Ihr Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.137

Διακονίa — diakonia — dienst

Foto

: akg

-images

, J.

Schn

orr vo

n C

aro

lsfe

ldFa

rblit

hogra

phi

e/H

olzs

chni

tt, 1

85

3-1

86

0

Jesus segnet die Kinder


BUCh

Das Buch umfasst eine ekklesio-logische, spirituell-theologischeund pastoralgeschichtliche Stu-

die. Die herausfordernde Thematik,die sich aus der Stellung der Laien inKirche und Gesellschaft ergibt, wurdevor allem in der Zeit nach dem Zwei-ten Vatikanischen Konzil, aber an-satzweise auch schon früher erkannt.In Kroatien ist das Laientum mehr alsein Jahrhundert alt und hat sich aufunterschiedliche Weise entwickelt.Vor dem Zweiten Weltkrieg waren dieLaienorganisationen weit verzweigtund hatten einen großen Einfluss aufdie kirchlichen und gesellschaftlichenEreignisse dieser Zeit. Nach Einzugdes kommunistischen Regimes ende-ten die Wirkungsmöglichkeiten fast al-ler Laiengesellschaften. Aus dem Blik-kwinkel der Weltkirche betrachtet gabdas Zweite Vatikanische Konzil demEngagement und dem Apostolat derLaien ganz neue Perspektiven. Eszeichnete ein bis dato noch nicht exi-stierendes, klares Bild vom katholi-schen Laien und seiner Mitverantwor-tung für das Wohl der Kirche und Ge-sellschaft. Seit Beginn des Prozessesder Demokratisierung in 1989 eröff-nete sich auch den Laien in Kroatieneine weitaus größere Vielfalt an Wir-kungsmöglichkeiten.

So wird im sechsten Kapitel, daszugleich das umfangreichste Kapitel

katholische laien in kroatien

des Buches ist, vom wichtigste Ereig-nis der kroatischen Laienbewegungberichtet - der Versammlung der kro-atischen Laien vom 16. bis 18. Okt-ober 1992 in Zagreb. Zum erstenMal seit 1913 kamen aus dem gan-

In einem weiteren Abschnitt wirddie systematisierte Darstellung jenerGruppierungen und Laienorganisa-tionen unterschiedlichster Prägungaufgezeigt, die sich anlässlich derVersammlung vorgestellt haben. Da-bei wird deutlich, dass der Ursprungder Organisationen und Gemein-schaften sehr unterschiedlich ist. Ei-nige sind genuin kroatischen Tradi-tionen entsprossen, andere wiederumsind Tochtergründungen internatio-naler Organisationen. Der Zeitpunktihrer Gründungen differiert stark unddie Anzahl der rein spirituellen Grup-pierungen überwiegt. Weiterhin wer-den fünf grundlegende Kriterien fürdie Arbeitsweise von Laienorganisa-tionen auf der Grundlage der Kon-zilsdokumente erstellt: Taufbewusst-sein, innerkirchliches Apostolat, Be-fähigung zum Weltdienst, diakonaleAusrichtung, theologische Weiterbil-dung. Zwei Gruppierungen - die„Kroatische katholische Versamm-lung 'MI' (WIR)” und die „Gebetsge-meinschaft 'MiR'“ — werden auf denPrüfstand dieser Kriterien gestellt. Mitdieser Versammlung wurde ein ersterwichtiger Schritt zur verstärkten Ein-bindung der Aktivitäten von Laien inKirche und Gesellschaft getan.

Weitere Informationen zum Buchfinden Sie unter:

Adolf Polegubić, „Katholische Laien in Kroatien“, Fromm Verlag, Saarbrücken,2012, 272 S.

DIE WOCHE FÜR DAS LEBEN 2012 IN FREISING

„engagiert für das leben: Mit allen generationen“

zen Land etwa 600 Vertreter der kro-atischen katholischen Laien und ihrerGemeinschaften unter dem Motto„Das Gesicht der Erde erneuern!“ zu-sammen. Als grundlegendes Doku-ment für dieses Treffen diente dasApostolische Schreiben von Papst Jo-hannes Paul II. „Christifideles laici“.

Das Ziel der Versammlung war,den Istzustand der Laienaktivitäten inKirche und Gesellschaft zu ermitteln,die zahlreichen Gruppierungen ein-ander vorzustellen, eine vorläufige Be-wertung zu wagen und an einer Fort-entwicklung auf der Grundlage derKonzilsdokumente und des Apostoli-schen Schreibens „Christifideles laici“zu arbeiten.

Die westliche Gesellschaft des21. Jahrhunderts verändertihr Gesicht. Sie sucht nach

Wegen, wie sie den Herausforde-rungen einer zunehmend alterndenBevölkerung begegnen kann. Wäh-rend früher viele junge für wenigealte Menschen sorgten, wird die Al-terspyramide durch zurückgehendeGeburten und höhere Lebenserwar-tung in wenigen Jahren umgekehrtsein. Wie kann Unterstützung zu-

verlässig gewährleistet werden?Wie lässt sich familiäres Zu-sammenleben so gestalten, dass Er-ziehung und Pflege mit Erwerbstä-tigkeit in Einklang gebracht werdenkönnen?

Der Umgang im Miteinanderder Generationen stand im Mittel-punkt der diesjährigen Woche fürdas Leben vom 21. bis 28. April2012. Mit dieser Initiative betontenkatholische und evangelische Kirche

seit mehr als 20 Jahren die Würdemenschlichen Lebens in allen Le-benssituationen. In diesem Jahrstand die Aktion unter dem Leitwort„Engagiert für das Leben: Mit allenGenerationen“.

Die bundesweite Veranstaltung„Die Woche für das Leben 2012“hat am Samstag, den 21. April2012, auf dem Freisinger Dombergbegonnen.

www.dbk.de

www.morebooks.de/store/de/book/katholische-laien-in-kroatien/isbn/978-3-8416-0275-6


naŠe zajedniCe

Hrvatske katoličke zajednice Lud-wigsburg i Bietigheim/Bissin-gen organizirale su od 8. do

14. trav nja hodočašće u Padovu, Rimi Asiz.

Na hodočašće se pošlo iz Lud-wigsburga u kasnim večernjim satima8. travnja. Nakon dolaska u Padovuhodočasnici su posjetili grob i samo-stan gdje je živio i ispovijedao sv. Leo -pold-Bogdan Mandić. Potom su posje-tili baziliku sv. Ante u kojoj se nalazigrob sv. Ante i njegov neraspadnuti je-zik. Potom su se nakon sv. mise upu -tili u Rim. U Rimu su od sjeli kod časnihsestara iz Vietnama čiji se samostannalazi nedaleko od Vatikana. Kroz tridana boravka u Rimu hodo časnici suu poznatim crkvama imali prigodu nesamo razgledati crkve nego se u njimai pomoliti za sebe i svoje najdraže.

LUDWIGSBURG I BIETIGHEIM/BISSINGEN

hodočašće u Padovu, rimi asiz

Posjećujući crkve i druge važne loka-litete u Rimu, hodočasnici su promiš -ljali o svojoj vjeri i vjeri prvih kršćana.Hodočasnici su svaki dan sudjelovaliu euharistijskom slavlju. Poseban do -življaj hodočasnika bila je audijencijakod pape Benedikta XVI. koji je ho -dočasnike iz Ludwigsburga i Bietig-heim/Bissingena pozdravio na hrvats-kom jeziku i podijelio im svoj papin skiblagoslov. Euharistijsko slavlje u kata-kombama vratilo je hodočasnike uprva vremena kršćanstva i potaklo najoš dublje razmišljanje o svojoj vjeri.Nakon što su posjetili baziliku Sv. Pav-la izvan zidina, uputili su se premaAsizu. Hodočasnički program u Rimu

organizirao je i vodio fra Stipo Kljajić,koji je nakon magisterija biblijskihznanosti, nastavio doktorski studij naPapinskom sveučilištu Antonianumu uRimu.

U zajednicama Ludwigsburg i Bie-tigheim/Bissingen djeluju franjevciProvincije Presvetog Otkupitelja fraAnte Maleš i fra Frano Čugura. Ho-dočasnici su bili ponosni da su moglisudjelovati u misnom slavlju na grobusv. Franje Asiškog, utemeljitelja Fra -njevačkog reda i cijele franjevačkeobitelji. Nakon dvodnevnog boravkau Asizu, uputili su se prema Ludwigs-burgu.

www.franjevci-split.hr

(Nastavak sa str. 7)


Slijedio je nastup skupine „Tomislav”iz HKZ Stuttgart-Zentrum. Izveli su „Lič -ki tanac“. Koreograf je Pero Marko-vić, a voditeljica skupine MarjanaGrgić. Skupina „Krešimir“ HKZ Stutt-gart-Bad Cannstatt izvela je pjesme iplesove iz Posavine „Kad te vidim”,„Staro sito” i „Drmeš” u koreografijiprof. dr. Enricha Merdića. Umjetničkavoditeljica i ujedno utemeljiteljica sku-

pine je Ivanka Kamenšek, a glavnavoditeljica skupine je Kristina Bošnjak.Skupina HKZ Sv. Ante Padovanskogiz Vaihingen/Enza izvela je plesoveiz Podravine uz koreografiju „Na kra-ju sela kolo igra” prof. dr. Enriha Mer-dića. Voditeljica skupine je Sanja Ka -menšek. Folklorna skupina „Fra FilipGrabovac“ iz HKM Mainz izvela jetradicionalni dubrovački ples „Linđo”.Voditelj skupine je Nedeljko Haček.

Na kraju je na oduševljenje svih folk-lorna skupina „Fra Andrija KačićMiošić” HKM München izvela završniples „Ere s onoga svijeta“ Jakova Go-tovca. Koreograf je Stjepan Perko. Ti-jekom festivala nastupile su na gajda-ma Tanja Maleš-Krznar i Alice Lovrić.

Na kraju je u ime prosudbene ko-misije prof. Vidoslav Bagur potaknuosudionike na odaziv i na buduće smo-tre istaknivši kako je to divana energi-ja koju treba iskoristiti na očuvanjusvoje tradicije. Prof. Bagur i prof. Še-ravić su nakon smotre svakoj skupinipojedinačno uputili stručnu riječ teukazali na ono što je bilo dobro, a štobi ubuduće trebalo poboljšati. Delegatvlč. Komadina je zahvalio svima naodazivu te posebno obitelji Vuko ko-ja je i ove godine pomogla ostvare njusmotre u toj dvorani. Predstavnicimaskupina uručene su zlatne medalje na-kon čega je slijedilo fotografiranje.Program je uspješno vodila KristinaKovačević. U zabavnom programunas tupila je skupina „Plavi Dunav”.

Tekst i snimke: Adolf PolegubićNa kraju su se svi zabavili uz tamuburašku skupinu „Plavi Dunav“

RIJEKA

naše zajednice


Uzgradi Riječke bogoslovije 11.travnja sastao se OdborHrvatske biskupske konferenci-

je pastoral turizma pod vodstvompročelnika Odbora mons. Ivana Mi-lovana. Sudjelovali su tajnik MarijanJelenić, Patricija Zanketić, mr. sc. To-mislav Korov, Luka Lučić, Zdenko Mi-lić i Nikola Radić. Nakon uvodne ri-ječi mons. Milovana, tajnik je odr žaopredavanje o Sakralnoj baštini uevangelizaciji suvremenog čovjeka.Čovjek ima tijelo, dušu i duh. Na od-mor ide čitav čovjek. Za svaku jepohvalu sve što Lijepa naša može po-nuditi čovjeku za tijelo i dušu, ali du-hovnu hranu može najbolje ponuditiCrkva koja i sama nastaje iz duhov-nog iskustva. Svjetska istraživanjapokazuju kako ljudi traže duhovno.God. 2003. od 900 milijuna turista,115 milijuna je išlo ciljano u svetamjesta. Turisti su posebno otvoreniduhovnom upravo u vrijeme godiš -njeg odmora, dakle u turističkoj se-zoni, što se iz nepoznavanja činjeni-ca zanemaruje. Crkva ima dvostrukuzadaću: brigu za domaće ljude da ihljetni spektakl ne razbaštini napretkau duhovnom životu i brigu za goste,koji i zbog duhovnih doživljaja do-laze k nama. Traže cjelovitu ponudu.Što se uopće može uči niti nakon na-porne godine kad svi čekaju odmor?Naše je ljude potrebno duhovno

Sastanak Odbora HBK za pastoral turizma

održavati da na kraju, pored zara-de, ne ostanu bez samih sebe, astrancima je potrebno nuditi duhovnoza cjeloviti odmor i napredak.

Na naše se ljude može djelovatipreko medija, stvarajući kulturu istin -skih vrednota, na strance sa sveukup-nom sakralnom baštinom. Netko rečekako je u Hrvatskoj bilo izgrađeno8000 crkva, od kojih mnoge postoje,od drugih su samo tragovi ili spomen.A koliki je inventar, kolika su umjetni-čka djela vezana sa svim time? A sva-ko je sakralano djelo utjelovljenje vje-re. Uz svaku crkvu vezan je neki sve-tac ili čitavi niz svetaca koji su kakoreče sv. Ivan Zlatousti „kozmos koz-mosa“. Sveci su najuspješniji ljudičovječanstva, svima toliko potrebni.

Naša Crkva ni izdaleka još nijesvjesna svojih evangelizacijskih in-strumenata u ovo „selilačko doba“. Aupravo su njoj upućene Kristove rije-či: „Dajte im vi jesti!“ Za osviješte njecrkvenih djelatnika za nove zadatkepotrebno je uz medijsko djelovanjeorganizirati krajevne i nacionalnisimpozij o toj tematici u suradnji saMinistarstvom turizma jer se naš turi-zam, ovakav kakav je danas, u svi-jetu smatra „agresivnim turizmom“kojemu je u žiži interesa novac, nečovjek. „Agresivni je turizam“ bio go-stima razumljiv dok smo bili „iza žel-jezne zavjese“, kad se nije ovdje mo-

glo govoriti o duhovnom, ali je da-nas takav turizam nadiđen. I moglobi se dogoditi da Hrvatska, uz jednuprimitivnu propagandu gdje je tobo-že sve dozvoljeno, postane fenomen„spaljene zemlje“ u koju gosti umje-sto na odmor dolaze na osiromaše -nje samih sebe.

Nakon predavanja razvila sevrlo plodna diskusija s mnogo kon-statacija i prijedloga. Opći je zaklju-čak kako Crkva mora majčinski, raši -renim rukama prihvaćati suvremenogčovjeka sa toplom i hranjivom prič-om za njegovu dušu. Uz osjetljivostrektora crkava, posebna se brigamora posvetiti osposobljavanju vodi-ča. Vodiči su danas u stresnom živo-tu terapeuti. Ali su prema našimiskustvima nekvalificirani za vodstvou sakralnim sadržajima. Teološki fa-kulteti trebaju sa sektorom turizmaosposobiti vodiče za takvo vodstvo.Moraju imati licencu za vođenje u sa-kralnim prostorima. U crkvi se ne smi-ju govoriti nebuloze niti, kako to čineneki vodiči, u tim prostorima nasmi-javati goste lascivnim vicevima. Zna-mo kao se gosti nakon često žale ka-ko „tu nema ništa za dušu“. Za za-jedničko dobro nas i naših gostiju,održat će se konferencije za tisak,javne rasprave. I vjerujemo kako mo-žemo postati prepoznatljiva turističkadestinacija. IKA

God. 2003. od 900 milijuna turista, 115 milijuna je išlo ciljano u sveta mjesta. Turisti su posebno otvoreni duhovnom upravo u vrijeme godišnjeg odmora, dakle u turističkoj sezoni, što se iz nepoznavanja činjenica zanemaruje

FRANKFURT AM MAIN

UHrvatskoj katoličkoj župi OcaAnte Antića u Frankfurtu naMajni Franjevački svjetovni

red (OFS) organizirao je po prvi puthumanitarni korizmeni sajam rabl-jenih stvari - „Flohmarkt“. Na redo-vitim susretima Franjevačkoga svje-tovnog reda, koji se održavaju prvei treće subote u mjesecu, članovi

FSR-a i njihov duhovni voditelj fraIvan Čikara, uz potporu župnika fraPetra Klapeža, organizirali su ovuhumanitarnu akciju.

Prikupljanje stvari je trajalo cijelitjedan prije samog „Flohmarkta“ ko-ji je održan u subotu, 24. ožujkaod 9.30 do 20.30 sati. Osim pri-kupljenih stvari, posjetiteljima „Floh-

markta“ bili su ponuđeni kolači, ka-va i sok. Prodajom stvari po simbo-ličnim cijenama, organizatori su ost-varili cilj da se ljudi okupe i da se iztoga druženja rodi jedno dobro dje-lo u to korizmeno vrijeme. To dobrodjelo najbolje se vidi u prikupljenih1500 eura, koje će biti donirane„Majčinom selu“ u Međugorju!

Župna humanitarna akcija


UHrvatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus u Kelkhei-mu, u subotu 10. ožujka, odr -

žan je obiteljski seminar o temi „Part-nerstvo i što na njega utječe?“ Semi-nar, na kojem se okupilo sedamanestbračnih parovaa, vodila je psiholo-ginja mr. Zrinka Lučić-Vrhovac iz Bis -kupijskog psihološkog savjetovalištaza bračna, obiteljska i životna pita njau Reutlingenu.

Okupljene je na početku pozdra-vio župnik fra Marinko Vukman. Una -toč modernom životu, većina brakovaizleda na sljedeći način: Dan polinjetako što žena priprema doručak i po-spremi stan prije nego oboje krenu naposao. Navečer muž čita ili priprema

grada ili čak zemlje izaziva priličnepromjene na psihičkoj razini. Novasredina u kojoj ništa ne poznajemo, ukojoj nema prijatelja niti obitelji ilirodbine, s mužem koji je obično zau-zet novim poslom i ima malo energi-je i vremena za obitelj, mogu biti ja-ko opterećujući, kako za osobu, takoi za partnerstvo. Često se može pro-matrati kako žene žele živjeti drukči-je nego što su to činile njihove majke,ali im za to nedostaje model od koje-ga su mogle učiti te osim toga nedo-staje im „unutarnja dozvola“ da idudrugim putem nego su to činile njiho-ve majke. Izuzetna važnost veze „maj-ka-dijete“ u životu djeteta, zapravopredstavlja visoko problematičnu obi -

ljutnje, zahtjeva, pohlepe, nježnosti,emocionanosti, tj. svega onoga što jedjetinjasto u nama i čini nas nekakorazgolićenima i nezaštićenima preddragom osobom. U zdravom brakuneophodni su osjećaji i moći i slabo-sti. Takvi parovi kojima je to pošlo zarukom provode puno vremena u za-jedničkom rješavanju problema. Osimtoga, oni razgovaraju o svemu: o dje-ci, financijama, seksualnosti, dnevnimdogađajima. Razgovor je zapravonadređeni pojam uspješnog braka.Istovremeno postoje parovi koji sunaizgled skladni, jer se partneri nikadne svađaju. No, tu se zapravo radi oumjetnoj ljubaznosti koja je motivi -rana strahom od bijesa. Partneri su

SEMINAR ZA OBITELJI Partnerstvo i što na njega utječe?

Na seminaru se okupilo sedamnaest bračnih parova

nešto za posao, dok žena pripremavečeru. Nakon jela muškarac pospre-mi stol, a žena prere suđe. Tek negd-je oko 21 sat žena se može posvetitisvojim interesima i potebama, kaza-la je predavačica. Dolazak djeteta uobitelj donosi velike promjene u part-nerstvu, naime još jače vraćanje u tra-dicionalne podjele uloga. Strahovivezani uz to razdoblje mogu novona-stalu obitelj zbližiti, ali i baciti u veli-ku krizu. Primjena mjesta stanovanja,osobito kada je vezana za promjenu

Za uspješan brak neophodni su nada, iskrenost, ljubav i rad.

teljsku dinamiku. To nije jednostavnoni za majku ni za dijete. Očevi su obi č no isključeni iz emocionalnog života obitelji. Bez obzira na suvre-meni život, djeca su još uvijek ovisnaprvenstveno o emoconalnoj potporimajke. Budući je ona jedini izvor, dje-ca jako reagiraju na njezin gubitak,istaknula je. U nastavku je istaknulakako u potrazi za blizinom drage oso-be nalazimo na dilemu da intimnostnaime znači otvoriti se za povrede. Intimnost otvara mogućnost povreda,

obično stalno zajedno i djeluju sklad-no i kooperativni su, ali ispod površine su užasno bijesni jedno na dru-go. Stoga, skladan brak ne znači dau njemu nema sukoba i nesuglasica.Puno bi se još trebalo učiti o socio-ekonomskim čimbenicima i njihovu utjecaju na brak. No, čini se da jeiskustvo u radnom djetinjstvu i nje govesjene ono što još uvijek nesvjesno imanajveći utjecaj na brak, zaklju čila jepsihologinja mr. Zrinka Lučić-Vrhovac.

K.V.

NAŠE ZAJEDNICE


prve enciklike — „Deus caritas est“ —Bog je ljubav (2006.) i „Spe salvi“ —Nadom spašeni (2007), kao i objenjegove knjige o Isusu Kristu.

Papina putovanja u 2010.

I 2010. godine Papa je imao „pu-ni program“ - Velika Britanija, Portu-gal, Cipar, kriza sa spolnim zlopor-abama djece, Svećenička godina. I teje godine mnogo događaja i u svjet -skim medijima ocijenjeno izuzetnouspješnima. U Engleskoj je Papa sveiznenadio, a za više je problema daoi konkretna rješenja. Unatoč prijetnja-ma prosvjedima, a onda i vatikanskojodređenoj zabrinutosti, Papa je pos-jetio Edinburgh, Glasgow, London iBirmingham i na svakome je od tihmjesta svojim porukama i svojomosobnošću oduševio katolike. Isto-dobno je u na svoju stranu dobio i kri-tički nastrojene britanske medije, a naneke je i ostavio snažan dojam.

Na Cipru je Papa biskupima s Bli-skoga Istoka predao sinodski doku-ment, a „Svećenička godina“ završi-la je svečano 10. lipnja 2010. me -đunarodnim molitvenim bdijenjem isvečanom liturgijom kojom je pred -sjedao Sveti Otac. Deseci tisuća sve-ćenika iz svih dijelova svijeta došli suu Rim, a Papa je vrlo otvoreno go-vorio o problemu spolnih zloporabadjece.

(Nastavak sa str. 4) Mnogo više od „skromnog rad nika“uvinogradu Gospodnjem

Blaženim proglasio prethodnika

Najveći događaj 2011. sigurno jebilo proglašenje blaženim Ivana PavlaII. na Trgu sv. Petra u Rimu 1. svibnja.Oko milijun i pol hodočasnika i vjer-nika iz cijeloga svijeta prošlo je krozbaziliku sv. Petra uz izloženi drveni li-jes novoga blaženika. Inozemna suputovanja te godine Papu vodila i unašu domovinu, Hrvatsku, na prvi na-cionalni susret obitelji na kojemu je za-sigurno najviše odjeka imao njegovgovor o savjesti u Hrvatskom narod-nom kazalištu u Zagrebu, pa u Špa -njolsku, Njemačku i Benin. Putovanjeu Madrid na Svjetski dan mladih, gdjeje na Papu čekao milijun mladih iz ci-jeloga svijeta, za Benedikta XVI. biloje ohrabrujuće, snažno iskustvo. Naputovanju u Njemačkoj svojim govo -rom u berlinskom „Reichstagu“ Papaje nastavio niz svojih velikih govora izRegensburga, Pariza, Beča i Londonao odnosu vjere i razuma, religije i dru-štva. Završni ekumenski susret u Erfur-tu ispunio je visoka očekivanja, a zav-ršna postaja — Freiburg — Papi je pru-žila priliku da pohvalno progovori osocijalnom i karitativnom zauzimanjunjemačkih katolika. No, Benedikt XVI.nije propustio priliku da kao pravi pa-stir upozori i na puno „rutine u vjeri“ ipozove na preveliku „okrenutost svije-tu“. Sljedeći je veliki događaj 2011.

svakako bio međureligijski molitvenisusret — molitva za mir — u Asizu. Kaoi njegov prethodnik, papa Wojtyla, ipapa Ratzinger poglavare velikihsvjetskih religija pozvao je i obećaozauzimanje za mir i odbacivanje na-silja u Božje ime.

„Godina vjere“, Meksikoi Kuba

A rasprava o miru ostaje aktualnai u ovoj „Godini vjere“ koja započi njenakon ljeta. Njome Papa želi podsje-titi na 50. obljetnicu otvaranja Drugo-ga vatikanskog koncila i dati novi po-ticaj novoj evangelizaciji, posebno za-padne Europe. Biskupska sinoda kojaće se održati u listopadu i koja će ima-ti teme „Koncil“ i „Navještaj vjere da-nas“ očekuje se s nestrpljenjem.

Apostolski pohod komunističkojKubi i sučeljavanje s mafijaškim, nar-kodilerskim nasiljem u Meksiku obilje-žili su ožujak 2012. „Kuba i svijet tre-baju promjene“, istaknuo je Papa ipodsjetio da te dvije zemlje - zemljo-pisno vrlo blizu — u neku ruku imaju sli-čne probleme, a ono što ih obilježavarazličiti su društveni sustavi. Unatočtoj različitosti stanovnicima je i u jed-noj i drugoj zemlji teško, pa je Papapodsjetio na ono bitno: poštivati dos -tojanstvo svakoga čovjeka, njegovaosnovna prava i slobode. Među njimaje i vjerska sloboda. M. K.

Ovih dana iz tiska je izišaodrugi ovogodišnji broj nje-mačkog „Don BoscoM Ma-

gazina“ kojeg šest puta godišnje be-splatno objavljuju njemački salezi-janci u Münchenu. Veliku pozornostnovoga broja privukla je naslovnicana kojoj je hrvatska katolička obiteljsa hrvatskom zastavom. Budući da jetema ovoga broja „materinske misi-je u Njemačkoj“, reportaža je rađe-na u Hrvatskoj katoličkoj misiji Karls-

ruhe koju vodi hrvatski salezijanacdon Ivo Nedić.

U reportaži je riječ o hrvatskojobitelji Mišić - Mirku i Moniki, njiho-voj djeci Nataliji i Dominiku, te oMonikinim roditeljima Mandi i Mar-ku, rodom iz Bosne. Svi su oni aktiv-ni članovi HKM Karlsruhe. Naslovnariječ je „Komadić domovine u tuđi-ni“. Tekst se u cijelosti može pročitatina njemačkom jeziku na internetstranici:

www.donboscomagazin.de

ZANIMLJIVOSTI Hrvatska obitelj na naslovnici njemačkog Don Bosco magazina


Svake se godine nakon svetkovineUskrsa u katoličkim župama i mi-sijama održavaju prvopričesnič-

ka slavlja. Mladi kršćani, koji se krozškolsku godinu vjeronaučnom poukompripremaju za prvu sv. Pričest, zajed-no sa svojom obitelji željno i s nestrp -ljenjem očekuju taj svečani dan. Nata smo slavlja, dakle, navikli i svakese godine njima radujemo, pa vijest oprvoj Pričesti, možemo reći, nije nekaposebna vijest.

No, vijest o prvopričesničkomslavlju koje je bilo na Bijelu nedjelju,15. travnja u crkvi sv. Josipa u hrvats-koj katoličkoj zajednici u Gaggenau(koja pripada Hrvatskoj katoličkoj mi-siji Srednji Baden sa sjedištem u Karls-ruheu), može se reći da je prvorazre-dan događaj.

Naime, na tom prvopričesničkomslavlju privopričesnici su bili samo dje-čaci. Predvođeni ministrancima u sve-čanom ophodu ušli su u crkvu u kojojsu ih dočekali njihovi roditelji, braća isestre, rodbina i okupljena zajednica.Nakon propovijedi obnovili su krsnizavjet, a kod prikazanja su prinijelidarove. Nakon pričesti izrekli su zbor-ni krasnoslov „Zahvala propričesnika“i zapjevali pjesmu „Danas smo sretni“podržani od svih okupljenih. Misnoslavlje predvodio je njihov vjeroučitelj

GAGGENAU Osmorica prvopričesnika

Snim

ila: N

. Vla

hović

Unedjelju, 22.travnja u Freiburguje bilo svečano. U Herz-JesuKirche jedanaestero djece iz

tamošnje Hrvatske katoličke misijeprimilo je prvu svetu pričest: DariaCrnjac, Diana Ćurić, Marko Dulić,Niko Juroš, Marijo Lukenda, IvanMagdić, Luka Soldo, Mario Sučić,Andrea Šakota, Diana Topolnjak iAntonio Vintrici.

FREIBURG Prvopričesničko slavlje

Voditelj misije don Mato Drljopredvodio je svetu misu, a dječji zborHKM Freiburg pjesmom je pratioprvopričesnike. Svim prvopričesnici-ma su predane spomen slike i malimolitvenici, a organizirano je i za-jedničko fotografiranje. Nakon svetemise prvopričesnici su nastavili slavljes roditeljima, rodbinom i prijateljima.

http://www.hrvati-freiburg.de

i voditelj zajednice Baden-Baden, Ra-statt i Gagenau salezijanac don Mi-hael Rodić. Pjevali su svi sudionicislavlja predvođeni pjevačkim zborompod vodstvom Anite Piplica. Na slici ugornjem redu su prvopričesnici Domi-

nik Sertić, Matej Matić, Roko Brkić,Patrick Stanić zajedno s don Mihae-lom Rodićem, a u donjem redu Niko-la Colić, Andreas Bahtijarević, RobinMarić i Robert Palinkaš.

Mihael Rodić

AKTUALNO


● Mala škola hrvatskoga jezika i kul-ture - Hrvatska matica iseljenika i ovegodine, od 16. do 27. srpnja, orga-nizira Malu školu hrvatskoga jezika ikulture u Novome Vinodolskom. Te-meljni je cilj ovoga ljetovanja da dje-ca koja žive izvan Hrvatske, u za-jedništvu s djecom iz različitih mjestau Hrvatskoj, unaprijede svoje znanjehrvatskog jezika te upoznaju kulturnui prirodnu baštinu kraja u kojemu bo-rave. Program se ostvaruje putem kre-ativnih radionica te niza športskih, re-kreativnih i zabavnih sadržaja. I jošpuno, puno veselja i radosnih trenu-taka u zdravom, bezbrižnom i sigur-nom okolišu pod nadzorom iskusnihi pouzdanih učitelja i voditelja. Ovo-godišnji je program namijenjen djeci9—16 godina.

● Sveučilišna škola hrvatskoga jezi-ka i kulture u Zagrebu održat će seod 30. lipnja do 27. srpnja - Škola

je namijenjena mladeži hrvatskogapodrijetla i svim drugim studentimakoji žele upoznati Hrvatsku, steći iliproširiti svoje znanje o njoj, naučitiili usavršiti hrvatski jezik. Akademskiprogram obuhvaća 110 školskih satinastave, 95 sati obavezne nastave i15 sati dodatne nastave (jedanškolski sat traje 45 minuta). Jezičnase nastava sastoji od odvojenih gra-matičkih i lektorskih sati. Znanjehrvatskoga jezika dijeli se na tri ra-zine: početnu, srednju i naprednu.

● Ljetna škola hrvatskog folklora -Hrvatska matica iseljenika pozivana ljetnu školu hrvatskog folklorakoja će se održati od 16. do 25. ko-lovoza u Biogradu na moru. Poduč-avat će se plesovi, pjesme, nošnje iglazbala dinarskoga područja. Vo-ditelj škole je prof. Andrija Ivančan.Polaznici mogu odabrati jednu odponuđenih skupina predavanja:

ples i glabala (gdje mogu odabratiizmeđu tambure i tradicijskih glaz-bala.

● 10. jubilarna Radionica narodnihnošnji „Hrvatska etnoriznica“

održat će se u organizacijiHrvatske matice iseljenika od 24.srpnja do 2. kolovoza u Klesarskojškoli u Pučišćima na otoku Braču.Učenje je organizirano u dvije sku-pine: početničkoj i naprednoj i na-mijenjeno je svim uzrastima. Vodi-telj je prof. Josip Forjan. Ako vaszanimaju hrvatske narodne nošnje,šivanje, tkanje, sve vrste vezova,čipke, ukrašavanje i ručni rad — ja-vite se Hrvatskoj matici iseljenika!

Daljnje obavijesti: Trg S. Radića3, 10000 Zagreb, Hrvatska; tel:38516115116, fax: 38516111 522;

e-mail: [email protected]; [email protected] n

Obavijesti Hrvatske matice iseljenika

UTiskovnom uredu Svete Stoliceu ponedjeljak, 2. travnja, pred-stavljen je Svjetski dan mladih

2013. godine, koji će se održati u RioDe Janeiru, u Brazilu, od 23. do 28.srpnja sljedeće godine. Na pred-stavljanju su bili nazočni kardinal Sta-nislaw Rylko, predsjednik Papinskogavijeća za laike, nadbiskup Orani Jo-ao Tempesta, te biskup Eduardo Pin-geiro da Silva, predsjednik Biskup -skoga povjerenstva za mlade Brazils-ke biskupske konferencije. Predstav -ljajući taj događaj kardinal je Rylkoistaknuo da je Svjetski dan mladeži -koji se nakon 26 godina ponovnoodržava u Latinskoj Americi — važančimbenik dušobrižništva mladih, ko-jemu je svrha rast vjere mladih iz ci-jeloga svijeta.

„Pođite i učinite učenicima sve na-rode“, naslov je Svjetskoga dana mla-dih 2013. godine, koji u sebi sažimajedan od ciljeva koje su biskupi La-tinske Amerike odredili kao prioritet,u Aparecidi 2007. godine, a to jekontinentalna misija - istaknuo je nad-biskup Rija, mons. Orani Joao Tem-pesta, koji je pritom objasnio da je ciljtog događaja upravo potpora jača nju

Predstavljen Svjetski dan mladih 2013.vjere mladih za misije. Njihova je,naime, zadaća promijeniti svijet, či-neći ga boljim. Mislim da je to zanas, za Rio de Janeiro, prekrasna pri-goda, ne samo imati Svetoga Oca,nego i mlade iz cijeloga svijeta. Poput

svodi samo na pet dana u Rio de Ja-neiru — objasnio je kardinal — negouk ljučuje i njegovu pripravu. Riječ jeo pravom hodočašću s jednoga Danamladeži do drugoga, koje oblikuje no-ve naraštaje kršćana sposobnih živ jetiEvanđelje u punini, i radosno ga pre-nositi. To hodočašće — prema kardi-nalovim riječima — donosi uistinu iz-vanredne plodove. Zadivljujuća jesnaga privlačnosti toga jednostavnogKriža u odnosu na mlade. Na sveč-anostima primanja Križa, u brojnim sebiskupijama okupilo i više od100.000 mladih… — istaknuo je kar-dinal Rylko te dodao da doista može-mo reći da je Svjetski dan mladeži uBrazilu već započeo.

Kardinal je među budućim pot -hvatima povezanima sa Svjetskim da-nom mladih, najavio i mogućnostorga niziranja tog događaja u Africi.Uzdajemo se i vrlo smo odlučni u to-mu da nastavimo tim putom, jer Afri-ka to zaslužuje. Riječ je o mladomkontinentu, i uvjereni smo da je došlovrijeme da se Svjetski dan mladežiorga nizira upravo na tom kontinentu— rekao je kardinal Rylko, a prenosiRadio Vatikan. IKA

raširenih ruku Krista Otkupitelja nabrdu Corcovado, i mi želimo otvoritisvoje srce kako bismo sve primili — re-kao je nadbiskup.

Snažnu vezu između Svjetskih da-na mladeži istaknuo je kardinal Sta-nislaw Rylko, predsjednik Papinskogavijeća za laike, koji je podsjetio navažnost tih događaja za rast vjerekroz riječi pape Benedikta XVI., kojije govorio o „slapu svjetlosti i nade“kod mladih. Svjetski se dan mladih ne


Hrvatski mučenici iz komunističke vladavine

HrvATSKi mUčeNici

Međunarodni znanstveni skup„Hrvatski mučenici iz vreme-na komunističke vladavine“

održan je 25. i 26. travnja u zgradiHrvatske biskupske konferencije u Za-grebu, a organizatori skupa su za-jednička Komisija za hrvatski martiro-logij biskupskih konferencija Hrvatskei BiH, Hrvatski institut za povijest i In-stitut društvenih znanosti Ivo Pilar.

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

Predsjednik Komisije za hrvatski martirologij mons. Mile Bogović s istaknutimosobama i predavačima na skupu

Snim

ka: IK

A

U ime Hrvatskebis kupske konferen-cije skup je pozdra-vio njezin predsjed-nik nadbiskup đako -va čko-osječki MarinSrakić. U pozdrav-nom govoru istaknuoje da je hrvatski na-rod krajem Drugogsvjetskog rata ušao udoba osvete, a žrtvete osvete likvidiranesu bez suda. Narod-na vlast neprijateljeje označila kao „po-pove i kulake“, a ne-prijatelji su postalisvi oni koji su neštoznačili u tadašnjemdruštvu. Nadbiskup Srakić istaknuo jeda biskupske konferencije Hrvatske iBiH, zajedno sa svim provincijalimaredovničkih provincija podupiru istra-živanje poslijeratnih zločina. Istraži-vanje istine nije premetanje kostiju ka-ko tvrde neki političari, nego je to iz-raz humanosti. Treba žaliti žrtve Jase-novca i Auschwitza, ali ni druge jamese ne smiju preskočiti. Mlađe genera-cije imaju pravo na istinu, jer kao štoje Isus rekao, istina će vas osloboditi.Nadbiskup je izrazio želju da se i za-konski regulira istraživanje komunistič -kih žrtava.

U ime Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine govorio je vojni or-dinarij u BiH Tomo Vukšić, izaslanikpredsjednika BKBiH biskupa FranjeKomarice. Biskup Vukšić izrazio je ra-dost da se počinje s ozbiljnijim raz-govorima na temu žrtava poslijeraća ikomunizma. Ne treba se zaboravitiljubav u ovom traženju istine. Traže njeistine može postati mjesto obraćenja inas samih, ali i molitve za progonite -lje. Ovaj trenutak je početak traženja

svetaca Crkve u Hrvata, rekao je bi-skup Vukšić.

Sudionicima skupa drugoga danaobratio se i zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić. Odao je priz-nanje biskupu Mili Bogoviću za ovuinicijativu, spomenuvši da je osnova-na i zajednička Komisija za hrvatskimartirologij biskupskih konferencijaHrvatske i Bosne i Hercegovine. Kar-

dinal Bozanić pri tome je istaknuo ka-ko ta Komisija ne želi zamijeniti ili na-domjestiti ono što treba učiniti država.

U ime Ureda za pronalaženje, obi -lježavanje i održavanje grobova žrta -va komunističkih zločina nakon Dru-gog svjetskog rata, govorio je dr.And -rija Hebrang, predsjednik Up ravnogvijeća Ureda. U govoru je is taknuovaž nost pronalaska i obilježi vanjagrobova žrtava komunizma, dodavšida su se tom temom do sada bavi li sa-mo Crkva i pojedini povjesni čari. Svedruge postkomunističke zem lje su toučinile, a Hrvatska još uvijek nije.

U ime Hrvatskog instituta za povi-jest, govorila je dr. Jasna Turkalj, rav-nateljice Instituta. Među ostalim istak-nula je da joj je drago da biskupskekonferencije potiču znanstveni pristuptoj temi. Institut se sustavno bavi žrt-vama rata i poslijeraća, te ima za ciljpojedinačni popis svih žrtava toga do-ba, a do sada je sakupljeno oko500.000 imena.

U ime Instituta društvenih znanostiIvo Pilar govorio je ravnatelj dr. Vla-

do Šakić. Osvrnuo se na 20 godinapostojanja Instituta i njegove posveteistraživanju činjenica, što prije padakomunizma nije bilo moguće, jer seselektivno istraživalo.

Uvod u rad i u znanstveni skupdao je gospićko-senjski biskup MileBogović, predsjednik Komisije zahrvatski martirologij. Pokojni papaIvan Pavao II. vidio je mučenike kao

blago prošlosti te jepozvao sve narodeda popišu svoje mu-čenike, o čemu je go -vorio i prilikom be-atifikacije kardinalaAlojzija Stepinca,podsjetio je biskupBogović. Biskup jerekao da su svi mu-čenici žrtve, premdanisu sve žrtve mu -čenici. Kao primjeržrta va komunizmana veo je uhićenegra đane Senja, kojesu u kolovozu 1943.partizani strije ljali, akoji pre m da su znalida idu u smrt nisu

proklinjali svoje progonitelje nego po-zivaju na molitvu Bogu i ljubav premabližnjemu. Izgradnja Crkve hrvatskihmučenika na Udbini je odgovor po-kojnom Papi. Biskup Bogović pozvaoje na izgradnju svehrvatskog grobaza sve nepokopane žrtve na mjestunegdašnje Crkve sv. Marka Groba uPodudbini. Zajednička Komisija nas -tala je zato što o žrtvama nitko nijegovorio. Prioritet je istražiti novije žrt-ve, one iz komunizma. Biskup Bogo-vić istaknuo je važnost suradnje s pov-jesničarima, pa baš zbog toga je or-ganiziran i ovaj znanstveni skup. Ko-munizam ne samo da je oduzimao ži-vote, nego oduzimao i pravo na grob.Koliko je promidžba jaka protiv žrta-va, svjedoči i malobrojnost postupakaza proglašenje mučenika. Pred istra -živačima stoji veliki posao, zaključioje biskup Bogović.

Tijekom skupa govorili su brojnipredavači osvijetlivši tako svatko sasvoga motrišta temu skupa o hrvatskimmučenicima iz vremena komunističkevladavine. IKA/A.P.

mir. Sva su se stabla htjela nadmetati tko je ljepši,brži i važniji. Samo je jabuka šutjela. Svake godineu proljeće uvijek ista priča, iste prepirke i nadmeta -nja, pomisli. Uvijek je ovako, a moje vrijeme tek na-staje u svibnju, ali neću im ništa govoriti. To oni svidobro znaju. Moji cvjetovi su isto jako lijepi. Nas-miješi se i pomno posluša dalje prepirku ostalih sta-

bala. U tu zbrku se odjedan-

put pomiješa neko tiho, alijasno brujanje. „Nemojtese prepirati”, reče im mirnomatica pčela. „Mi pčele vassve trebamo u kasnoj zimi,u ranom proljeću, pa i ukasnom proljeću. I svakostablo, koje cvate nam jedrago, jer nam daje hranu.Svi ste vi prelijepi i jednakovažni. Svako na svoj načini svako u svoje vrijeme.”

Stabla su odmah zanije-mila. Nastala je tišina i svisu se dirnuto zamislili. Što bioni bili bez pčela? Lješnjakse tiho javi: „Mi lješnjacismo prvi, koji pčelama da-jemo hranu s našim cvjeto-

vima, a nismo tako veliki kao vi stabla.” Ovaj putnitko nije ništa rekao. Osjećali su se svi ponosni ivažni, a jabuka se okrene prema pčelama da impruži svoje što ljepše cvjetove. A, ova prepirka uo-pće nije potrebna, jer smo stvarno svi mi jednakovažni, pomisli zadovoljno i s osmjehom dočeka bez-broj pčela, koje su krenule u svakidašnji radni pos-jet. Sljedeće godine opet će biti ista prepirka, ali ne-ma veze ... to je pro ljetna tradicija, to je samo znakbuđenja prirode. n

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Svibanj nam donosi proljetno sunce i lijepe dane, a mi smo se po-t rudili donijeti vam zgodnu pričicu za dobro raspoloženje i opuš-tanje. Ostanite nam i nadalje dobro i uživajte u proljeću i prirodi.

S unce je obasjavalo svjetloplavo nebo na kojemsu bijeli oblaci polako plesali svoj proljetniples. Zrak je mirisao na svježu travu i tulipane,

a ptice su svojim cvrkutom budile prirodu iz zimskeusnulosti. Unatoč toga idiličnog stanja u vrtu je na-stao neki nemir. „Ja sam prvi”, javi se glasno bade-movo drvo i prekine usnulu tišinu. „Svake godine japobjeđujem. S ranim pro -ljećem ja prvi razveselimljude mojim lijepim cvjetnimpupoljcima.”Zadovoljno po - g leda na svoje prijateljeokolo sebe i nagne svojenježnoružičaste cvjetoveprema suncu. „Ti se kao iuvijek samo praviš važan”,obrati mu se trešnja, koja jestajala pored njega. „Mojicvjetovi su još ljepši, pa tose zna. Ja ću cvjetati ubrzoi stići ću te”, završi trešnja.„Ne, nećeš, nego ja”, uz -vik ne breskva. „Ja sam slje-deća na redu.” Nastalo jenekakvo gunđanje i stablasu s vjetrom zašumjela glas-nije. „A, što je sa mnom ?”,javi se potom lješnjak, nakojem su izrasli nježnožuti pupoljci. „Ti nisi stablo,ti si grm, to je nešto drugo”, obrate mu se badem,trešnja i breskva u istom mahu zajednički.

„Ja ću biti sljedeća i cvjetat ću najljepše”, dodašljiva. „Ali moji cvjetovi su najljepši”, opet se začu-je trešnja. „Ljudi mene posebno vole.” „Ljudi volesva stabla”, reče odlučno šljiva. „I sve grmove”, pri-mijeti glasno lješnjak. „Ja cvjetam u travnju”, dovik -nu žuta šljiva. „Ja isto, i ja ... i ja”, jave se žustrobreskva, kisela trešnja i šljiva. Nastao je sve opći ne-

Proljetna prepirka

Zanimljiva priča Sn

imila

: ljm

b


SVijet MLadiH — juGeNdWeLt

Misa na facebookuFacebook, sa svojih 850 milijuna korisnika diljem svijeta, svakako je izazov za Crkvu.

Facebook je u Njemačkoj naUskrs prikazao i prvu misu nasvome „live-streamu“. Proslavio

ju je jedan „online-župnik“ iz jedneprazne kapelice. Nije bilo ni tamja-na, ni ministranata, niti pozdrava„dragi vjernici“. Svećenik je prija-teljski pozdravio sve korisnike face-booka. Glazbu je svirao jedan glaz-beni sastav ili je puštana s jednog„iPada“. Propovijed je također ra-zumljiva, aktualna i životna. Tu „onli-ne-misu“ kao ideju mnogi supozitivno ocijenili. Medijskistručnjaci potvrđuju da jeCrkva u tom pogledu uvijeknastojala biti ukorak s vre-menom, koristeći sva mo-guća tehnička i komunika-cijska sredstva za svoje pos-lanje. Pismo, knjiga, promet-na pomagala, tiskana djela,umjetnička djela, fotografija,novine, radio i televizija, te-lefon te dakako internet i svešto spada na internetsku ko-munikaciju bili su i ostali i u službinavješćivanja i širenja Evanđelja. Ra-dijske i televizijske mise odavno sunadomjestak istinskih bogoslužja zabolesne, nemoćne i stare. Tako je i sinternetskim socijalnim mrežama po-put facebooka, twittera, ali i drugihmanje poznatih mreža.

Katolička Crkva nema srećomstraha od umreženosti i soci-jalnih mreža. Pape odavnoističu da su tehnološka sredst-va Božji dar čovječanstvu, ko-jima je ljudima diljem svijetaomogućen ljudski i društvenikontakt. Usto se tim sredstvi-ma naviješta i širi Božja riječkao i katolički pogled na svi-jet. Katolička Crkva je ionakonajstarija umrežena socijalnai globalna institucija, kojafunkcionira i nakon 2000 godinapostojanja. Facebook, sa svojih 850milijuna korisnika diljem svijeta, sva-kako je izazov za Crkvu. On nudi lju-dima, napose mladima, blizinu, utje-hu, pouzdanje, socijalni svijet snova,naklonost i zaposlenost, i to trajno,pritiskom prsta na računalskoj tipkov-nici ili mišu. Zajednica se nastoji for-mirati svagdje, gdje se susreću ljudi.

Facebook je u međuvremenupostao tržnicom religija i ideološkihnazora svake vrste. Tu je na tisućepapinskih stranica i komenatara,stranica o Isusu, Budi, Dalaj Lami,Muhamedu… Najposjećenija i naj-komentiranija stranica u 2011. bilaje „Jesus Daily“, a ne ona izvjesnogaklinca J. Biebera ili nogometnih maj-stora Messia i Ronalda. Desetine pai stotine tisuća ljudi pritišću u nekoli-ko minuta „like-tipku“ ispod neke mo-

Crkveni predstavnici, koliko god ko-riste blagodati inteneta, s druge sustrane i zabrinuti jer moraju tražitinove teološke i pastoralne odgovorena mnoga pitanja, kao što je npr.sudjelovanje na jednoj virtualnoj misi. Zato su visoki predstavnici krš -ćan skih crkava o Ukrsu čak kritizira-li internet kao površnu i nestabilnuplatformu vjerskoga izražavanja.Prava vjera je sredstvo protiv ovis -nosti o internetu. Suvremeno društvo

usto naginje skandalizira njusvega, pa i vjere i vjer skihustanova i osoba. U rokuod nekoliko sekundi do kra-ja svijeta raširi se vrlo čestonetočna, neprovjerena ilinepotpuna informacija. Pri-tom je nanesenu štetu ne-moguće nadoknaditi, jer sečesto radi o javnom linčuposve nedužnih osoba.Nam jerno prenošenje tak-vih vijesti i sadržaja, kao inamjerno pogrešno tuma-

čenje vjer skih knjiga i vjerskih svjeto-nazora, treba biti sankcioniranozahtjevima u zapovijedima Božjim.Mnogi, osobito mladi i neobrazova-ni, ne razlikuju bitno od nebitnoga,istinu od laži, ideološke namjere izloporabe od dobrih namjera. Koli-ko god je internet, kao i mnoga dru-ga ljudska otkrića, pravim blagoslo-

vom čovje čanstvu, toliko jeon za mnoge postao ido-lom, odnosno božanstvomsuvremenoga svijeta, o ko-jem su mnogi suvremenicipostali bolesno ovisni, slič-no ovisnosti o alkoholu, dro-gi, lijekovima…

Internetska misa i drugiozbiljni internetski sadržajisu svakako dobre akcije zamnoštvo korisnika. Ipak se

pravo iskustvo bogoslužja i blagos-lov istinskoga susreta mogu doživ-jeti samo u stvarnom bogoslužju, uzajednici kršćana, koji slave misu,kao spomen Isusove muke, smrti iuskrsnuća, koji svaki put komunici-raju (pričešćuju se) Tijelom toga isto-ga Isusa Krista, stvarno nazočnogapod posvećenim prilikama kruha ivina. T. G.

litve ili biblijskoga citata. Sličnu po-pularnost imaju vokalno-instrumental-ni sastavi s religijskim repertoarom.Tim je, kako pišu jedne ugledne nje-mačke novine, facebook postao ma-sovnim spektaklom u traženju smisla.Kršćanstvo, pa i većina drugih religi-ja, ima dimenziju zajedništva, fizič-koga i materijalnoga iskustva susre-

ta. Kršćanstvo nije samo duhovnofantaziranje. Bog je u Isusu Kristupostao čovjekom, jednim od nas. Fa-ceboook-religija je pak virtualna,osobito za ljude čija je duhovna do-movina internet, a koji na sve mo-guće probleme i pitanja jedino od-govore traže na googleu. Medijskistručnjaci navješćuju čak interaktivnabogoslužja u skoroj budućnosti.

Koliko god je internet, kao i mnoga dru-ga ljudska otkrića, pravim blagoslovomčovječanstvu, toliko je on za mnoge pos -tao idolom, odnosno božanstvom suvre-menoga svijeta, o kojem su mnogi suv-remenici postali bolesno ovisni.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Kationili anion

MariofilSoldo

Znanje,umijeće,vještina

Himnasusreta1,2,3

2

Vladaru teo-kraciji

RadijLjuboIvančić

„Tona“Hrvatskifilolog,Koloman

Komina,drop

Austrija

Naseo -bina

Planinau Japanu

U taj časPlanina u Švicar-skoj

3Lom -ljenje

Sok odnaranče

Grad susreta

AntonioNuić

Derivatamonijaka

… i voda

Živah-nost

Vrstapaprike

1

Hrvatskipisac ipjesnik

Vladimir

Končas -ta tvo -revina

OtonGliha

Seljanin

Trojke

Polife -mov

takmac

Spisate -ljica

Ivana…Bodrožić

Posje-dovati

Neob-likovana

tvar

Gojenacvojneaka -

demije

Tankapro zirnatkanina

Mlije čnipro -izvod

Govoritiekavski

Tomi-slavRadić Lagan

Diokopnaokruženvodom

Njemač -ki pisac,Ludwig Sumpor

Lisica(umi -ljato)

Iscrp -ljivati se

KrstoOdak

Hrv. jezi-koslovac,Vladimir

„Taksa“


KRIŽALJKA

SHKM — Sisak, 5. i 6. svibnja Rješenje poslati najkasnije do 28. svibnja

Čini se da je prvo povezivanjeBožje Majke i mjeseca svib -nja zabilježeno u Španjolskoj

na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće.Spominje se vijenac od ruža koji sepostavlja pod Gospine noge, običajkoji se s vremenom sve više proširio.

U svibnju se na poseban načinpučka religioznost obraća BožjojMajci. Dok je prilično neizvjesnopodrijetlo običaja da se najljepšimjesec u godini posvećuje Bogoro-dici, njegovo je značenje mnogodohvatljivije. Radilo bi se o pokr š -ćanjenju poganskih svečanosti slav -ljenja proljeća na cijelom europ -skom kontinentu, pa su se tako, naprim jer, u antičkom Rimu sredinomproljeća priređivale svečanosti učast Flore, božice cvijeća.

Čini se da je prvo povezivanjeBožje Majke i mjeseca svibnja za-bilježeno u Španjolskoj na prijelazuiz 13. u 14. stoljeće. Neposredno

nakon toga dominikanski mističarHenrik Suso spominje vijenac od ru-ža koji se u to vrijeme postavlja podGospine noge, običaj koji se s vre-menom sve više proširio. U Italiji sutijekom 16. stoljeća počele nicatirazne pobožnosti vezane uz mjesecsvibanj, a u 18. stoljeću imamo veći knjižicu-molitvenik jednog isusovcapod naslovom „Marijin mjesec ilimjesec svibanj“, u kojoj su sabranerazličite molitvene prakse tog vre-mena, ukrašavanje Gospinih kipovai slika, moljenje krunice i pjevanjeLitanija lauretanskih, tipičnog molit-venog izraza ovog mjeseca, kadapobožni vjernik izražava svoje po-sebno štovanje Božjoj Majci, ne-posredno nakon što je proslavljenblagdan Gospodinova uskrsnuća iUzašašća. Sve ove pobožnosti ima-le su više privatan negoli javan ka -rakter sve do 18. stoljeća, kada jetemeljito izvršena promjena i slavlje -

nje svibnja prošireno u cijelom katoličkom svijetu.

Što se tiče Litanija lauretanskih,molitvenog niza u čast Božje Maj-ke, koje nose ime po glasovitommarijanskom svetištu Loreto (na la-tinskoj verziji: Lauretum), prvi put suzabi lježene u današnjem obliku umolitveniku koji je 1551. tiskan uDilingenu, vjerojatno pod utjecajemisusovca sv. Petra Kanizija. Još sta-rija verzija sačuvana je u misalu ko-ji su armenski monasi ispisali uAvignonu sredinom 14. stoljeća.Ovi su monasi imali svoju zajedni-cu u Anco ni, nedaleko od pozna-tog Loreta, po čemu bi i ovaj omi -ljeni molitveni izraz dobio popular-no ime, gdje se različite prošnjeprate uvijek istim zazivom, što je bi-lo posebno dostupno nepismenimvjernicima, koji su predstavljali ve-ćinu u crkvama. Lj.M.

(www.ver.hr)

IZRIČAJI PUČKE POBOŽNOSTI Marijin svibanj


Unekoliko sam priloga pisao oradnjama koje bi trebali podu-zeti da nas starost ne zateče ne-

spremne. Nadam se da sam baremneke čitatelje potaknuo na razmiš -ljanje o „jeseni“ njihova života. Ovd-je želim iznijeti neke statističke po-datke o stanju u njemačkim domovi-ma za njegu, odnosno ustanovamakoje pružaju pomoć u njezi i zbrinja-vanju starijih ljudi.

Savezni ured za statistiku svakedruge godine objavljuje statističkepodatke o njezi u okvirima obveznogzakonskog osiguranja za njegu. Pos -ljednja takva statistika se odnosi na2009. godinu. Tamo je u trećem po-glavlju obrađeno stanje u staračkimdomovima, odnosno domovima zanjegu. Krajem 2009. godine u Nje-mačkoj je bilo otprilike 11.600 do-mova za njegu, koji imaju dozvolurada prema Njemačkom socijalnomzakonu (SGB XI). Većina tih domova(55% ili 6.400) je u vlasništvu do-brotvornih ustanova poput Caritasa,odnosno Diakonie. Neg djeoko 40% domova je u pri-vatnom vlasništvu. Javnidomovi, odnosno općinskiili ini, čine samo 5%. Slič-no je stanje i u ambulan -tnom zbrinjavanju starijih ipomoći potrebnih ljudi. Uzsvaki peti dom za njegupostoji i dom za starije ilistanovi u kojima potrebniprimaju njegu od iste usta-nove. U domovima za sta-rije za razliku od domovaza njegu, uglavnom susmješteni ljudi kojima još nije pot -rebna njega i nemaju pravo na no-vac iz blagajne za njegu.

U 93% domova se njeguju prete-žito stariji ljudi, a samo u 2% domovaosobe s posebnim potrebama. U 3%domova je gerontopsihijatrijski tret-man, odnosno zbrinjavanje psihičkihbolesnika bila središnja zadaća do-mova. U 2% domova se zbrinjavalopretežito teške bolesnike i one koji subili neposredno pred smrću. U pros-jeku svaki dom za njegu njeguje 64

Stanje u domovima za njegu

osobe. Večina domova (10.400) nu-di potpunu stacionarnu njegu. U tojpotpunoj i trajnoj stacionarnoj njezi468.000 osoba je smješteno u jed-nokrevetnim sobama, a 332.000 oso-be u dvokrevetnim sobama.

Troškovi njege

Nedavno sam objasnio da osigu-ranje za njegu poznaje 3 stupnja nje-ge i prema tome određuje visinu pla-ćanja. Najviše se plaća za 3. stupanj.Tako osoba koja je uvrštena u 3. stu-panj potrebe njege plaća prosječno74 eura po danu te dodatnih 20 euraza smještaj i hranu. To onda mjeseč-no iznosi 2.866 eura. Tome mogu do-ći još dodatna davanja, ako za njihpostoji opravdana potreba.

Osoblje u domovima

U domovima za njegu je krajem2009. godine radilo je 621.000 za-poslenih. Većina su bile žene (85%).

Jedna trećina ili 33% radila je s punimradnim vremenom. Zaposlenih s ne -punim radnim vremenom bilo je višeod polovice (59%). Važnu ulogu suigrali mladi u izobrazbi za neko odzvanja u radu sa starijim ljudima,praktikanti i đaci. Njihov broj je iz-nosio 34.000, odnosno 6% od ukup-nog broja zaposlenih. Civilnu vojnuslužbu u domovima je služilo 7000mladića (1%). Većina zaposlenih(66%) je radila neposredno u njezi.Svaki 6. (17%) je radio u domaćinst-

vu. U upravi, tehničkim i ostalim služ-bama radilo je 9% zaposlenih, a u so-cijalnoj službi 4%.

Glavna zanimanja zaposlenih subila: njegovateljica starijih osoba, bol-nčarka ili medicinska sestra. Svakatreća zaposlenica u domu je imalajednu od navedenih izobrazbi. Proši-rimo li stručni pojam i navedenim pro-filima pribrojimo socijalne savjetnike iradnike, onda je broj osoblja koji jebio izravno na raspolaganju potreb-nima iznosio više od 50%.

Statistički podaci pokazuju da jebroj starijih i njege potrebnih ljudi, as njim i potreba novih domova u stal-nom porastu. Tako je u vremenu od2007. do 2009. godine broj domovaporastao za 500 s 42.000 novih mje-sta. Istovremeno je porastao i broj za-poslenih u njima za 8,3%, odnosnoza 48.000. Napominjem da je ovd-je riječ samo o domovima, a ne o am-bulantnoj brizi poput socijalnih čvo-rova (Sozialstationen) u kojima se pru-ža pomoć u kućama i stanovima. Ta-kođer nije bilo riječi o njezi koju rod-bina pruža članovima svojih obitelji.Da stvar bude jasna, statistički poda-ci pokazuju i sljedeće:

Krajem 2009. godine u Njemač-koj je 2,34 milijuna ljudi trebalo tuđunjegu. Od toga ih je 1,62 milijuna(69%) istu dobilo u svojim kućama istanovima, a u domovima samo njih717.000 ili 31%. Njegu u vlastitim ku-ćama ili stanovima ponajčešće supreuzimali članovi obitelji (1,07 mili-juna njegovanih), a daljnjih 555.000njegovali su članovi obitelji u surad njis ambulantnim službama kojih je uNjemačkoj 12.000 s 269.000 za-poslenih.

Nadam se da će vam ovi podacibiti od koristi u planiranju vaše staro-sti. Posebno je zanimljivo znati da suobitelj, rodbina i prijatelji, i u visokorazvijenom industrijskom društvu kaošto je njemačko, najvažnija spona uzbrinjavanju svojih članova. Socijal-na država je ta koja mora stvoriti uv-jete i dati okvire, a ljudi će sami for-mulirati svoje potrebe i na njih naj-bolje odgovoriti. n

SocIJALNI SAvJetNIK

U 93% domova u Njemačkoj se njeguju pretežno stariji ljudi, a samo u 2% domova osobe s posebnim potrebama.

Statistički podaci pokazuju da jebroj starijih i njege potrebnih ljudi,a s njime i potreba novih domova ustalnom porastu. Tako je u vremenuod 2007. do 2009. godine broj do-mova porastao za 500 s 42.000 no-vih mjesta. Istovremeno je porastaoi broj zaposlenih u njima za 8,3%,odnosno za 48.000.

Piše: Stjepan Herceg

šaLe — SaVJeTi — ReCePTi

o Č e R U P a T i ■ a D a MP e T a K ■ P i S a n i C ao T o L o G i J a ■ T o i ĆR V ■ o S e ■ e K S o D ■ aB R K ■ n a U K ■ U n a C ■

a T a R i ■ B i ■ U M■ a L e C ■ o M a R aS K e L a ■ T i G a RT ■ B i ■ ■ a ■ a K o

RJešenJe iz PRošLoG BRoJa


Nagrađen: Ivan Tolić, Rüsselsheim

Loš pokušajVozi se Mujo na biciklu i viče:

— Gledaj, Fato, vozim se bez ruku.Drugi krug viče Mujo:

— Fato, vozim se bez nogu. Treći će krug:

— Vidi vozim se bez ruku i nogu. Četvrti krug:

— Fato, vozim bez zubi.

Važna obljetnicaŽena će mužu na 25. obljetnicu

braka:— Dragi, danas je naša obljetnicabraka?!?

Muž leži u fotelji s daljinskimupravljačem u ruci i kaže:— Da? A na kojem programu?

Savjet zlata vrijedanKoji je najlakši način da u ovoj kri-

zi udvostručite svoj novac?Presavinite ga i vratite u džep.

ŽivjeliDošao Mate na sistematski pre-

gled.— Pijete li? - upita ga liječnik.

Nato će Mate:— Ovisi što nudite.

Poseban tretmanMuž doveo bolesnu ženu kod lije-

čnika. Nakon rutinskog pregleda lije-čnik izdvoji muža u svoj ured i oprez -no kaže:— Situacija nije bezazlena, morat ćeostati u bolnici.— Doktore, recite mi za koliko će

ozdraviti?"— Za 500 eura!

JaoooDolazi Mujo kasno kući i pijan

kaže Fati:— Fato znaš štao mi se dogodilo?, aona će na to:— To nije važno. Važno je štoće ti se tek dogoditi!

Golf— Mare, dovati mi golf čarape.

Mara: — Koje?Jure: — One s devet rupa!?!

Prepiranje je posebni oblik komuni-kacije u kojoj dvije osobe (ili više)

stoje jedna nasuprot drugoj jer imajurazličite točke gledišta na istu stvar(npr. djeca, novac i sl.). — Biti u pravu nije važnije od vašegodnosa — vi kao par ste važniji od bi-lo kojeg pitanja ili situacije, posebnoza vrijeme velike napetosti u kojoj naj-radije braniš svoje stajalište, a za -borav ljaš partnera. Stavite, recimo sli-kovito, stvar na stol i suočite se s timskupa, radije nego da se sukob ljavatejedno s drugim.— Iako bi to moglo biti teško, buditeblizu. Mala gesta nježnosti može po-kazati tvoju brigu. Sjeti se da nemastvari koja se ne bi mogla riješiti u lju-bavi.— Ne uvlačiti druge osobe. Ono štotime pokušavate učiniti je da nekogadobijete na svoju stranu da vam da ve-ću moć, a time umanjujete svojeg bra-čnog druga ili otežavate situaciju. Ni-ti primjedbe, kao npr: „Ti si kao i tvo-ja mama”, nisu od nikakve pomoći —progone te tvoji osjećaji i potrebe. Bu-di toga svjestan i preuzmi odgovornostna sebe.

— Ostanite zajedno dok ne završiterazgovor o predmetu. Ponekad to mo-že biti teško, posebno kad ti se čini dasi ugrožen ili zdvojan. Pokušaj se sje-titi da suze nisu oružje, ali često dola-ze zbog frustracije ili ranjivosti — po-kušaj svojeg bračnog druga prihvatitionakvim onakvom, kakav/kakva je.(Ako je vrijeme ograničeno obvežitese da ćete nastaviti razgovor).— Apsolutne primjedbe kao npr. „tiuvijek” ili „ti nikada” jednostavno ni-su istinite i sigurno neće pomoći.— Analiziranje, ili pokušaj ukazatikako si dospio u tu situaciju kako bi ra-sporedio krivnju, beskorisni su. To je-dino može poslužiti zabijanju klina iz-među vas. Najbolje je o situaciji po-razgovarati i krenuti naprijed, a negledati nazad.— Izgovaranje ružnih imena može bi-ti bolno, i budimo pošteni, to je znakslabosti.— Odnosu škodimo kad se služimosarkazmom i kritizerstvom (nema kon-struktivnog kritizerstva!). Ako partneraponizimo na taj način, kako može pov-jerovati u sebe i kako možemo jednodrugom pripadati. www.bitno.net

Umijeće prepiranja

Sastojci: 60 dkg svježeg mesa (po-la govedine, pola masne ovčetine), 2mrkve, 2 korijena peršina, pola glavi-ce bijelog kupusa, 2 do 3 zelene pa-prike, 8 manjih krumpira, 2 do 3 gla-vice crvenog luka, 5 do 6 češnja bije-log luka, 2 ljute, ljute paprike, 10 zrnapapra, malo vinskog octa, 2 do 3 ra-

Bosanski lonac

jčice, 10 dkg bamije, malo crvene pa-prike, sol.

Priprema: Meso se opere, izrežena veće komade. U ovo receptu se ko-ristila junetina, teletina i bravetina. Svepovrće se opere i očisti. Mrkva i per šinse izreže na kolutiće, kupus na koma-

meso mišićavo i ako baš ne pazite nakalorije - bit će dosta ukusnije). Lonacse dobro prekrije masnim papirom(pergament papirom) i čvrsto zaveže.Papir se izbuši iglom na nekoliko mjes -ta i lonac se stavi na laganu vatru te sekuha (krčka) 3 do 4 sata.

www.recepti-svijeta.com

de, rajčica, paprika i ogu ljenikrumpir na veće komade ilideblje šnite. Crveni luk se iz-reže na četvoro, a bijeli luk sesamo oguli. Meso i povrće seposlažu u lonac od 4 do 5lita ra (najbolje je glineni lo-nac) te se zalije hladnom vo-dom. Dodano je i malo graš-ka dva i tri mala pepernonci-na za bolji okus. Lonac nesmije biti napunjen do vrha, avoda se nalije samo do polo-vine lonca. Zatim se doda pa-par, sol, ocat, crvena paprika(može i malo masti, ako je



HEUSENSTAMM, 21.TRAVNJA 2012.

Folklorna skupina Hrvat ske katoličke misije

Gelsenkirchen

Program je vodila Kristina Kovačević

Folklorna skupina Hrvatske katoličke zajedniceFilderstadt

Folklorna skupina Hrvatske katoličke misijeNürnberg

Folklorna skupina Hrvat ske katoličke zajednice Stuttgart-Zentrum

Folklorna skupina Hrvat skekatoličke zajednice

Vaihingen-Enz

Folklorna skupina Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart-Bad Cannstatt

Documents

ebe dige ge ei dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz05...govor“ ušao u povijest. Kako nisu svi dobro razumjeli ono što je govorio o odnosu kršćanstva i islama,