ECTS KATALOG predmeta za III i IV semestar na studijskom ... II godina.pdf · Završni ispit – 50 poena ... Savremena pozorišna ... Produkcija značenja; Todorović, Aleksandar

1

ECTS KATALOG predmeta za III i IV semestar na studijskom programu PRODUKCIJA

Br.

II godina

Naziv predmeta

Obavezni

Izborni

Zimski semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

Ljetnji semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

1. Pozorišna produkcija III X 4 52. Filmska produkcija X 4 53. Televizijska produkcija

III X 4 5

4. Radio produkcija III X 4 55. Menadžment u kulturi I X 4 46. Južnoslovenska drama i

pozorište I X 2 2

7. Psihologija I X 2 28. Govor I X 2 29. Pozorišna produkcija X 4 510. Filmska produkcija X 4 511. Televizijska produkcija

IV X 4 5

12. Radio produkcija X 4 513. Menadžment u kulturi II X 4 414. Južnoslovenska drama i

pozorište II X 2 2

15. Psihologija II X 2 216. Govor II X 2 2

Ukupno 16 26 30 26 30

2

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta:Ime i prezime nastavnika i saradnika:mr Janko Ljumović, Edin Jašarović

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice, tribine i seminarski radovi.

Sadržaj predmeta:Pripremne nedjelje

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraRazvoj pozorišnog sistema poslije II svjetskog rataPozorišni atlas Crne GoreNastanak i razvoj CNP-aProdukcioni i programski aspekti savremenog pozorištaPozorišni festivaliPozorišni networkingTransformacija pozorišnog sistemaStudije slučajaFinansiranje pozorišta, oblici i vrste – strategije finansijskog menadžmenta u pozorištuSlobodna nedjeljaKolokvijumOrganizovanje u pozorištuPlaniranje u pozorištuSavremeni aspekti kadrovske politike u pozorištuStudije slučajaIstraživanje i razvoj u pozorištu Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

nedjeljno5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minutaStruktura:2 sati predavanja2 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestruNastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minutaNeophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad, aktivno učestvuju u tribinama, sarađuju sa pozorišnim institucijama i da polažu završni ispit.

Literatura: Dr Danka Muždeka Mandžuka: Projektna organizacija u pozorištu ; A. Dunđerović: MENADŽMENT U POZORIŠTU Alojz Ujes: Organizacija scensko umetničkih delatnosti ; Simon Mundy: THE PERFORMING ARTS – A MANUAL FOR MANAGERS i dr.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko LjumovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

Naziv predmeta:Pozorišna produkcija III – Savremena

pozorišna produkcijaŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 5 2P+2V

3

Naziv predmeta:Pozorišna produkcija IV – Projektna

organizacija u pozorištuŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 5 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta:Ime i prezime nastavnika i saradnika:Mr Janko Ljumović, Edin Jašarović


Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Produkcija u pozorištuElementi i vrste procesa proizvodnje, nastanka pozorišne predstaveFinansijski aspekti produkcije – kalkulacija pozorišne predstaveBiznis plan u pozorištuKontrolna funkcija u pozorištu i u radu na projektuMenadžment pozorišne institucijeMenadžment pozorišnog projektaSlobodna nedjeljaKolokvijumMetodologija izrade elaborata pozorišnog projekta IMetodologija izrade elaborata pozorišnog projekta I IMetodologija izrade elaborata pozorišnog projekta IIIMetodologija izrade elaborata pozorišnog projekta IVStudije slučajaMarketing i PR predstavePrezentacija eleborata odabranog pozorišnog projekta

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena



nedjeljno5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minutaStruktura:2 sati predavanja2 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad, aktivno učestvuju u tribinama, i da polažu završni ispit.

Literatura: Dr Danka Muždeka Mandžuka: Projektna organizacija u pozorištu ; A. Dunđerović: MENADŽMENT U POZORIŠTU Alojz Ujes: Organizacija scensko umetničkih delatnosti ; Simon Mundy: THE PERFORMING ARTS – A MANUAL FOR MANAGERS ; A Phaidon Theatre Manual: STAGE MANAGEMENT AND THEATRE ADMINISTRATION ; Mr Duško Marić: POZORIŠNI MARKETING i dr.ZBORNICI RADOVA FDUOblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada – projekta (kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko LjumovićNapomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

4

Naziv predmeta:Radio produkcija III – Savremena radio

produkcija: modeli radio stanica i programiranje

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova


Studijski programi za koje se organizuje :

Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta:

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Vuk Vuković

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice, prezentacije, tribin, seminarski radovi

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Nacionalni, regionalni i lokalni radioKulturna politika i radio, savremena normativna politika u oblasti radiodifuzijeOsnovni aspekti savremene radio produkcije i radija kao medijaDefinisanje osnovnih produkata produkcije na radijuFaze produkcionog procesa na radijuOsnovi programiranja radija, karakteristične programske cjeline na radijuProgramska shema na radiju – izbor formataPercepcija radio programa: pasivna i aktivna publikaOsnovni elementi programiranja radijaFaktori programiranja radijaStrategije programiranja radijaProgramiranje muzičkih i informativnih sadržaja na radijuStudije slučaja – analiza programa radio stanica u Crnoj GoriProjekat modelovanja radio stanice – programski i produkcioni aspektiProjekat modelovanja radio sanice – programski i produkcioni aspektiPrezentacije semestralnih radova






Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i autorsku emisiju i na kraju semstra realizacija završnog ispita.

Literatura: Martinoli, Ana: Strategije programiranja komercijalnog radija (magistarski rad); Brigs, Adam i Kobli, Pol: Uvod u studije medija; Warren, Steve: Radio – the Book for Creative, Proffesional Programming; Wilson, Tony: Understanding Media Users; Poter, Džejms: Medijska pismenost; Prajs, Stjuart: Izučavanje medija; Valić Nedeljković, Dubravka: O novinarstvu i novinarima; A.Korać, Z.Popović: Delatnost radija i televizije; M. Milenković: Verodostojni radio; M. Šingler i S. Viringa: RADIO; dr Mira Kun: Aspekti radija; časopisi RTV teorija i praksa; Zbornici radova FDU i dr.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada – projekta (kolokvijum) – 40 poena ( 10+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko Ljumović, Vuk Vuković

5




Ime i prezime nastavnika i saradnika:Vuk Vuković

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice, tribine i izrada autorskih radiofonskih emisija

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Osnovna izražajna sredstva radija i njihova veza sa funkcijama radijaMonološki i dijaloški oblici na radijuPolifonijski oblici na radijuOsnovi kreativnostiRadio i kreativne industrijeAutentični oblici radiofonskog izraza i nove formeKarakteristični standardi i kreativno-umjetnički oblici produkcije u radio-stanicamaSpecifičnosti produkcije radio-dramskog djelaProdukciona analiza radio-dramskog djela po izboruKolokvijumIzbor djela za produkcijuIzrada košuljice za autorsku emisijuPripreme za snimanje autorske emisijeProdukcija autorske emisijeProdukcija autorske emisijeJavna prezentacija autorske emisije






Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum) i da realizuju završni ispit.

Literatura: Ljumović, Janko: Produkcija značenja; Todorović, Aleksandar Luj: Umetnost i tehnoogija komunikacije; Martinoli, Ana: Strategije programiranja komercijalnog radija (magistarski rad); Brigs, Adam i Kobli, Pol: Uvod u studije medija; Warren, Steve: Radio – the Book for Creative, Proffesional Programming; Wilson, Tony: Understanding Media Users; Poter, Džejms: Medijska pismenost; Prajs, Stjuart: Izučavanje medija; Valić Nedeljković, Dubravka: O novinarstvu i novinarima; A.Korać, Z.Popović: Delatnost radija i televizije; M. Milenković: Verodostojni radio; M. Šingler i S. Viringa: RADIO; dr Mira Kun: Aspekti radija; časopisi RTV teorija i praksa; Zbornici radova FDU i dr.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada – projekta autorske emisije – 40 poena ( 10+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko Ljumović, Vuk VukovićNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

Naziv predmeta:Radio produkcija IV – Kreativna radio

produkcijaŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 5 2P+2V

6

Naziv predmeta:Televizijska produkcija III - produkcija

kratkih formiŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova



Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: TV produkcija I TV produkcija II

Ciljevi izučavanja predmeta:Ovladavanje teorijskim i prakticnim procedurama produkcije kratkih televizijskih formi: prilog, reportaža, muzički video klip, reklama, namenski TV film, direktno uključenej u program.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr Stanko Crnobrnja, Jelena Filipović




Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Uvod u televizijske formeUloga i mesto kratkih televizijskih formi u celini TV programaKonstituisanje projektaUloga i mesto producenta u stvaranje kratkih TV formiProdukcija TV prilogaProdukcija TV reportažeProdukcija TV reklameKolokvijumProdukcija muzičkog video klipaProdukcija u tzv. II EFP ekipiProdukcija vestiProdukcija direktnog uključenja, u mozaički program, putem zemaljskog linka Produkcija direktnog uključenja, u mozaički program, putem satelitskog linka Postprodukcija kratkih formiMarketing i distribucija kratkih TV formi






Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno učestvuju u tribinama, i da polažu završni ispit.

Literatura: G. Millerson. Television Production Handbook. A.Korać, Z.Popović: DELATNOST RADIJA I TELEVIZIJE,LEKSIKON FILMSKIH I TV POJMOVA .


Posebnu naznaku za predmet: Praktičan rad odvija se u okviru kapacitetaTV studija FDU Cetinje. Studenti prate profesionalnu TV produkciju u okviru RTCG, TVIN, ATV

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Stanko CrnobrnjaNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

7

Naziv predmeta:Televizijska produkcija IV – produkcija

srednjih formiŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 5 2P+2V


Uslovljenost drugim predmetima: TV Produkcija I, TV Produkcija II, TV Produkcija III

Ciljevi izučavanja predmeta:Ovladavanje teorijskim i praktičnim procedurama srednjih TV formi: TV esej, TV dnevnik, Polusatna TV emisija: muzička, dečja, dokumentarna, putopisna, kviz, sitkom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Dr Stanko Crnobrnja, Jelena Filipović


Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)Pripremne nedjelje


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Pregled žanrovske zastupljenosti u kratkoj TV formiPolusatni format, kao osnovni format, u komercijalnoj televizijiUloga producenta, i njegovog tima, u formiranju i produkciji srednjih TV formiProdukcija TV esejaProdukcija TV dnevnika, odnosno redovne, informativne emisijeProdukcija polusatne muzičke ili baletske emisijeProdukcija Polusatne dečje, lutkarske, omladinske emisijeKolokvijumProdukcija polusatne dokumentarne emisije, feljtonaProdukcija polusatne dokumentarne serijeProdukcija polusatne putopisne emisijeProdukcija polusatne putopisne serijeProdukcija polusatnog kviza, koji se odvija uživo, uz telefonsko okruženjeProdukcija situacione komedijeProdukcija sitkom serijala






Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno učestvuju u tribinama, i da polažu završni ispit.

Literatura: G. Millerson. Television Production Handbook. A.Korać, Z.Popović: DELATNOST RADIJA I TELEVIZIJE,LEKSIKON FILMSKIH I TV POJMOVA .

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 20 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 30 poena ( 10+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semestra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: Praktičan rad odvija se u okviru kapacitetaTV studija FDU Cetinje. Studenti prate profesionalnu TV produkciju u okviru RTCG, TVIN, ATV

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Stanko CrnobrnjaNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

8

Naziv predmeta:Filmska produkcija III – Produkcija igranog

filma Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova


Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita



Ime i prezime nastavnika i saradnika:doc. mr Sehad Čekić, Jelena Mišeljić


Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelj


Faze proizvodnje igranog filmaRazvoj projekta - od sinopsisa do scenarijaSoftveri za izradu scenarija i tehničku analizu scenarija: Final DraftLaboratorije za unapređenje projekata i pitching projektaFinansijski plan i plan finansiranja filmaOpšte pripremeLokacije za snimanje (studio, realni objekti - enterijeri, eksterijeri) Lokacije za snimanje - dokumentacija i obrasciKolokvijumKnjiga snimanja Elaborati sektoraPlan snimanjaSoftveri za izradu plana snimanja: EP SchedulingPre-Production ChecklistUgovori i dokumentacija za snimanje filmaNeposredne pripreme

Ovjera semestra i upis ocjena






Literatura: Sreten Jovanović: Produkcija filma; Stephen Bernstein: Film production; Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Eve Light Honthaner: Complete Film Production Handbook, Bastian Cleve: Film Production Management, Cathrine Kellison: Producing for TV and Video i dr.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. mr Sehad ČekićNapomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

9

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita



Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. mr Sehad Čekić, Jelena Mišeljić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, tribine i seminarski radovi.



Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraSnimanje filma 1Snimanje filma 2Obrada filma 1Obrada filma 2Pojam, sastav i osobine filmske ekipeProdukcijski tim - terminološka razgraničenjaSektor produkcije Direktor filmaKolokvijumSektor režije 1Pomoćnik rediteljaSektor kamereSektor scenografijeSektor kostimografijeSektor tonaFinalizacija rada na projektu

Ovjera semestra i upis ocjena



nedjeljno5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minutaStruktura:2 sati predavanja2 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka)uključujući i konsultacije



Literatura: Sreten Jovanović: Produkcija filma; Stephen Bernstein: Film production; Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Eve Light Honthaner: Complete Film Production Handbook, Bastian Cleve: Film Production Management, Cathrine Kellison: Producing for TV and Video i dr.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. mr Sehad ČekićNapomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

Naziv predmeta: Filmska produkcija IV – Filmska ekipa



1

Naziv predmeta:Menadžment u kulturi I – Osnove menadžmenta i modela projekata u kulturi



Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta:Savladavanje osnovnih znanja iz oblasti menadžmenta u kulturi, predmetima izučavanja, osnovnim pojmovima i profesijom menadžera u kulturi i ostalim temam iz plana i programa. Sticanje znanja i metoda u procesu difizije kulture i funkcionalnog projektovanja sistema u pojedinim umjetnostima i oblastima,i sagledavanje značaja i uloge strateškog planiranja i poslovnih strategija institucija kulture. Menadžment animacije i projektni menadžment kroz različite modele projekata u kulturi. Medjunarodna kulturna saradnja i profesionalni razvoj. Samostalno projektovanje socio-kulturnih lanaca i ciklusa. Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Edin JašarovićMetod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice i seminarski radovi – primjena znanja putem praktičnog rada i istraživanja raznovrsnih tekstova (literatura, mediji, itd.) i na terenu.Sadržaj predmeta:Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjelja

X nedjelja

XI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraOsnovni pojmovi kulturnog menadžmenta i teorije i praktična primjena menadžmenta u kulturiFunkcije kultureKulturni razvoj – problemi planiranja kulturnog razvoja, kultura kao sistem, pojam prostornog i ravnomjernog kulturnog razvoja (decentralizacija)Društvene promjene u savremenom svijetu i kulturni menadžmentProfesija kulturnog menadžera i administratora u kulturiKulturne potrebe, razvoj i istraživanje (prepreke u zadovoljenju kul.potreba)Sociokulturni lanac i ciklus u domenu pozorišta i kinematografije Proces i oblici difuzije kultureMenadžment ustanova kulture (u domenu knjige i književnosti, pozorišta, muzike, likovnih umjetnosti i kul.baštine)Projektni menadžment – modeli projekata u kulturi: izložba, scenski projekti-predstave, performanski, ulični spektakli, koncerti, revije, tribine, manifestacije, festivali, sajmovi,Slobodna nedjeljaKolokvijumMenadžment animacije u kulturno-umjetničkim djelatnostima (kulturna akcija)Menadžment kulturnih centara Organizacija kulturnih djelatnosti u turizmuEvropa i svijet – Razmjena i saradnja (multikulturalizam, evropske regije i umetničke mreže)Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i poravni ispitni rok




Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno učestvuju u istraživanjima, i da polažu završni ispit.

Literatura: Milena Dragićević-Šešić, Branimir Stojković, KULTURA: MENADŽMENT, ANIMACIJA, MARKETING;Clio, Beograd 1995. Antonjina Kloskovska, MASOVNA KULTURA; Milena Dragićević-Šešić, NEOFOLK KULTURA; Edmund Lič, KULTURA I KOMUNIKACIJA; Luj Dolo, INDIVIDUALNA I MASOVNA KULTURA; Džon Fisk, POPULARNA KULTURA; Klod Molar, KULTURNI INŽENJERING; Milena Dragićević-Šešić, UMETNOST I ALTERNATIVA; Augusto Boal, POZORIŠTE POTLAČENOG; Janko Ljumović, Produkcija značenja, Nova knjiga, Podgorica, 2011; • Jirgen Habermas, JAVNO MNJENJE, Kultura, Beograd, 1969; Ulrih Bek, RIZIČNO DRUŠTVO, Filip Višnjić, 2001; Kliford Gerc, TUMAČENJE KULTURA, Biblioteka XX vek, 1998; Edmund Lič, KULTURA I KOMUNIKACIJA, Biblioteka XX vek, 2002. Atali: BUKA, Milena Dragićević Šešić: HORIZONTI ČITANJA, Tijana Mandić: KOMUNIKOLOGIJA; Vilijam Dž. Berns: MENADŽMENT I UMETNOST; Grupa autora: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA; Janko Ljumović; KULTURA PAGE: Viktorija D.Aleksander; SOCIJOLOGIJA UMJETNOSTI; Kristijan Sen Žan Polin, KONTRAKULTURA;Mišel Lakroa, NEW AGE IDEOLOGIJA NOVOG DOBA, Clio, 2001.; Gay Debord, DRUŠTVO SPEKTAKLA, Arkzin, Zagreb, 1999.; Andrea Semprini: MULTIKULTURALIZAM, Clio, Beograd, 1999; Vesna STANKOVIĆ-PEJNOVIĆ, PROŠLOST I BUDUĆNOST MULTIKULTURALIZMA NA JUGOISTOKU EVROPE, Izvorni naučni rad Avgust 2010; Turbo-folk : World music ili postmoderni Vavilon?;

1

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Edin JašarovićNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

1

Naziv predmeta: Menadžment u kulturi II – Kulturna politika


Obavezan IV 4 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta:Raspoznavanje osnovnih modela i instrumeneta kulturne politike i praćenje savremenih procesa kod nas i u svijetu. Sagledavanje procesa konstituisanja kulturnih politika. Projektovanje instrumenata kulturne politike kroz komentar i evaluacija kulturnih projekata. Dizejniranje instrmenata kulturne politike i provjera njihove praktične primjene. Upoznavanje sa principima rada evropskih fondova u kulturi i strktirisanje projektnih predloga. Uvodjenje novih metodologija u prostor grdskih kulturnih politika i dizejniranje novih praksi kroz razvoj instrumenata kulturne politike. Upoznavanje sa osnovama ekonomike kulture i segmentiranje tržišta na osnovu savremenih tehnika istraživanja kulture. Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Edin Jašarović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, i seminarski radovi.Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjelja

II nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjelja

XIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja

XVI nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraUvod u teoriju kulurnih politika. Osnovni elementi i modeli kulturnih politika - normativne osnove kulturnih politika.. Podjela kulturnih politika prema smjeru djelovanja (proaktivne –reaktivne)Razvoj ključnih pojmova kul.politike – svrha i ciljevi razvoja javnih kulturnih politikaInstrumenti kulturnih politika I. Karakter suzbijajućih/represivnih i podsticajno/stimulišučih instrumenata. (idejno-vrednosni i organizacioni instrumenti)Instrumenti kulturnih politika II (ekonomski i pravno-politički) Istorijske faze i pravci razvoja kulturnih politika (demokratizacija kulture, kultura regiona, kultura kooperacija itd…) istraživački centri u domenu kul.politikaProstorni menadžment kulturnih djelatnosti (nivoi djelovanja, planiranja i nosioci kul.politike, decentralizacija)Modeli kulturne politike – institucionalni modeli organizovanja u Evropii kulturna politika u zemljama u razvoju i turbulentnim društvima (Studije slučaja)Slobodna nedjeljaKolokvijumGrad i kultura (gradska kulturna politika u Evropi, tipologija i modeli)Gradovi na Balkanu i njihove kulturne politike (studije slučaja)Kulturna politika i intersektorsko povezivanje – (javni, privatni i civilni sektor ) metodologija pisanja projekata i preporuka za kulturnu politiku)Tehnike istraživanja u kulturi Ekonomika kulture I (marketing,PR, segmentacija tržišta)Ekonomika kulture II (finansiranje kulture, profitne i neprofitne djelatnosti, sponzorstvo i fundraising plan)Razvoj evropskih fondova za kulturu i struktura pisanja projektnih predlogaZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i poravni ispitni rok





1

Literatura: Dr Vesna Djukić, Država i kultura – studija savremene kulturne politike, FDU, Beograd Dr Milena Dragićević-Šešić, INSTITUCIONALNI SISTEM KULTURNE POLITIKE FRANCUSKE, magistarski rad, FDU,

Beograd. Jordi Pascual i Ruiz & Sanjin Dragojević; Vodič za učešće građana/ki u razvoju lokalnih kulturnih politika u evropskim

gradovima; Evropska kulturna fondacija, Amsterdam• NACRT NACIONALNOG PROGRAMA RAZVOJA KULTURE CRNE GORE, 2011-2016, Ministarstvo kulture Crne Gore, Podgorica, jun, 2010.• NACRT ZAKONA O KULTURI, Ministarstvo kulture Crne Gore, Podgorica, jun 2008. • AKCIONI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU NACIONALNOG PROGRAMA RAZVOJA KULTURE ZA 2011. GODINU, Ministarstvo kulture Crne Gore, Cetinje, Mart, 2011. Godine• Andreas Joh. Wiesand; DRŽAVA KULTURE- INDIVIDUALNI MUZEJ, BalkanKult, 2001. • Agenda 21, za kulturnu politiku gradova - UNITED CITIES AND LOCAL GOVERNMENTS COMMITTEE ON CULTURE• Akt o usklađivanju: 21 strateška dilema u kulturnoj politici, hrvatsko izdanje savjeta Evrope, Zagreb, 2000.• Dr. sc. Darko Lukić: MAPIRANJE HRVATSKE KULTURNE POLITIKE: Oaze izvrsnosti u kulturnoj pustinji• Andrew McIlroy; ULAGANJE U BUDUĆNOST – PRIRUČNIK ZA FUNDRAISING U KULTURI, BalkanKult, 2001. Luis Mumford, GRAD U HISTORIJI, Naprijed, Zagreb, 1988. Konstantin Doxiades, GRAD I KULTURA, Nolit, Beograd. Žarko Korać, ČOVEK I GRAD, Glas, Beograd. Vlada Macura, OD ČARŠIJE DO GRADSKOG CENTRA, Gradina, Niš. Sreten Vujović, SOCIOLOGIJA GRADA, Zavod za udžbenike, Beograd. URBANA KULTURA I EKOLOGIJA, Gradina, Niš, 1994. Stiven Menel, KULTURNA POLITIKA U GRADOVIMA, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Bgd, 1979. Sajmon Mandi, KULTURNA POLITIKA – kratak vodič, Vega media 2002 Dr Milena Dragićević-Šešić JAVNA I KULTURNA POLITIKA, Magna agenda, Beograd, 2002. Akt o usklađivanju: 21 strateška dilema u kulturnoj politici, hrvatsko izdanje savjeta Evrope, Zagreb, 2000. Zbornik radova: SPEKTAKL-GRAD-IDENTITET, YUSTAT, Beograd, 1997. James Rampton, Andrew McCoshan, Interim Evaluation of the Culture Programme 2007-13. Final Report (2010) Heather Field, EU Cultural Policy And The Creation of a Common European Identity, Contemporary European

Studies, Griffith University mr Dragana Martinović, KULTURNA POLITIKA NACIONALNIH MUZEJA U SRBIJI, ZAVOD ZA PROUČAVANJE

KULTURNOG RAZVITKA. 2011. Nina Obuljen, Why we need European cultural policies, the impact of EU enlargement on cultural policies in transition

countries european cultural foundation www.eurocult.orgOblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poenaIzrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 )Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Edin JašarovićNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

1

Naziv predmeta: Psihologija IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 2 2P


Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita



a ) Upoznavanje studenata:

- sa različitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti

- sa različitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti

- sa aktualnim istraživanjima u okviru ove oblasti

b) Osposobljavanje studenata:

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obilježja različitih teorijskih pristupa

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada

- za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice, i seminarski radovi.

Sadržaj predmeta:Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Pojam I predmet psihologijePsihološke škole I pravciMetode istraživanja u psihologijiTeorije sposobnosti I stvaralaštvoPsihoanaliza I stvaralaštvoI kolokvijumStvaralačka motivacijaPsihološki procesi u umjetničkom stvaranjuPsihološke karakteristike intuicije I njena uloga u kreativnom činu.Kreativnost I inteligencijaTeorije crta I stvaralaštvoAsocijativna teorija stvaralaštvaGeštaltistička teorija stvaralaštvaSavremena istraživanja u psihologiji stvaralaštvaII kolokvijumIspit





1

Literatura:

1. Panić, V. (1989) Psihološka istraživanja umetničkog stvaralaštva, Naučna knjiga, Beograd (odabrana poglavlja)

2.Bogdanović, K. (2005) Poetika vizuelnog, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd (odabrana poglavlja)

3.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja)

4.Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opažanje, Umetnička akademija, Beograd (odabrana poglavlja)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Danijela Rakočević- MedojevićNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

1

Naziv predmeta: Psihologija II


Obavezan IV 2 2P


Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita



a ) Upoznavanje studenata:

- sa različitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti

- sa različitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti

- sa aktualnim istraživanjima u okviru ove oblasti

b) Osposobljavanje studenata:

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obilježja različitih teorijskih pristupa

- za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada

- za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, radionice, i seminarski radovi.


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Naučno-psihološko istraživanje pojma kretaivnostiEmocionalna i socijalna inteligencijaOdlike stvaralačkog mišljenjaOriginalnost stvaralačkog mišlenjaFleksibilnost stvaralačkog mišljnejaPsihoanaliza i stvaralaštvoPrimjena psihoanalize na umjetnostPrvi kolokvijumAnri Bergson : Svako Ja je jedna vrsta stvaralaštvaNaučno-psihološko istraživanje pojma kreativnostiStvaralaštvoStvaralačka motivacijaKreativni procesSličnost izmedju zakona magije i zakona geštaltaKompleksno mišljenje u stvaralaštvuDrugi kolokvijumZavršni ispit





1

Literatura: 1. Ažel, A., (1978),” Metafizika filma”, Filmske sveske br.1. Beograd:Institut za film.

2. Biro,I.,(1986),„Sredstva i mogućnosti filmske misli“, Filmske sveske br.3, Beograd:Institut za film.

3. Dragović, N.,(2006),“ Poetika filmske režije“, Pančevo:Mali Nemo.

4. Eko ,U., (1968) „ Kultura, komunikacija, informacija“,Sarajevo. Veselin Masleša.

5. Jung, K. G., (1996), ”Čovek i njegovi simboli”, Beograd: Narodna knjiga.

6. Kosik, K., (1981),” Dijalektika konkretnog”,Beograd:Prosveta.

7. Panić, V., (2005),”Psihologija i umetnost” , Beograd: Zavod za udžbenike.

8. Panić, V.,(1989),”Psihološka istraživanja umjetničkog stvaralaštva”,Beograd: Naučna knjiga,

9. Panić, V. (1989) Psihološka istraživanja umetničkog stvaralaštva, Naučna knjiga,Beograd (odabrana poglavlja

poglavlja)

10.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja

11. Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opažanje, Umetnička akademija, Beograd (odabrana poglavlja)

12. Kvaščev ,R.(1976) Psihologija stvaralaštva,Izdavačko informativni centar studenata,Beograd.

13. Adler, J., (1973),”Umjetnost i psihoanaliza”, Zagreb: Praxis.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Danijela Rakočević- MedojevićNapomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti na prvom predavanju.

1

Naziv predmeta: Južnoslovenska drama i pozorište IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 2 2

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije Produkcija, studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti (studije traju 6 semestara-6*30 bodova, kredita: 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrđenim saznanjima iz istorije južnoslovenske drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju;Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko AntovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova.Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjeljaUvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjeljaTragovi pozorišnog života u srednjovjekovnim državama (Zeta, Raška, Bosna...); Pozorišni elementi u usmenom narodnom stvaralaštvu – »Narodno glumovanje«

III nedjeljaDorenesansna dramska književnost – pozorišni oblici kod južnoslovenskih naroda – Crnogorsko primorje, Boka Kotorska, Dalmacija

IV nedjeljaHumanizam i renesansa na slovenskom jugu; XV i XVI vijek, Dubrovnik, Boka; Dramska književnost do Marina Držića: Džore Držić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković

V nedjeljaHumanizam i renesansa na slovenskom jugu; Marin Držić i epigoni; Pozorišni život za vrijeme renesanse: Dubrovnik, Kotor, Hvar...

VI nedjeljaPozorište i drama baroka; Dubrovnik: Ivan Gundulić, Junije Palmotić; Komedija XVII i XVIII vijeka, prevodi Molijerovih komedija – «franćezarije» i izvorna dubrovačka komedija XVIII vijeka. Barok u Boki; Ivan Antun Nenadić, Krsto Ivanović; Rustični teatar i tradicija religijske drame...Gavril Stefanović Venclović

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjeljaŠkolsko pozorište kod Srba i Hrvata; Sremski Karlovci, Temišvar, Subotica, Novi Sad, Zagreb,,,; Emanuel (Mihail) Kozačinski, Traedokomedija i uticaj na razvoj istorijske drame

IX nedjeljaPozorište u doba prosvećenosti: Društveno-politički aspekti racionalističke pozorišne poetike, novi žanrovi; Joakim Vujić, pozorišni rad i djelo; Stefan Stefanović, Smert Uroša petago, poslednjeg cara srpskog; Lazar Lazarević, Prijatelji

X nedjeljaJovan Sterija Popović, život, književni i javni rad i djelo; Vidovi književne djelatnosti – pjesme, romani drame, tragedije, komedije. Društvene i kulturne prilike Sterijinog doba i njegova koncepcija pozorišta – veza sa teorijskom postavkama prosvetiteljskih pisaca; Sterijina komedije i njegovi «ozbiljni žanrovi»

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjeljaPozorište i dramska književnost u doba romantizma; Jovan Subotić, Miloš Obilić; Djura Jakšić, Jelisaveta knjeginja crnogorska; Laza Kostić, život i književni rad, njegova drama u stihu: Maksim Crnojević, komedija: Gordana; Ivan Kukuljević Sakcinski, dramski rad.

XIII nedjeljaPozorišni život u XIX vijeku; Karakteristike prve polovine XIX vijeka; Pozorišne grupe; Osnivanje nacionalnih pozorišta: Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Beogradu, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; Kotorsko pozorište u XIX vijeku; Antun Kojović i pozorišni rad u Budvi;

XIV nedjeljaPozorišni život u XIX vijeku; Pozorišni život u XIX vijeku u Crnoj Gori; Značaj književnog rada Petra II Petrovića Njegoša (Gorski vijenac, Lažni car Šćepan Mali). Uloga knjaza Nikole u dramskoj književnosti i pozorišnom životu Crne Gore (Balkanska carica…); Osnivanje i rad Zetskog Doma na Cetinju.

XV nedjeljaPostromantičarski period dramske književnosti i ponovni procvat komedije; Realistična književnost i novi procvat komedije; Kosta Trifković (Francusko - Pruski rat, Izbiračica) i njegov odnos prema Steriji, njegova komedija i njeni realistički aspekti; Milovan Glišić: Podvala; Milutin Ilić: Novo doba.

XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rokObaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pročitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati.Opterećenje studenata u časovima:



1

Literatura: Petar Marjanović: Pozorište u srpskim zemljama srednjeg veka, Zbornik matice srpske za scenske umetnosti i muziku, broj 14, Novi Sad, 1994; Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969; Prof. dr Darko Antović, Prilog proučavanju istorije dramske književnosti, Jedna sakralna drama nepoznatog peraškog autora XVII vijeka «Prikazanje razgovora Jesusova s učenicima svojijema u brijeme napokonje večere», Boka, 23, Herceg Novi, 2003; dr Darko Antović, Dorenesansna dramska književnost Boke Kotorske – Crkvena prikazanja, Boka 25, Herceg Novi, 2005; Dr Radoslav Rotković: Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, Podgorica, 2000; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do preporoda, Zagreb, 1961; Frano Čale: Marin Držić, Zagreb 1971; Marin Držić (priredio M. Pantić), Beograd, 1964; Miloš Milošević, Gracija Brajković: Poezija baroka, Titograd, 1976; Svetislav Šumarević: Pozorište kod Srba, Beograd, 1939; Dr Miraš Kićović: Školsko pozorište kod Srba, Zbornik radova Instituta za proučavanje književnosti, SAN, knjiga 2, Beograd, 1952; Edicija: Srpska književnost - Drama, knjige od 1-16, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Jovan Sterija Popović, priredio Vaso Milinčević, Beograd, 1965; Darko Antović: Kotorsko pozorište u XIX vijeku, Podgorica, 1998; Darko Antović: Filip J. Kovačević, život i djelo sa posebnim osvrtom na pozorišni rad, Kotor, 2001; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena - domaći zadatak – debata – 0-2 poena- seminarski rad – debata – 0-3 poena - kolokvijum - 0-40 poena- završni ispit - 0-50 poena

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poenOcjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko AntovićNapomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

2

Naziv predmeta: Južnoslovenska drama i pozorište IIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 2 2

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije Glume, studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti (studije traju 6 semestara-6*30 bodova, kredita: 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrđenim saznanjima iz istorije južnoslovenske drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju;Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko AntovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova.Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjeljaBranislav Nušić; Život i rad; Vidovi književnog rada a posebno komedije, drame, tragedije i libreta.

III nedjeljaPozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Stasavanje nove glumačke generacije, stvaranje čvršće veze pozorišta i publike; Nove repertoarske tendencije. Obnavljanje J.S. Popovića i klasična djela svjetske dramaturgije od Šekspira do Ibzena, "Dobro skrojeni komadi"(Sardu, Scrib...)

IV nedjelja Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Prvi profesionalni reditelji. Veze nacionalnih pozorišta južnoslovenskih naroda; Predstavnici dramske književnosti do I svjetskog rata.

V nedjeljaPozorišne prilike u Hrvatskoj (krajemXIX početkom XX vijeka); Ivo Vojnović: osnovne tematsko -stilske i jezičke osobine Vojnovićeve dramatike; Milan Ogizović.

VI nedjeljaOsobenosti pozorišnog života između dva rata; Najmarkantnije pojave u međuratnoj dramskoj

književnosti i teatru; Pozorišna kritika; Pregled crnogorskog dramskog stvaralaštva do 1941. godine; Diletantska pozorišta u Crnoj Gori i Narodno pozorište Zetske banovine 1931. godine -Cetinje.

VII nedjelja Slobodna nedelja

VIII nedjelja

Miroslav Krleža (1893-1981) i hrvatska dramska književnost između dva rata; Krležin odnos prema dramskoj tradiciji i njegova ocjena tradicije, pozorišna kritika i sudbina njegovih drama na sceni, faze Krležinog dramskog razvoja; Simbolističke drame; Ekspresionalistička drama; Prelazno razdoblje; Ciklus o Glembajevima i tradicija građanske drame; Posebnosti Areteja. Milan Begović; Ranko Marinković.

IX nedjeljaPozorišna aktivnost za vrijeme II svjetskog rata; Pozorišna aktivnost u jugoslovenskom pokretu otpora - posebno Kazalište narodnog oslobođenja; pozorišna aktivnost u zarobljeničkim i koncentracionim logorima i na okupiranoj teritoriji; Narodno pozorište Crne Gore (22.11.1944. godine)

X nedjelja

Obnova pozorišnog života poslije II svjetskog rata; Stavovi nove vlasti prema pozorištu; period administrativnog upravljanja pozorištima i sovjetski uticaj na idejnom i teatarskom planu (dogmatsko shvatanje sistema Stanislavskog); Profesionalna pozorišta u Crnoj Gori (osnovanje, rad, formiranje CNPa).

XI nedjelja Kolokvijum

XII nedjelja

Nove pozorišne tendencije poslije 1950. godine; Otvaranje prema repertoaru teatra Zapada i produktivnija klima u umjetničkom smislu; Osnivanje BITEF-a (1967.) i uticaj svjetskog pozorišta na razvoj pozorišta kod nas; osnivanje Sterijinog pozorja (1956.) i njegov značaj za razvoj savremene drame; značajne teatarske ličnosti poslije II svjetskog rata; Osobine scenografije, kostimografije i scenske muzike; Pozorišna kritika od Eli Fincija do Jovana Hristića.

XIII nedjeljaOsnovni pravci dramske književnosti poslije II svjetskog rata;Miloš Crnjanski;Djordje Lebović i Aleksandar Obrenović: Nebeski odred; Jovan Hristić;Velimir Lukić; Borislav Mihajlović-Mihiz; Aleksandar Popović; Ljubomir Simović: Putujuće pozorište Šopalović;Dušan Kovačević.

XIV nedjelja Najmalađa generacija dramskih pisaca; Milica Novaković: Kamen za pod glavu; Deana Leskovar: Slike žalosnih događaja; Dušan Jovanović: Oslobodjenje Skoplja; Goran Stefanovski: Divlje meso.

XV nedjeljaSavremeno pozorište i drama u Crnoj Gori; Borislav Pekić: Generali ili srodstvo po oružju; Žarko Komanin: Pelinovo;Veljko Radović: Medalja; Osobine i stremljenja pozorišnog života od 1945. godine do danas; sumarni pregled u Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i posebno u Crnoj Gori.

XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rokObaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pročitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati.Opterećenje studenata u časovima:



2

Literatura: Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Edicija: Srpska književnost - Drama, knjige od 16 -25, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramskostvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976; Milan Grol: Iz pozorišta predratne Srbije, SKZ, Beograd 1952; Djoko Pejović: Razvitak pozorišne kulture u Crnoj Gori, Stvaranje 10, Titograd 1966; Raško Jovanović: Ivo Vojnović, Institut za književnost i umetnost, Beograd 1974; Marjan Matković: Dramaturški eseji, MH, Zagreb 1949; Miroslav Krleža: Zbornik radova, JAZU, Zagreb 1963; Darko Gašparović: Dramatika Krležijana, Prolog, Zagreb 1977; Petar Marjanović: Srpski dramski pisci XX stoleća, Matica srpska, Novi Sad, FDU, Beograd, Akademija umetnosti, Novi Sad, 1997; Tome Arsovski, Kole Čašule...,Savremena makedonska drama, Beograd, 1975; Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, Sterijino pozorje, Novi Sad 1987;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2 poena;- seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena;- završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poenOcjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60Posebne naznake za predmet: nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

2

Naziv predmeta: Govor I


Obavezni III 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje: PRODUKCIJA – osnovne studije, u trajanju od 6 semestara sa 180 kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje ortografskom i ortoepskom normom, osposobljavanje studenata da uspješno komuniciraju, da govore pravilno i ekonomično i da se kreativno izražavajuIme i prezime nastavnika i saradnika: Dubravka DrakićMetod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, power-point prezentacije; govorne i pravopisne vježbe, radionice, testovi


XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraPojam kulture govora i komunikacije Jezik i komunikacija. Jezički znak i ostali znakovni sistemiDimenzije jezika (semantička, semiotička i pragmatička) i dimenzije komunikacije (lingvistička, estetska i socijalna) Struktura komunikativnog procesaTipovi komunikacije (intrapersonalna, interpersonalna i masovna)Test znanja - kolokvijumPismena komunikacija i problemi u vezi sa njomPisanje velikog i malog slovaSastavljeno i rastavljeno pisanje riječiEtimološki i fonetski pravopis u glasovnim promjenamaPravila ijekavskog izgovoraTest iz pravopisaUsmena komunikacija. Elementi dikcijeArtikulacija i fonetika govoraZnačaj prozodije za kulturu govora. Distribucija akcenataZavršni ispit

Ovjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i da aktivno u njoj učestvuju, da rade govorne i pravopisne vježbe, da polože testove i završni ispit

Opterećenje studenata na predmetu



Literatura: Šipka, Milan: Kultura govora, Novi Sad, 2008. Marković, Marina: Poslovna komunikacija sa poslovnim bontonom, Clio, Beograd, 2003. Mandić, Tijana: Komunikologija: psihologija komunikacije, Clio, Beograd, 2003. Đorđević, Branivoj: Elementi srpskohrvatske dikcije, Beograd, 1970. Riđanović; Mithad: Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1998. Nedović, O.: Govorna kultura, Beograd, 1973.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Ocjenjuju se:

Dva testa sa po 20 poena Prisustvo i učešće u nastavi 10 poena Završni ispit sa 50 poena

Za prelaznu ocjenu potrebno je kumulativno sakupiti najmanje 51 poen

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Ana Janjušević-Oliveri

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra

2

Naziv predmeta: Govor II


Obavezni IV 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje: PRODUKCIJA – osnovne studije, u trajanju od 6 semestara sa 180 kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Položen ispit iz Kulture govora i poslovne komunikacije ICiljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje ortografskom i ortoepskom normom, osposobljavanje studenata da govore pravilno i ekonomično, da uspostave uspješnu poslovnu komunikaciju i da se kreativno izražavajuIme i prezime nastavnika i saradnika: Dubravka DrakićMetod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja i debate, power-point prezentacije, seminarski radovi, radionice, testovi i završni ispit


XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraVerbalna i neverbalna komunikacija Komunikativne tehnike i tehnike ubjeđivanja Debata na zadatu temu (po izboru studenata) – praktični radJezik u masovnim medijimaKomunikacija i nove tehnologije Komunikativna moć reklame. Jezičko-stilske odlike reklameKomunikativni diskursi (pozdravljanje, oslovljavanje, čestitanje, telefonska komunikacija, verbalna komunikacija na javnom skupu, razgovor na radiju ili televiziji)Test znanja - kolokvijum Poslovna komunikacija. Pismena i usmena poslovna komunikacija. Pravila poslovne komunikacijeVrste poslovnih pisama. Oblikovanje poslovnog pisma i CV-aPoslovni razgovor – tipovi, faze i strategijeTehnike kreativnog pisanjaPerformansna komunikacijaPisana, govorna i vizuelna prezentacija – studentski praktični radoviZavršni ispit

Ovjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, radionicama i prezentacijama, da napišu po jedan seminarski rad, da polože kolokvijum i završni ispit

Opterećenje studenata na predmetu



Literatura: Šipka, Milan: Kultura govora, Novi Sad, 2008. Marković, Marina: Poslovna komunikacija sa poslovnim bontonom, Clio, Beograd, 2003. Mandić, Tijana: Komunikologija: psihologija komunikacije, Clio, Beograd, 2003. Riđanović; Mithad: Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1998. Nedović, O.: Govorna kultura, Beograd, 1973. Petrović, S.: Retorika, Niš, 1975.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Ocjenjuju se:

- Jedan test sa 20 poena - Prisustvo nastavi 10 poena- Seminarski rad 20 poena- Završni ispit sa 50 poenaZa prelaznu ocjenu potrebno je kumulativno sakupiti najmanje 51 poen

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Ana Janjušević-Oliveri

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra

Documents

ECTS KATALOG predmeta za III i IV semestar na studijskom ... II godina.pdf · Završni ispit – 50 poena ... Savremena pozorišna ... Produkcija značenja; Todorović, Aleksandar