Ejjuhel-veled - Ebu Hamid Muhammed El-Gazali

8/14/2019 Ejjuhel-veled - Ebu Hamid Muhammed El-Gazali

1/29

1


2/29

Ebu Hamid Muhammed El Gazali

EJJUHEL-VELED

(MLADIU!)

Preveo sa arapskog: r. Husein ozo

Izdava: Tuzlansko muftijstvo

2


3/29

Naslov originala: EJJUHEL-VELED, Muhammed El GazaliPrijevod sa arapskog: rahmetli h. Husein ef. ozo

Izdava: Tuzlansko muftijstvo

Za izdavaa: Besim ani

tampa: GRIN Graanica

Prvobitni tekst prijevoda "Ejjuhel-veled", koji je sainjen i objavljen prije blizu etiri decenije, za ovo izdanje je sravnjen sa kritikim

izdanjem originala, koji su priredili Abdul Malik Sulejmani, Omer

Desuki i Muhamed Sadik Afifi ("Knjievne studije", tree izdanje,

"Darul-Kiaf", Bejrut 1963). Mjestimine preinake i dopune rezultat

su ovog usaglaavanja.

3


4/29

SADRAJ

SADRAJ...........................................................................................4UVOD.................................................................................................5

RIZNICA SAVJETA..........................................................................6

IMAN..................................................................................................8

VLASTITO PREISPITIVANJE.........................................................9

POKORNOST I IBADET ................................................................ 13

PRAVI PUT......................................................................................18

POKORNOST ALLAHU.................................................................20

OSAM SAVJETA ............................................................................22

4


5/29

UVOD

Neki mladi pohadao je due vrijeme predavanja velikogislamskog uenjaka Ebu Hamid Muhamed ibn Muhamed el Gazalije

i tako stekao solidno znanje i razvio potrebu i osjeanje za duhovnimvijednostima i vrlinama. Jednog dana, meutim, uenik je krenuo preispitivati i promiljati steena znanja i na koncu dospio dozakljuka: "Prouio sam gotovo sve znanosti i potroio cvijet svojemladosti uei. Potrebno je sada da saznam koja e mi naukanajbolje koristiti za budunost i ivot poslije smrti, a koja mi opetnee pruiti koristi pa da je ostavim, jer je Muhammed alejhisselamesto govorio: "Boe, utje

em se Tebi od znanja koje ne dajekoristi! Konano je odluio da pie Imami Gazaliji i da od njega

zatrai savjet. Obraajui se svome uiteju, naglasio je da Gazalijinadjela kao na primjer "Ihjau ulumid-din", sadre odgovor na njegovopitanje, ali on eli da mu Imam odgovori na nekoliko listova, kako bito mogao uvijek imati uza se i ravnati se po tome cijelog ivota.Imam Gazalija je kao odgovor svome ueniku napisao:

5


6/29

RIZNICA SAVJETA

Potovani mladiu! Znaj da se savjeti crpe iz riznice poslanstva Muhammeda alejhisselam. Bit e da si ti imao prilikeupoznati savjete Bojeg Poslanika, pa ne znam to e ti onda mojsavjet. Ako pak nisi, pitam te gdje si proveo tolike godine?

Pa ipak, sluaj: savjetujui svoj narod, rekao je, izmeuostalog, Muhammed alejhisselam: "Ako se jedan ovjek bavi onim

to ga ne zanima i to njemu ne pripada, to je najsigurniji znak da jeAllah digao Svoju milost sa njega i da mu ne pomae vie. Onaj kojiutroi makar jedan as svoga ivota onamo gdje ne treba i gdje nijenamijenjen, dostojan je svake nesree. Tko pak poivi etrdesetgodina, a dobra mu djela ne prevagnu hrava, neka je pripravan zadehennem!" Ovaj savjet je dovoljan uenima.

Savjet je neto vrlo lahko i jednostavno. Primiti savjet,meutim, nije lahko, a naroito onima koji se povode za svojimstrastima, jer su zabranjene stvari obljubljene i prirasle uz ljudskasrca. Slino je i s onima koji trae slubenu znanost, to jest ue da bidoli do poloaja i do ovozemnog bogatstva i raznovrsnih uivanja.Ovakvi misle da je nauka sama po sebi spas i srea i da uenostiskljuuje rad i borbu. To je uvjerenje i miljenje neznalica. Boe,Tebi hvala. Ovi bijednici ne znaju da nauka bez rada ne daje nikakvekoristi i da oni s tom svojom zabludom rade protiv sebe. Muhammed

alejhisselam u tom smislu veli: "Najvie e biti kanjem onaj koji se

6


7/29

nije koristio svojim znanjem." Pria se da je netko vidio u snuDunejda i pitao ga kako je, na to mu je on odgovorio: "Otile surijei i nestalo je znakova. Jedino sam se okoristio djelima i rekatima

koje sam obavljao u dubokoj noi."Mladiu, nemoj biti bez posla, niti raditi beskorisne poslove.

Posigurno znaj da samo nauka ne koristi. Ona je slina ovjeku kojidri u rukama deset indijskih sablji i naoruan je jo i drugimnaroitim orujem, a uz to je i pravi borac i junak. to misli, ako bina ovakvog junaka navalio lav, da li bi ga mogao odbiti bez upotrebeoruja? Sigurno je da bi lav rastrgao ovog ovjeka, ako ne bi

upotrijebio oruje. Isti je sluaj i sa naukom. ovjek moe znati inauiti tisuu pitanja (mes'ela), ali od toga nee imati nikakvepraktine koristi sve dok ne bude radio i udesio svoj ivot premasvom znanju. Jo jedan primjer: lijek ne moe pomoi bolesniku svedok se ne upotrijebi:

Da si mjerio dvije hiljade litara vina,

ne bi se opio dok ga ne bi popio.

Ti moe uiti stotinama godina i sakupiti na tisuu djela, ada ipak ne zaslui Boju milost. Milost Allahova zasluuje se samoradom. Svemogui veli: "ovjeku pripada samo ono to zasluisvojim radom." "Tko eli da jednog dana stane pred Allaha i da Mupoloi raun, neka ini dobra djela!" "Svatko e biti nagraen premadjelima. Vjernici koji ine dobro bit e nagraeni dennetom i unjemu e vjeno ostati ne traei nikakve promjene." "A njih

smijenie zli potomci, koji namaz napustie i za poudama pooe,oni e sigurno loe proi; ali oni koji su se pokajali i vjerovali i dobroinili, njima se nee nikakva nepravda uiniti, oni e u dennet ui."

7


8/29

IMAN

Allahov poslanik Muhammed alejhisselam je rekao: "Islam sesastoji od pet temeljnih dunosti: Kelimei-ehadeta (tvrditi isvjedoiti da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahovposlanik), namaza, zekata, posta i hada." Tri su elementa islamskogvjerovanja: jezikom ga oitovati, srcem potvrditi, a ostalimdijelovima tijela kroz rad manifestirati. Dokazi djela se ne moguizbrojati. Istina, ovjek zadobija dennet Allahovom dobrotom iplemenitou, ali tek poslije pripreme koja se sastoji iz pokornosti iibadeta Allahu, jer "milost Allahova je doista blizu onih koji dobradjela ine." Da je rad sastavni dio imana potvruje bezbroj drugihdokaza. Hasan el Basri veli: "Allah e na Sudnjem danu rei Svojimrobovima: 'Ulazite u dennet po Mojoj milosti i podijelite gameusobno prema svojim djelima!"

Mladiu, samo ako bude radio bit e nagraen: Pria sekako se jedan od Izraeliana obraao Bogu i ibadet Mu iniosedamdeset godina. Da bi pokazao melekima njegovo stanje, Bog poalje jednog meleka i naredi mu da saopi ovom Jevreju da onsvojim ibadetom nije zasluio dennet. Umjesto da klone i da njimeovlada razoarenje, on je odgovorio: "Stvoreni smo za ibadet i trebada sluimo Boga." Kad se melek povratio Bogu, rekao je: "Boe, Tinajbolje zna to je on odgovorio." Bog je na to rekao: "Kad on nijeodustao od ibadeta, ne odustajemo ni Mi u Naoj milosti od njega.

Budite svjedoci, da sam mu oprostio sve grijehe!"

8


9/29

VLASTITO PREISPITIVANJE

Allahov Poslanik veli: "Preispitajte sami sebe i poloite samisebi raun prije nego ga drugim budete polagali, procijenite svojadjela prije nego vam ih drugi budu procjenjivali!" Hazreti Alija veli:"Tko misli da bez truda i borbe moe doi do cilja, taj se samo zanosiiluzijama, a tko, opet, misli da se samo trudom postie cilj, pravi seneovisnim." Hasan el Basri u tom smislu veli: "Zahtijevati i traitidennet bez rada jest pravi grijeh." On, takoer, kae: "Dokaz istineje ostavljanje gledanja djela, a ne ostavljanje djela." Allahov Poslanikje rekao: "Pametan je onaj koji ini dobro radei za ono to e doiposlije smrti, a budala je tko slijedi svoje strasti i nada se da e muBog ispuniti elju."

Mladiu, koliko si noi proveo u uenju i itanju raznihknjiga. Ne znam to bi tome mogao biti razlog,, ali ako si svoj sanrtvovao radi postizanja unosnog poloaja, bogaenje i preticanjasvojih drugova, teko tebi, i opet teko tebi! Bude li s time

namjeravao jaati i oivljavati uzvienu nauku Islama, iritimoralnost i suzbijati i lomiti strast koja vodi samo zlu, u tom sluajublago li se tebi! Istinu je kazao tko je rekao:

Bdijenje nou ako nije u ime Tebe, gubitak je.

Pla, ako nije za Tobom, propast je.

9


10/29

ivi kako eli, samo znaj da e umrijeti; voli koga hoe, aline zaboravi da e ga ipak morati ostaviti, i radi to eli, ali samoprema djelima bit e nagraen!

Zna li kakvu korist ima od teozofije, apologetike, medicine,poetike, astronomije, metrike, gramatike i sintakse? Samo izuavatite znanosti znailo bi besmisleno troiti svoj ivot. Naprotiv, misliti oBogu i udovoljavati Njegovim zahtjevima, to je pravi smisao ivota.Vidio sam u Indilu ovu Isaovu izreku: "Od asa kada se umrli stavina tabut, pa dok se donese do groba, morat e odgovoriti na etrdesetpitanja. Kao prvo pitanje Bog e postaviti ovo: 'Robe, godinama si

nastojao da uljepa svoj vanjski izgled prema ljudima, a svomeizgledu prema Meni nisi posvetio ni sat panje. Ja sam svaki dangledao u tvoje srce i govorio ti: Stoji okruen svim moguim Mojimdobrima, a radi za drugoga, jesi li ti, gluh, pa ne uje?!"

Znanje bez djela je pravo ludilo, a djelo bez znanja ne moeni postojati. Budi uvjeren, da samo znanje nije u stanju da te danasudalji od hravih djela, niti da te nagna na pokornost i odanost prema

Allahu delleanuhu, a niti da te sutra spasi dehennemske vatre.Ako ne bude radio danas prema svom znanju i nastojao danadoknadi ono to te prolo u minulim danima, rei e sutra:"Povrati nas na dunjaluk, init emo dobro", ali e tada dobitiodgovor: "Budalo, pa otuda ti dolazi!"

Mladiu, nastoj da ti dua bude velika i plemenita, ne daj da tistrast slavi pobjedu, nego neka ona uvijek bude pobijeena, a tijelo

gledaj uiniti mrtvim. Tvoj dom je tvoj grob. Tamo te svakog

asaoekuju. uvaj se da ne bi doao tamo bez opskrbe. Ebu Bekr je

rekao: "Tijela su krletke za ptice ili staje za stoku. Promisli kakvojvrsti pripada. Ako bude pripadao pticama vie sfere, onda e nazov trube: "Vraaj se Bogu!", prhnuti u visine i zaustaviti se navrhovima dennetskih palaa, kako je to naglasio Muhammedalejhisselam rekavi, da se smru Ibni Muaza potresao Ar. Bude li,ne daj Boe, pripadao vrsti onih za koje Svemogui veli "da su kao

ivotinje, pa ak i gori od njih", tada nee biti siguran, jer odlazi od

10


11/29

kue u dehennem." Pria se da je Hasan el Basri nekom prilikomuzeo u ruke au bistre i hladne vode i prije nego ju je popio pao je unesvijest. Kada su ga, nakon to je doao sebi, pitali to mu se

dogodilo, odgovorio je, da se u asu kada je htio popiti vodu sjetiovapaja stanovnika dehennema za vodom i drugim dobrima kojauivaju sretnici u dennetu.

Kada bi samo znanje bez rada bilo dovoljno, onda bi bilo beskorisno i suvino pokajanje i traenje oprosta. Pria se kako suiednom prilikom u prisutnosti Muhammeda alejhisselam ashabispomenuli Abdulah ibn Omera. uvi to ime Muhammed

alejhisselam je dodao: "Dobar je to ovjek, samo jo da noi provodiu ibadetu." Takoer je rekao jednom od svojih drugova: "Nemojmnogo spavati po noi, jer tko mnogo spava bit e siromah naSudnjem danu!"

Moliti se Bogu po noi Boja je zapovijed, traiti od Njegaoprost izjutra znai biti Mu zahvalan, pokoran i odan. Muhammedalejhisselam je rekao: "Svemogui voli tri glasa: glas pijetla, glas

onoga koji ui Kur'an i glas pobonog koji izjutra trai oprost."Sufjani Sevrija veli: "Bog je stvorio jednu vrstu vjetra koji pue

izjutra i nosi Stvoritelju molbu za oprost i druge dove." Daljenastavlja Sevrija: "U prvom dijelu noi ustaju poboni i mole se, upono ustaju pokorni i mole se sve do pred zoru, a pred zoru ustajuoni koji trae Allahov oprost i mole Allaha da im oprosti grijehe. Izanjih ustaju lijenine, poput mrtvaca, kad se proivljuju iz grobova."

Veli se da je mudri Lukman preporuio svome sinu: "Nemojda pijetao bude pametniji od tebe! On uvijek pred zoru ustaje i pjeva,

a ti spava." Divno je kazao tko je rekao:

Zagugutala golubica usred noi na grani predano,

A ja sam u dubokom snu;

Tako mi Bejtullaha, laem, jer da sam u istinskom aku

Ne bi me plaem pretekle golubice.

11


12/29

Ja lano tvrdim da silno volim svoga Stvoritelja,

Dok ivotinje plau, ja nisam u suzama.

12


13/29

POKORNOST I IBADET

Zapamti da je bit nauke spoznaja pokornosti i ibadeta Allahudelleanuhu. A pokornost i ibadet sastoje se u slijeenju putokazavjere radom i govorom, to znai da sve to govori, radi i za sobomostavlja mora biti u skladu s propisima eriata. Inae, bio bigrijenik kada bi, na primjer, postio bajrame ili obavljao salat uotetom odijelu, makar to ti inovi imaju oblik ibadeta. Potrebno jeda se tvoje rijei i djela slau s propisima vjere, jer znanje i rad, ako

nisu u skladu sa eriatom, predstavljaju puku zabludu. Nemoj da se zavara kojekakvim sufijskim naklapanjima.

Pravi tesavuf nije u tome. Tesavuf je pravac koji se postie jedinokroz borbu protiv strasti i tjelesnih nagona, i u tome glavnu uloguima vjebanje (rijada), a ne nekakve arolije i razmetanja. Dok neponiti svoju strast, srce ti nee biti osvijetljeno svjetlom spoznaje. Iznaj da je brljiv i lapandav jezik, kao i srce napunjeno nemarom i

strastima, znak nesree. Na neka druga tvoja pitanja nemogue mi je bilo pismeno,

bilo usmeno odgovoriti. Ako se u ivotu susretne s takvim pitanjima, upoznat e i njihovo rjeenje. Inae ih smatrajnesaznatljivim, jer ona su pitanja ukusa. A o svemu to pripadaukusu nemogue je govoriti. Na primjer, slatko i gorko moe seupoznati samo okusom, a nikako preko rijei. Pria se da je jedan

obnemogli mukarac pisao svome prijatelju i molio ga da mu opie

13


14/29

raspoloenje i osjeaj u vrijeme spolnog akta, na to mu je ovajodgovorio: "Dosad sam mislio da si samo obnemogao, a danas znamda si i budala, jer je ovo stvar ukusa. Znati se moe samo kada se

iskua i proivi. Ono se ne moe opisati niti rijeima prikazati."O pitanjima na koja se moe odgovoriti, ve sam pisao u

"Ihjau-ulumid-dinu" i drugim djelima, pa u ovdje samo ukratkospomenuti neka od njih.

U sufijski derviki red moe se primiti i upisati samo onajkoji ispunjava slijedee uvjete:

- da je vjerovanja ispravnog i bez ikakvih novotarija;- da se pokajao za sve grijehe i da vie nikada nee

namjerno poiniti nijedno nevaljalo djelo;

- da svoje neprijatelje uini prijateljimai da nikome ne uininepravdu i

- da upoznaje propise vjere onoliko koliko mu jeneophodno za ispunjavanje svih vjerskih dunosti,

- da zna za to je nareeno a to je zabranjeno, to se moraraditi a to se ne smije raditi. Nadalje, mora poznavatidublja znaenja drugih nauka onoliko koliko e mu bitidovoljno da bude spaen.

Pria se da je iblija sluao predavanja oko etiri stotineuitelja. "Na taj nain", veli iblija, "saznao sam oko etiri hiljade

hadisa. A izmeu njih izabrao sam samo jedan i po njemu sam postupao. Ostali mi hadisi nisu bili potrebni, jer sam u ovomizabranom hadisu naao svoj spas i sreu, i vidio sam da je u njemusadrana nauka i prvih i zadnjih pokoljenja. Naime, Muhammedalejhisselam je rekao ashabima jednom prilikom:

"Radite za ovaj svijet onoliko koliko ete ivjeti na njemu,radite za onaj svijet onoliko koliko ete ostati tamo, a za Allaha

delleanuhu koliko vam je potreban, za vatru pak onoliko koliko jemoete trpjeti."

14


15/29

Mladiu, kad spozna ovaj hadis, nee ti biti potrebno dostadrugog znanja. Razmisli jo i o ovom kazivanju: Pria se da seHatemul Esam druio s Belhijom oko trideset godina. Kad ga je

Belhija upitao to je kroz to vrijeme nauio, odgovorio mu je da jespoznao osam koristi od znanja:

1. Vidio sam da u ivotu svatko ima druga, prijatelja imiljenika. Neki se s njim drue dok ne oboli, neki ga prate do groba, ali nijedan ne ide s njim u grob.Razmiljajui o tome doao sam do zakljuka, da jeovjeku najbolji drug onaj koji ide s njim i u grob,

ostajui mu i tamo prijatelj. Takav drug su jedino dobradjela. Zato sam ih ja odabrao za svoga miljenika, jere mioni biti svjetlo u mranom grobu i razgovor kada me svidrugi ostave.

2. Uoio sam da se veina ljudi povodi za svojim strastima inastoji udovoljiti svojim prohtjevima. U takvoj prilici naum mi je pala rije Allaha delleanuhu: "Tko se boji

Boga i svome prohtjevu stane na put, njegovo je mjesto udennetu", pa sam se jo jae uvjerio u istinitost Kur'ana i pohitio da se suprotstavim svojoj strasti i da povedem pravu borbu protiv nje, kako bi se pokorila Allahudelleanuhu i bila Mu ponizna.

3. Opazio sam kako se ljudi natjeu oko gomilanja imetka ikako nastoje da zaraeno ouvaju. Ja sam, meutim,

razmiljao o ajetu: "to je kod vas prolazno je i nestatega, a to je Allahovo ostaje zauvijek", i zakljuio da sve

svoje podijelim sirotinji, kako bi mi to bila zaliha kodAllaha delleanuhu.

4. Mnogi Ljudi misle da je ast, ponos i veliina u velikombroju lanova porodice, pa se time zanose. Drugi smatrajuda je veliina u bogatstvu i djeci, a trei dre da je to uotimanju tueg imetka, nasilju i prolijevanju nevine krvi.Napokon, etvrti vjeruju da je ast i slava u rasipanju

15


16/29

imetka i prekomjernom uivanju. to se mene tie, javjerujem u Boje rijei: "Najbolji je i najodabraniji onajkoji je najpoboniji." Uvjeren da su sva druga miljenja

pogrena, odabrao sam pobonost i u njoj vidim pravusreu.

5. Ljudi se meusobno napadaju, svaaju i kleveu jedandrugoga. Razmiljajui o tome naao sam da je sve to izzavidnosti zbog bogatstva, poloaja, znanja. To mi je dalo povoda da razmotrim ajet: "Mi smo im razdijelili dobraovoga svijeta", pa sam, spoznavi da je Allah

delleanuhu odredio svakome njegov dio, ostaviozavidnost i zadovoljio se onim to mi je Allah podario.

6. Ljudi se mrze iz raznih razloga i u ivotu su jedandrugome neprijatelj. Meutim, ne postoje razlozi nitismije biti neprijateljstava osim onoga prema ejtanu, jerAllah deleanuhu kae: "ejtan je va neprijatelj, pa gatakvim i drite!" Iz toga izlazi da se smije mrziti samo

ejtan i nitko drugi.7. Svi Ljudi nastoje i trude se da materijalno osiguraju ivot.

Pri tome vie puta poine i pokoje nedozvoljeno djelo, auz to jo troe svoju snagu i, u izvjesnim sluajevima, ponizuju se i tako rue svoje dostojanstvo. A emu to,kada Svemogui veli: "Nema ivog bia na Zemlji, a dase Bog ne brine o njemu i da nije preuzeo u Svoju dunost

brigu o njegovom izdravanju." Stoga sam se odaoibadetu i ostavio svako drugo zanimanje, jer mi je Allahdelleanuhu najvea garancija za moju opskrbu.

8. Svatko se oslanja na neto: netko na novac, netko naimetak, a netko na zanat i slino. to se mene tie, ja seoslanjam samo na Allaha i drim do Njegovih rijei: "Tkose osloni na Allaha, Allah mu je dovoljan. Allahispunjava Svoje nakane i svemu je odredio granice."

16


17/29

Ova Esamova izlaganja neobino su se svidjela Belhiji pa mu je rekao: "Bog te uputio na pravi put! Ja sam prouavao Tevrat,Indil, Zebur i Kur'an, i vidio sam da se cjelokupno uenje ovih

objava kree oko ovih koristi. Tko se bude njih drao i po njimaradio, taj radi u duhu Objavljenih knjiga."

17


18/29

PRAVI PUT

Mladiu, gornje dvije prie sigurno su te uvjerile, da nijepotrebno veliko znanje (pa da bude ispravan), a sada u ti objasnitito je potrebno onome koji eli poi pravim putem. Prije svega,potreban mu je odgojitelj (murid), koji e iz njegove due odstranitisve zle navike i uiniti ga kreposnim i udorednim, slinozemljoradniku koji trijebi trnje i ostale tetne biljke sa svoje zemlje,da bi mu plod bio to bolji i obilniji. Poziv odgajatelja je samo

nastavak poziva Bojeg Poslanika. Muhammed alejhisselam je poslatda uputi narod na Boiji put. No, on nije mogao ostati meu namazauvijek. Kao i svaki ovjek, tako je i on morao umrijeti i nestatiizmeu nas, ali su zato ostali njegovi zastupnici, koji e i dalje pokazivati svijetu pravi put. A da bi se bilo takvim zastupnikom,trai se na prvom redu uenost. Meutim, kako samo uenost nije jedini uvjet, ja u ovdje ukratko ukazati na glavna svojstva koja

moraju krasiti pejgamberove zastupnike na Zemlji.U prvom redu alim ne smije biti materijalista niti pohlepan za

poloajima. A potom, neophodno je da bude pristalica priznatogautoriteta, iji se uitelji postepeno diu i veu za najveeg uiteljaMuhammeda alejhisselam. Nadalje, mora biti na visokom stepenuizgraenosti duha, to se postie odricanjem ili umanjivanjem jela,spavanja i govora, te namazom, sadakom i postom. Pored toga,druei se sa svojim muridom, nauit e se udorednom ikreposnom ivotu.

18


19/29

Strpljivost, namaz, zahvalnost i odanost Svemoguem, pouzdanost u Boga, uvjerenje u istinu, skromnost, duevnasmirenost, blagost, poniznost, znanje, stid, vjernost, ponos i nada, svesu to svojstva koja uitelj mora posjedovati da bi bio dostojan da gaslijede. Ali, ovakvi su vrlo rijetki. A tko bi ipak imao sreu da nadeuitelja sa spomenutim svojstvima i da ga ovaj primi, duan je da gapotuje i javno i tajno. Javno e ga potovati tako to e se ustezatiod svake kritike i rasprave s njim, makar znao da je uitelj pogrijeio.Sedadu e mu sterati samo kad bude htio klanjati, a kad obavi

namaz dii e je. Ne smije pred njim klanjati mnogo nafile i izvravate njegove naredbe koliko god je mogue. Dakako, nije dovoljnosamo formalno izvravati te naloge. Na sve to vani manifestira mora prethodno duom pristajati i u sebi to potvrditi. U tome se sastojitajno potivanje. A ako nije u stanju i prividno i stvarno iskazivatiodanost svome uitelju, onda je bolje da ga napusti. Takoer jedunost onoga koji ima elju da bude vodi pravom putu, daizbjegava hravo drutvo kako ne bi svoje srce odvojio od utjecaja

svojih uitelja, da se oisti od prljavtine prokletog ejtana i darazvija ljubav prema siromatvu vie nego prema bogatstvu.

Zapamti da tesavuf ima dva glavna svojstva: ispravnost predBogom i udoree. Tko bude ispravan i u svojim postupcima premadrugom udoredan, taj je, bez sumnje, sufija.

Ispravan je onaj koji rtvuje svoju udobnost i linu sreu, audoredan je onaj koji bi drugom popustio i prihvatio njegovu eljuprije nego bi ga primorao na neto i nametnuo mu svoje miljenje, s

tim da se misli ovog drugog kreu u granicama eriata.

19


20/29

POKORNOST ALLAHU

Pitao si me ta je to pokornost Allahu? Pokornost Allahu sesastoji od troje:

a) izvravati propise eriata;b) biti predan Bojoj odredbi i zadovoljan s njom;c) rtvovati svoje osobno zadovoljstvo, da bi se postiglo

Boje zadovoljstvo.

O tevekkulu ti mogu rei da se sastoji od vrste vjere u onoto je Allah delleanuhu obeao, to jest da vjeruje da e postiiono to ti je Allah propisao pa makar se sav svijet tomesuprotstavljao i, na drugo strani, da ne moe doi do onoga to tinije odreeno ni uz pomo svih ljudi.

Biti odan i iskren (ihlas) znai sva djela initi u ime Allahadelleanuhu i s nastojanjem da se postigne Njegova milost, a ne

voditi rauna o tome da li e te ljudi pohvaliti ili pokuditi.Licemjerstvo proizlazi iz oboavanja ljudi. Izbjei se tome

moe jedino s uvjerenjem da su svi ljudi potinjeni Boijoj odredbi ida nisu u stanju uiniti nikome nikakve tete ni koristi bez Bojevolje. Ako bude mislio da su ljudi moni, onda se nee moi otetilicemjerstvu.

20


21/29

Na neka druga tvoja pitanja ja sam ve odgovorio u svojimdjelima, a na neka je zabranjeno odgovarati. Radi prema ovome tozna pa e saznati i ono to ne zna.

Mladiu, od danas me nemoj vie tako pitati! Ubudue imaj uvidu Boije rijei: "Bilo bi za njih mnogo bolje da su se strpjeli isaekali dok im (Muhammed) izae." Poui se savjetom Hidra kojije rekao: "Nemoj me nita pitati prije nego to ti ja sam ne objasnim."Inae, nemoj hitjeti s pitanjem, moda e sam doi do spoznaje ilie ti sami dogaaji otkriti istinu. "Ne hitite, pokazat u vam svojedokaze!" Ne pitaj prije vremena, i znaj da e spoznaju stii

ponajprije putovanjem i putujui. "A zar ne putuju po Zemlji i negledaju?"

Tako mi Boga, ako bude putovao i promatrao Boijastvorenja i u svojoj e dui otkriti udesa. Budi spreman da rtvujei duu svoju. rtvovati duu svoju najvee je djelo dobroinstva.Zunnun Misri, obraajui se jednom od svojih uenika, rekao je:"Ako si spreman da rtvuje i duu, doi ovamo; ako nisi, onda se

udalji od tesavufa!"

21


22/29

OSAM SAVJETA

Primi od mene osam savjeta, ako ne eli da na Sudnji dan

tvoje znanje bude tvoj tuitelj. Prema etiri od njih e se upravljati,a etiri govore o onome to treba napustiti. Ova zadnja etiri su:

1. Gledaj da to je mogue manje raspravlja i vodidiskusiju o bilo kakvom pitanju. U raspravljanjima imavie tete nego koristi. Ono je izvor svih negativnih ihravih svojstava, kao to su licemjerstvo, zavidnost,oholost, mrnja, neprijateljstvo, hvalisavost i slino. Ali,

ako se u tvom prisustvu povede diskusija o jednompitanju i ti vidi da bez tebe nee izai istina na vidjelo, utom sluaju dozvoljeno je da se i ti umjea u raspravu s jedinom namjerom da doprinese pobjedi istine. A zatakvu namjeru postoje dva znaka:

a) da ti je stalo samo do toga da se doe do istine, pasvejedno da li ona dola od tebe ili od tvoga

protivnika;b) da ti je drae voditi raspravu u samoi nego pred

svijetom.

Rei u ti jo neto. Pitati znai odvesti bolesnikalijeniku da ustanovi bolest, a odgovaranje jeprepoznavanje bolesti i nastojanje da se bolesnik izlijei.Neznalice su bolesnici, a alimi su lijenici. Slab alim ne

zna valjano lijeiti. Pravi alim pak lijei onoga koji trai

22


23/29

lijeenje i zakoga dri da se moe izlijeiti. Ako je bolestkronina i neizljeiva, svo umijee potrebno lijenikubie u tome da uvidi uzaludnost lijeenja, pa da badava ne

troi vrijeme.Neznanje je vrlo opasna bolest i dijeli se na etiri vrste.Jedna je samo izljeiva, a druge tri je besmisleno lijeiti.To su bolesti od kojih boluje:

a) Onaj ko pita iz zavidnosti i ko okree lea od naukeiz mrnje. Tome ne treba odgovoriti, jer, makar munajjasnije i najbolje odgovorio, time e samopoveati njegovu mrnju, neprijateljstvo i zavidnost.Za takve je reeno: Svako neprijateljstvo je prolazno; neprijateljstvo iz zavidnosti ne prolazi.Takve je najbolje ostaviti da i dalje boluju od ove bolesti, kao to kae Allah delleanuhu: "Ostavi ine vodi rauna o onom koji je zaboravio Nas i kojitrai samo ovaj svijet." Sa svim to radi i govori

zavidnik raspaljuje samo vatru koja unitava plodnjegovog rada. Muhammed alejhisselam je rekao:"Zavidnost unitava dobra djela kao to vatra

sagorijeva drva."

b) Onaj ko boluje od gluposti. I ova vrsta neznanja jeneizljeiva. Isa alejhisselam je rekao: "Mogao samoivjeti mrtve, ali mi je bilo nemogue izlijeiti

glupaovjeka." Ovdje se pod glupim misli

ovjekkoji se naukom bavio vrlo kratko vrijeme i nauio

neto malo iz vjerskih i svjetskih znanosti paumislio da nema nitko ueniji od njega. Zato setakav uputa u rasprave s najveim alimima, koji sucijeli svoj ivot potroili u istraivanju i izuavanjusvjetskih i vjerskih znanosti. On misli da su sva pitanja koja on ne poznaje nepoznata i drugima. I

ovoj vrsti ljudi je glupo odgovarati.

23


24/29

c) Onaj ko eli da sazna i jedino s tom namjerom pita,ali je toliko ogranien da nije u stanju i porednajboljih tumaenja i odgovora razumjeti stvar.

Bolje je da se ovakvom takoer ne odgovara.Muhammed alejhisselam je rekao: "Nama, Bojim poslanicima, je nareeno da ljudima govorimo

onoliko koliko oni mogu primiti." Neznanje kaoizljeiva bolest jeste neznanje bolesnika koji eli bez ikakve srdbe, zavidnosti i strasti da doe dospoznaje, pa pita ne iz zavidnosti i inada, ve izljubavi prema saznanju. Takvog bolesnika jepotrebno lijeiti i odgovarati mu na njegova pitanja.

2. Potrebno je da to vie izbjegava ili da se uope neprima slube vaiza. Misija vaiza vrlo je delikatna, punaje nezgoda i ovjek je moe preuzeti jedino pod uvjetomda radi ono to govori. U tom smislu je reeno Isaualejhisselam: "Najprije kai sebi, pa ako bude uspio dasam primi svoj savjet, onda moe govoriti i drugima.

Inae, stidi se svoga Stvoritelja." Ako se, ipak, primivaza i uloge upozoritelja, potrebno je da se tada uvadvaju svojstava:

a) da se uva ukoenosti u govoru, nejasnog idvosmislenog govora i stihova, jer ovakav nainizraavanja znai istruhlost due i slabosti srca.Upozoravati ovjeka znai podsjeati ga na uas

dehennemske vatre i na njegovu nedovoljnuzahvalnost Allahu deleanuhu, te ga tako podstaina razmiljanje o ivotu koji je uzaludno potroio i o preprekama koje mu stoje na putu, kao to subojazan od slabog zavretka ovozemnog ivljenja ipomanjkanja imana pri predaji due. ovjeka trebapouiti, da razmilja da li e biti u stanju prei prekoSirat-uprije, ili e se strovaliti u dehennem, kao ida razmilja o svome poloaju na Sudnjem danu.

24


25/29

Jer, sve ove stvari ovjek mora imati na umu i onjima razmiljati tako da mu se, kada misli, srce potrese i dua naseli uznemirenou i

nespokojstvom. Izazvati ovakvo stanje u ovjekuznai opomenuti ga. A vaziti, pak, znai upoznatiovjeka sa svim ovim kako bi upoznao svojenedostatke u izvravanju dunosti i kako bi sejedanput opametio i pokuao povratiti i nadoknaditiono to ga je prolo. Naravno, vaiz e u svome vazunastojati da bude to razumljiviji, slino ovjekukoji, ugledavi kako jednoj kui prijeti opasnost od poplave, pouri da upozori ukuane na opasnost. Ikao to se ne moe ni zamisliti da bi se on u tomupozorenju sluio nerazumljivim i nejasnimizrazima, ni vaiz se ne smije sluiti kojekakvimdvosmisenim rijeima i reenicama.

b) Nije dobro da ti jedina elja bude da okupi okosebe to vie sluaa i da oni, derui svoja odijela,

pokazuju strah, a da ti hoe s ovim da postigne dase pria kako je tvoj glas dobar i kako si ti dobarvaiz. Takav postupak odaje tenje ovozemnomdobitku. Naprotiv, treba ljude odvraati oddunjaluka, a upuivati ih da se spremaju za onajsvijet, da budu pokorni Bogu i nepohlapni zaovozemnim uivanjem, da budu dareljivi i

poboni: nadalje, treba ih pouiti o ibadetu, jer suoni po svojoj prirodi skloni initi ono to je u

oprenosti sa eriatom i udorednim naelima. Zatoih zastrai i upozori na loe posljedice takvognjihova postupka, kako bi se dozvali, popravili iustegli od grijeha. Ovakav nain upuivanja jedinise moe nazvati pravim vazom. Sve drugo bit edaleko i vie tetno nego korisno, pa je potrebno

25


26/29

takve vazove zabraniti i odvratiti svijet da ih neslua.

3. Ne drui se s vladarima niti s drugim visokimdostojanstvenicima, jer je takvo druenje veoma opasno.Ako ipak bude prisiljen da se s njima drui, ne hvali ihniti se moli Bogu za njihov dug ivot, jer se time izazivaBoja srdba i ini grijeh.

4. Ne primaj nikakvih poklona od upravljaa: vladara,ministara i njihovih slubenika. Jednako je, znao ti da jepoklon od halala ili ne znao, jer su ovakvi pokloni i hedijevrlo opasni. ine te ovisnim i stavljaju u nezgodanpoloaj. Ma koliko bio hrabar, nee se moi otresti eljada pribavi ili ne izgubi naklonost svoga dobroinitelja ida mu se nipoto ne zamjeri. A to sve skupa predstavljaopasnost po vjeru. Najmanja teta od toga bila bi u tometo onaj koji prima hediju odmah zavoli onoga koji mu jedaje. A kako voljeti nekoga znai eljeti mu dug ivot, to

u naem sluaju zna

i eljeti opstanak i dug ivotnasilnika. To pak eljeti isto je to i htjeti nasilje i prapast

svijeta. Pa pitam te sada, ima li to tetnije po vjeru odtakve elje?

uvaj se i nemoj da te ejtan zavede i prevari. Ne vjerujonima koji ti vele da je bolje uzeti od vladara hediju pa jepodijeliti nemonim i siromanim, s objanjenjem da e

je ti potroiti u dobro, a da je ostala kod njih, oni bi jepotroili u zlo. Ovakvom varkom prokletnik je mnogimaodsjekao glavu. O ovome se opirnije govori u Ihjauulumid-dinu.

To su, eto, etiri savjeta o onome ega se mora uvati. Mismo ti naznaili jo etiri savjeta po kojima bi trebalo da se upravlja,i to su:

26


27/29

1. Postupaj prema Allahu delleanuhu onako kao to bielio da prema tebi postupa tvoj sluga. to nisi zadovoljanda tebi sluga ini, nemoj ni ti initi prema Bogu, svom

pravom Gospodaru.2. Kad bude neto radio drugom, misli kao da on to tebi

ini, jerovjek nee imati potpuno vjerovanje sve dok nebude elio drugome ono to sam sebi eli.

3. Potrebno je da ti bude glavna namjera u prouavanjuraznih znanosti da time oita srce i duu. Kad bi znao danee ivjeti vie od jedne sedmice, sigurno je da se za tovrijeme ne bi bavio prouavanjem fikha, ahlaka, izvoraeriatskog prava, filozofije i slinog, jer ti ove znanostinee koristiti. Zato bi se ti bavio upoznavanjem svojstvasvoje due i kontroliranjem svoga srca. Na prvom mjestu bi prekinuo veze s ovim svijetom, oistio duu odpokuenih svojstava i okitivi je dobrim vrlinama navikaoje tako na ljubav prema Bogu. ovjek moe svakog asa

umrijeti, pa je potrebno da se uvijek sprema za smrt.Mladiu, sada uj neto drugo i promisli o njemu! Kada biti rekli da e te vladar za nekoliko dana postavitiministrom, to bi ti do tada radio? Razumljivo je da biitavo vrijeme uljepavao i dotjerivao ono na to bimogao pasti vladarov pogled. Na prvom redu bi svakakooistio svoje tijelo, obukao novo i najbolje odijelo, popravio i uredio kuu itd. Ti zna to ovim hou da

kaem. Promisli o tome! Zar nije rekao Muhammedalejhisselam: "Allah ne gleda u va vanjski izgled, niti uvaa djela, nego gleda vaa srca i vae nemjere." Akoeli upoznati srce i njegova stanja, onda itaj "Ihjai-ulumid-din" i druga moja djela. Upoznati srce prvorazredna je dunost svakog muslimana (fardi-ajn),dok su znanosti koje se bave svim ostalim, osim onih kojepouavaju kako se obavljaju druge vjerske obaveze,skupna dunost (fardi-kifaje).

27


28/29

4. Ne smije imati imetka vie nego ti je potrebno za jednugodinu. Tako je postupao i Muhammed alejhisselam. Onje esto govorio: "Boe, podaj mome umetu samo onoliko

koliko mu je potrebno da bi mogao podmiriti nune potrebe. Neka ne bude ni manje ni vie od toga!"Muhammed alejhisselam je osiguravao opskrbom zajednu godinu samo one lanove svoje zajednice za koje jeznao da nisu ba tako vrsti i da imaju u srcima nekuslabost, dok je one koji su bili vrsti u svome vjerovanjuosiguravao samo opskrbom za dan ili pola dana.

Mladiu, ovim sam, eto, uglavnom odgovorio na tvojapitanja. Potrebno je da po odgovorima postupi i da me ne zaboravi.Sjeti me se dovom. to se tie dove, preporuio bih ti ovu, s tim da jeesto ui, a naroito poslije namaza:

"Boe, molim od Tebe potpunu blagodat, stalnu ouvanost odgrijeha, sveobuhvatnu milost, zdravlje, udobnost i sreu u ivotu,pravo dobroinstvo, opu blagodat, dobrotu i uljudnost.

Boe, budi uz nas, a nemoj biti protiv nas. Sretno zavri naeivote, ispuni nae iste elje, podari nam zdravlje kad odlazimo ikad dolazimo, kad osviemo i kad omremo, uputi nas Svomerahmetu, prospi Svoj oprost na nae grijehe, daj nam da sepopravimo, da nam pobonost bude glavna opskrba, da se za vjerutrudimo i razvijamo i da se na Tebe oslanjamo!

Boe, uvrsti nas na pravom putu i u ispravnosti, odvrati nas

od onih poslova za koje bismo se kajali na Sudnjem danu ako bismoih poinili, opskrbi nas opskrbom Tvojih odabranika, odbij od naszlo Tvojih neprijatelja, sauvaj nas od vatre kao i nae oeve, majke,brau i sestre!

Uini nam to, tako Ti Tvoje milosti, o Ti koji si najmilostiviji,koji oprata, koji si milostiv.

Ti sve zna i silan si, prvi si i zadnji, moan si i milostiv

prema siromasima!

28


29/29

Nema drugog osim Tebe!

Oboavamo samo Tebe!

Neka je spas Muhammedu alejhisselamu, njegovoj porodici isvim drugovima njegovim!

Amin!

Documents

Ejjuhel-veled - Ebu Hamid Muhammed El-Gazali