1

DOKTRINE

Ekonomska politika se svodi na tenju njezinih nosilaca da potiu ili razvijaju one ekonomske pojave

koje smatraju drutveno nepoeljnim.

EKONOMSKA TEORIJA: sistem znanja i shvaanja o nekoj ekonomskoj pojavi ili grupi pojava

zasnovanih na poznavanju uzroka njihovog nastanka, funkcioniranja i razvoja.

DOKTRINE EKONOMSKE POLITIKE: skup sistematskih izloenih stavova o osnovnim ekonomskim

problemima i mogunostima njihovog rjeavanja koji su izraz vladajuih interesa u odreenom drutveno

ekonomskom poretku i koji ine njegovu ideoloku osnovicu.

KAPITALIZAM

Povijest doktrina EP zapoinje u vrijeme nastanka kapitalizma.

KAPITALIZAM JE:

Otklonio raniji ustroj aristokratskih privilegija

Omoguio socijalnu mobilnost zasnovanu na ekonomskoj uspjenosti

Razbio uske patrijarhalne i lokalne okvire u proizvodnji i potronji

Omoguio sveopu podjelu rada

Putem trita povezao proizvoae i potroae u jedinstven sustav drutvene proizvodnje

Afirmirao drutvene vrijednosti utemeljene na stjecanju bogatstva.

DOKTRINE IZ DOBA NASTANKA KAPITALIZMA; MERKANTILIZAM I FIZIOKRATIZAM

Zanimanje za probleme vezano uz privredu i privreivanje povealo se usporedo sa irenjem procesa

prvobitne akumulacije kapitala u 15. I 16.st.

Na ekonomskom planu je napredak rudarstva, jaanje gradova te razvoj zanatstva i trgovine dovelo do

jaanja sve monijeg stalea bogatih trgovaca i financijera.

Na drutvenom planu dolo je do ubrzanog procesa raslojavanja feudalne drutvene strukture.

Na politikom planu to je doba jaanja kraljeve vlasti i nastajanja nacionalnih monarhija u

zapadnoeuropskim zemljama.

MERKANTILIZAM

Glavni predstavnici su Stafford i Mun.

Merkantilisti kao ideolozi trgovake buroazije nastojali su dokazati da jedinu pravu vrijednost

ini vrijednost robe ostvarena u prometu izraena u novcu kao opem platenom sredstvu.

Po merkantilistima je osnovna svrha privreivanja stjecanje bogatstva u obliku novca i njegovo

neprestano poveanje.

TRI OSNOVNE PRETPOSTAVKE MERKANTILISTIKE DOKTRINE:

1. Za dravu je dobro isto to je dobro i za pojedinca, a to je novac, odn zlato i srebro od kojeg

je nainjen. To je jedino pravo drutveno bogatstvo.

2. Uveanje koliine plemenitih metala u zemlji jedina je prava svrha privreivanja.

2

3. Zemlja koja nema vlastitih rudnika plemenitih metala ili zlatom ili zlatom bogatih kolonija

moe uveati koliinu plemenitih metala kojima raspolae putem vanjske trgovine u kojoj

mora ostvariti pozitivnu trgovinsku bilancu.

Svoj najsnaniji razvoj ostvario u Eng gdje je bio znatan razvoj manufakture.

Znaajan je W. Stafford koji se zalagao za vanjskotrgovinsku politiku te T. Mun koji se

zalagao za osnivanje i jaanje velikih trgovakih kompanija i takoer se zalagao za

jaanje i zatitu vlastitog brodarstva.

U cilju jaanja manufaktura kao izvora robe koja se moe izvoziti uz dobitak zahtjeva se

zabrana izvoza sirovina i razvijanje manufaktura radi izvoza gotovih proizvoda.

U Francuskoj je u to doba dravno ureenje zasnovano na jakoj kraljevoj vlasti.

Ideje francuskih merkantilista koncentrirale su se na zahtjev za razvojem manufakturne

proizvodnje radi izvoza.

FIZIOKRATIZAM

Razvio se u Francuskoj u 18.st.

Osniva je F. Quesnay.

Najvanija grana francuske privree bila je zaostala feudalna poljoprivreda.

Ekonomski stavovi fiziokrata zasnovali su se na postavci o prirodnom poretku koji se temelji na

vjenim prirodnim zakonima.

Oni su postavili naelo laissez-faire.

Poveanju drutvenog bogatstva pridonosi jedino materijalna proizvodnja u poljoprivredi.

Fiziokrati su dijelili itavo drutvo u tri osnovne klase:

1. Poljoprivrednici klasa koja svojim radom doprinosi stvaranju istog proizvoda.

2. Vlasnici zemlje brinu se za odravanje sredstava potrebnih za proizvodnju.

3. Ostalo stanovnitvo sterilno je i ne pridonosi uveanju istog proizvoda.

Takoer su se zalagali za ekonomske i financijske reforme:

1. Reforma zemljinih posjeda treba napustiti sistem sitnih i prijei na velike posjede.

2. Trgovina itaricama treba voditi politiku odravanja visokih cijena itarica, a uvoz

dopustiti samo u nudi. Cijene odreuje drava.

3. Porezna reforma porezi se ubiru od vika poljoprivrede i treba ubirati jedinstven porez.

DOKTRINE INDUSTRIJSKOG KAPITALIZMA; LIBERALIZAM I PROTEKCIONIZAM

Najvanija ekonomska posljedica razvoja i irenja trdovine bio je poticaj za razvoj i promjene u

preraivakoj djelatnosti.

Poveanje efikasnosti proizvodnje kao temeljna konkurentska sposobnost postajalo je sve naglaenijom

preokupacijom.

Krajna posljedica procesa reorganizacije bila je industrijska revolucija potkraj 18. I po. 19.st.

3

LIBERALIZAM

Nastao u 17. I 18. St zaslugama Smitha i Humea.

Smith se zalagao za slobodu konkurencije osloboenu stega i povlastica veleposjednika.

Razradio je teoriju o automatskom djelovanju trinog mehanizma gdje spontanim ljudskim

djelovanjem nastaje slobodan odnos.

Prirodno djelovanje ljudi pokree est motiva:

1. Samoljublje

2. elja za slobodom

3. Naklonost

4. Osjeaj pristojnosti

5. Radna navika

6. Sklonost za trgovanjem

Prema Smithu svakog pojedinca vodi nevidljiva ruka.

Zalagao se za naelo djelovanja trine privrede, tj. Za privredu utemeljenu na privatnom

vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju i podjeli rada usmjeravanoj trinim mehanizmima.

Zalagao se za meunarodnu podjelu rada Svaka zemlja moe kupiti to je potrebno njenom

stanovnitvu i prodati svoje proizvode.

Liberalisti su se zalagali za slobodu meunarodnog plaanja. Taj zahtjev je postavio Hume i

posljedica je da svaka zemlja ima onoliko zlatnog novca u opticaju koliko joj treba i da se zato

ravnomjerno rasporeuje na sve zemlje.

Osnovni zahtjev liberalistike doktrine u pogledu voenja EP bio je u tome da se javna vlast treba

kloniti bilo kakvog upletanja u redovito poslovanje industrije i trgovine.

To bi znailo;

1. Ukidanje povlastica trgovaca i zatita interesa zemljoposjednika

2. Sprjeavanje nasilnih nasrtaja na ivot, slobodu i imovinu graana

3. Drava se treba brinuti o uzdravanju objekata i ustanova koje graani nebi mogli sami

uzdravati, npr mostovi, kanali, luke...

1873. Liberalizam zapada u krizu pa je naelo slobodne trgovine naputeno u cijeloj Europi osim

ENG, BEL i NIZ.

Engleska uvodi McKennin carinski zakon.

Znaajan je pokret neoliberalista koji je bio usmjeren na liberalizaciju meunarodne trgovine i

platnog prometa.

Imamo dvije generacije: STARIJA(Edwin cannan, Hazlit, Mises) i MLAA(Hayek, Rapke)

PROTEKCIONIZAM

Javlja se rano za vrijeme Platona i Tome Akvinskog.

Prva formulacija potjee iz SAD-a.

Tu se najvie istie Hamilton i djelo Report of manufaktures.

Prema njemu je najvea zapreka trgovanja engleska konkurencija.

Hamilton predlae uvoenje odgojnih carina za zatitu privrede dok se ona ne osposobi za borbu

s inozemnim konkurencijama.

U Njemakoj se istie List koji kritizira liberalizam jer osiromauje njemake dravice naspram

Engleske.

4

Prema njemu krajnji rezultat bi bio stalno bogaenje Engleske i osiromaenje Njemake, a to se

moe sprijeiti samo uz zatitu industrije.

On je iznio prvu teoriju privrednog razvoja putem industrijalizacije.

Od sredine 19.st protekcionistike su tendencije jaale.

Ispoetka su carine smatrane privremenim mjerama, da bi se poele pretvarati u instrument

ekonomske agresije.

Neke carine su bile tako velike da je uvoz bivao praktiki onemoguen, a to su prohibitivne

carine.

Nakon industrijske krize razvio se ekstraprotekcionizam ili superprotekcionizam.

Pravna svrha je bila sprjeavanje uvoza neke robe.

Da bi se od toga zatitile vodee ekonomske zemlje poele su stvarati kolonije te ih oblikovati

prema svojim potrebama.

Protekcionizam je bio temelj nekih kasnijih ideja:

1. Protekcionizam kao sredstvo za razvoj nerazvijenih zemalja. Plebisch je predlagao da

meunarodna zajednica poduzme posebne mjere za pomaganje razvoja nove industrije u

zemljama u razvoju.

2. Doktrina imperijalizma razvijena je izmeu dva rata u obliku tzv. Doktrine o ekonomiji

velikog prostora. U Italiji i Njemakoj zagovarala je da se u okviru zemalja stvore

autarktine privredne cjeline.

3. Najnovije verzije ove politike pojavile su se u obliku neoprotekcionizma. Iz tog doba

potjee teorija o tzv upravljanoj trgovini iji su osnovni instrumenti:

a) Necarinska ogranienja

b) Selektivna zatita pojedinih grana

c) Otvorena diskriminacija pojedinih zemalja

d) Agresivno nametanje reciprociteta

e) Stvaranje integracionih zajednica

DOKTRINA KASNOG KAPITALIZMA: INTERVENCIONIZAM

U 19.st javljaju se velike ekonomske krize.

Na ekonomskom planu posljedice kriza su poduzetnicima donosile sve vee poslovne gubitke, a

mnogima i steaj.

Nastaje zaotravanje klasnih suprotnosti.

Na politikom planu istiu se zahtjevi za ublaavanje posljedica krize putem akcija javne vlasti.

Zbog toga su uvedene mnoge mjere za zatitu pojedinih kategorija stanovnitva.

Na duhovnom planu dolo je do naputanja liberalne tradicije kapitalizma zasnovanoj na

ekonomskoj teoriji ope privredne ravnotee.

Kinezioloka revolucija ekonomske teorije postala je temeljem doktrine intervencionizma i

oznaila poetak tzv kasnog ili zrelog kapitalizma.

5

INTERVENCIONIZAM

Nastao 1920.-1930.

Predstavnik keynes i djelo Tre general theory of employment interest and money

Prema njemu veliina dohotka i stupanj zaposlenosti ovisi o razini ukupne potranje.

Ekonomisti prije K. Tvrdili su da do privredne ravnotee dolazi pri stanju pune zaposlenosti i

iskoritenosti proizvodnih kapaciteta.

Pritom su se pozivali na tzv. Sayev zakon trita prema kome svaka ponuda robe na tritu stvara

i vlastitu potranju.

K. Je isticao da sklonost potronji pada porastom dohotka.

Prema tome to je drutvo bogatije to je manja njegova sklonost potronji.

Privredna ravnotea zaustavlja se na razini nioj od pune zaposlenosti.

Do izjednaavanja dolazi putem multiplikatora.

MULTIPLIKATOR je broj koji pokazuje koliko se puta u odnosu na poetnu investiciju

poveava dohodak, npr 1/3=3 multiplikator je proporcionalan, reciproan vrijednosti cijena.

Ako u nekoj dravi vlada nezaposlenost drava moe poveati proizvodnju i zaposlenost.

MJERE ZA POVEANJE POTRONJE I SMANJENJE TEDNJE:

a) Politika jeftinog novca

b) Toleriranje blagog oblika inflacije

c) Progresivno oporezivanje dohodak bogatijih slojeva treba opteretiti viim, a

siromanijih niim poreznim stopama jer se time utjee na poveanje sklonosti potronji.

Drava treba voditi politiku sniavanja kamatnih stopa i poveanja novca u opticaju.

Keynes se zalagao za;

1. Kontrolu ekonomskih i financijskih odnosa s inozemstvom

2. Za institucionalizaciju meunarodne ekonomske suradnje putem odgovarajuih

meunarodnih institucija.

Sluio se mjerljivim ekonomskim veliinama kao to su dohodak, potronja, tednja, investicije.

Postavio je temelje ekonometriji koja nastoji pokazati odvijanje privrednog ivota pomou

ekonomskih modela.

Na osnovu toga nastala je tzv. kola teorije ekonomske politike.

GLAVNI NEDOSTATCI KAPITALISTIKOG PORETKA:

1. Nesposobnost da se osigura puna zaposlenost

2. Nepravilna raspodjela bogatstva i dohotka

3. Ovisnost domae EP o ekonomskim odnosima s inozemstvom.

CILJEVI EP PREMA KEYNES-u:

1. Puna zaposlenost

2. Iskoritenost proizvodnih kapaciteta

3. Pravedna raspodjela dohotka

4. Niska inflacija

5. Uravnoteena platna bilanca

Bitno obiljeje je da nosioci EP poduzimaju odreene mjere radi rjeavanja ekonomskih

problema (npr zatita ugroenih slojeva stanovnitva, zatita drutvenih interesa itd.)

6

KRIZA INTERVENCIONIZMA; neoliberalizamA

OGRANIENJA INTERVENCIONIZMA;

1. OGRANIENJA TEHNIKE PRIRODE polaze otuda to je svaka intervencija povezana sa

vie ili manje administriranja.

a) Svako administriranje dovodi sa sobom dodatne napore ili trokove

b) Usporedo s porastom sloenosti intervencije raste i problem pravovremenosti donoenja

pojedinih mjera

c) Tenja da se administriranjem osigura primjena jedinstvenih pravila dovodi do jaanja

centralistikih i etatistikih tendencija ime se koi djelatnost samoupravnih tijela.

2. OGRANIENJA PRAVNE PRIRODE oituju se u negativnim posljedicama intervencionizma

za efikasnost pravnog sustava.

a) Autoritet drave trpi uslijed brojnih naredbi ili zabrana zbog ega se gubi preglednost i

jasnoa pravne regulative.

b) Intenzivnija intervencija poveava i opasnost od korupcije.

c) Brojnost propisa i intervencija ima za posljedicu sve vei broj greaka

3. OGRANIENJA EKONOMSKE PRIRODE naroito se istie opasnost od opadanja

ekonomske efikasnosti privreivanja zbog intervencije.

a) Zbog negativnog djelovanja raspodjele dohotka putem progresivnog oporezivanja

mogue su promjene u ponaanju poduzea, npr. Odravanje trokova na nepotrebno

visokom nivou kako bi se umanjio oporezovani dohodak.

b) Intervencionizam otupljuje poduzetniki duh rukovodilaca poduzea i dovodi do njihove

birokracije.

c) Djeluje destimulativno na privrednu aktivnost.

4. DRUTVENO-POLITIKE GRANICE proizlaze iz opasnosti od gubitka kontrole nad

administracijom.

a) Administracija se esto zanosi iluzijom da moe rijeiti sve probleme upravljanja

privredom pa je sklona intervenciji.

b) Jaa tendencija ka odluivanju putem diskrecione ocjene upravnih organa te slabi utjecaj

demokratski kontroliranog zakonodavstva i jaa utjecaj administrativnog odluivanja.

c) Jaanje moi administracije omoguava predstavnicima monih privrednih grupacija da

utjeu na dravnu upravu.

KRIZA INTERVENCIONIZMA

U SAD i kanadi 15 mil nezaposlenih, inflacija raste 3-4%

Na unutranjem planu osnovni uzrok krize postali su sporovi izmeu zaposlenika i poslodavaca.

Njihova posljedica je bila tzv spirala nadnica i cijena.

Zbog visokih razina ukupne potranje rasle su cijene potronih dobara, poveavali su se trokovi

ivota i smanjivale realne nadnice zaposlenika kao i njihov udio u raspodjeli dohotka.

Sindikati su traili poveanje nadnica.

Neke su vlade (Njemaka, Austrija) krizu pokuale suzbiti politikom dohodaka.

Od poslodavaca se trailo da ne poveaju cijene, a od sindikata da ne poveaju plae.

7

Svako poveanje cijena od strane drave bi izazivalo porast cijena bez rasta zaposlenosti i

proizvodnje.

MONETARISTIKA DOKTRINA:

Tvorac i glavni predstavnik Freidman.

Zasniva se na postavci da je inflacija iskljuivo monetarni fenomen i da ovisi o tijesnoj

povezanosti izmeu rasta koliine novca u opticaju i porasta cijena.

Da bi se suzbila inflacija drava ne bi smjela poveati koliinu novca u opticaju preko prirodne

stope od 3 % godinje, a ponudu i potranju regulirati na visini kamatne stope.

Freidman kae da e to na poetku dovesti do nezaposlenosti, a kasnije ne.

EKONOMSKA PONUDA:

Predstavnik ekonomist Feldstein.

Zasniva se na postavci da je inetrvencionizam zasnovan na kejnezijanskoj ekonomskpoj teoriji

upravljanja potranjom nepovrediv.

Zalae se za deregulaciju ili ukidanje to veeg broja ogranienja kako bi se poveala sklonost

tednji, za smanjanje socijalnih beneficija i za struno osposobljavanje potencijalnih poduzetnika.

DOKTRINE EKONOMSKE POLITIKE: SOCIJALIZAM

Na ekonomskom planu revolucija uspjela usprkos ekonomskoj nerazvijenosti Rusije.

Na industrijskom planu industrijski proletarijat bila manjina, a drava je imala represivni aparat.

DOKTRINA DRAVNOG SOCIJALIZMA

Prva etapa razvoja socijalistikog poretka traje od 1918.-1921. I zove se ratni komunizam.

U tom su razdoblju nacionalizirane banke, industrijska i trgovaka poduzea, zemlja je

nacionalizirana.

Zemlja je dana na upravljanje komitetima, a seljaci su svoju zemlju obraivali u dugoroni zakup.

Utvreno je planiranje proizvodnje i raspodjela robe.

Ukinuta je novana privreda.

Radnici su rasporeivani na obavljanje proizvodnih zadataka putem sistema industrijske

mobilizacije, a plau za svoj rad su dobivali u naturi.

Po Lenjinovoj direktivi uvedene su radikalne izmjene u EP u obliku tzv. Nove ekonomske

politike (NEV) koja traje sve do 1928.

Obvezni otkup poljoprivrednih proizvoda zamjenjen je plaanjem poreza u naturi.

Ponovno je omogueno privatno vlasnitvo i omoguen rad obrtnicima.

NEP je prema Lenjinovoj ocjeni bio korak unazad u izgradnji socijalizma.

Nakon Lenjinove smrti pojavile su se dvije grupe:

1) Buharin i Rikov su se zalagali za razvoj zemlje gdje se poveava poljoprivredna

proizvodnja radi opskrbe gradskog stanovnitva.

2) Trocki i Preobraenski su tvrdili da je problem sovjetske poljoprivrede u nedovoljnim

investicijama meu seoskim stanovnitvom.

Dolaskom Staljina na vlast izvrava se kolektivizacija.

8

Nastaju nove kolektivne orhanizacije kolhoze i sovhoze.

GLAVNA OBILJEJA STALJINOVE DOKTRINE RAZVOJA:

1) Davanje prioriteta razvoju teke na raun lake industrije

2) Maksimalizacija proizvodnje uz maksimalno koritenje svih raspoloivih sredstava za razvoj.

3) Politika ograniavanja ivotnog standarda

4) Poticanje prijelaza poljoprivrednog stanovnitva na rad u nepoljoprivredne djelatnosti (tzv

ekstenzivni razvoj)

5) Ograniavanje opsega ekonomskih odnosa s inozemstvom.

OSNOVNA OBILJEJA PRIVREDNOG SISTEMA:

1) Dravnim sektorom privrede upravljaju dravni orgaaani

2) Kolhozima upravljaju organi pod vlau drave

3) Planiranje i kontrolu poduzea obavljaju ministarstva.

Osnovni pokazatelji glavnog uspjeha su obujam proizvodnje i dobit.

POKUAJI REFORMI:

1) Jaanje samostalnosti privrednih organizacija

2) Poveanje materialne zainteresiranosti radnika za rezultate rada i poslovanja

3) Pojednostavljenje sistema planskog upravljanja privredom

4) Jaanje utjecaja trita i trinih zakonitosti

DOKTRINA SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA

Ustavom jugoslavije iz 1946.g uspostavljeni su elementi za socijalistiko ureenje drutva.

Dravno i ekonomsko ureenje zemlje imalo je u poratnim godinama dravno-socijalistiki

karakter.

Nakon preuzimanja vlasti u Jugoslaviji je uspostavljeno dravno upravljanje cjelokupnim

procesom privreivanja.

Trini odnosi svedeni su na prodaju seljakih vikova na trnici.

1950.g donesen Osnovni zakon o upravljanju dravnim privrednim poduzeima od strane radnih

kolektiva.

1952.g poeo proces ukidanja detaljnog administrativnog planiranja.

Odvijao se u 2 faze:

1) Od 1953-1970 i karakterizira ju jaanje autonomije poduzea i naputanje velikih

postavki sovjetske doktrine.

2) Od 1971.g i karakterizira ju ubrzanje procesa odumiranja drave i stvaranje sistema

udruenog rada.

9

TRANZICIJA

Na ekonomskom planu je ukidanje trita i njegova zamjena centralnim planiranjem dovela do

dezorjentacije u donoenju odluka i nastanka neformalnih mehanizama.

Na drutvenom planu dolo je do raslojavanja na povlateni sloj i zapostavljeni radni narod.

Na politikom planu dolo je do masovnog nezadovoljstva.

OSNOVNA OBILJEJA PRIVREDA POSTSOCIJALISTIKIH ZEMALJA;

1) Dravno, odn drutveno vlasnitvo

2) Gospodarske investicije bez trinih kriterija

3) Pokrivanje poslovnih gubitaka poduzea iz dravnog prorauna

4) Podeanje uvjeta privreivanja radi poboljanja poslovnih rezultata

5) Nepovoljna gospodarska struktura

6) Loa kvaliteta proizvoda i nekonkurentnost

7) Viak novca u opticaju

8) Nestaica robe na tritu i inflatorni pritisci

REFORME PREMA KOJIMA SE TREBA PROVESTI PROCES TRANZICIJE;

1) Privatizacija - radi stvaranja poduzetnike klase

2) Liberalizacija kao makroekonomskog temelja za funkcioniranje trine privrede u obliku

ukidanja kontrole cijena, smanjenja vanjskotrgovinskog ogranienja, ukidanja subvencija

uvoenja konvertibilnosti valute i uvoenja trita kapitala.

3) Stabilizacija postizanje stabilnosti cijena i ravnotee platne bilance te uvoenje financijske

discipline drave i privrede uz restriktivnu monetarnu politiku.

OBILJEJA TRANZICIJSKE KRIZE:

1) Smanjenje drutvenog proizvoda

2) Porast nezaposlenosti

3) Inflacija

4) Smanjenje investicija

5) Pad ivotnog standarda

6) Privatizacija

7) Izgradnja investicija i ekonomske politike

8) Liberalizacija

PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ POETNI UVJETI, PROCESI I IMPLIKACIJE

Privatizacija proces pretvorbe dravnog, odnosno drutvenog vlasnitva u privatno, promjena

vlasnike strukture. Javlja se uestalo kao fenomen u postsocijalistikim privredama. Pojam vauer

privatizacije oznaava masovnu privatizaciju putem dokumenata koji dokazuju da je odreena obveza

podmirena i suma novca uplaena u korist neke fizike osobe.

10

DVA OSNOVNA MODELA PRIVATIZACIJE:

Proces privatizacije mogao je krenuti u dva smjera. Prvi je brza specifikacija imovinskih prava kako bi se poboljala uinkovitost gospodarstva, a to se postie besplatnom raspodjelom imovine.

Potreba za financiranjem tranzicije esto usmjerava privatizaciju prema prodajnom modelu. Tu postoji mogunost da se stvore prihodi u trenutku kad se dravna blagajna nalazi pod velikim pritiskom. Vlasnici koji se pojavljuju uslijed najvee razmjene bit e oni s najjaom potranjom.. Oni e sponzorirati uinkovitu korporativnu vlast. Pojavljuju se odreene prepreke. Vrednovanje imovine je problematino jer nema relevantnih zapisa o profitabilnosti. Velik udio tvrtki nije profitabilan i zato ne privlai potencijalne ulagae. Potrebna je dovoljna raspoloivost domaeg ili stranog kapitala.

Hrvatska vlada i zakonodavci odluili su se za drugi model. Tranzicijske gospodarske potekoe, slaba vlast, ratne posljedice obeshrabrili su veinu stranih ulagaa kao potencijalnih davatelja kapitala, nove tehnologije i boljeg pristupa stranim tritima.

FAZE PRIVATIZACIJE:

Privatizacija u HR sastojala se od nekoliko faza koje su odreene promjenama u zakonodavstvu i

institucionalnim mehanizmima koji su nadzirali taj proces.

Prva faza bila je 1991.-1992. I nju je obiljeila vlasnika pretvorba poduzea u drutvenom vlasnitvu. To se odvijalo na decentraliziran nain.

Druga faza bila je 1993.-1996 i ukljuivala je djelominu privatizaciju imovine kroz prodaju stratekim ulagaima koji su u veini sluaja bili poduzetnici koji su povezani s politikom elitom. Veina udjela u velikom broju sluajeva ostala je u dravnom vlasnitvu.

Trea faza trajala je 1997.-1998 i to je bila kuponska privatizacija iji su korisnici bili ratni stradalnici. Ukljuivala je skretanje od ope orjentacije prema prodaji umjesto besplatne raspodjele radionica.

U tijeku je bila privatizacija ostatka dravnog potfelja, zatim privatizacija banaka i nekih dravnih monopola.

RAZINA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA

RAZVOJNA STRATEGIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA:

U razdoblju do 2000.g u nekoliko navrata otpoinjalo se s izradom gospodarske strategije razvoja zemlje.

Nakon 2000.g promjenom politike vlasti u zemlji dolo je do izrade strategije gospodarskog razvitka koja je sadravala; zdravstvo, promet, javnu upravu, odgoj i obrzovanje, pomorstvo, brodogradnju, prehranu, stanovanje, meunarodnu integraciju, gospodarstvo, informacijsku tehnologiju, kulturu, zatitu okolia, turizam, nacionalnu sigurnost, obranu, energetiku, poljoprivredu i ribarstvo, makroekonomiju, mirovinski sustav, znanost i socijalnu skrb.

Ostvareni gospodarski rast bio je visokim dijelom financiran vanjskim zaduenjem. Osnovni uzroci krize tendencija u HR gospodarstvu vide se 1994-2002 u:

1. Nasljeu biveg sustava 2. Smjeni upravljakih struktura 3. Ratu i ratnim razaranjima 4. HR nije imala formirano nacionalno gospodarstvo

11

5. Procesu pretvorbe i privatizacije 6. Sanaciji banaka 7. Makroekonomskoj politici 8. Mirovinskoj reformi za dravu, odn porezne obveznike

LISABONSKA AGENDA:

Lisabonska agenda je dokument utemeljen na postulatima ekonomije i znanja koji je u svojim ciljevima odredio da Europska unija mora postati najkonkurentnija i znanjem predvoena ekonomija na svijetu do 2010.g, sposobna da odri gospodarski rast kreirajui pritom nova i bolja radna mjesta i veu socijalnu koheziju.

Predvieno je ostvarivati konkurentni godinji gospodarski rast na razini od 3% BDP-a i otvaranje 20 mil novih radnih mjesta.

Prioriteti Lisabonskog procesa podizanja konkurentnosti: 1. Otvaranje veeg broja novih i kvalitetnih radnih mjesta 2. Otvoreno i dostupno europsko trite rada 3. Ekonomske reforme za dovrenje stvaranja unutranjeg jedinstvenog trita 4. Efikasna i integrirana financijska trita 5. Efikasnije regulatorno okruenje 6. Kreiranje informacijskog drutva 7. Podizanje stupnja vjetina zaposlenih 8. Stvaranje jedinstvenog prostora EU za istraivanje i razvoj 9. Razvoj naprednih tehnologija 10. Socijalna kohezija, ukljuenost i zatita 11. Odrivi razvoj i zatita okolia

Uz ostvarene uspjehe uoen je problem da je oivotvorenje Lisabonske agende trpjelo od nedostatka vlasnitva, nedostatka koherentnosti i konzistentnosti izmeu pojedinih subjekata i politika.

OSNOVNI RAZVOJNI MODELI U EUROPI:

1. Nordijski model 2. Anglosaksonski model 3. Kontinentalni model 4. Juni model 5. Istoni model

NORDIJSKI MODEL:

Nordijski model predstavlja mjeavinu dva europska modela: anglo-saksonskog baziranog na ekonomskom liberalizmu i kontinentalnom modelu baziranom na velikom javnom sektoru.

12

POLIEKONOMSKE PRETPOSTAVKE PRIDRUIVANJE HR EUROPSKOJ UNIJI

EKONOMSKA I FINANCIJSKA INTEGRACIJA SVIJETA TO JU POKREE

Razmjenjujui proizvode s drugim zemljama moi e se zadovoljiti potrebe na najracionalniji nain, uz najmanji ulog rada i kapitala.

Trgovanjem s inozemstvom moe se prevladati i vlastito siromatvo u prirodnim izvorima kao npr prodajom vlastite robe u inozemstvu privrednici mogu kupiti

sirovine kojih kod nas nema.

Robna razmjena s inozemstvom omoguava pojedinoj zemlji da pribavi proizvode i opremu.

Vanjska trgovina proirue trite vlastite zemlje i stvara odgovarajui ekonomski prostor za razvoj moderne industrije zasnovane na velikoserijskoj proizvodnji.

Sudjelovanje u meunarodnoj podjeli rada nosi sa sobom rizike: - Prvi proistiu iz opasnosti od ekonomskih kriza koje se putem trgovinskih tokova

prenose iz jedne zemlje u drugu

- Drugi potjeu od jednostranih akcija zemalja koje su znaajniji sudionici u meunarodnoj razmjeni

UZROCI PROCESA POLITIKE DEZINTEGRACIJE U SVIJETU:

1945.G u prilikom osnivanja OUN svijetu su postojale 74 nezavisne zemlje. U 2003.g broj lanica UN popeo se na 193, od kojih najmanja ima 11 000 stanovnika. Vie od polovine tih zemalja ima manje stanovnka od Slovake i Hrvatske Tenja ka odvajanju pojedinih podruja od veih zemalja u ijem su sastavu U velikim zemljama su manji trokovi javnih slubi po stanovniku jer oni ne rastu proporcionalno

sa brojem stanovnika.

Velike su zemlje sigurnije od agresije pa mogu izdvajati manja sredstva za obranu Velike zemlje imaju vee unutranje trite, a time i povoljnije uvjete za zapoinjanje i razvoj

novih vrsta proizvodnje.

Vee su mogunosti odravanja osobne i socijalne sigurnosti graana, jer je u sluaju neke elementarne nepogode ili ekonomskih tekoa u jednom dijelu zemlje lake prikupiti sredstva za pomo putem preraspodjele raspoloivih sredstava.

Decentralizacijom zemlje: veina velikih zemalja su sloene drave u kojima se niz ovlasti prenosi na regionalne jedinice.

Diktaturom; heterogenost preferencija nastoji se suzbiti nasilnim nametanjem odreene politike opcije u ime nekog vieg principa.

Veliinu drave odreuju prednosti ekonomije razmjera i nedostatci heterogenosti preferencija. Stvaranju malih drava pogoduje demokratizacija jer omoguuje otvoreno izraavanje

preferencija.

Veliinu drava odreuje i ugroenost izvana. Ako postoje meunarodni mehanizmi za ouvanje mira i sigurnosti mogu opstati i manje drave. Nestabilnost meunarodnih odnosa i prijetnja miru dovode do stvaranja obrambenih saveza i odranja velikih drava.

Prednost veliine trita velikih drava ovisi o reimu meunarodne trgovine. U reimu liberalne trgovine mogu opstati male drave. Velike su drave u prednosti ako su u svijetu barijere meunarodnoj trgovini visoke.

13

EUROPSKA UNIJA I MALI NARODI

@ NAKON drugog svjetskog rata stvaranje zajednikih organizacija EZU i EUROTOMA uspostavilo je tjelesnu suradnju izmeu dviju najsnanijih drava kontinentalne Europe.

@ Sve intenzivnija privredna suradnja potakla je interes za proirenjem te organizacije pa je sklopljen Rimski ugovor.

@ Nakon sloma komunistikog bloka EU je odigrala znaajnu ulogu u poticanju procesa tranzicije u postkomunistikim zemljama.

@ Politika obrazovanja, istraivanja i razvoja, kulturna politika i politika ope sigurnosti graana u velikoj su mjeri zavisne od preferencije pojedinih zemalja.

@ U sluaju ekonomske politike prema pojedinim privrednim granama pristup bi trebao biti diferenciran.

@ Propisi o regulaciji trita, antimonopolistike mjere i politika subvencija bi trebale biti zajenike.

@ Monetarna politika unutar monetarne unije mora biti zajednika, a fiskalna i porezna politika trebale bi ostati u kompetenciji nacionalnih vlada.

EUROPSKA UNIJA I HRVATSKA

HR je mala zemlja i zainteresirana je za demokratsko ozraje u meunarodnoj politici i efikasno odravanje mira i sigurnosti.

HR nije dorasla izazovima globaliziranih svjetskih trita budui da je siromana zemlja. Hrvatsko susjedstvo jo uvijek je opasno i neophodno joj je saveznitvo sa nekim monim i

demokratski orjentiranim partnerom.

HR je optereena tekim naslijeem iz prolosti. Kao mala zemlja je u pregovorima s predstavnicima Unije u nepovoljnijem poloaju. Prikljuenje Uniji je hrvatski nacionalni interes.

GEOEKONOMSKI POGLED NA HRVATSKU: MOBILIZACIJOM PROTIV OKOVA

GLOBALIZACIJE

GLOBALIZACIJA, EKONOMSKA POLITIKA I ALTERNATIVE:

Mobilnost kapitala i sloboda prometa na meunarodnim financijskim tritima oteava regulaciju domaeg financijskog trita.

Pod pritiskom financijskih trita mijenja se ponaanje vladinih dunosnika, poslovnih krugova i interesnih skupina.

Mjere ekonomske politike tee restriktivnosti. Umjesto regulacije ponude novca prema domaim potrebama, primarni cilj politike postaje stabilizacija valutnog teaja i cijena.

Otvorena financijska trita ograniavaju mogunost drave da propisuje poreze. Konkurentost se definira prema financijskim kriterijima a ne pokazateljima realne ekonomije. Dolazi do bijega kapitala na meunarodna trita te do fiskalne eroczije i porezne evazije. Domae ustanove poinju djelovati u okviru odgovarajue meunarodne mree institucija.

14

EST PRAVACA MOBILIZACIJE:

1. Poveanjem domae potronje i investicija financijskih zaduivanjem u inozemstvu, drava mora poeti voditi ekonomsku politiku zasnovanu na izvoznoj orjentaciji. Takva politika zasniva se na postavci da poticaji poveanju proizvodnje i zaposlenosti dolaze od poveanja neto izvoza, a ne rasta domae potranje.

Na podruju makroekonomske politike istiu se parametri:

Teaj mora otprilike odgovarati paritetu kupovnih snaga. Domaa roba i usluga u odnosu prema inozemnoj e biti skupi ako je teaj apreciran, a to koi izvoz i potie uvoz. Na duu stazu politika aprecijacije teaja ima kao posljedicu potiskavanje domaih proizvoaa s trita, pad proizvodnje i rast nezaposlenosti.

Porezno optereenje u cjelini mora biti jednako kao u konkurentskim zemljama, jer izdaci za porez uvijek zavre kao trokovi privrede.

Kamatne stope treba to vie pribliiti onima u konkurentskim zemljama. Bruto nadnice moraju odgovarati onima u konkurentskim zemljama. Inflaciju treba drati u podnoljivim okvirima. Za izvoznike je vano da ouvaju realnu vrijednost

svojih izvoznih prihoda.

2. Dravnu upravu i sudstvo treba racionalizirati i profesionalizirati i staviti ih u slubu interesa privrede i privrednika.

Treba provesti temeljitu deregulaciju i reviziju pravne regulative: i to olakati i pojednostaviti osnivanje novih poduzea.

Ukloniti apsurdne birokratske formalnosti, jer one ne donose nikakvu drutvenu korist, a poveavaju trokove privreivanja i destimuliraju poduzetnike.

Ozbiljnije poraditi na jaanju financijske discipline. Ukupna vrijednost nepodmirenih naloga iznosi 11,6 milijardi kn.

Treba ubrzati i racionalizirati upravne postupke. Treba smanjiti doprinose plae.

3. Potrebno je poeti aktivnu politiku reindustrijalizacije zemlje. Da bi se stanje popravilo potrebno je:

Aktivno poticati komercijalizaciju inovacija. Poticati usvajanje tekovina tehnikog napretka u malim i srednjim poduzeima u suradnji sa

znanstvenim ustanovama.

Obrazovati to vei broj ljudi za efikasno poduzetnitvo.

4. Potrebno je voditi aktivniju i efikasniju politiku afirmacija nacionalnih interesa u ekonomskim odnosima s inozemstvom.

Dome trite nije dobro zatieno od nekvalitetnog uvoza, osobito robe iroke potronje. Potrebno je izbjegavati nekonzistetne mjere koje tete domaim proizvoaima. Potrebno je aktivnije intervenirati u sluaju diskriminacije, zahtjevati reciprocitet, boriti se protiv

socijalnog dumpinga.

15

5. Potrebno je aktivirati i razviti djelatnost nevladinih organizacija i poslovnih udruenja. Treba uspostaviti djelotvornu komunikaciju izmeu tih organizacija i strunih udruenja s vladinim organima i ustanovama.

Potrebno je razvijati udruge domaih privrednika iji je cilj jaanje njihovih pozicija na domaem tritu, poticati i razviti marketinke inicijative za stvaranje proizvodno-trgovakih lanaca.

6. Rak rana hrvatskog poduzetnitva su tzv pseudo poduzetnici kao specifini proizvod naina privatizacije socijalistikih poduzea, osobito u HR.

Osobito je potrebno poticati osnivanje odjela za istraivanje i razvoj, odobravati porezna osloboenja i olakice za izdatke za istraivanja i razvojpovjerena vanjskim znanstvenoistraivakim institucijama.

Potrebno je poreznim olakicama poticati ubrzanu amortizaciju postojeih i uvoenje novih strojeva i opreme u proces proizvodnje.

Treba razvijati poslovnu suradnju putem konzorcija i poticati ulaganja u obrazovanje zaposlenika radi poveanja ljudskog kapitala te poticati outsourcing putem osnivanja spin-off poduzea.

WASHINGTONSKI I POST-WASHINGTONSKI KONSENZUS

Washingtonski konsenzus

R. Narayan smatra da je Washingtonski konsenzus mrtav, te da dans prevladava koncept razvojne politike koji je nazvao get growth going(GGG) => u njegovoj osnovi nalazi se

temeljni princip da je za poticanje potranje dobra svaka ekonomska politika koja daje eljene rezultate.

Washingtonski konsenzus definirao je John Willismson 1990. godine u 10 temeljnih preporuka za voenje zdrave razvojne politike u Latinskoj Americi od strane institucija iz Washingtona => 1. fiskalna disciplina, 2. preusmjeravanje javnih rashoda, 3. porezna

reforma, 4. liberalizacija financijskog sustava, 5. jedinstveni devizni teaj utvren na konkurentskoj razini, 6. vanjskotrgovinska liberalizacija, 7. otvorenost prema stranim

ulaganjima, 8. privatizacija, 9. deregulacija, 10. jasna vlasnika prava Slobodno kretanje kapitalnih tokova, monetarizam, ekonomika ponude i koncept minimalne

drave su dopune ovog koncepta koje su posljedica neokonzervativnih programa Margaret Thatcher i Ronalda Regana

Kasnije je konsenzus primjenjen i kao razvojni model za postkomunistike, tranzicijske ekonomije u srednjoj i istonoj Europi

Njegova primjena u Latinskoj Americi nije dala oekivane rezultate => niske stope ekonomskog razvoja, nisu ispravljene nejednakosti u distribuciji dohodaka i iskorjenjivanje

siromatva, snana ekonomska i financijska kriza.

POST-WASHINGTONSKI KONSENZUS

Skupina ekonomista okupljenih u washingtonskom Institutu za meunarodnu ekonomiju formulirali su prijedloge koji predstavljaju promjenu modela razvitka Washingtonskog

konsenzusa.

Preporuke bi se mogle klasificirati u 4 glavne skupine mjera nove razvojne politike: 1. mjere za sprjeavanje kriza 2. zavretak reformi prve generacije

16

3. institucionalne reforme(reforme druge generacije) 4. distribucija dohotka i socijalna politika

Efikasnija drava Ne moe biti odrivog ekonomskog razvoja ako nema uspjene moderne drave.

Glavne usluge koje osigurava drava: temelji zakonitosti i efikasno sudstvo, stabilna makroekonomija,

osnove javnog zdravstva, ope osnovno obrazovanje, primjerena prometna infrastruktura i minimalna

mrea socijalne sigurnosti.

Teoretska osnova regulativne funkcije drave u ekonomiji utemeljena je na teoriji imperfektnosti trita i

teoriji asimetrinih informacija trinih agenata.

Polazi od umjerene regulative uloge drave u ekonomiji => drava mora postati efikasnijom, s

profesionalnom javnom upravom koja se zasniva na kompetenciji

Fiskalna politika

Morala bi djelovati preventivno u sprjeavanju dunike krize, odnosno, morala bi imati anticikliko

djelovanje.

Pravila fiskalne politike vlade moraju izbjegavati stvaranje dvostrukih deficita (deficita platne bilance

popraenog deficitom budeta), te kumuliranje javnog duga iznad odreene odrive razine; potrebno je

visinu fiskalnog deficita odrati na razini javnih investicija(zlatno pravilo financiranja) kako be se

ograniilo zaduivanje drave

- u sluaju promjene privrednog ciklusa ili iznenadnog odljeva kapitalnih tokova, fiskalna politika morala

bi dhelovati anticikliki i stabilizirajue

Financijski sistem

Osnovni zadatak bio bi stvaranje uvjeta za porast domae tednje => potreba provoenja mirovinske reforme, razvitak domaeg trita kapitala, stvaranje uvjeta za vea inozemna direktna ulaganja te razvitak bankovnog sustava

Za efikasniji bankovni sustav potrebno je ojaati kontrolu banaka, ali i izvriti legislativne promjene

kojima bi se smanjio rizik naplate i kreditni rizik.

Monetarna i teajna politika Zemlje Latinske Amerike su koristile devizni teaj kao nominalno sidro u stabilizacijskim programima

pokazali su se neefikasnim

Zbog toga su se formirale 3 skupine ekonomija:

1. one koje su koristile targetiranje inflacije 2. one koje su prele na potpunu dolarizaciju 3. Argentina s valutnim odborom

Problem u odabiru modela monetarne politike zbog njihove izloenosti na eksterne okove i kapitalne

tokove predlae se vea fleksibilnost teajne politike, uz zadravanje niske inflacije. Nizak stupanj

stvarne nezavisnosti sredinjih banaka utjee na vei stupanj prijenosa efekata deprecijacije na domae

cijene

17

Rjeenje predlae se slobodnije koritenje kapitalnih kontrola na priljev kapitala kako bi se sprijeila

aprecijacija teaja domae valute i smanjivanje meunarodne konkuretnosti izvozne privrede. Predlae se

da se problem bilanci banaka rjeava kroz oiveana izdvajanja rezervacija banaka za pokrie potencijalnih

gubitaka. Smatra se potrebnim dedolarizacija financijskog sustava.

Liberalizacija vanjske trgovine

Za uspjenu vanjskotrgovinsku liberalizaciju potrebne su 2 pretpostavke: konkurentska razina deviznog

teaja nacionalne valute i otklanjanje mjera uvozne supstitucije

Postoji konflikt 2 cilja: izmeu kontrole inflacije i zadravanja konkurentske razine deviznog teaja koja

je stimulativna za izvoznike

Izvozna orijentacija je neophodna kako bi se smanjila ovisnost nacionalnih gospodarstava o priljevu

stranog kapitala, ali i kako bi se ostvarile vie stope ekonomskog rasta.

Kljunu ulogu za uspjeh trgovinske liberalizacije imaju makroekonomska i teajna politika.

Zabrinjavajua je realna aprecijacija teaja u uvjetima brze trgovinske liberalizacije - uspjena

trgovinska liberalizacija mora podignuti na viu razinu dvije vrste relativnih cijena: cijene izvoznih

proizvoda u odnosu na uvozne i cijene izvoznih proizvoda u odnosu na cijene neutrivih dobara.

Smanjenje ili uklanjanje carinske zatite djeluje na prvi skup relativnih cijena, dok drugi zavisi od

kretanja realnog teaja valute. Ukoliko doe do realne aprecijacije teaja istovremeno sa trgovinskom

liberalizacijom, relativne cijene e se pomaknuti u krivom smjeru

Posebno je zabrinjavajua kombinacija trgovinske liberalizacije, aprecijacije teaja i liberalizacije

kapitalnih tokova dovodi do brze kumulacije vanjskog duga kad platna bilanca postaje osjetljiva na

vanjske okove, na pojavu tzv. sudden stops fenomena iznenadni prestanak priljeva kapitala u zemlju.

Radi poveanja meunarodne konkurentnosti mogu se poduzeti odreene mjere: gospodarska diplomacija

moe osigurati pristup pojedinim tritima, promotivne aktivnosti, mjere koje potiu istraivanje i razvoj,

mehanizmi usmjeravanja venture kapitala u nove izvoznike kompanije, ali i direktne izvozne subvencije,

povrat plaene carine na uvoz za izvoznike, te aktivnosti na jaanju industrijskih klastera.

REFORME I. I II. GENERACIJE

Moses Naim ekonomske reforme je podijelio u 2 faze: reforme prve generacije i reforme druge

generacije

Reforme prve generacije prioriteti: smanjivanje inflacije i obnova ekonomskog rasta. Strategija

promjena: promjena makroekonomske politike, smanjivanje udjela drave i ukidanje protekcionizma.

Instrumenti: znaajno smanjivanje dravnog prorauna i fiskalne reforme, liberalizacija cijena,

liberalizacija vanjske trgovine i stranih ulaganja, deregulacija u privatnom sektoru i privatizacija.

Politike implikacije: rezultati se mogu lako identificirati od strane javnosti i efekti su vrlo brzi

Reforme druge generacije prioriteti: potrebno je poveati meunarodnu konkurentnost i odrati

makroekonomsku stabilnost. Strategija promjena: izgradnja trinih institucija, poveanje konkurentnosti

privatnog sektora gospodarstva, reforme zdravstva, obrazovanja i ostalih javnih usluga, te izgradnja

18

ekonomskih institucija kapitalizma. Instrumenti: reforma trita rada, reforma dravne uprave,

reorganizacija vlade, unapreivanje regulatorne uloge drave. Politike implikacije: rezultati se ne mogu

lako identificirati od strane javnosti, reformska vlada poduzima napore da eliminira interese posebnih

interesnih skupina koje tome pruaju politiki otpor

Dani Rodrik je formulirao 10 dodatnih mjera razvojne politike, te uz 10 mjera ranije utvrenih Washingtonskim konsenzusom, daje koncept razvitka i gospodarskih reformi => Dopunjeni Washingtonski konsenzus 10 dodatnih mjera su: 1. reforma pravnog i politikog sustava, 2. izgradnja regulatornih institucija, 3.

mjere protiv korupcije, 4. fleksibilnost trita rada, 5. recepcija pravila WTO-a, 6. uvoenje financijskih

standarda i kodeksa, 7. paljiva liberalizacija kapitalnog rauna plazne bilance, 8. primjena odgovarajuih

reima deviznih teajeva, targetiranje inflacije, 9. uvoenje mree socijalne sigurnosti, 10. borba protiv

siromatva => mogu se klasificirati kao reforme druge generacije.

Politike koje su se primjenjivale u sklopu Washingtonskog konsenzusa imale su za posljedicu jaanje

trita, a slabljenje drave

Reforme druge generacije zahtjevaju jaanje uloge drave u smislu jaanja regulacije uloge sudstva u

sklopu vladavine prava, te osiguravanje socijalne skrbi i definiranje male, ali efikasne drave u modernom

trinom gospodarstvu

Jaanje demokratskih institucija i odgovarajui redosljed reformi vane su pretpostavke za uspjenu

realizaciju reformi druge generacije

Konsenzus iz Monterreya

daje sljedee preporuke:

1. stvaranje uvjeta za mobiliziranje domae tednje, podravanje adekvatne razine produktivnih investicija i poveanje ljudskih kapaciteta. Pri tome je vana konziztentna ekonomska politika, poveanje domae produktivnosti, smanjivanje bijega kapitala iz zemlje, ohrabrivanje privatnog sektora nacionalnog gospodarstva i stvaranje povoljnih uvjeta za privlaenje stranih investicija i pomoi

2. zdrave makroekonomske politike morale bi imati za cilj visoke stope ekonomskog rasta, punu zaposlenost, iskorjenjivanje siromatva, stabilnost cijena, a sve to u uvjetima uravnoteenog dudeta i platne bilance

3. posebno se istie potreba utvrivanja srednjorone fiskalne politike, ali i odgovorne socijalne politike

4. posebna panja daje se poticanju privatnih inozemnih ulaganja u nerazvijene i tranzicijske zemlje 5. liberalizacija trgovinskih tokova i ugovori o zonama slobodne trgovine oznaeni su kao pokretai

ekonomskog razvoja u uvjetima globalizacije

6. bavi se problemima tzv. pomoi za razvoj nerazvijenim zemljama, ali i veom ulogom razvojnih banaka, multilateralnih i regionalnih, u razvoju tih zemalja

19

POST-WASHINGTONSKI KONSENZUS I NOVI RAZVOJNI MODEL HR:

Ciljevi nove razvojne politike

- razvojna politika za koju se zalaemo ima 2 cilja: ekonomski rast i blagostanje naroda

- potreban je zaokret pd meoliberalnog koncepta, prema ideji usklaenog djelovanja slobodnog trita i

efikasnije dravne regulacije

- redosljed reformi treba zavisiti od odbjektivne ocjene stanja u nacionalnom gospodarstvu, zavisi od

vrste i magnitude distorzija u ekonomiji

- strategija gradualizma smatra se optimalnom strategijom za Hrvatsku

Model konsenzusa za bri razvitak Hrvatske - u hrvatskom politikom prostoru prisutni su razliiti rascjepi, od kojih je prevladavajui socioekonomski

rascjep

- primarni rascjep postoji izmeu dobitnika i gubitnika u procesu prevorbe, dok se drugi rascjepi mogu

klasificirati na relacija rad-kapitalm egalitarizam-poduzetnika orijentacija ili dravna intervencija-

slobodno trite

- uzimajui u obzir postojee rascjepe kao prijelazni vrlo ogranieni model drutvenog konsenzusa moga

bi biti koriten model konsocijacijske demokracije

Potreba rekonceptualizacije modela razvitka

- Amartya Sen - potreban je integrirani i viestrani pristup sa ciljem ostvarivanja istovremenog napretka

na razliitim podrujima i u razliitim institucijama koje osnauju jedna drugu

- Hrvatska je ostvarila visoke stope ekonomskog rasta, uz nisku inflaciju, ali to nije dalo doprinost porastu

zaposlenosti => nalau primjenu novog modela gospodarskog razvitka

- posebno je vano djelovati na smanjenje nezaposlenosti, to predstavlja primarni cilj hrvatske razvojne

politike

- poveanje meunarodne konkurentnosti i obnova domae industrije koja je usmjerena na izvoz moraju

biti osnova za odrivi ekonomski razvoj

- model razvitka koji se koristi od 1993. temelji se na makroekonomskoj stabilizaciji koritenjem

deviznog teaja kao nominalnog sidra => prioritet je bio smanjivanje inflacije, a strukturalne reforme su

bile ostavljene za kasniju fazu

- neusklaenost politike stabilizacije s trgovinskom liberalizacijom uzrokovala je prekomjerni uvoz i rast

deficita platne bilance dovelo je do neefikasne alokacije resursa i uvozno zavisne strukture hrvatske

privrede

- strukturalne reforme hrvatskog gospodarstva jo uvijek nisu zavrene

- loe provedena privatizacija osnovni je pokreta razvojne krize modela

20

- privatizacija i brza liberalizacija dovele su do stvaranja elemenata ekonomije zasnovane na traenju

rente, koja je sputavala proizvodnju, izvoz i ekonomski rast

- izvozna orijentacija neophodna je kako bi se smanjila ovisnost hrvatskog gospodarstva o priljevu

stranog kapitala, ali i kako bi se ostvarile vie stope rasta

- najvanija je usklaenost makroekonomske i teajne politike i mjera za poveanje meunarodne

konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

Primjena naela Post-Washingtonskog konsenzusa - jaanje regulatornih funkcija drave vana je pretpostavka za uspjenu realizaciju reforma druge

generacije

- politike prepreke ekonomskom rastu ekonomski sustav koji doputa da se stvaraju unutranji politiki

savezi, redistribucijske koalicije, za preraspodjelu drutvenog dohotka, kroz mehanizam ograniavanja

slobodne konkurencije, putem relativnih cijena proizvoda i faktora, otplata dunikih obveza i direktna

davanja

- redistribucijske koalicije ele osigurati rentu, izjedaju postojei dohodak, ograniavaju proizvodnju i

poduzetnost, te mogu drastino smanjiti stopu rasta

- ovakvim sustavom redistribucije upravlja drava, propisivanjem i upravljanjem gospodarskim sustavom,

te mjerama utjecaja na raspodjelu drutvenog dohotka

- vrlo je vano postojanje javne vlasti otvorene prema proizvodnim slojevima drutva, koja ovisi o

njihovoj podrci i koja aktivno sudjeluje na uklanjanju politikih prepreka za intenzivni ekonomski rast

=> politiki sustav mora ukloniti nastojanje pojedinih interesnih skupina da osiguraju rentu

- vladavina prava i nezavisnost sudbene vlasti pretpostavke su slobodnog trita i ekonomskog rasta

- radi makroekonomske stabilnosti potrebana je ustavna garancija nezavisnosti monetarne vlasti

- preporuke ukazuju na potrebu kontrole javnog duga i fiskalnog deficita, poveanje domae tednje,

izgradnju konkurentskog bankovnog sustava i jaanje nadzora komercijalnih banaka

- predlae se fleksibilnija teajna politika i koritenje kapitalnih kontrola zasnovanih na indirektnim

cjenovnim mehanizmima kako bi se zaustavio daljnji porast vanjskog zaduenja Hrvatske(2003. 21

milijardu$)

- vano je u razvojnu politiku uklopiti i naela ravnomjernije distribucije dohotka i imovine, te

smanjivanje siromatva

- Europska sredinja banka ocijenili su neprihvatljivom unilateralnu eurizaciju tranzicijskih zemalja na

osnovama ok-terapije, a koje jo nemaju formalni status lanice EU, bez prethodnog koritenja

prijelaznog monetarnog i teajnog sustava

- Hrvatskoj i danas nedostaje jasna strategija konvergencije, odnosno strategija srednjorone monetarne i teajne politike do ulaska u EU i EMU

21

- najuspjenije tranzicijske ekonomije svoje su razvojene uspjehe ostvarile na osnovi vlastitih, autohtonih

programa ekonomskog razvitka, koji odgovaraju konkretnim prilikama u toj zemlji, a prihvaeni su na

osnovi irokog drutvenog konsenzusa.

HR: EKONOMIKA U EKONOMIJI; GUBICI BDP-a; kako postii odrivi razvoj

RAT KAO UZROK GUBITKA BRUTO DOMAEG PROIZVODA:

Rat, ratna djelovanja i devastacija imovine u HR su imali znaajan utjecaj na negativna ekonomska kretanja i pad, odn gubitak BDP-a.

Ukupne direktne i indirektne RH iznose 37 milijardi US dolara.

UZROCI GUBITKA BDP-A U RAZDOBLJU 1990.-2005.:

Neostvareni BDP iznosi 254 milijardi US dolara. Ratne direktne i indirektne tete iznose 37 milijardi US dolara. Utjrcaj ostalih imbenika na gubitak BDP-a iznosi 217 milijardi USD dolara po cijenama iz 1990. Uzroci gubitka BDP-a mogu se svrstati u kategorije:

1. Moralni hazard 2. Makroekonomske politike 3. Globalizacija i zaraza 4. Neuspjenost korporativnog sektora 5. Opa politika i ostali neekonomski utjecaji.

Moralni hazard politika se izravno ukljuila u odluivanje u gospodarstvu. Menaderi su najee smjenjivani, neovisno o njihovim poslovima i financijskim rezultatima. Poseban problem bio je tzv kuponska privatizacija, ali u velikoj mjeri provodila se tajkunska privatizacija.

Korupcija je visoko rangirana. Takoer postoji povezanost sive ekonomije i tajkunske privatizacije. 1990 osnova za rast sive ekonomije bila je privatizacija.

Makroekonomske politike to su ugl fiskalna i monetarna politika. Osnovno obiljeje fiskalne politike je fiskalni deficit, poveanje poreznog optereenja, javni dug s kojim se financira deficit, vanjski dug, prodaja dravne imovine i nedovoljna povezanost fiskalne i monetarne politike. Politika izdavanja duga bila je vaan element ekonomske politike i utjecala je na kretanja BDP-a. Monetarna politika posebno istie nisku inflaciju i stabilan teaj. Potrebno je ocijeniti odrivost monetarne politike polazei od stupnja euroizacije, zatim od toga da je najvei dio obveza banaka vezan na inozemnu valutu, da stabilnost bankovnog sektora moe postati ovisan o stabilnosti kune, da rizik teaja postaje dio bankovnog kreditnog rizika, da je teaj kune vrsto vezan uz euro.

Globalizacija i zaraza globalizacija je danas obiljeje novog svjetskog poretka. Koristi od globalizacije pripadaju iskljuivo privatnom sektoru, odn globaliziranim poduzeima u obliku multinacionalnih kompanija. Jedan od pokazatelja globalnih utjecaja je odnos priljeva i odljeva

izravnih inozemnih ulaganja u odnosu na BDP. HR je zemlja s najviim priljevom FDI u odnosu na BDP. Glavni ekonomski ciljevi HR kao to su bri rast BDP, poveanje zaposlenosti, smanjenje deficita i duga, nisu ostvareni. Punopravno lanstvo u Eu je strategijski cilj HR.

Neuspjenost korporativnog sektora - Osnovno obiljeje HR gospodarstva je sezonsko poslovanje. Postoji zakonitost kretanja BDP-a:

I.tromjeseje pad II.tromjeseje rast III.tromjeseje rast

22

IV.tromjeseje pad Jedan od uzroka zaostajanja korporativnog sektora je nerazvijenost trita kapitala.

EKONOMSKA POL I POL ODRIVOG RAZVOJA EPPUR Ekonomska politika i politika odrivog razvoja treba obuhvatiti; monetarnu politiku, fiskalnu politiku, platno bilannu politiku, politiku dohodaka i politiku trita i cijena. Moe se koncipirati na sljedei naina:

1. Mora se odrediti jasan i prepoznatljiv razvojni cilj. Bitan uvjet je naputanje dosadanjih politika step-by-step i provedba dinamine i dugorone politike.

2. Dinamina ekonomska politika podrazumijeva naputanje dosadanjih oblika i naina reformi koje su gotovo iskljuivo usmjerene na preraspodjele, a ne na aktiviranje domaih resursa.

3. U sljedeem razvoju bit e veoma vana uloga drave. 4. Zapoljavanje je najtei zadatak razvojne i ekonomske politike. 5. Fiskalna politika polazi od potrebe stvaranja uvjeta za konkurentno i izvozno gospodarstvo. 6. Izvoz roba i usluga je mjerilo uspjenosti ekonomske i razvojne politike, gospodarstva i dravne

politike, i to je ekonomski cilj.

7. Jedno od polaznih uvjeta ekonomske politike je osiguranje transparentnosti i jednakost pristupa razvojnim mogunostima s ciljem da rezultatima odluuje konkurentna sposobnost.

8. Ekonomska politika i politika odrivog razvoja treba osigurati prilagoavanje globalnim zahtjevima i osobito poticati razvoj ekonomije temeljene na znanju.

9. Monetarna politika je u cijelosti dio ovakve ekonomske politike i odrivog razvoja. 10. Industrijska politika treba imati za cilj izgradnju strukture nacionalnog gospodarstva koje e se uz

najmanje trokove uklopiti u europsko i svjetsko gospodarstvo i osigurati dugoroan rast uz punu zaposlenost nacionalnih resursa.

11. Poticanje i koritenje tednje s ciljem breg nacionalno-induciranog razvoja. 12. Promjene relativnih odnosa cijena u korist izvoznog gospodarstva. 13. Programiranje cijena infrastruktunog i lokalnog sektora s ciljem da inflacija bude u skladu s

kriterijima EU i istovremeno postizanje relativnog odnosa cijena.

14. Politika dohodaka treba biti vie u funkciji rasta i razvoja te dinaminog gospod.rasta. 15. Suply side economics je poeljan model ekonomske politike. 16. Ekonomska politika treba se zasnivati na politici kontroliranih deficita. 17. EP treba osigurati i rjeenja za mirovinski sustav. 18. HR razvojni fond moe biti sredstvo ulaganja i preuzimanja novih tehnologija i stvaranja

proizvoda visoke bruto dodane vrijednosti.

19. EP treba imati ugraene zatitne mehanizme da se izbjegnu odstupanja od utvrenih ciljeva ili da se sprijee krize.

20. EP treba efikasnije i neposrednije djelovati na mikroekonomiju, odn korporativni sektor. 21. EP i aktivna monetarna politika imaju za cilj stvaranje konkurentne ponude na domaem i

inozemnom tritu putem niih realnih kamata i naputanja apreciranog teaja nacionalne valute i dovoenje u vezu proizvodnosti rada s cijenom radne snage.

22. EP treba odravati regionalni razvoj tako da se najnerazvijenijim regijama osiguravaju potoicaji za odrivi razvoj.

23. Ublaavanje negativnih globalizacijskih utjecaja. 24. Primjena i razvoj korporativnog upravljanja 25. Prevladavanje drutvenih konflikata jedan je od najvanijih preduvjeta EP.

23

NUNOST ZAOKRETA EP IZ PRORECESIJSKE U RAZVOJNU

OSNOVNI UZROCI KRIZE HR GOSPODARSTVA 1994.-2004.:

Osnovni uzroci negativnih tendencija u HR gospodarstvu su:

Nasljee biveg sustava. Loa struktura HR gospodarstva i kombinacija restriktivne monetarne politike i rasta fiskalnog optereenja poduzea dovodi do pogoranja ekonomskog poloaja privrede. To se pogoranje oitovalo u smanjenju sredstava kojima privreda samostalno raspolae, u slabljenju njezine akumulativne sposobnosti, poveanju stupnja zaduenosti i kreditne ovisnosti.

Smjena menadera provedena poetkom 90-ih ostavila je do danas osjetnu prazninu. Rat i ratna razaranja. Trokovi koji su posljedica rata procjenjuju se na iznos 236,4

milijarde kuna.

HR nije imala formirano nacionalno gospodarstvo, a nema ga ni danas. Proces pretvorbe i privatizacije. Osnovna teza s kojom se prilo privatizaciji je da je

privatno vlasnitvo efikasnije od dravnog. Privatizacija je postala sama sebi svrhom.

TEORIJSKA NEUTEMELJENOST DOSADANJE EKONOMSKE POLITIKE:

- prihvaanje monetarizma odnosno neoliberalizma od razvijenih, pa onda i dunikih zemalja utjecalo je

da se posredni nain financiranja zamjeni direktnim, to su vlade zemlje u razvoju, pa i Hrvatska,

objeruke prihvatile jer je to s njih skidalo odgovornost donoenja odluka o buduem razvoju

- meutim, od samog monetarizma Hrvatskoj je vee tete nanio nekonzistentan i nakaradan nain

njegove operacionalizacije => njegova primjena putem tekue ekonomske politike doveo je do nulte stope

rasta u 80-tima i drastinog pada industrijske proizvodnje i BDP-a u 90-tima.

- osnovna zadaa ekonomske politike je da poduzeu omogui normalan rad odgovarajuom

kombinacijom monetarne, fiskalne i teajne politike

- umjesto takvog pristupa, ekonomska politika je zadavala okvir, a onda kukala nad neefikasnim i

niskoakumulativnim poduzeima, koja samo proizvode gubitke pa ih stoga treba restrukturirati

- ekonomska politika 90-tih uspjela je fiksiranjem deviznog teaja oboriti inflaciju i stabilizirati cijene

- to je, meutim, pratilo enormno poveanje javne potronje i sve vie aprecirani teaj kune

- stvoreno je makroekonomsko okruenje u kojem se nita ne isplati proizvoditi, a postojea poduzea

otjerana su u visoku kreditnu zaduenost, nelikvidnost, gubitke, steajeve i likvidaciju

- takva, meutim, ekonomska politka, koja je za glavni cilj postavila stabilnost cijena i teaja, a u kojoj je

razvoj tek sekundarni cilj, nema nikakvo ozbiljno teorijsko uporite

- Jeffrey Sachs preporua primjenu fiksnog teaja dulje od jedne do dvije godine zbog porasta

aprecijacije domae valute

- Stiglitz u oblikovanju makroekonomske politike moramo biti usmjereni krajnjim ciljevima

24

- G7 otro su se suprostavili vezanju teajeva valuta zemalja u razvoju za dolar i euro => valutni

teajevi moraju biti odraz temeljnih pokazatelja

PROGRAMSKA POLAZITA I CILJEVI EP

- hrvatska ekonomska politika je u suprotnosti s ciljevima koji su dani Ustavom RH

- rezultati ekonomske politike na socijalnom podruju zakinuti umirovljenici, pljaka u privatizaciji

koja je raslojila drutvo na bogate i siromane, masovan odlazak mladih kolovanih ljudi u inozemstvo,

prirodna depopulacija stanovnitva

- 70% poreznih prihoda drave ine porezi na potronju, a porez na dohodak( daje manje od 10%

poreznih prihoda) naplauje se po svega 2 stope s vrlo nisko odreenom poreznom osnovicom => ukazuje

na visok stupanj asimetrije meu temeljnim socijalnim skupinama hrvatskog drutva

- vrlo je vano odrediti to je prioritetni, a to sekundarni cilj

- mogue je uz prioritetni cilj stabilan teaj i cijene ostvariti bolju stopu rasta BDP-a, ali to ne bi

rijeilo problem nezaposlenosti

- naprotiv, nezaposlenost bi se kontinuirano poveavala, to znai da nije bitna samo stopa rasta ve i

njegova struktura

- porasta zaposlenosti nee biti bez promjene u strukturi BDP-a

- primarnu ulogu treba dobiti realni sektor(industrija, energetika, graevinarstvo), a osnovni uvjet za

njegov dugoroni rast je izvoz koji je uvjetovan teajem domae valute

- osnovni problem koji hrvatska ekonomska politika mora rijeiti je problem nezaposlenosti koji ima

svoju ekonomsku(privreda ne proizvodi koliko bi mogla jer se ne koriste potencijalni proizvodni radnici) i

socijalnu(velika nezaposlenost uraa trajnim siromatvom stanovnitva) dimenziju

- u strukturi prihoda trebalo bi se smanjiti porezno optereenje rada i uope poduzea, a poveati porezno

optereenje najbogatijih graana

- u strukturi rashoda trebali bi, umjesto kupnje dobara i usluga, prevladati rashodi koji e direktno ili

indirektno poticati razvoj poduzetnitva, odnosno omoguiti poduzeima da normalno posluju, investiraju

i na toj osnovi ostvaruju rast proizvodnje i ukupne zaposlenosti

- mjere koje se mogu poduzeti na rashodnoj strani prorauna variraju od otpisa dugovanja koje e biti

pokriveno dravnim obveznicama, do emisije jeftinih kredita za poduzea

25

NEKI OD MOGUIH NAINA IZLAZAKA IZ KRIZE:

Mogui pravci razvoja hrvatskog gospodarstva Pri izboru pravca moramo biti svjeni iduih injenica:

Hrvatska je mala zemlja bez ikakvog utjecaja na svjetske procese, i izbor nam je biti izolirani ili im se pridruiti i pokuati ih iskoristiti na za nas najpovoljniji nain. Trebamo definirati svoje ciljeve i interese kako bi Hrvatska u tim procesima prola to bolje(primjer Irske).

Dugoroni znatniji rast nije nigdje u svijetu ostvaren spontano, ve je plod svjesne akcije drave(primjeri Japana, J. Koreje, Irske, Kine). Drava mora preuzeti svoj dio odgovornosti za gospodarski razvoj

Jedan od moguih naina izlaska iz krize podrazumjevao bi promjene u sljedeim podrujima:

a) Strategija razvoja

- strategija bi trebala imati dva osnovna pravca:

1. prvi je razvoj postojeih proizvodnja poticanjem stvaranja reprodukcijskih cjelina na razini hravatskog gospodarstva. Ako je, primjerice, procjena da su turizam i brodogradnja kljune djelatnosti za razvoj hrvatskog gospodarstva, onda treba teiti tome da se sadanja, preteito uvozna supstancija zamijeni u to veoj mjeri domaom, tj. radi ostvarivanja prednosti na globalnom tritu, trebalo bi poticati stvaranje makroclustera grupiranje unutar pojedine industrije ili regije u cilju poveanja konkurentnosti i proboja na svjetsko trite(razlozi: ekonomija obujma, ogranienost kapaciteta pojedinanih poduzea, znatni transportni, komunikacijski trokovi, bolja koncentracija, ...). Bez razvoja tzv. klasinih proizvodnji, Hrvatska nee rijeiti problem nezaposlenosti, a njihov razvoj teko je zamisliv bez mikroclustera i makroclustera koji trebaju omoguiti proizvodnju viih stupnjeva obrade, odgovarajue kvalitete i dizajna, koji e biti konkurentni na svjetskom tritu.

2. drugi pravac je razvoj novih proizvodnji koje e biti aktualne za 5 ili vie godina. U razvoju zasnovanom na pokretanju proizvodnji koje danas postoje u svijetu, Hrvatska gotova da nema

nikakve anse. Stoga je jedina ansa za male zemlje proizvodnja zasnovana na novim tehnologijama i dinaminom poduzetnitvu. Ako govorimo o pokretanju proizvodnji na novim tehnologijama koje e biti aktualne za 5 ili vie godina, onda treba biti svjestan da je 90% svih svjetskih ulaganja u istraivanje i razvoj koncentrirano u 10 visokorazvijenih zemalja, pa male zemlje vrlo teko mogu konkurirati na globalnom tritu radikalnim inovacijama. Meutim, dobro organiziranim vlastitim istraivanjem i razvojem, dravnim fondom koji e koncentrirati sredstva i podupirati napore poduzea u odreenoj proizvodnji, ipak je mogue ostvariti impresivne rezultate(primjer je Nokia u Finskoj).

- uglavnom, racionalnu ekonomsku politiku treba usmjeriti prema stvaranju klime za jaane

konkurentnosti i poticanje uspjeha

- meutim, Hrvatska je meu zemljama koje nisu stigle do vlastite proizvodnje visokih tehnologija

- ona se koristi tuim znanstveno-tehnolokim dostignuima i teite gospodarskog djelovanja tek poinje

prenositi na proizvodnju ideja i znanja u transnacionalnim tvrtkama s veim znanstvenim institutima

b) Ljudski resursi

- kvaliteta ljudskog potencijala je vaan klju uspjeha na prijelazu u 21. stoljee i to iz nekoliko

razloga:

26

proces formiranja ljudskog kapitala je dugotrajan i istiskuje mnogo resursa ljudski kapital karakterizira dui vijek trajanja od korisnog vijeka strojeva i opreme, te je njegova

stopa deprecijacije, u odnosu na stopu amortizacije otpisa znatno manja

ljudski je kapital, kao sastavni dio ukupnog kapitala kojim neka zemlja raspolae, okosnica njezina ekonomskog rasta

ekspanzija vjetina, znanja i mogunosti pojedinaca kljuan je element ekonomskog rasta i rasta ivotnog standarda

- naglaavanje uloge intelektualnog kapitala kao temeljnog imbenika konkurentske sposobnosti

poduzea brojni autori smatraju pojavom nove ekonomije

- karakteristike nove ekonomije: okolina: visoka trina dinamika, globalna konkurencija, inovacija,

kvaliteta i brzina isporuke totalne usluge, znanje, ideje, inovacije, tehnoloka infrastruktura, digitalna

komunikacija i virtualizacija, istraivanje i upravljanje znanjem jedan je od kljunih izvora konkurentske

sposobnosti, suradnja kroz strateka partnerstva; poduzee: poduzetnika i umreena oragnizacija,

fleksibilna proizvodnja prilagoena specifinim zahtjevima kupaca

- iako su poveani izdaci za obrazovanje u BDP-u, oni jo uvijek znatno zaostaju za prosjekom zemalja

OECD-a

- posebno zabrinjava injenica da imamo 1,8% nepismenih, 18,6% s nepotpunom osnovnom kolom, a

svega 15,3% stanovnitva s visokom strunom spremom, te da je sektor industrijskih istraivanja gotovo

nestao

- izdatke za obrazovanje i istraivanja trebalo bi znatno poveati u oblastima koje su sa stajalita razvojne

strategije prioritetna

- da nerazvijene zemlje s malim potencijalom ulaganja u tzv. fundimentalna istraivanja mogu

uinkovitim mjerama dostii razvijene zemlje pokazuju primjeri Japana, J. Koreje, Singapura i Tajvana

c) Koritenje kapitala

- Hrvatska osim inozemnog kapitala, ima na raspolaganju i znatna vlastita sredstva

- osnovi domai izvori kapitala su: ukupna likvidna sredstva bankarskog sustava, unutarnji javni dug,

mirovinski i investicijski fondovi, imovina drave, poduzea i graana

- na to kako e se koristiti ti izvori kapitala, odluujue utjee makroekonomska politika, ali i

funkcioniranje financijskog trita i pravne drave

- glavninu deviznih rezervi ine sredstva poslovnih banaka koje je HNB izvukla i imobilizirala, zbog ega

i dolazi do velikih razlika izmeu monetarnih i kreditnih agregata

- glavni pradoks hrvatske monetrne politike jest da unato tome to ukupna likvidna sredstva obilno

prelaze plasmane, banke nisu u stanju plasmane pokriti NDA ve se moraju zaduivati u inozemstvu

- time se poveavaju trokovi poslovanja banaka i poveava kamatna stopa na hrvatskom tritu

- devizne priuve su pretjerane i nerazmjerne potrebama odranja vanjske likvidnosti to je posljedica

politike stabilnog teaja i cijena

27

- orijentiranost postojeih banaka(uglavnom u stranom vlasnitvu) gotovo iskljuivo na ostvarivanje

visokih profita i nezainteresiranost za poticanje razvoja hrvatskog gospodarstva stvorit e vrlo brzo

potrebu za osivanjem nacionalne poslovne banke

d) Funkcioniranje financijskog trita i pravne drave

- o funkcioniranju financijskog trita ovisi kako e se raspoloivi domai ili strani kapital koristiti i hoe

li se uope koristiti u zemlji

- slabo funkcioniranje pravne drave ini problematinim svaku investiciju i nesigurnim tekue

poslovanje, dok nerazvijeno financijsko trite usmjerava kapital u nekretnine i dravne obveznice

- sreivanje zemljinih knjiga preduvjet je za mogunost aktiviranja velikoga kapitala u vlasnitvu drave,

poduzea i graana

e) Funkcioniranje dravne uprave i uvoenje poduzetnikog ponaanja

- razlozi zbog kojih se nita ne mjenja su mnogobrojni:

snaga interesa miljenje o irelavantnost teaja za hrvatski izvoz rast trokova servisiranja duga drave, poduzea i graana u kunama. Potrebno je ukloniti

disparitete cijena, ako ne prije onda prilikom ulaska u EU

miljenje da bi promjena teaja izazvala vie problema nego koristi. Potrebne su koordinirane promjene u makroekonomskoj politici, koje nee preko noi rijeiti nagomilane probleme, ali e stvoriti pretpostavke za njihovo postupno rjeavanje

strah od inflacije. Trebamo biti svjesni da odravanje inflacije na niskoj stopi ima svoju cijenu u visokoj nezaposlenosti

- u samo dva kraa razdoblja Hrvatska je hvatala prikljuak s razvijenim zemljama (1870.-1913., 1950.-

1980.)

- kljuni faktor koji je doveo do ubrzanog razvoja, naravno uz povoljnije faktore iz okruenja, je

opredjeljenost politike elite za razvoj

- politika bi svoje snage trebala usmjeriti na rjeavanje problema nezaposlenosti i gospodarskog sustava

28

SAMUELSON

POELA EKONOMIKE

EKONOMIKA je prouavanje kako drutva biraju upotrebu oskudnih proizvodnih sredstava koja imaju

alternativnu upotrebu, da bi proizvela robe razliitih vrsta i razdijelila ih meu razliite grupe.

Dobra su oskudna jer ljudi ele mnogo vie nego to ekonomija moe proizvesti. Ekonomska

dobra su oskudna, ali ne besplatna i drutvo mora birati izmeu ogranienih dobara koja moe

proizvesti s raspoloivim sredstvima.

MIKROEKONOMIKA je grana ekonomike koja se danas bavi ponaanjem pojedinanih entiteta kao to

su trita, poduzea i kuanstva.

MAKROEKONOMIKA je grana ekonomije koja se bavi sveukupnom mogunou ekonomije i ona ima

iri kut gledanja ekonomije.

TEMELJNA PITANJA EKONOMIJE su to, kako i za koga.

Drutvo mora odrediti koliko e se svakog dobra proizvesti i kada e ih proizvesti.

Drutvo mora odrediti tko e ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima i koje e tehnike

proizvodnje upotrijebiti.

Takoer mora odluiti za koga e se dobra proizvoditi odn tko e uivati plod ekonomskih

napora.

Drutva na ta pitanja odgovaraju na razliite naine.

EKONOMSKO DOBRO je dobro koje je oskudno u odnosu na njegovu ukupnu koliinu koja se eli.

Ono se mora racionalizirati, obino zaraunavanjem pozitivne cijene.

OSKUDNOST je karakteristika ekonomskog dobra. Da je ekonomsko dobro oskudno ne znai da je

rijetko ve samo da nije besplatno. Da bi netko dobio takvo dobro on ga mora proizvesti ili dati u zamjenu

za neka druga ekonomska dobra.

EFIKASNOST znai nenazonost rasipnosti ili upotrebu ekonomskih sredstava to je mogue efikasnije

da bi se zadovoljile potrebe i elje ljudi.

TRITA I DRAVA U MODERNOJ EKONOMIJI

Trina ekonomija je razraeno ustrojstvo za usklaivanje ljudi, aktivnosti i poslova kroz sustav cijena i

trita. To je komunikacijsko sredstvo za udruivanje znanja i djelatnosti milijuna razliitih pojedinaca.

TRITE je ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju da bi odredili cijenu i koliinu dobara

ili usluga.

Adam Smith je obznanio da e nevidljiva ruka trita dovesti do optimalnog ekonomskog ishoda

kad pojedinci slijede svoj vlastiti interes.

Trini mehanizam prvo odreuje to i kako, a rjeava se i problem za koga.

RAZMJENA, NOVAC I KAPITAL;

Dok se ekonomije razvijaju one postaju specijalizirane.

29

Podjele rada omoguuju da se zadae rastave na mnogo manjih poslova koje samo jedan radnik

moe brzo nauiti i obaviti.

Specijalizacija proizlazi iz sve vee tenje da se upotrijebe zaobilazne metode proizvodnje koje

zahtijevaju mnogo specijaliziranih sposobnosti.

EKONOMSKA ULOGA DRAVE:

Promaaji trita dovode katkad do nedostatka u ekonomskim ishodima.

Drava se moe umijeati da bi popravila te promaaje.

Uloga je drave u suvremenoj ekonomiji da osigura efikasnost, ispravi nepravednu

razdiobu dohotka, i potakne ekonomski rast i stabilnost.

1. Drave nastoje ispraviti trine promaaje poput monopola i suvinog zagaivanja

okolia kako bi poveale efikasnost.

2. Programi drave za promicanje pravednosti upotrebljavaju poreze i izdatke kako bi

preraspodijelili dohodak posebnim skupinama.

3. Drave se oslanjaju na poreze, izdatke i reguliranje novca kako bi podupirui

makroekonomski rast i stabilnost, smanjile nezaposlenost i inflaciju.

Kad postoji nesavrena konkurencija ili kad postoje ekstrenalije trita ne uspijevaju osigurati

efikasnu alokaciju resursa.

Nesavrena konkurencija uzrokuje visoke cijene.

OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJE

Trite je meudjelovanje potranje.

Analiza ponude i potranje pokazuje kako se trino ustrojstvo bori sa tri ekonomska problema

to, kako i za koga.

RASPORED POTRANJE:

Raspored potranje pokazuje vezu izmeu traene koliine i cijene robe kad su druge stvari

konstantne.

Gotovo sve robe podlijeu zakonu opadajue potranje koji tvrdi da traena koliina opada

kad se cijena dobra poveava.

RASPORED PONUDE:

Raspored ponude daje vezu izmeu koliine dobra koju proizvoa eli prodati i cijene dobra kad

se druge stvari ne mijenjaju.

Najvaniji utjecaj imaju trokovi proizvodnje robe koje odreuju stanje tehnologije i cijenne

faktora.

Ravnotea ponude i potranje na konkurentnom tritu ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se

izjednaavaju snage ponude i potranje.

Ravnotea cijena je ona cijena pri kojoj je traena koliina upravo jednaka ponuenoj koliini.

30

TRINA I EKONOMSKA EFIKASNOST

EFIKASNOST SAVRENE KONKURENCIJE: pod odreenim uvjetima koji ukljuuju savrenu konkurenciju trina e ekonomija iskazivati alokacijsku efikasnost, a ona obznanjuje da ni jedna osoba ne moe doi u bolji poloaj bez da se neka druga osoba dovede u slabiji poloaj.

ALOKACIJSKA EFIKASNOST se javlja kad ne postoji nikakav nain da se proizvodnja ili potronja preustroje tako da se povea zadovoljstvo neke osobe. Efikasno je ono stanje u kojem se nitko ne moe dovesti u bolji poloaj bez da se netko drugi ne dovede u slabiji poloaj.

EKSTRENALIJE. su poznate kao vanjski uinci, eksterne ekonomije i disekonomije, uinci susjedstva, tehnoloki vanjski uinci i si. To su sluajevi u kojima korist ima osoba koja ne snosi troak, npr. troak obrazovanja snosi drava, a pojedinac ima koristi, ili npr. tvornica koja isputa zagaenu vodu u rijeku smanjuje time mogunosti nizvodnog ribarenja, pa se moe rei da tvornica odreuje eksternalije ribarima. Pokuavajui rijeiti razne potekoe u ekonomskoj analizi, ekonomisti su upotrijebili koncept funkcije drutvene dobrobiti koja tei uspostavljanju odnosa dobrobiti odreene grupe i pojedinaca koji ine tu grupu.

DRAVA, JAVNI IZBOR I ZDRAVSTVENA ZATITA

FUNKCIJE DRAVE:

Postoje 4 osnovne funkcije drave: 1. Unapreivnje ekonomske efikasnosti osnovni ekonomski cilj drave je da pomogne socijalno poeljnu alokaciju resursa, a to je mikroekonomska strana dravne politike; 2. Ostvarivanje manje nejednake raspodjele dohotka - preraspodjela dohotka se obino ostvaruje oporezivanjem i politikama troenja, iako i reguliranje katkada igra odreenu ulogu; 3. Stabiliziranje ekonomije pomou makroekonomskih politika drava je odgovorna za izbjegavanje i ponavljanje poslovnih kriza razboritom upotrebom monetarne i fiskalne politike i regulacijom financijskog sustava;

4. Meunarodno predstavljanje zemlje vlada igra posebnu ulogu predstavljajui interese drave na meunarodnoj pozornici. Meunarodni problemi EP su smanjenje trgovakig prepreka, programi pomoi, usklaivanje mikroekonomskih politika i zatita globalnog okolia. Drava utjee i nadzire privatnu ekonomsku djelatnost porezima, izdacima i neposrednim reguliranjem.

TEORIJA JAVNOG IZBORA: Ogranak ekonomike koji prouava nain na koji drave donose odluke. Ona objanjava kako drave odluuju o razini poreza i javne potronje. Analizira kako se drave stvarno ponaaju. Javni izbor ukljuuje agregiranje pojedinanih elja u kolektivni izbor. Sve odluke se donose jednoglasno.

OPOREZIVANJE I IZDATAK DRAVE

NAELA OPOREZIVANJA:

1. NAELO KORISTI: tvrdi da bi se razliiti pojedinci trebali oporezivati u razmjeru s koristi koju dobivaju od dravnih programa.

2. NAELO PLATENE SPOSOBNOSTI: tvrdi da bi iznos poreza koji ljudi plaaju trebao biti povezan s njihovim dohotkom ili bogatstvom. to je vee bogatstvo, dohodak i porezi su vei. Uobiajeno organizirani porezni sustavi zajedno s naelom platene sposobnosti su i prerazdiobni, to znai da oni namiu fondove od ljudi s visokim dohotkom da bi poveali dohotke i potronju siromanijih skupina.

REGRESIVNI POREZ: uzima vei dio dohotka za poreze od siromanih nego od bogatih obitelji. POSREDNI POREZI: oni koji se razrezuju na dobra i usluge i samo posredno na pojedince.

NEPOSREDNI POREZI: razrezuju se neposredno na pojedince ili poduzea. STVARNA ILI PROSJENA POREZNA STOPA: jednaka je odnosu ukupnih poreza i ukupnog dohotka GRANINA POREZNA STOPA: dodatni porez koji se plaa na dolar dodanog dohotka.

31

RAMSEYJEVI POREZI: Ramseyjevo pravilo tvrdi da bi drava trebala rezervirati najtee poreze na one utroke i proizvode kojih su ponuda i potranja najslabije elastini na promjene cijena. Ako zemlja i hrana imaju neelastine krivulje ponude i potranje jako ih se oporezuje. Opravdanje za to pravilo je da ako je ponuda robe jako neelastina na cijenu porez na robu e imati vrlo mali utjecaj na potronju i proizvodnju. Negdje Ramseyjevi porezi mogu utemeljiti put ubiranja prihoda uz minimalni gubitak ekonomske efikasnosti.

REGULIRANJE I ANTITRUSTOVSKE POLITIKE

REGULIRANJE: sastoji se od dravnih pravila ili zakona donesenih da bi se nadzirale odluke poduzea o cijenama, prodaji ili proizvodnji. Postoje dva oblika reguliranja: ekonomsko reguliranje i socijalno reguliranje. Ekonomsko

reguliranje odnosi se na nadzor cijena, uvjete ulaska i izlaska i standarda usluge u posebnoj industriji. Istaknuti su

primjeri reguliranja javnih usluga i reguliranja industrija.

Socijalno reguliranje je noviji oblik reguliranja koji se upotrebljava sa se zatiti okoli zajedno sa zdravljem i sigurnou radnika i potroaa. Njegova su pravila usmjerena na ispravljanje uzgrednih uinaka ili ekstrenalija koje proizlaze iz ekonomske aktivnosti.

Drutveno reguliranje sastoji se od pravila koja su usmjerena na ispravljanje informacijskih promaaja i ekstrenalija, posebice onih koji djeluju na zdravlje, sigurnost i okoli.

Najstroiji sluaj ekonomskog reguliranja javlja se glede prirodnih monopola. Prirodni monopol se javlja kad prosjeni trokovi opadaju za svaku razinu proizvodnje, tako da najefikasnija organizacija drave zahtijeva da proizvodi samo jedno poduzee.

U uvjetima prirodnog monopola drave reguliraju cijenu i usluge privatnih kompanija. VODORAVNO SPAJANJa: spajanja u kojima se spajaju kompanije u istoj industriji. Zabranjena su prema

Claytonovu zakonu kad je vjerojatno da e spajanje bitno smanjiti konkurenciju u industriji. OKOMITA SPAJANJA: zbiva se kad se spajaju 2 poduzea na razliitim stupnjevima proizvodnog procesa. SPAJANJE U KONGLOMERAT: spajaju se zajedno nesrodna poduzea. Pri spajanju u konglomerat, kemijsko ili poduzee za elik mogu kupiti naftno poduzee. ANTITRUSTOVSKI ZAKONI: zakoni koji zabranjuju monopolizaciju, ogranienja razmjene i tajno sporazumijevanje meu poduzeima da poveaju cijene ili sprijee konkurenciju.

Antitrustovska politika zabranjuje protukonkurencijsko ponaanje i sprjeava monopolistike strukture. Ona je nain da javna politika ogranii oskvrnua trine moi od strane velikih poduzea.

Glavni ciljevi antitrusta su: a) Zabraniti protukonkurencijske aktivnosti b) Raspriti monopolistike strukture

PRIRODNI IZVORI I EKONOMIJA OKOLIA

MALTHUSOVA TEORIJA PUANSTVA poiva na zakonu opadajuih prinosa. Ona tvrdi da bi puanstvo ako se ne nadzire raslo geometrijskom stopom i udvostruavalo se otprilike u svakoj generaciji. Svaki bi lan rastueg puanstva imao manje zemlje i prirodnih izvora s kojima radi. Zbog opadajuih prinosa dohodak bi mogao rasti aritmetikom stopom. Proizvodnja bi se po osobi smanjila na tako malo da bi puanstvo stabilizirala na razini opstanka koji je blizak gladovanju.

NEOBNOVLJIVI IZVOR: onaj izvor ija je ponuda usluga fiksna i koji se dovoljno brzo ne regenerira da bi bio ekonomski vaan. Vani primjeri su fosilna goriva koja se mogu tretirati kao fiksna za ljudske civilizacije i mineralni izvori koji nisu goriva.

OBNOVLJIVI IZVORI: izvori ije se usluge redovito obnavljaju i koji mogu beskonano davati korisne usluge. Sunana energija, poljoprivredno zemljite, voda, uma... JAVNA DOBRA su ona dobra ije se koristi nedjeljivo rasprostiru na itavu zajednicu bez obzira na to ele li pojedinci kupiti javno dobro.

PRIVATNA DOBRA su ona dobra koja se mogu razdijeliti i odvojeno osigurati razliitim pojedincima bez ikakvih eksternih koristi ili trokova drugima. Efikasna opskrba javnih dobara esto zahtijeva utjecaj drave, dok trita mogu efikasno alocirati privatna dobra.

32

RAZDIOBA DOHOTKA I BORBA PROTIV SIROMATVA

RASPOLOIVI DOHODAK: ono to je ljudima ostalo za potronju ili tednju, nakon svih isplata za poreze, korporacijske tednje neraspodjeljenih profita i nakon izvrenih prilagodba za transfere. OSOBNI DOHODAK ine ukupni primici ili gotovina koje je neka osoba ili kuanstvo zaradilo tijekom danog razdoblja. Glavna sastavnica osobnog dohotka su zarade od rada, dohodak od vlasnitva i transferna plaanja drave. LORENZOVA KRIVULJA: prikladno sredstvo za mjerenje rasprenosti ili nejednakosti razdiobe dohotka. Ona pokazuje koliko posto ukupnog dohotka ide na 1% najsiromanijeg puanstva, na 10% najsiromanijeg puanstva, na 95% najsiromanijeg puanstva itd. IZVORI NEJEDNAKOSTI: kako bi se objasnila nejednakost u razdiobi dohotka moramo odvojeno promatrati

dohodak od rada i dohodak od imovine. Zarade od rada variraju zbog razlika u sposobnostima i intenzitetu rada i

zbog toga to se razlikuju zarade po zanimanjima kao posljedica razliitog ulaganja u ljude. JEDNAKOST U ODNOSU NA EFIKASNOST: postoje 3 vrste jednakosti- jednakosti politikih prava kao to je pravo gasovanja, jednakosti mogunosti koja daju jednak pristup zapoljavanju obrazovanju i drugim socijalnim sustavima, te jednakosti rezultata prema kojima se ljudima jame jednaki dohotci ili potronja.

Jednakost ima trokove i koristi. Trokovi rastu

PREGLED MAKROEKONOMIKE

MAKROEKONOMIKA: prouavanje ponaanja ekonomije kao cjeline. Ona ispituje sveukupnu razinu proizvodnje, zaposlenosti i cijena neke drave. Ona analizira dugoroni rast i ciklina kretanja ukupne proizvodnje, nezaposlenost i inflaciju, ponudu novca i deficit prorauna te meunarodnu razinu i financije. MIKROEKONOMIKA: analizira pojedinane cijene, koliine i trita. BRUTO DOMAI PROIZVOD: GDP je mjera trine vrijednosti svih finalnih dobara i usluga, zobenog brana, piva, automobila itd proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine. Dva su naina mjerenja bruto domaeg proizvoda. MOE BITI nominalni gdje se mjeri u stvarnim trinim cijenama ili realni gdje se izraunava u stalnim ili nepromjenjivim cijenama.

POTENCIJALNI GDP: dugoroni trend realnog GDP-a. On predstavlja dugoroni proizvodni kapacitet ili maksimalnu koliinu koju ekonomija moe proizvesti dok cijene ostaju stabilne. Katkada se zove proizvodnja s visokom razinom zaposlenosti

STOPA NEZAPOSLENOSTI: postotak nezaposlene radne snage. Radna snaga ukljuuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji trae posao. Ona iskljuuje one bez posla koji ne trae zaposlenja. Stopa nezaposlenosti se kree u skladu s poslovnim ciklusom. Kada se proizvodnja smanjuje potranja za radom opada i stopa nezaposlenosti raste.

Stopa nezaposlenosti je indeks ponude rada po vaeoj stopi nadnica. esto se rauna tako da se izrazi evidentirana nezaposlenost kao omjer naprema zbroju ukupnog broja nezaposlenih i ukupnog broja

namjetenika na poslu. To je postotak nezaposlene radne snage. Radna snaga ukljuuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji trae posao. Ona iskljuuje one bez posla koji ne trae zaposlenja. Stopa nezaposlenosti se kree u skladu s poslovnim ciklusom. Kada se proizvodnja smanjuje potranja za radom opada i stopa nezaposlenosti raste.

INDEKS CIJENA POTROAA: najuobiajenija mjera razine sveukupnih cijena. Promatra troak fiksne koare dobara koju kupuje tipino gradski potroa. INFLACIJA uzrok porastu cijena vidi u poveanoj potranji koja se najee financira kreditima i zajmovima. Ona je u svezi s teorijom inflacijskog jaza. Inflacija zbog forsiranja potranje, moe se prikazati ili promjenama agregatnih izdataka, ili promjenama agregatne krivulje potranje, preko nivoa pune zaposlenosti i ouputa. Da bi infla-cija rezultirala iz takvih promjena mora biti popraena stalnim poveanjem ponude nominalnog novca. Poveanje ponude nominalnog novca moe samo po sebi biti uzrok ekonomske promjene ili se moe prilagoditi prekoraenju ponude drugih sektora. Studije provedene u Velikoj Britaniji pokazale su da je inflacija u Velikoj Britaniji

posljednjih 30 godina uzrokovana uglavnom forsiranjem potranje vie nego poveanjem trokova, a naroito od kada vlada slobodno poduzima mjere koje stimuliraju gospodarstvo i zadravaju punu zaposlenost tijekom tog razdoblja.

VRSTE INFLACIJE.

a) Inflacija trokova b) Inflacija potranje c) Strukturna inflacija

33

d) Psiholoka komponenta inflacije

Inflacija je ekonomska djelatnost koja rtvuje potronju danas radi poveanja proizvodnje u budunosti.

TROKOVNA INFLACIJA: jedna je od teorija inflacija koja uzrok inflacije vidi u autonomnom poveanju trokova. Poslodavci ili sindikati mogu poveati cijenu svojih dobara ili usluga i u odsutnosti poveanja potranje za tim dobrima. Potroai, suoeni s porastom cijena pokuavaju zadrati ve steeni nivo potronje, te zahtijevaju vee nadnice i profit, to utjee na daljnje poveanje trokova. Ako bi se proces ovako odvijao, glavno oruje za suzbijanje inflacije bila bi restriktivna politika dohotka koja bi sprijeila poetno poveanje cijena i trokova. Ipak, ne postoji jedinstveno miljenje o glavnom uzroku poslijeratne inflacijE. STOPA INFLACIJE: primjena razine cijena koja oznaava stopu rasta ili pada razine cijena