Ekonomske osnove države i

prava - VII

Doc. dr Amina Nikolajev

Raspodjela

Otvara brojna pitanja i dileme

Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama

Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija

Određuje sudbinu članova zajednice

Ukazuje na način raspodjele dohotka

Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...

Raspodjela

Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)

Načini:

Direktna (naturalna privreda)

Indirektna / tržišna (putem tržišta)

Mješovita (uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike)

Raspodjela

Raspodjela vs. društvena pravda?

Pravednost procesa raspodjele? (svaki

pojedinac treba imati pravo na uživanje

plodova od korištenja resursa koje posjeduje –

djelovanje mehanizma tržišta – uloga države

je osiguranje funkcioniranja razmjene – svako

snosi posljedice svojih odluka – nema

prinudne preraspodjele dohotka - ?)

Raspodjela

Može biti:

Funkcionalna (raspodjela dohotka na

dohotke proizvodnih inputa)

Personalna (raspodjela dohotka među

pojedincima)

Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –

izražava odnos % stanovništva i % dohotka

koji mu pripada

Plaće

Pojmovno određenje – dohodak od rada

Oblici plaćanja:

Po vremenu (za rad utrošen za određeno

vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,

informatička, uslužna industrija)

Po učinku (za rad utrošen po jedinici

proizvedene robe)

Plaće

Razlike u plaćama:

Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)

Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)

Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)

Plaće

Vrste:

Nominalna – novac koji radnika prima za svoj

rad

Realna – izražava kupovnu snagu radnika

(realna plaća = nominalna plaća / index

troškova života x 100)

Relativna plaća – učešće u nacionalnom

dohotku

Ponuda rada

Šta određuje nivo plaća radnika u okviru

istih zanimanja?

Utjecaj ponude i tražnje za radom

R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -

novi nivo plaća

Ponuda rada

Ponuda za radom - ukupan broj

raspoloživih radnih sati koje može

ponuditi stanovništvo jedne zemlje

Determinante:

Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi

(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,

društvena emancipacija žena

Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta

supstitucije i efekta dohotka)

Sindikati

Oblik organiziranja radnika

Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)

Ugovor o radnim odnosima

Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)

Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)

Vrste sindikata:

Strukovni (radnici određenih struka)

Industrijski (radnici određene privredne grane)

Opći (svi radnici)

Sindikati

Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:

Ograničavanje nivoa ponude rada (izazivanje vještačke nestašice rada: migracijske barijere, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, zabrana zapošljavanja onima koji nisu članovi sindikata,...)

Ugovaranje viših standardnih plaća kao obaveza poslodavcima (ograničenje alternativne ponude rada – zabrana upošljavanja onih koji nisu članovi sindikata...)

Sindikati

Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:

Povećanje tražnje za radom (indirektno -povećanje tražnje za proizvodima)

Borba protiv monopsonističke moći poslodavca (zaštita interesa radnika, sindikati su pandan poslodavcu)

Štrajk (vrši se pritisak na poslodavce u cilju ostvarenja prava radnika, vrlo rijetko se koristi - svi trpe gubitke, povoljno tumačenje radnog zakonodavstva)

Potrošnja i štednja

Koliko se izdvaja za potrošnju?

Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s

ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba

Koliko se izdvaja za štednju?

Štednja – dio dohotka koji nije potrošen

Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni

standard stanovništva / ekonomski razvoj i rast

Potrošnja i štednja

P + Š = Dohodak

Međuovisnost P – Š – Dohodak

Odrednice P i Š su:

Nivo dohotka (permanenti? I povremeni?)

Imetak

Visina kamatne stope na štednju

Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu

Borba za prestiž

Siromaštvo i bogatstvo

Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs.

bogatstvo

≠ poimanje siromaštva i bogatstva

Egzistencijalni minimum:

ukupan trošak za hranu x 3

promjenjiva kategorija – zavisi od cijena

životnih namirnica, ukusa, običaja, navika,...

Siromaštvo i bogatstvo

Uzroci:

Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)

Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo

Uzroci postoje ako su izraz:

iste startne pozicije

lične preferencije (izbora)

vlastitiih zasluga

Siromaštvo i bogatstvo

Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva

Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..

Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u njihovoj državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)

Siromaštvo i bogatstvo

Zašto danas kada postoji toliko

bogatstva tako mnogo ljudi živi u

siromaštvu?

Loše odluke? – napuštanje škole, piće,

droga, kockanje? Loše investiranje?

Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo

Promjene koje se događaju u privredi i

na tržištu rada, porast cijena?

Siromaštvo i bogatstvo

Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva

napuštanje domova zbog rata

političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane

rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti

neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...

Siromaštvo i bogatstvo

U Svijetu - nešto više od 2,2 milijarde ljudi je

siromašno ili blizu granice siromaštva

Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u

svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a

Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena

porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge,

broja samoubistva )

Bogatstvo i siromaštvo

Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta

1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %

Najbogatijih 500 ljudi zajedno drže 4,7 trilijona USD od ukupnih 7,05 triliona USD

Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva