Page 1 of 110

1. O PREDMETU, METODAMA I ODNOSU USTAVNOG PRAVA I POLITIKIH ZNANOSTIUVODNE NAPOMENEUstavno pravo nije samo pravna ve ujedno i politoloka disciplina. S razlikom, to ustavno pravo izuava samo one politike institucije koje su ureene pravom i samo u mjeri u kojoj su ureene pravom. Politike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti i sloen sustav njihovih povrtanih meusobnih veza kroz koje se kontinuirano oblikuje i stvara dravna politika kao jedina relevantna politika za ustavno pravo, jer se njome ostvaruje politika vlast u odreenoj dravi. Kakve to veze ima s pravom? Svako je pravo izraz odreene politike. U tom smislu gotovo svaki pravni propis moemo promatrati kao pravnu transpoziciju odreenog drutvenog interesa. Pa proizlazi da je pravni sustav, sredstvo za ostvarivanje legaliteta i legitimiteta politike vlasti.

ODNOS USTAVNOG PRAVA I POLITIKIH ZNANOSTIDakle, ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ono je politiko pravo. Meutim, ustavno pravo ne moe obuhvatiti svu politiku dinamiku, jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politiki odnosi i institucije; politike stranke, interesne skupine, ideologija, .. a upravo te izvanustavne strukture prouavaju politike znanosti. Nadalje, jedno su formalni ustavni propisi, a drugo je stvarnost. Kadikad je ve na prvi pogled oito da formalni propis ne moe odgovarati stvarnom stanju, primjerice, sustav parlamenatrne vlade, ne karakterizira ravnotea parlamenta i izvrnih tijela, kako bi to po ustavu trebalo biti, ve nadmo izvrnih tijela.

METODE USTAVNOG PRAVATri klasine metode; normativistika, usporedna, povijesna.

www.pravokutnik.net

Page 2 of 110 1. normativistika metoda prouavala i analizirala ustavne norme, objaanjavala namjere ustavotvorca, traila pravne praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim rjeenjima, tumaila ih pomou jezine i logine analize. Negativnost metode prije svega to nije vodila dovoljno rauna o stvarnosti, stoga se njezina primjena svodi samo na prvi korak u istraivanju politike institucije. 2. usporedna/komparativna metoda A. normativistikom varijantom usporedne metode koristila se klasina znanost o ustavnom pravu prouavajui propise ustavnog prava koji ureuju iste ili sline drutvene odnose u razliitim dravama primjerice o izbornom sustavu, odnosu zakonodavne i izvre vlasti,.. B. suvremena znanost ustavnog prava usporednu metodu koristi kako bi usporeivala politike institucije od njihovog zaetka, kao politikih ideja preko pravnih propisa pa do ostvarivanja u politikoj zbilji. 3. povijesna metoda A. normativistika varijanta pa se pomou nje prati samo razvojni put i mijenjanje pravnih propisa u odreenoj politikoj instituciji, ili pak.. B. suvremena varijanta u svom totalitetu prati i prouava povijesni razvoj odreene politike institucije, (opet) od politike ideje, preko pravne formulacije u propisu, pa do politike zbilje. Pa je tako, normativistika varijanta, ograniena na ustavno pravo, dok suvremena varijanta povezuje ustavno pravo i politike znanosti, (ba poput usporedne). Budui da te tri klasine metode vie nisu dostatne, razvile su se; 4. specifine politoloke metode mahom iz sociologije i socijalne psihologije, a prouavaju odnose izvan pravno ureenih politikih institucija, primjerice; rad politikih stranaka, interesnih skupina, oblikovanje javnog mnijenja, .. Radi se uglavnom o kvantitativnim i empirijskim metodama; posredno i neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperiment 5. pomone metode; matematike i grafike metode Navedene metode dokaz su ambivalentnosti ustavnog prava; ono je dakle, istodobno pravna, ali i politoloka znanost, pa e se primjerice znanstvenici ustavno prava, ponajprije koristiti rezultatima politolokih istraivanja, to je jo jedan dokaz njihove uske povezanosti.

www.pravokutnik.net

Page 3 of 110

2. USTAVNO PRAVO KAO GRANA PRAVA I NJEGOVI IZVORISADRAJ USTAVNOG PRAVAPostavlja se pitanje koje pravne norme odreuju ustavno pravo kao granu prava. U tom smislu kaemo da ustavno pravo obuhvaa sve pravne norme, bez obzira u kojim se opim aktima nalaze (ustavu, zakonu, podzak. opim aktima) a kojima se ureuju politike institucije. Tako odreene norme dijelimo u tri skupine, dvije temeljne i dopunsku; 1. norme kojima se ureuju slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina Ovo je temeljna skupina, jer odraava samu ideju ustavnosti ogranienje drave i njene vlasti vladavinom prava (ono omekavanje koje vlastodrac mora vriti). Ova skupina odreuje okvir cjelokupnog pravnog poretka, te daje i sadrajni temelj drugim granama prava. to se razvoja skupine tie govorimo o tzv. generacijama prava; VIDI STR. 25 POV. RAZVOJ LJ.PRAVA 2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti Dakle, rije je o normama kojima se utvruju temeljna naela dravne vlasti, a dalje i; a) koja su to temeljna dravna tijela b) izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog od temeljnh dravnih tijela c) djelokrug (nadlenost) temeljnih dravnih tijela d) meusobni vertikalni i horizontalni odnosi temeljnih dravnih tijela - horizontalni odnosi razliitih dravnih tijela na istoj razini obavljanja dravne vlasti - vertikalni odnosi dravnih tijela na razliitim teritorijalnim/podrunim razinama obnaanja dravne vlasti u pravilu odnosi sredinjih i lokalnih tijela e) ureuje nain rada i odluivanja temeljnih dravnih tijela 3. norme kojima se ureuju odnosi izmeu nedravnih politikih subjekata i drave Ureuje odnose nedravnih politikih subjekata (poput politikih stranaka, interesnih skupina i sl.) i drave. Ipak, te odnose pravo ureuje samo segmentarno, jer vei dio tih odnosa zbiljski je izvan pravne regulacije. Unato slaboj pravnoj

www.pravokutnik.net

Page 4 of 110 regulativi , one su od velike vanosti, jer se upravo kroz takve subjekte ostvaruje politiki proces oblikovanja i djelovanja dravne vlasti, (a to je prepoznao i Ustav RH iz 2000.).

IZVORI USTAVNOG PRAVANorme ustavnog prava mogu se nalaziti u raznim pravnim oblicima pravni propisi u kojima se donose pravne norme ustavnog prava nazivaju se izvori ustavnog prava. Cjelinom svojih normi izvori ustavnog prava su; A. pisani ustav u veini (demokratskih) drava temeljni izvor ustavnog prava je pisani ustav, kao najvii pravni akt (kruti ustav) u kojem se nalazi preteit broj normi ustavnog prava dakako, da se norme ustavnog prava ne mogu propisivati iskljuivo u ustavu (neovisno o njegovoj opirnosti) , ve uvijek i u odreenoj mjeri i zakonima, pa i podzakonskim opim aktima. B. ustavni zakoni ustavni zakon u punom smislu rijei je samo onaj koji je kao takav definiran samim Ustavom, te je, osim to nosi naziv ustavni zakon, donesen po postupku predvienom za donoenje i promjenu odredbi samog Ustava RH. Takvi su Ustavni zakoni; Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH Ustavni zakon za provedbu Ustava RH sa izmjenama i dopunama Pored navedenih koji su Ustavni zakoni u punom smislu, postoji cijeli niz ustavnih zakona koji zapravo predstavljaju organske zakone, a kojima je iz politikih razloga, odn. vanosti materije koju ureuju dan naziv ustavni zakon. Primjerice; Ustavni zakon o pravima nacionalnh manjina iz 2002. u njemu se ureuju nacionalna prava i razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i slobode, to je nedvojbeno prema l. 82. Ustava kategorija organskih zakona. C. organski zakoni u nekim se dravama (npr. FRA i SPA) temeljne ustavne norme o pravima i slobodama ovjeka i graanina te o ustrojstvu dravne vlasti (dakle, I. & II. skupina) tradicionalno razrauju u zasebnoj vrsti

www.pravokutnik.net

Page 5 of 110 zakona, koji se nazivaju organski zakoni a koji se prema pravnoj snazi nalaze ispod ustava, a iznad zakona. Ta vea pravna snaga organskih zakona izvire iz stroe, kvalificirane veine kojom se oni donose (za razliku od drugih zakona koji se donose natpolovinom veinom nazonih zastupnika) prema Ustavu RH organski zakoni su; o zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Zastupniki dom donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika, te o zakoni kojima se razrauje Ustavom utvrena ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a koje Zastupniki dom donosi veinom glasova svih zastupnika.

Zakoni. U dravama koje ne prihvaaju kategoriju organskih zakona, sve se norme koje se inae odnose na organske zakone (izborni sustav, ustrojstvo dravne vlasti, odnosi sredinjih i podrunih dravnih tijela) razrauju zakonom. Svi su ti zakoni u takvim dravama izvori ustavnog prava. Budui da Ustav RH prihvaa kategoriju organskih zakona i to vrlo iroko, a osim toga previa i kategoriju Ustavnih zakona, ostali se zakoni praktiki ne mogu javiti kao izvori ustavnog prava. Podzakonski propisi. Od podzakonskih propisa izvorima ustavnog prava smatraju se A. poslovnici temeljnih dravnih tijela. poslovnicima se razrauju ustavne odredbe o nainu rada, a napose odluivanja dravnih tijela. U RH primjerice; Polovnik Hrvatskog Sabora, Poslovnik Ustavnog suda RH,.. Od podzakonskih opih akata, kao izvori ustavnog prava mogu se pojaviti i B. uredbe opi pravni akt, koji u skladu s Ustavom i zakonom donose izvrna tijela. od dvih vrsta uredbi kao samostalni izvor prava pojavljuju se uredbe iz nude one se donose kada je onemogueno redovito djelovanje tijela dravne vlasti; u ratom stanju ili uvjetima neposredne ugroenosti dravne neovisnosti, a kojima se ovlauje izvrna vlast da ureuje one odnose koje izvan stanja nude ureuje zakonima predstavniko tijelo ako bi se izvrnim tijelima dalo Ustavom da mogu obustavljati primjenu ili ak mijenjati odredbe ustava, tada su takve uredbe samostalni izvor ustavnog prava (one su praktiki ustavni akti) i imaju ustavnopravnu snagu

www.pravokutnik.net

Page 6 of 110 prema Ustavu RH Predsjednik donosi uredbe iz nude sa zakonskom snagom za vrijeme trajanja ratnog stanja, u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora. ako Predsjednik temeljem gore navedenog donese uredbu koja pripada sadrajno organskim zakonima te su uredbe tada izvor ustavnog prava.

Ustavni obiaj. Pisani izvori ustavnog prava su; ustav, organski zakoni, zakoni, poslovnici i podzakonski opi akti, te zaista obuhvaaju gotovo sve norme ustavnog prava. Upravo su stoga, ustavni obiaj u ustavnom pravu jo vie nego u drugim granama prava minorizirani. (Iznimka V.B.) U RH se ustavni obiaj moe se razviti u dva sluaja: 1. kad pisani izvori ustavnog prava ne ureuju odreeni politiki odnos ili instituciju, 2. kad pisani izvor pol.odnos ili instituciju ne ureuje u dovoljnoj mjeri U oba sluaja dugotrajnim istovrsnim injenjem ili neinjenjem odreenih radnji (longa consuetudo) stvara se svijest o nunosti (opinio necessitatis) takvog ponaanja dravnog tijela ili drugog politikog subjekta. Tako nastaje ustavni obiaj kao nepisana dopuna ustava. U RH primjer 90tih ministri birani iz reda sabornika Ustavnim obiajem se ne mogu mijenjati norme ureene pisanim izvorom ustavnog prava. Ustavni obiaji mogu samo nadopunjavati praznine!! I ustavni obiaji se mogu mijenjati na dva naina: 1. odjednom bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava (od ustava pa do podzakonskog opeg akta), 2. postupno oblikovanjem novog, sadrajno suprotnog ustavnog obiaja.

3. USTAV KAO TEMELJNI IZVOR USTAVNOG PRAVAPOJAM USTAVA; MATERIJALNI I FORMALNI USTAVUstav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi preteit broj normi koje sadrajno odreuju ustavno pravo kao granu prava.

www.pravokutnik.net

Page 7 of 110 A) u materijalnom smislu ustav obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u dravi, bez obzira je li rije o pisanom ustavu, organskom zakonu, zakonu, podzakonskom opem aktu ili ustavnom obiaju. (u V.B. npr. povelje, paktovi itd.) svaka drava ima ustav u materijalnom smislu, jer su uvijek, neovisno o pravnom obliku postojala pravila kojima se ureivalo ustrojstvo dravne vlasti njegovo irenje povijesno poinje opadanjem moi monarha B) ustav u formalnom smislu je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav - rije je o jedinstvenom aktu u kojem su skupljene sve temeljne, ali i najvei broj drugih pravnih normi koje ureuju ustavnu materiju stoga se esto naziva i kodificiranim ustavom, te se s obzirom na obiljeja normi koje obuhvaa smatra ne samo pravnim, nego i politikim aktom.

PISANI I NEPISANI USTAVOdnos pisani/nepisani, formalni/materijalni ustav, moe se lijepo objasniti na primjeru Velike Britanije. Naime, esto se navodi kako V.B. nema pisani ustav, ime se zapravo eli kazati kako V.B. nema ustav u formalnom smislu, odnosno da nema opi pravni akt koji nosi naziv Ustav. Dakle, u V.B. ne postoji formalni ustav, ali (to ne znai da ne) postoji pisani ustav (dakako, ustav u materijalnom smislu), odnosno, niz normi kojima se ureuju ustavna pitanja, npr. brojne povelje, pakti, zakoni,.. Dakle, A) pisani ustav predstavljaju razliite vrste pravnih akata (od formalnog ustava pa do podzakonskih opih akata) u kojima se nalaze norme ustavnog prava. B) Nepisani ustav, je pak, sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi. Naziva se i realni ustav, u smislu to pokazuje zbilju, a ne ono to ustav idealizira.

DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU DONOENJAOvaje dioba danas izgubila ustavnopravni smisao zajedno sa normativistikom metodom. Ustave je djelila na; A. ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt vladara kojim on dijeli vlast izmeu sebe i predstavnikog tijela odnosno naroda.

www.pravokutnik.net

Page 8 of 110 primjerice, Ustav Kraljevine Jugoslavije kojeg je 1931. oktroirao kralj Aleksandar B. ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donoenju sudjeluje preko predstavnikog tijela. meutim ve od poetka 20. st., u europskim parlamentarnim demokracijama s monarhistikim oblikom vladavine (npr. vedska, Norveka, Danska, Belgija, Nizozemska i druge) a monarh je zbiljski samo simbolian. C. narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda, u svim dravama s republikanskim oblikom vladavine, a koji se donosi vie ili manje na demokratski nain.

KRUTI I MEKI USTAVA) Kruti ustavi su ustavi koji se mogu revidirati samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja ili mijenjanja zakona. Iz toga proizlazi da pravne norme krutog ustava imaju nadzakonsku snagu, odn. da svi pravni propisi u dravi moraju biti u skladu s normama krutog ustava. B) Meki ustavi su ustavi koji se mogu mijenjati na isti nain kao i zakoni, drugim rijeima, svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava. primjerice u Velikoj Britaniji, koja nema ustav u formalnom, ve samo materijalnom smislu, zakon je najvii izvor ustavnog prava, te se njime mogu mijenati bilo koje norme ustava u materijalnom smislu, pa u tom smislu kaemo da Velika Britanija ima meko ustavno ureenje. Danas je gotovo svaki formalni ustav ujedno i kruti ustav. Meki ustav je iznimka, gotovo se na prste mogu nabrojati.

RAZLOZI KRUTOSTI USTAVADva su temeljna razloga; 1. zahtijev za stvaranjem akta koji bi na jednom mjestu naveo sva temeljna prava, a koji s obzirom na svoju vanost mora biti iznad zakona i svih drugih propisa u dravi 2. drugi razlog proizlazi iz ideje ograniavanja vlasti, te usmjeravanja zakonodavca putem (krutog) Ustava Ipak, valja biti realan, pa biti svjestan da je krutost ustava samo formalnost, uostalom;

www.pravokutnik.net

Page 9 of 110 ideal; kruti ustav osigurava trajnost i rjee mijenjanje zbilja; npr. francuski ustav iz 1791. mijenjan ve 2 godine kasnije, a ak je sadravao zabranu mijenjanja na 4 godine ako ustav ne odgovara vladajuoj politikoj skupini moe biti; o nasilno sruen (politika revolucija ili dravni udar) o jo jednostavnije moe krenuti u suprotnom smjeru kroz realni ustav, odn. sustav ustavnih obiaja o moe se mijenjati previenim postupkom kad god i koliko god puta se poeli

Dakle, ideja krutosti nedoreena.

STUPNJEVANJE KRUTOSTI USTAVARazlikujemo stupnjeve krutosti ustava; 1. zabrana svake promjene. Najvii teorijski stupanj krutosti ustava bio kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean. Ipak, unato zahtjevima kole prirodnog prava, ova je opcija ostala samo u sferi teorije. 2. privremena zabrana promjene. Privremena zabrana promjene. Ustav zabranjuje njegovo mijenjanje u cijelosti, ali samo na odreeno vrijeme. Primjerice; prvi francuski Ustav iz 1791. zabranjivao mijenjanje na 4 godine. 3. Trajna zabrana promjene pojedinih odredbi. Sluaj kada ustav trajno zabranjuje mijenjanje, ali samo nekih tono odreenih normi. Uglavnom se odnosi na zabranu ustavom propisanog oblika vladavine, npr. Ustav Republike Hrvatske zabranjuje udruivanje RH u saveze koji bi mogli dovesti do obnove Jugoslavenske drave ili kakve druge balkanske dravotvorine. to se tie pitanja pravne snage tih zabrana ako se steknu politiki uvjeti, ta zabrana e (bez problema) biti prekrena. 4. Ustavna revizija u posebnom postupku. Najmanji stupanj krutosti ustava. Ovakav Ustav doputa svoje mijenjanje u cijelosti, ali samo na nain predvien ustavom, a koji se razlikuje od naina mijenjanja zakona. Dakako, fraza nain predvien Ustavom se razlikuje, pa se ovaj stupanj moe unutar sebe stupnjevati.

www.pravokutnik.net

Page 10 of 110

NAIN MIJENJANJA (REVIZIJSKI SUSTAVI) KRUTOG USTAVARevizijske sustave dijelimo u dvije velike skupine, ije se razlikovanje vri s obzirom mijenja li se ustav neposrednim sudjelovanjem birakog tijela naroda ili o promjenama odluuje predstavniko tijelo. 1. Ustavotvorni referendum. Revizija Ustava u ovom sluaju se vri neposrednim sudjelovanjem birakog tijela naroda. Razlikujemo; a) apsolutno obvezan ako se za svaku promjenu ustava referendum mora raspisati b) relativno obvezatan ako se raspisuje za mijenjanje samo unaprijed odreenih normi c) fakultativni referendum kod kojeg se referendum moe raspisati za svaku izmjenu ustava, ali ne mora niti za jednu. O raspisivanju u pravilu, odluuje predstavniko tijelo. Ovak tip referenduma propisuju ustavi gotovo svih modernih demokracija, kao i Ustav RH. 2. Promjena odlukom predstavnikog tijela. Pri emu predstavniko tijelo moe biti; A. ustavotvorna skuptina posebno predstavniko tijelo koje se bira samo u svrhu donoenja ili izmjene ustava, a nakon obavljene zadae prstaje mu mandat *prikriveni referendum sada birai mogu, poznavajui stavove kandidata za skuptinu, odn. Njihove ustavne prijedloge, u velikoj mjeri posredno utjecati na ustavne izmjene B. redovito zakonodavno tijelo ei sluaj. U ovom sluaju o ustavnoj izmjeni odluuje isto tijelo koje donosi i zakone, ali uz razliit postupak. Uglavnom se svodi na oteavanje, pa primjerice u najveem broju sluajeva potreban je kvalificiran kvoru i kvalificirana veina Tehnike promjene ustava Dvije su osnovne tehnike mijenjanja ustava; A) tehnika ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak koji se eli promijeniti i zamijenjuje se novim. Isto je i sa dopunama one se ubacuju u cjelinu. Prikladnija za vei broj izmjena i ee izmjene. Primjerice, Ustav RH 1990. B) tehnika ustavnih amandmana (dodataka) sada prvobitni tekst ostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj promjeni ili dopuni na isti, temeljni ustavni tekst samo dodaju odredbe u obliku amandmana. Prikladnija kada se ustav samo dopunjuje.

PROMJENA (REVIZIJA) USTAVA RH

www.pravokutnik.net

Page 11 of 110 Ustav RH za reviziju koristi sustav redovitog predstavnikog tijela uz fakultativni ustavotvorni referendum. Promjena Ustava se vri odlukom Hrvatskog sabora; inicijativu ima 1/5 zastupnika, predsjednik Republike, Vlada RH hoe li se inicijativa usvojiti odluuje sabor veinom glasova svih zastupnika u sluaju izglasavanja oblikovat e se nacrt promjene ustava koji sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika konanu odluku o promjeni Ustava sabor e donijeti 2/3 veinom svih zastupnika promjenu e proglasiti sabor Promjena ustava moe se vriti i referendumom o raspisivanju odluuje sabor, ali i predsjednik Republike (na prijedlog i uz supotpis Vlade). sada se o reviziji odluuje voljom veine biraa, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa ovako donijeta odluka je obvezatna

STRUKTURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA USTAVAStruktura ustava: - proslov ili preambula na poetku ustava, u tom se dijelu naznauje tko donosi ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavu razrauju, ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom, a sadraj je opisan - aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava - amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst - normativni dio sadrajno obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina, 3. o ustrojstvu dravne vlasti, 4. prijelazne, 5. zavrne (op. a. mislim da se ovo odnosi na normativni dio)

STRUKURA I TEMELJNA OBILJEJA SADRAJA HRVATSKOG USTAVAUstav RH donesen 22.prosinca 1990. Vane izmjene 1997., 2000., 2001.

I. Izvorine osnove, II. Temeljne odredbe, III. Temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, IV. Ustrojstvo dravne vlasti, V. Ustavni sud Republike Hrvatske, VI. Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava, VII.

www.pravokutnik.net

Page 12 of 110

Meunarodni odnosi, VIII. Promjena Ustava i IX. Zavrne odredbe ukupno 147 lanaka Izvorine osnove (proslov ili preambula) u Ustavu RH: - vie od uobiajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izriaj, one imaju ustavnopravnu vanost kao i svi drugi dijelovi - uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne drave hrvatskog naroda i drave pripadnika autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisuljetne nacionalne samobitnosti, te dravnopravne misli i zbilje drave hrvatskog naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o tome svjedoe - RH je nacionalna drava hrvatskog naroda i autohtonih nacionalnih manjina - .. Temeljne odredbe; - RH kao jedinstvena, demokratska, socijalna drava, dakle, o unitarna, a ne federativna (preventiva za jaanje lokalne samouprave) - naelo diobe vlasti - naelo ustavnosti i zakonitosti - .. Temeljna obiljeja Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH od 18.12.1997.: - zabrana udruivanja RH u saveze koje bi mogli dovesti do obnove jugoslavenske drave - dopuna Izvorinih osnova: unesen Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu - promjena naziva Sabora Republike Hrvatske u Hrvatski dravni sabor - brisanje Prijelaznih i zavrnih odredbi, odnosno lanaka 140., 141. i 142.

www.pravokutnik.net

Page 13 of 110

1. USTAV I USTAVNA VLADAVINABit ustava je ograniavanje vlasti, u RH to je i etimoloki prisutno..bla..bla..

USTAVNA VLADAVINAUstavna vladavina oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom. Ideja odraava stari demokratski idela; non sub homine, sed sub lege.

VLADAVINA PRAVAPojam oznaava sustav politike vlasti utemeljen na potivanju ustava, zakona i drugih propisa, kako od graanstva (adresata), tako i od nositelja vlasti (adresanata). Naelo vladavine prava izraeno je u Ustavu RH, kao jedno od temeljnih vrednota, te je prije svega usmjereno na; naelo ustavnosti i zakonitosti tenju da pravo bude u slubi zatite ljudskih prava i sloboda

KONSTITUCIONALIZAMPojam k. obuhvaa; A. skup politikih teorija kojima je zajedniko da zahtijevaju da javna vlast u obnaanju svojih funkcija potuje ogranienja i postupke to ih ureuje ustav i zakon B. sustav ustavnih institucija usmjerenih na ozbiljenje ustavne vladavine C. zbiljski demokratski politiki sustav koji djeluje u skladu s navedenim naelima i na njima temeljenim institucionalnim rjeenjima

www.pravokutnik.net

Page 14 of 110

TEORIJEIdeja o prirodnom pravu prirodno pravo, kao skupina prava koja se stjee roenjem i koje je nadreno dravnom pravu, budui da proizlazi iz samog prirodnog poretka stvari. Temeljem ove teorije graani imaju pravo sruiti vlast koja kri njihova prava. Hugo Grotius. Teorija drutvenog ugovora smatraju (Thomas Hobbes) kako su ljudi isprva ivjeli u ratu svih protiv svih, a da bi mogli ivjeti u miru uspostavili su dravu, te na nju prenijeli svoja suverena prava. Ideje o apsolutnoj vlasti najprisutnije u povijesti. Smatraju da vlast mora biti iznad zakona. Teorijsko opravdanje diktatura. Za razvitak ustavnosti posebno vane teorije koje su smatrale da vjera u moralnost vladara nije dovoljno, te da su nune papirnate prepreke. U tom smislu posebno istiemo; Locke, Montesquieu dioba vlasti izmeu vie njezinih grana.

RAZLIKOVANJE USTAVA PREMA STUPNJU OZBILJENJAPodjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji. (ideal tip) 2. nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu 3. semantiki ustav ustav po znaenju rijei, bez obzira na svoje normativne znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politikoj vlasti

2. RAZVITAK USTAVNOSTI U SVIJETUPRVI PISANI USTAVIPrvi pisani ustavi: Ustav SAD-a 1787., francuski Ustav iz 1791., poljski Ustav iz 1791. rezultat su revolucija i izraz su nastojanja da se ideje zbog kojih je

www.pravokutnik.net

Page 15 of 110

podignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i uine temeljem novog poretka u politikoj zajednici. Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka: 1. sluajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija) 2. nasilje unutarnji revolucionarni dogaaji, ili vanjski napadaj, kojima je nametnut odreeni ustav (npr. Francuska) 3. ustavni izbor svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija ustavne vladavine (npr. SAD) * Reflection and choice Hamilton - uspostava politikog ustrojstva na razboritom izboru izmeu alternativa.

USTAV SADatrinaest amerikih kolonija izborilo je svoju nezavisnost od britanske Krune revolucionarnim ratom za nezavisnost 1775.-1783. kolonije su sazvale II. Kontinentalni kongres koji je 1776. usvojio Deklaraciju nezavisnosti (autor Thomas Jefferson) u kojoj se u 27 paragrafa navode sve nepravde i krenja sloboda i prava koja je poinio britanski kralj i njegovi ministri nakon donoenja Deklaracije drave su poele donositi svoje ustave uspostavljajui republikanski oblik vladavine i jamei prava i slobode (Pennsylvania 1776., Massachusetts 1780.) 1781., stupili su na snagu lanci o konfederaciji kao meudravni ugovor o prijateljskom savezu suverenih drava zajedniko tijelo saveza je Kongres u koji svaka drava alje svoju delegaciju i svaka ima po jedan glas, o najvanijim pitanjima odluuje se dvotreinskom veinom glasova svih drava Kongres bira Odbor drava kojeg ini po jedan zastupnik iz svake drave, a koji obavlja poslove kad Kongres nije u zasjedanju 1786., Ustavna konvencija u Philadelphiji usvojila ustavni tekst karakteristike: dioba vlasti (Kongres-predsjednik-sudovi i Vrhovni sud), sudbeni nadzor nad zakonodavnom i izvrnom granom vlasti, federalizam i lokalna samouprava Virginia nacrt: federalizam, New Jersey nacrt: konfederalizam Veliki kompromis na prijedlog drave Connecticut: dvodomno zakonodavno tijelo (Zastupniki dom u koji graani biraju zastupnike i Senat u koji zakonodavno tijelo svake drave upuuje dva senatora)

-

-

-

BRITANSKI USTAVBritanski ustav: - 1215., Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) utvruje vladareve obveze prema zemaljskim baronima, te im priznaje pravo na pobunu ako bi preuzete obveze bile prekrene

www.pravokutnik.net

Page 16 of 110

-

-

tako je 1295., sazvan Model Parliament (Ogledni parlament) uz plemie i crkvene dostojanstvenike sudjeluju i graani, dva doma: Dom lordova i Donji dom 1911., Zakon o parlamentu Dom lordova nema nikakve znakovitije politike uloge tijekom 18.st., pojavljuje se Kabinet kao skup vladarevih pomonikaministara, te prvi oblici preuzimanja politike odgovornosti Kabineta i Prvog ministra pred Parlamentom za odluke koje donose u ime vladara tijekom 19.st., reforme izbornog zakonodavstva, irenje birakog prava, izvrna vlast prelazi na izabrani i odgovorni Kabinet izvori britanskog ustavnog prava: o zakoni parlamenta (Statute Law) obuhvaa velik broj akata koji ureuju sustav dravnih tijela i njihove meusobne odnose (Bill of Rights iz 1689., The Act of Settlement iz 1701., Zakon o uniji sa kotskom iz 1706., Zakon o Parlamentu iz 1911. i 1949., Zakon o privremenom ureenju Sjeverne Irske iz 1972., Zakon o Europskoj zajednici iz 1972.), te odnose dravnih tijela i graana (Bill of Rights, The Habeas Corpus Act iz 1679., Zakon o javnom redu iz 1936., Zakon o pravosuu iz 1960.) o obiajna pravila, to jest sudske odluke o parlamentarni obiaji i pravila (Common Law) obiajnim pravom ureeni su primjerice suverenitet Parlamenta, prerogative monarha, politika odgovornost ministara, nezavisnost sudbene vlasti, o ustavni obiaji (konvencije) pravila ponaanja ustavnih imbenika utvrena dugotrajnim ponavljanjem, ali gdje nema pravne sankcije, nego je sankcija politike prirode o tumaenja znanstvenih autoriteta na podruju ustavnog prava A.V.Dicey, J.Bagehot, K.C.Wheare, Sir Ivor Jennings, Harold Laski, O.Hood Phillips

USTAVNOST U FRANCUSKOJUstavnost u Francuskoj: - francuski ustavi: Ustav ograniene monarhije 1791., Montagnardski ustav 1793., direktorijalni ustav 1795., Ustav iz 1815., Ustav parlamentarne (orleanske) monarhije 1830., Ustav Tree Republike 1875., De Gaulleov ustav 1958. - Ustav Pete Republike iz 1958. uklonio dotadanju supremaciju legislative u francuskom parlamentarnom sustavu, kohabitacija (predsjednitvo dri pripadnik druge politike stranke od vlade) - dva razdoblja ustavnog razvitka Francuske (Maurice Duvergera): 1. razdoblje revolucionarnog udara 1789.-1799., u kojem se ubrzano nastoje pronai i uspostaviti nove institucije koje bi trebale znaiti potpun prekid sa starim reimom 2. razdoblje traenja kompromisa 1799.-1958., u kojem se gradi novi stabilizirani ustavnopravni sustav, konaan kompromis je

www.pravokutnik.net

Page 17 of 110

Ustav iz 1958. koji je uspjeno pomirio zahtjeve za demokratskim nadzorom vlasti s potrebom ouvanja stabilnosti ustavnog poretka

1. USTAVNOST U SOCIJALISTIKIM ZEMLJAMAPrema Loewensteinovoj klasifikaciji stupnja ozbiljenja ovi su Ustavi knjiki primjer semantikih ustava, odn. ustava prema nazivu, ali bez bitnijeg odraza u drutvenoj zbilji. npr. Staljinov ustav iz 1936. g., SFRJ, Ustav SFRJ iz 1974. g. ve poetkom 80tih postaje oita nesposobnost komunistikih reima da osiguraju stabilan gospodarski rast , prihvatljiv politiki poredak, revolucionarna obeanja! politike krize i oruane intervencije - Istona Njemaka i Maarska 56, ehoslovaka 68,.., hrvatsko proljee 72.,..

www.pravokutnik.net

Page 18 of 110 tijekom zime 1989. dogaaji su se dramatino ubrzali i komunistiki su reimi poeli redom padati; Istona Njemaka, ehoslovaka, Ruminjska, Maarska, ..barunaste revolucije

USTAVNOST U NOVIM DEMOKRACIJAMANakon sloma komunizma dolazi do intenziviranja ustavnih aktivnosti ustavna revolucija. Tri sloena zadatka; 1. prijelaz iz kontrolirane planske u trinu ekonomiju 2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u viestranaku demokraciju 3. prijelaz iz sustava arbitrarne i neograniene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj dravi Tijekom 1991 97. veina je donijela ustave, svaki ima svoje specifinosti s obzirom na nepostojanje tradicije konstitucionalizma, ali i brojne slinosti, u prvom redu zbog tendencije postsocijalistikih zemalja da oponaaju zapadne demokracije. pa npr. politiko ureenje uglavnom isto prevladavaju parlamentarni sustavi u polupredsjednikoj inaici

TEMELJNA FEDERALISTIKA RJEENJA USTAVA SFRJ IZ 1974. GODINEUstav je odredio socijalistike republike (BiH, HR, SRB, SLO, MAK, CG) i dvije autonomne pokrajine (Vojvodina i Kosovo). Odlueno; savezni ustav se mijenja suglasnou skuptina republika i auto. pokrajina republike imaju pravo na odcjepljenje i samoodreenje svi poslovi koji Ustavom nisu propisani kao savezni, ostaju u nadlenosti republika i autonomnih pokrajina Vijee republika i pokrajina je prvi dom Savezne skuptine, te je najvanije zakonodavno tijelo predsjednitvo je kolegijalni dravni poglavar u koji ulazi po jedan predstavnik svake republike i pokrajine, te predsjednik Centralnog komiteta vladajue partije, Saveza komunista Na temelju ustava iz 1974. omogueno je jaanje dravnosti i i izgradnja republikih institucija, pa primjerice, SRH (Socijalistika republika Hrvatska) imala je; Sabor, Izvrno vijee, Vrhovni sud, Ustavni sud

www.pravokutnik.net

Page 19 of 110

USPOSTAVA DEMOKRATSKE VLASTI U HRVATSKOJU prosincu 1989. donosi se odluka o odravanju slobodnih viestranakih izbora. Posebna je panja bila posveena izbornom zakonu koji je trebao osigurati potena pravila i nedvojben rezultat.

IZBORNI ZAKON OD 15. VELJAE 1990. GODINENakon sastavljanja nacrta, Sabor je hitnim postupkom 15. veljae 1990. usvojio izborni zakon Zakon o izboru odbornika i zastupnika. Obzirom, na urnost donoenja, zakon je ocijenjen kao zakon za jednokratnu uporabu, ija je svrha bila omoguiti potene, viestranake izbore. Njegova temeljna rjeenja glede; 1. kandidiranja isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa graana koji imaju prebivalite na podruju izborne jedinice za koju se kandidat istie. Kandidat, osim opeg birakog prava, mora imati prebivalite na podruju politike zajednice za iju se skuptinu natjee 2. zatita izbornog prava osigurana podnoenjem prigovora izbornim povjerenstvima, iji su predsjednici diplomirani pravnici, u pravilu suci; te pravom priziva Vrhovnom sudu RH; Osnovan je i Republiki odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika Ustavnog suda RH, a inilo ga je 7 istaknutih javnih osoba, koje nisu smjele biti lanovima vodstva politikih stranaka akcent stavljen na predizbornu kampanju 3. utvrivanje izbornih rezultata primjenjen sustav apsolutne veine u malim izbornim jedinicama, s izborima koji se provode u dva kruga. u prvom krugu izabire se kandidat koji je dobio natpolovinu veinu glasova svih biraa koji su glasovali u izobrnoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije manji od 1/3 biraa upisanih u biraki popis u toj izbornoj jedinici ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, nakon 14 dana odrava se drugi krug izbora, u kojem se natjeu samo oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje 7% glasova biraa koji su pristupili izborima u drugom krugu, prema pravilima relativne veine, pobjeuje onaj kandidat koji dobije najvie glasova. Ako bi dva, ili vie kandidata dobili isti broj glasova, izbori se u toj izbornoj jedinici ponavljaju. Prvo izborno zakonodavstvo RH ispunilo je svoju svrhu izbori su proli mirno i u redu, a jednako je tako i prenesena vlast na pobjedniku stranku HDZ. Ipak, izborni zakon je pokazao potrebu za doradom nadzastupljenost pobjednike stranke u odnosu na birako tijelo koje se za nju odluilo.

www.pravokutnik.net

Page 20 of 110

DONOENJE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE OD 22. PROSINCA 1990.Nakon to je obavljen prijenos vlasti Sabor je ve u srpnju donio amandmane na Ustav SRH iz 1974. Tim je amandmanima; izbaen naziv socijalistika iz naziva republike Hrvatske promijenjen grb i zastava predsjednik predsjednitva postao je predsjenik republike, a lanovi predsjednitva potpredsjednicima vladi je omogueno poduzimanje mjera u cilju ostvarenja jedinstvenosti pravnog poretka Predsjednik Republike dr. Franjo Tuman je 25. srpnja 1990. podnio Saboru formalnu inicijativu da se pristupi radu na donoenju novog Ustava RH. Sabor je prihvatio inicijativu i dokument pod naslovom Politika i metodologijska polazita te politiko-pravna naela za izradu Ustava Republike Hrvatske, kao temeljni naputak o naelima koja se imaju potivati pri donoenju Ustava. Ta temeljna naela su bila odreena na slijedei nain; 1. Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dravno-pravnu tradiciju 2. Ustav mora osigurati povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoameriku ustavnu tradiciju 3. Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka 4. Ustav treba biti trajnije vrijednosti Priprema ustava ila na dva kolosijeka; 1.djelovanjem Sabora, odn. Komisije za ustavna pitanja - imenovala skupinu strunjaka sa zadatkom da pripremi nacrt ustava (eks, Sokol, Oluji, Valkovi), a koja je prvi nacrt predala Saboru u kolovozu (Krki nacrt) 2. te djelovanjem Predsjednika RH - donijelo odluku o osnivanju Ustavotvorne komisije, kako bi u raspravu o Ustavo pozvalo istaknute graane

2. USPOSTAVA SAMOSTALNOSTI I SUVERENOSTI RH

www.pravokutnik.net

Page 21 of 110

POLITIKI RAZVITAK TIJEKOM 1991. GODINESRBIJA RUI SAVEZNI USTAV U rujnu 1989. Srbija donosi novi Ustav kojim rui autonomiju Kosova i Vojvodine, a u travnju 1991 srpski blok odbija da u Predsjednitvu SFRJ bude izabran hrvatski predstavnik Stipe Mesi za predsjednika Predsjednitva SFRJ na rok od 1 godine. HRVATSKA NUDI MIRAN RASPLET Zbog navedenih kriza odlueno je da Ustav treba prilagoditi prijelaznom razdoblju, pa je u njega unesen l. 140 RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlui drugaij PRIJEDLOG KONFEDERACIJE Hrvastka zajedno sa Slovenijom nudi preobrazbu federacije u konfederaciju, kao savez suverenih drava, po uzoru na Europsku ekonomsku zajednicu.Nacrt ugovora odbijen od Srbije i Crne Gore, koje su inzistirale na federaciji kao jedinstvenoj dravi. REFERENDUM O SUVERENOSTI I SAMOSTALNOSTI Sabor 21. veljae 1991 donosi Rezoluciju po kojoj se svi savezni zakoni proglaavaju nevaeima na teritoriju RH, ako nisu u suglasnosti sa Ustavom RH. Nadalje, prijedlog Hrvatske i Slovenije da se krene u postupak mirnog razdruivanja jugoslavenske federacije. Predsjednik RH pozvao graane da se na opem referendumu izjasne o pitanju; Hrvatska kao nezavisna ili ostanak u federaciji Rezultat; glasovalo 85% biraa; DA 94%

OBJAVA NEZAVISNOSTI RH 25.06.1991. Temeljem referenduma, Sabor je 25.lipnja 1991. Donio dvije vane odluke; 1. Deklaraciju o proglaenju suverene i samostalne RH, 2. Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti.

Posredovanjem misije, koju je uputila Komisija EZ za provedbu tih odluka, tzv. Brijunskom deklaracijom 08.07.1991. godine prihvaen je moratorij, odgoda daljnjih postupaka i akata u roku od 3 mjeseca. Hrvatska je odgodu prihvatila nadajui se da e Srbija i Crna Gora pristati na mirno razdruivanje SFRJ. Zapovjednitvo JNA je pokazalo sklonost silom podrati srbijansku politiku.

www.pravokutnik.net

Page 22 of 110 Zbog toga je tijekom roka moratorija jaala ratna agresija na RH. Rat je bio agresija sa ciljem zauzimanja to vie teritorija za novu Veliku Srbiju, protjerivanjem pripadnika hrvatske, maarske i drugih narodnosti s osvojenog teritorija.

ODLUKA SABORA OD 08.10.1991. Istekom roka moratorija Sabor RH je 08.10.1991. na sjednici u Zagrebu usvojio Odluku o raskidanju svih dravno-pravnih veza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadanja SFRJ. Odlukom od 08.10.1991 Sabor je potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i ostale dokumente od 25.06.1991. godine. Zbog toga se danom stjecanja suverenosti i neovisnosti RH smatra se 25.06.1991. godine.

MEUNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE Meunarodno priznanje RH uslijedilo je 15.01.1992. godine temeljem odluke zemalja lanica EZ, koju su slijedile druge drave.

U rujnu 1991. godine u Den Haagu poela je s radom Konferencija o Jugoslaviji. Imenovala je Arbitrano povjerenstvo, pod predsjedanjem Roberta Badintera, koje je konstatiralo; 1. da je SFRJ u procesu raspadanja, 2. da republike trebaju rijeiti probleme dravne sukcesije koji mogu proizii iz tog procesa, u skladu s naelima i pravilima meunarodnog prava 3. da republike koje ele mogu zajedniki djelovati na stvaranju nove asocijacije, koja bi imala demokratske institucije po njihovu izboru.

www.pravokutnik.net

Page 23 of 110

1. JAMSTVA SLOBODA I PRAVA: TEMELJ DEMOKRATSKE DRAVELjudska prava ine skup temeljnih ovlasti pojedinaca da zahtijevaju odreene postupke javne vlasti, bilo da se radi o; 1. suzdravanju od presizanja u zatienu sferu pojedinca kod osobnih i politikih prava i sloboda 2. aktivnom djelovanju na ozbiljenju odreenih jamstava sloboda i prava - kao kod socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava Ona su veim djelom sadrana u novijim ustavima demokratskih zemalja. Ustavna regulacija nadopunjena je i brojnim meunarodnim dokumentima, a kojima su u drugoj polovici 20. st. uspostavljeni meunarodni standardi prava ovjeka. U RH, kao i u veini drugih europskih zemalja koje primjenjuju monistiko naelo odnosa meunarodnog i unutarnjeg prava, takvi su dokumenti dio unutarnjeg pravnog poretka sa nadzakonskom pravnom snagom.

PREGLED POVIJESNOG RAZVITKARazvoj ljudskih prava najbolje se ilustrira tradicionalnom podjelom na tri narataja sloboda i prava.

PRVI NARATAJ; KLASINA PRAVA OVJEKA I GRA ANINAprava I. generacije uvode ih ve deklaracije s kraja 18. i poetka 19. st. Prije svega to su; osobne slobode i prava (pravo na ivot, zabrana zlostavljanja, zabrana prisilnog rada,..), politike slobode i prava (birako pravo, sloboda tiska, okupljanja, udruivanja, pravo pritube..), pravo vlasnitva. Vezane uz pojavu prvih dokumenata kojima se jame prava i slobode. - Charta Libertatum, Bill of Rights, Amerika deklaracija nezavisnosti, Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina Dakle, dominiraju tzv. negativna prava, odn. prava koja su usmjerena na zatitu privatne sfere pojedinca od djelovanja dravnih vlasti

DRUGI NARATAJ; GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVAprava II. generacije obuhvaaju gospodarska, socijalna, kulturna prava, a pojavljuju se ustavima nakon I. Svjetskog rata (npr. Weimarski ustav

www.pravokutnik.net

Page 24 of 110 Njemake republike 1919.), istiu se; pravo na rad, pravo na dostojnu zaradu, pravo zaposelnih i lanova obitelji na socijalno osiguranje, pravo na trajk,.. Uz negativna, sada se unose i tzv. pozitivna prava, koja znae dunost drave da pojedincima osigura odreenu sigurnost - ta su prava temelj koncepcije intervencijske, socijalne drave koja jami svojim graanima minimum socijalne sigurnosti, a osobito skupinama slabijih i hendikepiranih lanova. Negativna strana pozitivnih prava jest to se ona ne mogu titi sudbenim putem. Ona su lex imperfectae.

TREI NARATAJ; EKOLOKA I DRUGA PRAVAprava III. generacije javljaju se poetkom 60tih 20. st., u prvom redu to su pravo na zdrav ivot ovjeka i cijeli sklop ekolokih prava. Ovoj se skupini dodaje i neka nova prava, iji sadraj nije u potpunosti odreen (pa i nisu prava u punom smislu, ve vie htijenja), a koja se tiu tehnologije (Internet), pa u tom smislu proirenje prava na privatnost itd.

ME UNARODNI STANDARDI PRAVA OVJEKAMeunarodni dokumenti Trend ljudskih prava razvija se sredinom prolog stoljea, a usporedno s njim i ideja da zatita ljudskih prava nije iskljuivo unutarnja stvar drave, ve meunardna problematika, a to je izraeno u; Povelji Organizacije ujedinjenih naroda iz 1945. Pa tako u poslijeratnom razdoblju nastaje golem corpus juris na tom podruju. Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1949. Na temelju naela Deklaracije, 1966. usvojena (stupili na snagu 76.) su dva vana dokumenta; 1. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 2. Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Ovi dokumentu predvidjeli su gradnju sustava zatite temeljnih sloboda i prava (npr. osnovan Odbor za ljudska prava OUN). Kasnije nastaju i brojne konvencije OUN o pravima ovjeka i temeljnim slobodama, o; - ukidanju rasne diskriminacije - sprjeavanju i kanjavanju genocida

www.pravokutnik.net

Page 25 of 110 pravima djeteta politikim pravima ena ...

ZNAENJE TEMELJNIH ME UNARODNIH DOKUMENATAKada je donesena, Opa deklaracija o ljudskim pravima, imala je znaenje sredstva koje je sluilo kako bi unijelo nadu i potakla politiko djelovanje, ali sa stajalita prava i pravnika ona je bila skup idealistikih i utopijskih zahtjeva. Navode se dvije kole; 1. kola realista dominirala u periodu hladnog rata, te je isticala da takvi meunarodni dokumenti o ljudskim pravima imaju samo svrhu politikog pritiska, jo jedno od hladnoratovskih oruja, ali koja ne treba uzimati suvie ozbiljno. 2. kola idealista je pak, borbu za ljudska prava shvaala vrlo ozbiljno, te nastojala mobilizirati javnost, ali se svodilo uglavnom na propovijedi. Nakon gotovo 40tak godina pomak se ostvario, meutim kao Opcijski protokol, a kojeg je prihvatio samo mali broj drava. Oslikan kao; razraeni postupak koji zavrava bacanjem pritubi u smee. Naelo dravnog suvereniteta sprjeavalo je gotovo svaku meunarodnu intervenciju. Danas je ipak drugaije, te su mehanizmi i dalje nesavreni, ali oni postoje; - dunost izvjeivanja posebnih tijela za provedbu konvencija - njihove preporuke vladama drava lanica - posebni izvjestitelji koji prate stanje u pojedinoj zemlji - prituba drave protiv druge drave lanice neke konvecije

EUROPSKE KONVENCIJE1. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950. 2. Europska socijalna povelja, 1961. 3. Europska konvencija o sprjeavanju muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, 1957. 4. Europskaokvirna konvencija o zatiti nacionalnh manjina 5. Europska povelja o lokalnoj samoupravi Navedene konvencije obvezuju sve lanice Vijea Europe, organizacije osnovane 1949. sa zadatkom da vodi brigu o napretku ljudskih prava i demokracije.

www.pravokutnik.net

Page 26 of 110 Najvanija je svakako, Europska konvencija o ljudskim pravima, koja je dopunjena protokolima, od kojih je najvaniji; Protokol 11. iz 1998. o osnivanju Europskog suda za ljudska prava. Konvencija je stupila na snagu i u RH (1997.) to znai da su je sudovi i druga dravna tijela duna izravno primjenjivati, neovisno o eventualno suprotnim unutarnjim zakonskim odredbama.

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASSBOURGUKao stalni sud uspostavljen je Protokolom 11 (dopune Konvencije) iz 1998. Sud ine suci imenovani na 6 godina (uz mogunost reizbora), iz reda uglednih pravnih strunjaka koji ispunjavaju uvjete za suce. Broj sudaca jednak je broju drava lanica VE (45). Nadlenost suda obuhvaa sve predmete glede tumaenja i primjene Konvencije, meudravne pritube i savjetodavna miljenja na zahtjev Vijea ministara. Sud djeluje putem svojih odbora od 3 suca, vijea od 7 sudaca, te u velikom vijeu od 17 sudaca. Pojedinac, dravljanin ili stranac koji boravi u dravi lanici, ili pak, pravna osoba, te nevladina udruga ili skupina osoba, koja u toj dravi djeluje moe nakon to iscrpi sva domaa pravna sredstva podnijeti zahtjev ESLJP. Ako sud zahtjev ocijeni doputenim, prvo e traiti izjanjavanje Vlade, i nastojati postii nagodbu, u protivnom se postupak nastavlja pred nadlenim vijeem. Ako sud utvrdi povredu konvencije, odluuje o pravednoj naknadi. Odluke suda su obvezatne i o njihovoj provedbi rauna vodi Vijee ministara.

www.pravokutnik.net

Page 27 of 110

2. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE U HRVATSKOM USTAVUSTRUKTURA USTAVNOG TEKSTAUstav RH naglaava vanost ustavnih jamstava prava i sloboda (ak 1/3 ustavnog teksta). Popis jamstava podijeljen je u tri odjeljka; 1. zajednike odredbe 2. osobne i politike slobode i prava 3. gospodarska, socijalna i kulturna prava *zakoni kojima se navedena podruja razrauju spadaju u organske zakone

1. Zajednike odredbe o slobodama i pravimaskica; NAJVIE VREDNOTE USTAVNOG PORETKA l. 3. ZABRANA DISKRIMINACIJE U KORITENJU PRAVIMA I SLOBODAMA NACIONALNA PRAVA I ZATITA NACIONALNIH MANJINA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA GRANICE KORITENJA SLOBODAMA I PRAVIMA OGRANIENJA SLOBODE I PRAVA U SITRUACIJAMA NUDE USTAV RH I STANJA NUDE OSOBNA ODGOVORNOST ZA POVREDE SLOBODA I PRAVA PRAVO ALBE I KONTROLA ZAKONITOSTI

najvie vrednote ustavnog poretkaNajvie vrednote ustavnog poretka, l.3. (l.3.je temelj ostalih ustavnih odredaba) - demokratski viestranaki poredak - sloboda, jednakost, ravnopravnost spolova

www.pravokutnik.net

Page 28 of 110 nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo (ali koje ne iskljuuje obranu od agresije i me. akcije ouvanja mira) socijalnu pravdu, potivanje prava ovjeka vladavina prava, nepovredivost vlasnitva ouvanje prirode i ovjekova okolia

zabrana diskriminacije u koritenju pravima i slobodamaZabranjuje diskriminaciju ljudskih bia po bilo kojem temelju; rasa, boja koe, jezik, spol, vjera, politiko uvjerenje, izobrazba, .. A jamstvo se ne odnosi samo na dravljane, nego i na sve ljude na podruju RH Svi su ljudi pred zakonom jednaki ...to dodue, ne znai da svi imaju jednaka prava i dunosti, npr. ene ne slue vojni rok

nacionalna prava i zatita nacionalnih manjinaUstav definira sam pojam nacionalne manjine; Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna obiljeja razliita od drugih graana, i vodi ih elja da ista sauvaju. Svaki se dravljanin moe izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine. 1) ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti - ustav istie kako jami ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina, to ukljuuje i ope birako pravo, te pravo biranja predstavnika u Hrvatskom saboru - a kako se njihova prava ureuju ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona, a veinom potrebnom za mijenjanje Ustava, pri emu 2/3 potrebna veina daje zakonodavstvu o nacionalnim pravima jau snagu nego ostalim organskim zakonima. Dakle, oni se nalaze izmeu Ustava i ostalih organskih zakona. Pripadnicima manjina jami se; 1. sloboda izraavanja narodne pripadnosti 2. slobodno sluenje svojim jezikom i pismom 3. kulturna autonomija Dakako, uz nacionalne manjine se (logino) vee i odredba o zabrani svakog oblika diskriminacije. 2) Ustavni zakon o pravima manjina 1991. Podrobno je uredio sljedea pitanja: a) kulturnu autonomiju

www.pravokutnik.net

Page 29 of 110 b) sudjelovanje zastupnika manjina u predstavnikim i drugim tijelima vlasti i lokalne samouprave (razmjerno udjelu u broju stanovnitva) dodue, neprovedivo zbog ratnog stanja 3) Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. znai prije svega prihvaanje svih odredbi o nacionalnim manjinama iz potpisanih Konvencija ona ve nabrojena prava; jezik pismo, vjera, zastupnici,.. propisuje politike institucije nacionalnih manjina; o Savjet za nacionalne manjine, a imenuje ga Vlada RH na 4 godine, na prijedlog vijea nacionalnih manjina i vjerskih savjeta, a lanovi Savjeta su i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Savjet ima nadzornu, inicijativnu i odluujuu ulogu u nadziranju prava nacionalnih manjina Savjet ima pravo; a) predlagati dravnim tijelima pitanja od znaaja za nacionalne manjine, a osobito raspravu ustavnog zakona i zakona kojima se ureuje njihov poloaj b) predlagati mjere za unaprjeivanje njihova statusa c) davati miljenja o medijima namijenjenih nacionalnim manjinama d) traiti od dravnih tijela izvjea o poduzetim mjerama po tim pitanjima o Vijee nacionalnih manjina biraju se neposrednim izborima u jedinicama samouprave gdje nacionalna manjina ima udio u stanovnitvu vei od 1,5%, odnosno 200 pripadnika, te u jedinicama regionalne samouprave gdje ivi vie od 500 pripadnika o vijee u jedinici samouprave ima pravo; prijedloge opih akata kojima se ureuju pitanja od znaaja za nac.manjinu isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i samouprave biti obavjeteni o svim pitanjima o kojima e raspravljati radna tijela jedinica samouprave, a tiu se nacionalnih manjina davati miljenja na programe medija (radija i tv postaja) a koja se odnose na nacionalne manjine

ravnopravnost spolovaNaglaavajui prisutnu diskriminaciju ena (pogotovo u vrijeme donoenja) Generalna skuptina OUN usvojila je 1979. Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena. U Jugoslaviji je ravnopravnost spolova bila prividna. U Ustavu RH iz 1990. se podrazumijevala, to nije bilo dovoljno. Tek Ustavni promjenama iz 2000 ukljuuje se naelo ravnopravnosti spolova, koje ustav odreuje kao pravo mukarca i ene da su;

www.pravokutnik.net

Page 30 of 110 o o o o jednako prisutni u javnom i privatnom ivotu imaju jednak status jednake mogunosti jednake koristi

Zakonom je uspostavljen Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova, te institucija Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova.

granice koritenja slobodama i pravimaGranice valja urediti zbog toga to odreena prava meusobno proturjee. U biti, svako pravno ureivanje znai suavanje apstraktno zamiljene apsolutne slobode pojedinca. to je nuno, jer pravom se ne ureuje pravo samo jednog pojedinca, ve interesi cijele drutve/politike zajednice, pa upravo zato moraju biti i ograniena. Kako je to rekao, suda Vrhovnog suda SADa; Jasno je da moje pravo da se razmahujem svojom akom, prestaje tamo gdje zapoinje nos drugog ovjeka. Kriteriji ograniavanja po Ustavu RH Ustav RH propisuje sluajeve u kojima se mogu ograniiti ustavna prava i slobode; 1) zatita sloboda i prava drugih ljudi 2) zatita pravnog poretka 3) zatita javnog morala 4) zatita zdravlja 5) zatita interesa i sigurnosti RH 6) zatita prirode i okolia 7) zatita zdravlja ljudi

ogranienja slobode i prava u sitruacijama nudeOdreene teke situacije u kojima se nalazi drava obino zahtijevaju ogranienje ustavnih prava i sloboda; obrana od neprijatelja, terorizam, prirodne katastrofe. U takvim prilikama ustav se nadomjeta odredbama o pravu nude, po starom rimskom naelu po kojem u pogibelji najvii zakon mora biti spas domovine.

o implied powers teorija o ''ukljuenim ovlastima'' koje se razumijevaju u iznimnim stanjima, makar ne bile izrijekom u Ustavu spomenute o ustav krize ima ga svaka demokratska zemlja u priuvi, treba joj sluiti za preivljavanje i ouvanje demokracije u najteim prilikama, nije formalno proklamiranIpak, takve se situacije znaju zlorabiti , nedemokratske vlasti, dravni udar itd, pa valja oprez.

www.pravokutnik.net

Page 31 of 110

ustav rh i stanja nudeUstav predvia da se slobode i prava jamena ustavom mogu ograniiti u situacijama; - ratno stanje - neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstvenosti Republike - velike prirodne nepogode O ogranienjima odluuje sabor 2/3 veinom svih zastupnika. Ako je u nemogunosti, tada predsjednik Republike. Naravno, tu su i kriteriji kojih se moraju drati; - naelo razmjernosti/proporcionalnosti opseg ogranienja mora biti primjeren pogibelji - posljedica ne smije biti nejednakost graana - neka se temeljna prava ne mogu ograniiti Plus, tu su i uredbe iz nude..vidi ispred!

osobna odgovornost za povrede sloboda i pravaTko se ogrijei o odredbe o temeljnim slobodama i pravima, osobno je odgovoran za taj in i ne moe se opravdati viim nalogom. Dakle, uzima se zapovijedna odgovornost, ali ona ne iskljuuje odgovornost izvritelja naloga.

pravo albe i kontrola zakonitostiZajameno je pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata u postupku prvog stupnja. Pri tom alba ima devolutivni i odgodni uinak, te tek njezinim protekom nastupa izvrnost akta.

2. Osobne slobode i prava u Hrvatskom ustavuShema; A) temeljne slobode - pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti B) prava uhienika, okrivljenika i osuenih osoba - presumcija nedunosti - uhienje - prava osumnjienog ili okrivljenog - pravne posljedice osude - naelo zakonitosti u kaznenim stvarima C) osobna prava

www.pravokutnik.net

Page 32 of 110 jamstva osobnog ivota, ugleda i asti sloboda kretanja pravo utoita (azil) nepovredivost doma tajnost dopisivanja, zatita osobnih ograniavanja sloboda miljenja i pravo na izraavanje sloboda vjeroispovijedi

podataka

i

uvjeti

A) temeljne slobodepravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti jami se svakom ljudskom biu, u RH nema smrtne kazne nikome se ne smije ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud zabrana svakog oblika zlostavljanja, prisilnog rada, podvrgavanje znan.pokusima

B) prava uhienika, okrivljenika i osuenih osobapresumcija nedunosti svatko je neduan za KD dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja teret dokaza na tuiteljstvu, odn. ne mora optueni dokazivati svoju nevinost materijalni dokazi,.. sve to u svrhu zatite! uhienje nitko ne moe biti pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljnog naloga, te mu se pri oduzimanju slobode treba proitati dakle, sudski nadzor nad djelovanjem policije koji zahtjeva Ustav trai se ovjeno postupanje sa uhienicima u najkraem roku pritvorenik treba biti izveden pred sud odteta i javna isprika u sluaju nezakonitog lienja slobode prava osumnjienog ili okrivljenog pravo na pravino suenje u najkraem roku pravo na vrijeme i mogunost obrane pravo na branitelja i nesmetano komuniciranje s njim nazonost okrivljenog na suenju ne smije se silit da iskazuje protiv sebe, prizna krivnju,.. pravne posljedice osude osoba koja je izdrala svoju kaznu, naelno se smatra jednakom s drugima

-

-

-

www.pravokutnik.net

Page 33 of 110 ipak, dakako da osuda za teka i osobito neasna djela moe u skladu sa zakonom rezultirati gubitkom odreeih prava, npr. neka zaposlenja naelo zakonitosti u kaznenim stvarima nullum crimen null poena sine praevia lege penali nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.

-

C) osobna pravaC) osobna prava - jamstva osobnog ivota, ugleda i asti pravo na obiteljski ivot, dostojanstvo,..vrlo iroko - sloboda kretanja svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima se pravo slobodno kretati i birati boravite grani imaju pravo naputati i vraati se u RH slobodnom voljom moe se iznimno ograniiti - pravo utoita (azil) poinitelji meunarodno nedefiniranih politiki zloina, imaju pravo na azil - nepovredivost doma dom je nepovrediv dakako, postoje iznimke, pa se stan moe pretraiti, oduzeti i sl., ali pod uvjetima odreenim zakonom prije svega se misli na pisani i zakonit nalog, prisutnost vlasnika pri pretresu,.. - tajnost dopisivanja, zatita osobnih podataka i uvjeti ograniavanja takoer zatieno, takoer iznimke zatita Republike ili provedba kaznenog postupka - sloboda miljenja i pravo na izraavanje temelj demokracije obuhvaa; slobodu tiska (i dr. medija), slobodu govora i javnog nastupa, slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja,.. zabranjuje se cenzura pravo na ispravak pogrenog navoda u medijima,.. - sloboda vjeroispovijedi kulturna autonomije (to ja napisao, moda je pogreno, iako..) sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od drave

www.pravokutnik.net

Page 34 of 110

3. Politika prava i slobodesloboda udruivanja i njezina ogranienja temelj pluralizma interesa, odn. politikog pluralizma politike stranke i periodina smjena vlasti nunost postojanja oporbe, radi kritike, provjere, .. nadomjestak revolucije jednaka dostupnost javnih slubi

-

-

merrit system kriterij strunosti i zasluga, nasuprot sustavu plijena (spoil system)

-

-

-

pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed lokacijska ogranienja (npr. pred vrtiem, autocesta,NP,..) zabrana poticanja na mrnju, rat, nasilje, birako pravo ope i jednako, pasivno i aktivno, svi dravljani RH s navrenih 18 godina neposredeni izbori i tajno glasovanje osigurati i dijaspori pravo peticije obraanje dravni tijelima ne stvara obvezu, ali dravno tijelo duno odgovoriti na peticiju dunost obrane republike vojna obveza je dunost svih za to sposobnih dravljana obveza vojnog roka za mukarce /tzv. prigovor savjesti za pi..ce/

4. Gospodarska pravapravo vlasnitva jami se pravo vlasnitva (uklanjanje komunistikih ogranienja) problem privatizacije i reprivatizacije (povrata imovine) vlasnitvo obvezuje stranci mogu stjecati vlasnitvo uz posebne uvjete zajameno pravo nasljeivanja poduzetnitvo i trite jednak poloaj na tritu slobodno iznoenje dobiti inozemnih ulagaa zabrana zlouporabe monopola,.. izvlatenje (eksproprijacija) mogua, uz obveznu nadoknadu trine vrijednosti vlasniku porezni sustav sudjelovanje graana u podmirenju javnih trokova dobra od interesa za Republiku dobra; more, otoci, biljne vrste, neke rude, .. zakon utvruje uvjete i naknade pri koritenju

-

-

www.pravokutnik.net

Page 35 of 110

5. Socijalna pravapravo na rad i sloboda rada ne znai jamstvo zaposlenja zabrana prisilnog rada i diskriminacije pravedna naknada za rad i uvjeti rada pravo na zaradu, kojom moe osigurati sebi i obitelji dostojan ivot zabrana diskirminacije ogranienje duine radnog vremena, minimalan godinji odmor, .. socijalna sigurnost ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom zakljuuju ga sindikat i poslodavac, a njime ureuju prava zaposlenika i uvjete rada, u okvirima odreenim zakonom sindikalno organiziranje i pravo na trajk ustavnopravna zatita obitelji zatita roditeljstva pravo tjelesno, duevno ili socijalno oteene/zaputene djece na posebnu njegu,..

-

-

-

6. Kulturna pravapravo na kolovanje osnovno kolovanje je obvezno i besplatno SSS i VSS dostupno svakome pod jednakim uvjetima, a u skladu s sposobnostima autonomija sveuilita samostalno odluuje o svom ustroju i djelovanju, ali u skladu sa zakonom jamstvo slobode znanstvenog, kulturnog i umjestnikog stvaralatva

-

7. Ekoloka pravaekoloka prava pravo na zdrav ivot, zatita prirode, ..

ME UNARODNI INSTRUMENTI I DOMAE PRAVONavedena ustavna jamstva dopunjuju i meunarodni ugovori koje je RH usvojila, neovisno o sadraju domoih zakonskih normi.Prije svega se misli na; Pa se primjerice, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pored Ustava RH poziva i na; Povelju UN, Konvenciju VE za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda, i jo 20tak drugih

www.pravokutnik.net

Page 36 of 110

www.pravokutnik.net

Page 37 of 110

V. NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

1. TEMELJNI POJMOVIVLADAVINA PRAVA I PRAVNA DRAVAVladavina prava u politikom smislu objedinjava u sebi niz naela ustavne vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima koja su uspostavljena pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom

www.pravokutnik.net

Page 38 of 110 predstavnikih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, a to osigurava pruanjem zatite nezavisno sudstvo, u zakonito propisanom postupku. Oblikovana je u engleskoj ustavnoj doktrini 19. st. Vladavina prava u politikom smislu zahtijeva strogo pridravanje ustava i zakona od strane svih dravnih tijela i dunosnika, kao i od samih graana. Ali, da bi vladavina prava dobila svoju punu svrhu, formalno pridravanje ustava i zakona nije dovoljno, drugim rijeima ustav i zakoni moraju imati odreeni sadraj koji ukljuuje prije svega; diobu vlasti jamstva ljudska prava i sloboda, pogotovo u odnosu na nositelje vlasti Slina je i koncepcija pravne drave, nastala u njemakoj pravnoj teoriji 19. st. Teorija je bila manje zaokupljena politikim elementima i teite stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju izvora koja iz nje slijedi. Pravni sustav shvaa kao stupnjevito izvedenu cjelinu, u kojoj se pravne norme izvode dedukcijom iz viih, a cijeli je sustav usklaen obvezom pridravanja ustavnih naela. Ono to je zajedniko tim koncepcijama jest zabrana svake arbitrarnosti u postupanju dravnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose meu ljudima jedino putem zakona, odn. zakonom dobivenih ovlasti.

NAELO USTAVNOSTINaelo ustavnosti u uem pravno-tehnikom smislu zahtijeva; 1. da se zakoni donose u skladu sa razdiobom vlasti utvrenom krutim ustavom 2. da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za to ustavom predvien postupak 3. da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu sa odredbama ustava 4. da ustav uspostavi djelotvoran sustav nadzora nad potivanjem ovih zahtjeva (ustavni sud i redovno pravosue) Nadzakonska snaga ustavnih propisa, posljedica je formalno-pravnih pretpostavki, a odreuju je; 1. poloaj donositelja ustavnopravnih normi 2. znaajke posebnog postupka donoenja i izmjene, koji je sloeniji od istih postupka za obine zakone Ustav RH naelo ustavnosti navodi u l. 5.; U RH zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je duan drati se Ustava, pri emu razlikujemo poloaj graana i dravnih tijela. graaninu je, naelno, doputeno initi sve to nije zabranjeno Ustavnom ili na Ustavu temeljenom propisu

www.pravokutnik.net

Page 39 of 110 dravnim tijelima, je obrnuto; ta se tijela mogu kretati jedino u okvirim koji su zakonom doputeni

NAELO ZAKONITOSTIZakonom zakonodavac na temelju izriite ovlasti Ustava razrauje odredbe ustava i nain koritenja ustavom zajmaenih sloboda i prava tzv. enoncijacija zakonitosti. Meutim, sve pravne norme nisu sadrane u zakonima odn. tu su podzakonski pravni propisi koji ih podrobnije razrauju, pa se naelo zakonitosti odnosi i na ope pravne akte i na pojedinane pravne akte (sudbene odluke, upravna rjeenja i odluke tijela javne vlasti). U tom smislu i vrimo podjelu; 1. glede opih (podzak.) pravnih akata naelo zakonitosti zahtijeva da propisi budu u skladu s opim pravnim aktima ve pravne snage, te da su u skladu sa zakonom. Taj se zahtjev odnosi na suglasnost u; a) formalnom smislu djelokrug i ovlast za donoenje, te oblik u kojem se donose b) materijalnom smislu da se sadrajno temelje na propisima vee pravne snage Ipak i tu su neke razlike u propisivanju, pa npr.; uredbe, a i svi drugi podzakonski akti, moraju se sadrajno temeljiti na zakonu, dok propisi koje donose tijela lokalne samouprave u podruju lokalnih poslova (samo) ne smiju biti u suprotnosti sa zakonom slabiji oblik pravne povezanosti. 2. glede pojedinianih (podzak.) pravnih akata naelo zakonitosti zahtijeva da se oni donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadlenosti, kao i da sadrajno budu utemeljeni na zakonu dakle, trae strogo potivanje materijalnih i procesnih pravila

FORMALNA I MATERIJALNA NEUSTAVNOST ZAKONAFormalna neustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne potuje ustavom predvien postupak donoenja zakona, ili pak kad bi prekrio odredbe o obliku u kojem se zakon donosi. Brojni sluajevi povreda; najznaajnija - kada bi akt pod nazivom zakon donijelo nenadleno tijelo takav bi se zakon smatrao nitavan/nitetan manje povrede;

www.pravokutnik.net

Page 40 of 110 postupanje zakonodavnog tijela na temelju prijedloga neovlatenog podnositelja ovlateni podnositelji su; zastupnici, klubovi zastupnika, sadborska radna tijela, Vlada RH nepotivanje odredbi o kvorumu, tj. broju zastupnika koji moraju prisustvovati sjednici nepotivanje odredbi o veini kao i o posebnoj veini, potrebnoj za usvajanje zakona, nor. kada je organski zakon usvojen veinom nazonih, a ne veinom svih zastupnika provedba hitnog ili skraenog postupka, kada za to nisu ispunjeni uvjeti nepotivanje odrebi o proglaavanju zakona nepotivanje odredbi o objavljivanju zakona kad zakon svojim odredbama

Materijalna neustavnost zakona postoji sadrajno proturjei odredbama ustava.

1. Meu materijalnim odredbama najvanije mjesto zauzima povratno djelovanje ili retroaktivnost zakona naelno se smatra samo iznimno dopustivom, a u nekim podrujima zabranjuje se u cjelosti (npr. zakoni koji propisuju oblike kaznenih djela). U tom smislu zanimljivo je pitanje stupanja zakona na snagu pa je primjerice stvarno neustavna praksa po kojoj se zakoni koji su formalno stupili na snagu, primjenjuju tek protekom odreenih duih rokova (npr. pravilnik o unosu hrane u RH) takva situacija znai se dok se novi zakon ne pone primjenivati primjenjuje zakon koji vie nema pravnu snagu!! 2. Drugi oblici materijalne neustavnosti odnose se na sadrajnu neusklaenost zakona i ustava, pri emu razlikujemo; contra constitutionem neposredna suprotnost (s ustavom) praeter constitutionem ureivanje odnosa suprotno smislu ustava

INSTITUCIJE ZA NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTISustav nadzora ustavnosti i zakonitosti obuhvaa; 1. nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa a. nadzor ustavnosti zakona sudska funkcija, jer se sastoji u usporedbi sadraja pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju sankcije u sluaju utvrene nesuglasnosti meu njima pretpostavka nadzora ustavnosti zakona jest postojanje krutog ustava primjeri; o u SAD to je pravo svih sudova, a pod nadzorom Vrhovnog suda o veina europskih zemalja Ustavni sud

www.pravokutnik.net

Page 41 of 110

b. nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava se takoer sudovima, a tamo gdje postoje, ustavnim sudovima u zemljama angloamerike prav. tradicije nadzor obavljaju redoviti sudovi u sklopu opeg sudbenog nadzora no, i u europskoj pravnoj tradiciji pravo je sudova da pri rjeavanju sporova ispituju zakonitost podazakonskih akata, te ako ih smatraju nezakonitima, izuzmu od primjene tzv. iznimka nezakonitosti, odn. ekscepcija ilegalnosti ustavnost i zakonitost podzakonskih propisa osigurava se i tzv. instancijskim nadzorom nadzorom viih dravnih tijela u odnosu na propise koje donose nia tijela, npr. Vlada nadzira akte tijela dravne uprave 2. nadzor zakonitosti pojedinanih pravnih akata u albenom postupku pred viim sudom i u upravnom sporu pred Upravnim sudom 3. ustavnosudski nadzor ustavnosti pojedinanih pravnih akata u povodu ustavne tube nakon to su iscrpljena sva druga redovna i izvanredna pravna sredstva

POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI ZAKONANadzor ustavnosti moe biti organiziran kao neposredan ili posredan; A. kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona pitanje ustavnosti nije meritum (bit) sudskog postupanja. Ono se javlja kao prethodno pitanje, koje valja rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora stoga kod takvog odluivanja odluka suda o ustavnosti zakona ima uinak samo u odnosu na konkretan sluaj u kojem se zakon izuzima od primjene dakle, djeluje samo izmeu stranaka (inter partes) takva odluka ima retroaktivno vaenje u pogledu ustavnosti zakona sustav se naziva i difuznim ili decentraliziranim jer o ustavnosti odluuju svi sudovi B. kod neposrednog ili apstraktnog odluivanja o ustavnosti zakona pitanje ustavnosti zakona predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti, tako da se njegova zadaa sastoji u ocjeni zakona in abstracto, bez obzira na konkretan sluaj

www.pravokutnik.net

Page 42 of 110 pitanje ustavnosti sada je meritum spora, pa se radi o ustavnom sporu, a odluka su da djelovat e erga omnes sustav se naziva centraliziranim, jer o ustavnosti zakona sada odluuje ustavni sud

C. neke zemlje primjenjuju mjeoviti sustav centraliziranog nadzora od strane Vrhovnih sudova, npr. Portugal, Grka, vica, ..

PRAVNE POSLJEDICE ODLUKA O NEUSTAVNOSTI ZAKONARazlikuje; A. ukidanje pravnih propisa djeluje samo za budunost (pro futuro ili ex nunc), od trenutka donoenja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne posljedice B. ponitavanje pravnih propisa pak djeluje retroaktivno (ex tunc) od samog trenutka donoenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen, pa bi trebalo sanirati sve posljedice do kojih je doveo Naelo ekonominosti postavlja zbiljske granice mogunostima naknada teta, pa i one nastale primjenom neustavnog zakona. Stoga pravni sustavi, veu ta prava uz odreene rokove.

PRETHODNI I NAKNADNI NADZOR USTAVNOSTI ZAKONARazlikujemo; 1. sustav nakonadnog (a posterior) nadzora ustavnosti takav koji se provodi tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu 2. sustav prethodnog (a priori) nadzora njegova prednost jest to se njime sprjeava primjena neustavnog zakona i nstupanje tetnih posljedica. Ipak, injenica je da se (najee) neustavnost njegovih odredbi moe uoiti tek u provedbi zakona. Osim, toga u takvom sustavu, graani ne mogu sami poticati njegovo ispitivanje. 3. mjeoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora Portugal

2. AMERIKI SUSTAV NADZORA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTINADZOR NAD USTAVNOU ZAKONA1. pravo federalnih sudova na nadzor ustavnosti zakona

www.pravokutnik.net

Page 43 of 110 nije izrijekom predvieno Ustavom, ve je utemeljeno na tumaenju Ustava od strane Vrhovnog suda o Marbury vs. Madison iz 1803. ako se ustavna i zakonska odredba odnose na isti sluaj to ga sud mora rijeiti, dunost je suda ocijeniti je li zakon u suglasnosti s Ustavom o 2. temeljne znaajke amerikog sustava nadzora ustavnosti zakona; a) sud se u ispitivanje ustavnosti zakona nikada ne uputa po slubenoj dunosti (ex officio), ve na zahtijev stranke u sporu b) uinak odluke suda odnosi se samo na konkretan sudski sluaj, i nema nikakvih posljedica glede vaenja zakona ije su odredbe porglaene neustavnim (akcesorno ispitivanje, konkretnog spora) odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, pa niti za sam sud koji ju je donio, te on u svakom slijedeem istovrsnom sluaju ponovno ispituje ustavnost zakona sud e se strogo pridravati miljenja vieg suda jer mora voditi rauna o tome da bi predmet mogao dospjeti pred vii sud, koji se prema pravilu stare decidis, pridrava svog naelnog stava sve dok ga ne izmijeni odluka Vrhovnog suda moe biti obesnaena ako Kongres donese ustavni amandman npr. amandmani protiv rasne nejednakosti doneseni su nasuprot shvaanju Vrhovnog suda iz 1854. (Dred Scott Case) prema kojem crnci nemaju dravljanskih prava naelo konica i ravnotea (checks and balances) Doktrine kojih se Vrhovni sud mora pridravati: o doktrina o samoograniavanju suda (self-constraint) - prema kojoj su suci duni paziti da ne prekorae granicu sudske funkcije o doktrina o politikim pitanjima prema kojoj je sud duan izbjei svaku intervenciju na podruju politike i strogo se ograniiti na pitanje primjene prava

3. EUROPSKI SUSTAV NADZORA USTAVNOSTI ZAKONA; USTAVNI SUDOVIODREENJE I DJELOKRUGUstavni sud je dravno tijelo visokog autoriteta ija je prvenstvena zadaa nadzor nad ustavnou zakona. Prema Hansu Kelsenu ustavni sud mora biti nezavisan od svake druge dravne vlasti. Ustavni suci imaju zajamenu stabilnost svog poloaja, te su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. Ustavni sudovi ustavnost zakona ispituju in abstracto, tj. neovisno o konkretnom pravnom predmetu ili sporu. Te donose odluke koje nisu ograniene na konkretan predmet, ve djeluju erga omnes (prema svima).

www.pravokutnik.net

Page 44 of 110

Djelokrug ustavnog suda: vidi USRH

POVIJESNI RAZVITAKPovijesni razvitak institucije ustavnog suda: - prvi nacrt pripisuje se Sieyesu, a u pravnoj doktrini 19.st. zalagali su se Jellinek i Merkl - prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. europski model - od socijalistikih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963.

USTAVNI SUD REPUBLIKE AUSTRIJEAustrijski ustavni sud je odreen kao posebno tijelo, izdvojeno iz sudbene vlasti, a neovisno o izvrnoj i zakonodavnoj. Ureuju ga; Ustavni zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik (unutarnje ustrojstvo) Sastav i ustrojstvo. Sastav; predsjednik, potpredsjednik, 12 lanova, 6 dopunskih (za sluaj sprjeenost) - imenovanje je u djelokrugu izvrne vlasti, na prijedlog zakonodavca, a imenuje ih predsjednik Republike. Biraju se bez ogranienja trajanja mandata, a do 70te godine ivota. lanovi se biraju iz reda sudaca, javnih dunosnika i profesora prava (profesuru mogu zadrati, ne smiju biti lanovi vodstva pol. stranaka). Sud raspravlja i odluuje u plenumu, uz kvorum od 8 lanova ili 4 za manje bitne odluke. Rasprave javne, po potrebi ne. Djelokrug, odluuje o; o ustavnosti zakona, podzak. akata, meunarodnih ugovora, upravnih akata, eventualno i ustavnih amandmana o sukobima djelokruga, te tumai ustav po tim pitanjima nadzire provedbu izbora/referenduma/narodnih inicijativa sudi visokim dunosnicima, na temelju kaznene optube parlamenta o financijskim zahtjevima protiv drave, zemalja, lokalne samouprave Pravni uinak odluke o neustavnosti. Odluka o neustavnosti ima za posljedicu ukidanje zakona u cjelosti ili djelomino ex nunc (od dana donoenja). Isto je i sa pojedinanim upravnim aktima. Meunarodni ugovor ne moe ukinuti, ali moe u sluaju neustavnosti onemoguiti njegovu provedbu.

USTAVNI SUD SR NJEMAKEIzvori; Temeljni zakon (ustav), Ustavni zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik. Uspostavljeni su i Ustavni sudovi saveznih zemalja. Ustavni sud je dio sudbene vlasti, ali nezavisan o drugim dravnim tijelima, te ima pravo samostalno ureivati svoje ustrojstvo i djelovanje.

www.pravokutnik.net

Page 45 of 110 Ustrojstvo i sastav. Ustavni sud ine dva vijea(senata); Narodno vijee (Bundestag) i Savezno vijee (Bundesrat), pola-pola. Ima ih 16, 1 mandat od 12 godina (od 40 do 68 god. starosti). Predsjednika i potpredsjednika bira Parlament. 6torica iz reda sudaca, ostali pravnici i profesori prava. Sud djeluje u odvojenim vijeima (senatima); podijeljene ovlasti stalan sastav praktiki djeluju kao dva odvojena suda Djelokrug. Najvanije ovlasti; odluuje o ustavnosti saveznih i zemaljskih zakona nadzire rad politikih stranaka odluuje o optubi protiv predsjednika Republike, parlamentaraca i sudaca, za povrede ustava i zakona odluuje o sukobima djelokruga, te tumai ustav nadzire zakonitost referenduma, izbora,(kao drugostupanjsko tijelo) titi ustavna prava i slobode povodom ustavnih albi

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKEIzvori Ustav RH; poloaj, sastav, djelokrug, odluivanje Ustavni zakon o Ustavnom sudu plus izmjene i dopune, (a koji se donosi po postupku izmjene Ustava, tako da njegove odredbe imaju nadzakonsku snagu, vei i od organskih zakona, te istu kao i sam Ustav) o uvjeti za izbor sudaca i prestanak njihove dunosti o uvjeti i rokovi za pokretanje postpuka ocjene ustanosti i zakonitosti o postupak i pravno djelovanje sudskih odluka o zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina o te druga vana pitanja za rad Ustavnog suda Poslovnik o unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda

Sastav i djelokrugUvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH

www.pravokutnik.net

Page 46 of 110 Ustavni sud RH ini 13 sudaca, biraju se na 8 godina, bez ogranienja reizbora bira ih Hrvatski sabor, na prijedlog svojeg Odbora za ustav, poslovnik i politiki sustav

Ustav navodi uvjete za imenovanje; biraju se iz reda pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti Ustavni zakon dalje navodi uvjete; hrvatsko dravljanstvo dipl. iur. najmanje 15 g. radnog iskustva ili 12 uz dr.iur. ne smije pripadati politikim strankama ne smiju obavljati druge javne i profesionalne dunosti (iznimka; nastava i H.K.S. udruge)

Postupak izboraPostupak propisuje novelirani Ustavni zakon Odbor Hrvastskog sabora za Ustav poinje postupak objavom poziva za isticanje kandidata ( u NN) nadleni Odbor sa svakim kandidatom (koji ispunjava uvjete) obavlja javni razgovor nakon ega sastavlja listu kandidata koji su uli u ui krug tada sabornici glasuju pojedinano o svakom kandidatu (natpolovinom veinom). izabrani kandidati kao dokaz svoje autonomije biraju meu sobom predsjednika suda na rok od 4 godine (reizbor; da!)

Djelokrug Ustavnog suda RHOdreuje se iskljuivo i samo Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Djelokrug (nadlenost) obuhvaa; A) osnovni djelokrug utvren Ustavom odluuje o ustavnosti zakona, te ustavnosti i zakonitosti drugih propisa (pa i onih koji su prestali vaiti 1 godinu prije odluke o ocijenjivanju ustavnosti i zakonitosti) odluuje povodom ustavnih tubi prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o tome obavijetava Sabor rjeava sukobe nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti odluuje o odgovornosti predsjednika Republike nadzire ustavnost rada politikih stranaka

www.pravokutnik.net

Page 47 of 110 nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma, i rjeava izborne sporove koji nisu u nadlenosti sudova

B) druge poslove odreene Ustavom nadzor provedbenih propisa Vlade postupak prisege predsjednika Republike odluka o postojanju sprijeenosti predsjednika R. da vri svoju dunost, odn. da ga mijenja predsjednik Sabora odluka o postojanju okolnosti kojima zavrava mandat predsjednika smrt, ostavka, odluka Ustavnog suda,.. o predsjednikom imunitetu o albi razrjeenog suca o ustavnosti pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtijeva raspisivanje referenduma U praksi se postavlja i pitanje odluivanja o meunarodnim ugovorima, Ustavni sud navodi; nadlean je ispitivati suglasnost zakona s meunarodnim ugovorima nije nadlean ispitivati suglasnost meunarodnih ugovora sa zakonom (?!?!??)

Jamstva neovisnosti suda i sudaca1. stabilnost poloaja Ustav navodi, da ustavni sudac moe biti razrijeen prije isteka mandata samo u sluajevima; a) ako to sam zatrai b) ako bude osuen na zatvorsku kaznu c) ako trajno izgubi sposobnost obvaljanja te dunosti 2. kaznenopravni imunitet imunitet neodgovornosti a) sudac ne moe biti pozvan za izraeno miljenje ili glasovanje b) radi se o materijalnopravnom imunitetu koji titi njegovu funkciju, c) vremenski neogranien imunitet nepovredivosti a) imunitet postupovnopravne prirode b) titi ga na nain da ne moe biti uhien niti se moe pokrenuti protiv njega kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda c) iznimka ako je izravno zateen u injenju KD tee prirode (za KD 5godina zatvora)

Akti Ustavnog sudaUstavni sud donosi odluke i rjeenja.

www.pravokutnik.net

Page 48 of 110

Odluka se donosi o meritumu stvari o kojoj se sud izjanjava, a u svim ostalim sluajevima rjeenje. Odluka i rjeenje moraju imati; a) uvod imena sudaca koji su donijeli odluku b) izreku najvanija, u njoj se navodi stajalite suda o meritumu stvari o kojoj je odluivao c) obrazloenje navodi razloge zbog kojih je odlueno kao u izreci Svaki sudac ima pravo izdvojiti svoje miljenje i objaviti ga uz pismeno obrazloenje. Razlikujemo sluajeve; sudac prihvaa odluku veine o meritumu, ali nije suglasan sa razlozima sudac se protivi odluci o meritumu i obrazloenju Vlada RH osigurava provedbu odluka i rjeenja Ustavnog suda, ali i usud moe samo odrediti tijelo kojem povjerava provedbu odluke/rjeenja.

Ocjena ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti propisapokretanje postupkaU svezi s pokretanjem postupka pred Ustavnim sudom razlikujemo tri situacije; A. prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti svatko je ovlaten inicirati, no takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud na pokretanje postupka (on sam odluuje o prijedlogu) B. odluka samog ustavnog suda Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak, bez ogranienja C. zahtjev ovlatenog tijela na zahtjev ovlatenih tijela, sud je duan provesti postupak, te donijeti odluku to pravo ima; - 1/5 saborskih zastupnika - radno tijelo Hrvatskog sabora - predsjednik RH - Vlada (ali samo glede podzakonskih propisa, ne i zakona) - Vrhovni sud ili drugi sud, puki pravobranitelj, predstavnika tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ako se pitanje ustavnosti/zakonitosti pojavi u postupku pred sudom/odnosno za pitanja iz njihove nadlenosti

www.pravokutnik.net

Page 49 of 110

postupanje Ustavnog sudaPostupak za ocjenu ustavnosti/zakonitosti, na prijedlog ovlatenih tijela poinje primitkom zahtjeva, u Ustavnom sudu. U svim ostalim sluajevima, donoenjem rjeenja Ustavnog suda. Ustavni sud prvo ispituje doputenost podneska; nadlenost, pravodobnost podneska, pretpostavke.. - ako ti uvjeti nisu zadovoljeni USRH rjeenjem odbacuje zahtjev/ prijedlog/ ustavnu tubu - u protivnom donosi rjeenje o pokretanju postupka O svakom sluaju predsjednik USRH imenuje suca izvjestitelja, koji priprema predmet za odluivanje na sjednici suda. U postupku sud primjenjuje postupovne odredbe odgovarajuih zakona, ali tek supsidijarno odn. ako samim ustavnim zakonom nije drugaije odreeno. Kad je postupak pokrenut, USRH moe odluiti da, do donoenja odluke, privremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju zakona ili drugih propisa ija se ustavnost/zakonitost ispituje. Uvjet posljedice primjene teke i nepopravljive. Za potrebe postupka USRH moe zahtjevati od svih dravnih/privatnih tijela i osoba isprave potrebne za voenje postupka, te ih oduzeti. Ustavni sud odluke i rjeenja donosi veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim zakonom nije drugaije odreeno.

Ukidanje ili ponitavanje propisaUstav propisuje da e Ustavni sud ukinuti zakon za koji utvrdi da je neustavan, dok e drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakoniti ukinuti ili ponititi. Odredbe prestaju vaiti danom obajve odluke Ustavnog suda u NN, ali USRH moe odrediti i neki drugi datum. Sud je obvezan ponititi propis; 1. ako se njime vrijeaju ljudska prava i temeljne slobode 2. ako se njime vri diskriminacija

Pravne posljedice ukidanja odnosno ponitavanjaPrema odredbama Ustavnog zakona predviene su slijedee pravne posljedice odluka Ustavnog suda o neustavnosti/nezakonitosti propisa;

www.pravokutnik.net

Page 50 of 110 A. u sluaju ponitavanja nekog propisa, svatko kome je povrijeeno neko pravo pravomonim pojedinanim aktom na temelju ponitenog zakona ima pravo traiti izmjenu tog pojedinanog akta putem ponavljanja postupka. Rok je 6mj. od dana objave odluke USRH. B. u sluaju ukidanja propisa, samo ona osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti/zakonitosti ima pravo zahtijevati promjenu pojedinanog akta putem ponavljanja postupka.Dakle, djeluje pro futuro. Isti rok. C. rokova i ogranienje nema kada je u pitanju osuda za KD. Takva pravomona osuda, utemeljena na neustavnom/nezakonitom propisu, ne proizvodi pravne uinke, i moe se izmijeniti u ponovljenom kaznenom postupku.

Ustavna tubaPored ispitivanja ustavnosti/zakonitosti, ustavna tuba je najvanija i najea zadaa suda. Ustavni zakon odreuje ustavnu tubu na slijedei nain; Svatko moe pokrenuti ustavnu tubu ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima,... povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom. Iz ega slijedi; 1. ovlatenik na podnoenje ustavne tube svatko; dravljanin i stranac, fizika i pravna osoba 2. razlog za podnoenje ustavne tube povreda Ustavnih prava, a ne zakonskih ili drugih ljudska prava, temeljne slobode, ustavom zajameno pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu 3. predmet ustavne tube povreda mora biti uinjena pojedinanim pravnim aktom, npr. sudska presuda 4. donositelji pobijanog akta neije ustavno pravo mogu povrijediti svojim pojedinanim aktom dravna tijela, ili druga tijela koja imaju javne ovlasti (nedravna tijela, npr. HZZO) 5. iscrpljen redovni pravni put (U-IIIA) uz iznimku u sluaju kada sud o pravima stranke nije odluio u razumnom roku, ili u sluaju kada osporeni akt grubo vrijea ustavna

www.pravokutnik.net

Page 51 of 110 prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice 6. rok za podnoenje ustavne tube u roku od 30 dana od dana primitka konane odluke, odnosno 3 mjeseca uz opravdane razloge 7. odgoda izvrenja osporenog akta ustavna tuba ne sprjeava primjenu osporenog akta, tek nakon prijedloga podnositelja ustavne tube Ustavni sud moe odgoditi ovrhu 8. postupanje Ustavnog suda postupak vodi sudac izvjestitelj, koji priprema predmet za odluivanje i predlae nacrt odluke vijee od 6 sudaca odluuje o ustavnoj tubi vijee od troje sudaca odluuje postoje li postupovne pretpostavke za odluivanje vijee moe odluivati samo jednoglasno i u punom sastavu, u protivnom e se odluivati na sjednici Ustavnog suda 9. razlozi za odbacivanje ustavne tube USRH e odbaciti tubu ako; nije nadlean ako je tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva, ako je tuba nedoputena a) ako nisu iscrpljena druga pravna sredstva b) ako je tubu podnijela neovlatena osoba c) ako je tubu podnijela osoba koja ne moe biti nositelj ustavnih prava 10.odluka Ustavnog suda US odluuje o tubi odlukom kojom se tuba usvaja ili odbija kao neosnovana obija kao neosnovna kada US utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava usvaja ustavni sud utvruje neustavnost akta, te navodi koje je pravo osporeno, nadalje, sada US ukida osporavani akt, te vraa predmet na ponovni postupak tijelu koje je donijelo ukinuti akt 11.obvezatnost pravnih stajalita Ustavnog suda nadleno tijelo je duno potivati pravna stajalita Ustavnog suda 12.trokovi postupka

www.pravokutnik.net

Page 52 of 110 US moe narediti da podnositelj tube koji nije uspio s tubom nadoknadi trokove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzroio svojom krivnjom

Sporovi o nadlenostiUS rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti. Razlikujemo; 1. pozitivan sukob nadlenosti kada 2 ili vie tijela smatraju da su ovlatena odluiti u nekoj stvari, svojataju predmet 2. negativan sukob nadlenosti kada dravna tijela smatraju da nisu ovlatena odluiti u odreenoj stvari, tako da nitko ne eli uzeti predmet u rjeavanje

Odgovornost predsjednika RepublikePredsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svoje dunosti. Postupak za utvrivanje njegove odgovornosti moe pokrenuti; temeljem odluke Hrvatskog sabora, 2/3 veinom svih zastupnika zahtjev sabora za utvrivanje odgovornosti sadri; o injenini opis i pravnu naznaku, te dokaze o povredi Ustava O odgovornosti odluuje Ustavni sud, takoer 2/3 veinom svih sudaca; ako utvrdi odgovornost mandat predsjednika prestaje po sili zakona u protivnom, Ustavni sud odbija zahtjev Hrvats