Elementi Mikroekonomije

7/30/2019 Elementi Mikroekonomije

1/23

EKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad iz predmeta

MIKROEKONOMIJA

Osnovni elementi mikroekonomije

Mentor: Studenti:


2/23

2011. god.

SADRAJ

UVOD ...........................................................................................................

............................ 1

1. Osnovni elementimikroekonomije ............................................................................ 2

2.

Trite ........................................................................................................................... 2

2.1. Podjela

trita ................................................................................................... 32.2. Funkcije

trita .................................................................................................. 3

2.3. Kako trita rjeavaju tri osnovna ekonomskaproblema ................................. 4

3. Ponuda ipotranja ...................................................................................................... 6

3.1.

Potranja ........................................................................................................... 6

3.1.1. Pomaci krivuljepotranje ...................................................................... 7

3.2.

Ponuda ..........................................................................................................

.... 83.2.1. Pomaci krivulje

ponude ........................................................................ 9

3.3. Ravnotea ponude ipotranje ........................................................................ 11

4.

Proizvodnja ................................................................................................................ 12

2


3/23

4.1. Faktori proizvodnje (ekonomskiinputi) .......................................................... 12

4.2. Proizvodnafunkcija ......................................................................................... 13

5. Trokoviproizvodnje .................................................................................................14

5.1. Podjelatrokova ............................................................................................. 14

6.

Cijene .......................................................................................................................... 17

6.1. Funkcijecijena ................................................................................................ 17

6.2. Vrstecijena ..................................................................................................... 17

ZAKLJUAK ............................................................................................................................. 18

LITERATURA ........................................................................................................................... 20

UVOD

Ekonomija je nauka koja prouava kako drutvo upravlja svojim oskudnimresursima. Upravljanje drutvenim resursima je vano jer su resursioskudni. Oskudnost znai da drutvo ima ograniene resurse, te zbog togane moe proizvesti sve vrste roba i usluga koje bi ljudi eljeli imati.Drutvo se sastoji od miliona domainstava, preduzea i individualnihsubjekata koji su u meusobnoj interakciji. Dio ekonomije koji prouavapojedinane ekonomske subjekte donose odluke i kako meusobno djeluju

na tritima nazima se mikroekonomija (gr. micros mali i oikonomija privreda). Mikroekonomija je temelj cjelokupne ekonomije, jer da bismo

3


4/23

razumjeli kako funkcionie cjelokupna privreda prvo moramo razumjetiponaanje preduzea, potroaa, radnika i ulagaa koji je sainjavaju.

Cilj ovog seminarskog rada je obraditi osnovne elemente (teme)mikroekonomije, a to su: trite, ponuda i potranja, proizvodnja, trokovi

proizvodnje i cijene. Rad je podijeljen u est poglavlja u okviru kojih sudetaljno razraene ove teme. U drugom poglavlju je prikazano trite, nakojem se obavljaju sve privredne aktivnosti. Pored pojma i karakteristikatrita u ovom poglavlju su navedene osnovne vrste i funkcije trita, kao inain na koji trite rjeava tri osnovna ekonomska problema (ta, kako iza koga proizvoditi). Tree poglavlje je rezervisano za temeljemikroekonomije ponudu i potranju. To su dvije rijei koje ekonomistinajvie koriste i to s dobrim razlogom jer ponuda i potranja predstavljajumehanizme na kojima funkcionie trite. Pojedinano su razraene

ponuda i potranja, kao i faktori koji utiu na pomjeranje krivulja ponude,odnosno potranje. Nakon to smo saznali ta je to ponuda, a ta potranjana kraju ovog poglavlja smo prikazali kako ponuda i potranja meusobodjeluju tj. situaciju u kojoj su ponuda i potranja u ravnotei. Svi ovifenomeni su i grafiki predstavljeni jer slika govori vie od hiljadu rijei.U etvrtom poglavlju smo predstavili proizvodnju, bez koje bi prouavanjeekonomije bilo beskorisno. Pored osnovnog pojma i karakteristikaproizvodnje navedeni su i objanjeni faktori proizvodnje, kao i proizvodnafunkcija. Nakon proizvodnje su, u narednom poglavlju, predstavljeni

trokovi kao najvaniji kriterij na kojem preduzea donose odluke.Objanjene su sve glavne vrste trokova na koje preduzee najvieobraaju panju, kao to su: fiksni i varijabilni, ukupni i marginalni itd.Posljednje, ali ne manje vano, poglavlje je ostavljeno za cijene kaoosnovne koordinatore ponaanja proizvoaa i potroaa na tritu.

Mikroekonomija je vrlo kompleksna oblast, koja se sastoji od velikog brojaelemenata, i da bi se to detaljno obradilo bila bi potrebna jedna opirnijaknjiga. U ovom radu su ukratko predstavljeni osnovni elementimikroekonomije, ije je poznavanje korisno za svakog ovjeka.

1. OSNOVNI ELEMENTI MIKROEKONOMIJE

Mikroekonomija (gr. micros mali i oikonomija - privreda) je dioekonomije koja se bavi prouavanjem naina na koji domainstva ipreduzea donose odluke i kako meusobno djeluju na tritu.

Iz navedene definicije moemo izvui osnovne elemente mikroekonomije:

trite

4


5/23

ponuda i potranja

proizvodnja

trokovi proizvodnje

cijene itd.

U nastavku emo detaljnije razraditi svaku od ovih kategorija.

2.TRITE

Postoje brojne definicije trita. Prema nekim autorima trite predstavljaskup kupaca i prodavatelja koji putem stvarnih ili potencijalnih

meusobnih djelovanja odreuju cijenu proizvoda ili skupineproizvoda.1Drugi autori trite definiu kao sveukupnost odnosa ponude ipotranje. Ovdje je bitno uoiti da se radi o odnosu izmeu dvije strane, ane o mjestu na kome se te dvije strane sastaju. Za trite je takoer bitno ipostojanje novca, posredstvom kojeg se vri razmjena, tj. plaanjeproizvoda i usluga2. Trita poprimaju razne oblike. Ponekad su tritavisoko organizirana, kao trita mnogih poljoprivrednih proizvoda. Na ovimtritima, kupci i prodavai susreu se u odreeno vrijeme i na odreenommjestu, gdje licitator pomae odrediti cijenu i organizirati prodaju. ee

su trita manje organizirana. Npr. trite sladoleda u odreenom gradu3.Meutim, iako nije organizirana, grupa kupaca i prodavaa sladoledapredstavlja trite, jer svaki kupac zna da postoji vie prodavaa od kojihmoe izabrati sladoled, a svaki prodava je svjestan da postoje i drugiprodavai koji prodaju slian proizvod kao i on. Dakle, cijenu proizvoda neodreuje niti jedan kupac ili prodava pojedinano. Umjesto toga cijenu ikoliinu odreuju svi kupci i prodavai zajedno.

2.1. Podjela trita

Postoje brojne podjele trita prema razliitim kriterijima, ovdje emonavesti neke od najznaajnijih:

- Prema teritorijalnom kriteriju trita se dijele na: lokalno, regionalno,nacionalno i svjetsko trite.

1 Pindyck, R & Rubinfeld, D: Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 2005., str. 7.

2 Bogdanovi, M & estovi, L: Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE, Beograd, 2002., str.

114.3 Mankiw, G.: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004., str. 64.

5


6/23

- Prema obimu prometa trite dijelimo na trite na veliko(grosistiko) i trite na malo.

- Sa gledita vrste robe koja se na njemu razmjenjuje postoji: triteprehrambenih proizvoda, trite tekstila, trite metala itd.

- Ako u obzir uzimamo intervenciju drave, po tom osnovu tritadijelimo na: slobodno trite (bez intervencije drave) i vezano(regulirano) trite.

- S obzirom na karakter proizvoda trita mogu biti: homogena(prodaje se istovjetna roba) i heterogeno (predmet kupovine nijeistovjetna roba).

- S obzirom na karakter dominirajuih proizvodnih odnosa razlikujemo:

konkurentno, olikopolsko i monopolsko trite.- Na tritu se razmjenjuju robe i usluge, koje su rezultat proizvodnih

procesa i drugih privrednih aktivnosti, ali se isto tako kupuju iprodaju faktori proizvodnje (rad, zemlja i kapital), a mogue je,takoer, da se na tritu razmjenjuje novac i drugi finansijskiinstrumenti. Po tom principu se sva trita mogu podijeliti na: tritaroba i usluga, trita faktora proizvodnje (rada, kapitala i zemljita) itrita novca, hartija od vrijednosti i drugih finansijskihinstrumenata.

2.2. Funkcije trita

Osnovna funkcija trita jeste da povezuje proizvodnju i potronju u onomprivrednom sistemu u kome vladajui odnosi svojine dovode do pojavedecentralizovanog privrednog odluivanja. Ova osnovna trina funkcijamoe se ralaniti na etiri konkretne trine funkcije. To su4:

o

informativna,o selektivna,

o alokativna i

o distributivna funkcija.

Informativna funkcija trita se ogleda u pruanju sudionicima na trituopih informacija o stanjima ponude i tranje za odreenomrobom/uslugom. Osnovnu trinu informaciju predstavlja trina cijena,

4 Veselinovi, P.: Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010., str. 94.6


7/23

koja uesnicima na tritu signalizira o stanju ponude i tranje i na tajnain opredjeljuje donoenje odluka o ekonomskim aktivnostima5.

Selektivna funkcija trita je selekcija samih trinih uesnika(privrednih subjekata) na efikasne i neefikasne. Oni uesnici koji ne mogu

da svoje individualne trokove proizvodnje i trine cijene (uz kvalitet,dizajn, vrijeme isporuke itd.) prilagode trinim zahtjevima i konkurencijiispadaju iz igre6.

Alokativna funkcija trita pokazuje uticaj trita na razmjetaj(alokaciju) faktora proizvodnje (rada, prirodnih resursa i kapitala). Triteomoguava ovaj razmjetaj resursa na jednostavan i jeftin nain. U onimdjelatnostima u kojima raste cijena proizvoda javlja se mogunost zaradeekstra dobiti, dok u drugim djelatnostima, gdje opadaju cijene, mogunosti

ostvarivanja dobre zarade se smanjuju uz pojavu opasnosti formiranjagubitka. Na ovaj nain privredni subjekti motivisani sopstvenimmaterijalnim interesom sele (alociraju) svoj kapital iz onih grana sa niomprofitnom stopom u one grane sa viom profitnom stopom. Na slian nainse vri i alokacija drugih faktora proizvodnje. Npr. viak radne snage enai odgovarajue zaposlenje gdje postoje bolji ekonomski uslovi.

Distributivna funkcija trita se moe posmatrati na dva naina. Prvi jedistribucija roba ili usluga krajnjim potroaima. Drugi vid distribucijaogleda se u raspodjeli nacionalnog dohotka (trite kroz proces formiranja

cijena faktora proizvodnje odreuje dohotke njihovim vlasnicima(radnicima - plate, vlasnicima zemlje - rente, vlasnicima kapitala - kamatei dividende, poduzetnicima profit).

2.3. Kako trita rjeavaju tri osnovna ekonomskaproblema

U trinoj privredi odgovori na tri osnovna ekonomska pitanja (ta, kako i

za kogaproizvoditi) rjeavaju se nevidljivim putem preko sistema cijenai trita, tj. putem interakcije miliona kupaca i prodavaa.

1. ta e se proizvoditi odreuje se novanim glasovima potrotaa,i to prema njihovim svakodnevnim odlukama o kupovini. Novac kojipristie u blagajne (raune) preduzea pokazuje za kojimproizvodima postoji tranja to e biti znak njihovim proizvoaimada ih vie proizvode i, obratno, nanje novanih glasova (tj. kupovina)za druge proizvode znak je za njihovu manju proizvodnju ili, pak za

5

Hodi, K.: Uvod u ekonomiju, IK Penn, Tuzla, 2005., str. 69.6 Ibid., str. 69 i 70.

7


8/23

prestanak proizvodnje7. Razlog ovakvog ponaanja preduzea jenjihova elja za maksimizacijom profita (profita kao razlike izmeuukupnih prihoda i ukupnih rashoda), a ne dobrobit potroaa8.

2. Kako e se proizvoditi odreuje se konkurencijom mee

proizvoaima. Najbolji nain da proizvoai zadovolje cjenovnukonkurenciju i maksimiziraju profite je da dre trokove naminimumu usvajanjem najefikasnijih metoda proizvodnje9. Prematome, da bi ekonomski subjekti opstali na tritu oni morajukontinuirano usavravati svoje proizvode, metoda proizvodnje,sredstava za rad i inovacije to ima pozitivan uinak na cjelokupnoblagostanje drutva. Joseph Schumpeter ovo stanje nazivakreativna destrukcija (kreativna destrukcija je ruenje postojeihmetoda proizvodnje i sredstava za rad kako bi ih zamijenili

kvalitetnijim i efikasnijim).

3. Za koga proizvoditi, tko tko troi i koliko, u vekikoj mjeri ovisi oponudi i potranji na tritima faktora proizvodnje (rad, kapital iprirodni resursi). Trita faktora odreuje cijenu nadnice, zemljinerente, kamate i profita. Njihovim zbrajanjem dobijamo nacionalnidohodak. Neposredna (primarna) raspodjela dohotka meupojedincima odreena je trinom cijenom i koliinama faktora.Meutim, trite ispoljava i odreene nedostatke koje se ogledaju uinjenici neravnopravne raspodjele dohotka, tada dravaublaavanje navedenih propusta svojom socijalnom politikom vripreraspodjelu (sekundarna raspodjela) u korist siromanih,hendikepiranih i slinih osoba.

3. PONUDA I POTRANJA

Trite se sastoji od bezbroj transakcija kupaca koji ele kupiti nekiproizvod ili uslugu i prodavaca koji to ele prodati. esto se postavlja

7 Ibid., str. 66. i 67.

8Na ruak ne oekujemo zbog dobrote mesara, pivara ili pekara ve zbog njihova obzira

prema svom vlastitom probitku Adam Smith, Bogatstvo naroda (1776)9 Samuelson, P & Nordhaus, W: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1994., str. 25.

8


9/23

pitanje koja to nevidljiva ruka daje harmoniju i red timprocesima.10Odgovor na ovo pitanje je cijena, koja djeluje pod utjecajemponude i potranje. Ponuda i potranja su dvije rijei koje ekonomistinajee koriste i koje predstavljaju temelj mikroekonomije. U nastavku

emo detaljnije objasniti ove pojmove.

3.1. Potranja

Traena koliina nekog dobra je koliina koju su kupci spremni i koju mogukupiti.11. Na traenu koliinu utie vie faktora od kojih jedan ima kljunuulogu cijena dobra, to se moe prikazati i matematiki QD=QD(P). Kada bise mnogo poveala cijena nekog dobra, kupovali bi ga manje ili bi kupovalineke supstitute. Kada bi se smanjila cijena nekog dobra kupovali bi gavie. Ovo vai za veinu dobara u privredi i naziva se zakon tranje kojiglasi: traena koliina dobra pada kada cijena dobra raste i obrnuto, uzceteris paribus12 (da ostale stvari ostanu nepromjenjene). Postoje triizuzetka kod kojih ne vai zakon tranje, a to su:

- Giffenov paradoks poveanjem cijene inferiornog dobra (jeftinijerobe nie kvalitete, neophodne za egzistenciju), poveava sapotranja za tim dobrom kod siromanih porodica, jer poveanjecijene nekog inferiornog dobra (npr. hljeba) iscrpljuje dohodak

siromanih porodica pa su ga prisiljeni kupovati vie jer im je drugasuperiorna roba (npr. meso) manje dostupna.

- Veblenov efekat opisuje pojavu smanjivanja interesa i spremnostikupaca da nastave kupovati robu koja je pojeftinila, jer nije vie znakekskluzivnosti, poto je niim cijenama postala dostupna i irimmasama13 (npr. Rolex satovi).

- Sluaj pekulacije je vazan za budua oekivanja i ponaanjacijena.

3.1.1. Pomaci krivulje potranje

Ukoliko se dogodi neka promjena koja mijenja traenu koliinu pri svakojcijeni, krivulja potranje se pomie. Svaka promjena koja poveava10 Dafi, Z.: Mikroekonomija, OFF-SET, Tuzla, 2009., str. 61.

11 Mankiw, G. Ibid., str. 65.

12

Dafi, Z. Ibid., str. 63.13 Ibid., str. 64.

9


10/23

traenu koliinu pri svakoj cijeni, pomie krivulju potranje udesno i nazivasepoveanje potranje. Svaka promjena koja smanjuje traenu koliinu prisvakoj cijeni, pomie krivulju potranje ulijevo i naziva se smanjenje

potranje14. Postoje mnoge varijable koje mogu pomaknuti krivulju

potranje, najvanije od njih su: Dohodak Ukoliko imamo vei dohodak znai da imamo vie za

troiti veine dobara. ako potranja za dobrom raste kada dohodakraste, dobro se naziva normalno dobro. Nisu sva dobra normalnadobra. Ako potranja za dobrom raste kada dohodak pada, dobro senaziva inferiorno dobro15.

Cijene povezanih dobara utjeu na potranju za robom. Kada padcijene jednog dobra, smanjuje potranju zadrugim dobrom, ta dva

dobra se nazivaju supstitutima (parovi dobara koja se mogu koristitijedna umjesto drugih, npr. hot dog i hamburger, Coca Cola i Pepsiitd). Kada pad cijene jednog dobra poveava potranju za drugimdobrom, dva se dobra nazivaju komplementima (parovi dobara kojase koriste zajedno, npr. hardver i softver, automobili i benzin i sl).

Ukusi predstavljaju skup subjektivistikih elemenata i najoitija suodrednica potranje. Ako vie volimo neko dobro, kupujemo ga vie iobrnuto.

Oekivanja Ukoliko oekujemo da e slijedeeg mjeseca poskupitinako dobro, kupovat emo ga vie u sada. Ili ukoliko oekujemo daemo slijedeeg mjeseca zaraditi vii dohodak moda emo bitispremniji da vie potroimo danas.

Posebni utjecaji mogu odrediti potranju za nekim dobrima. Kiapridonosi potranji za kiobranima, snijeg utie na prodaju skija i sl.

Broj kupaca Potranja zavisi i od broja kupaca. Ukoliko se jojedan kupac pridrui ostalima traena koliina e biti vea pri svakoj

cijeni.

Navedene varijable pomiu krivulju potranje (udesno ili ulijevo), dokcijena predstavlja pomak du krivulje potranje.

14

Mankiw, G. Ibid., str. 68.15 Dafi, Z. Ibid., str. 65.

10


11/23

Grafikon 1. Krivulja potranje16

3.2. Ponuda

Ponuena koliina bilo kojeg dobra ili usluge je koliina koju su prodavaispremni i u mogunosti prodati. Glavna odrednica ponuene koliine je,kao i kod potranje, cijena tj. QS=QS(P). Ukoliko je visoka cijana neke robe,prodavanje te robe je profitabilno pa je ponuena koliina velika. Kada jecijena neke robe preniska prodaja te robe je manje profitabilna, paprodavai proizvode manje, a neki e ak odluiti zatvoriti posao. Zakon

koji ovo potvruje naziva se zakon ponude koji glasi: koliina dobara iusluga koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, poveava se sapoveanjem cijene i obrnuto, uz ceteris paribus.17

3.2.1. Pomaci krivulje ponude

16

Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 22.17 Hodi, K. Ibid., str. 74.

11


12/23

Krivulja ponude pokazuje koliko su dobara i usluga proizvoai spremniponuditi po bilo kojoj cijeni, ako su nepromjenjivi ostali faktori koji utiu naodluke proizvoaa. Ovaj odnos se moe promijeniti ukoliko se promijeneneki od ovih faktora, to se prikazuje pomakom krivulje ponude. Svaka

promjena koja poveava ponuenu koliinu pri svakoj cijeni , pomiekrivulju ponude udesno i naziva se poveanje ponude. Slino tome, svakapromjena koja smanjuje ponuenu koliinu pri svakoj cijeni pomie krivuljuponude ulijevo i naziva se smanjenje ponude18. Najvaniji faktori koji utiuna pomjeranje krivulje ponude:

Cijene ulaznih elemenata u proizvodnji (inputi) Kako biproizveli svoj proizvod proizvoai moraju koristiti razne ulazneelemente. Obzirom da profit je jednak razlici ukupnih prihoda iukupnih trokova, poveanje cijene inputa e poveati trokove i

smanjiti profitabilnost to natjerati proizvoae da smanje ponudu,uz nepromjenjene ostale uslove. Prema tome, ponuda je negativnopovezana s cijenom ulaznih elemenata koritenih u proizvodnji togdobra.

Tehnologija Promjene u tehnologiji sniavaju trokoveproizvodnje i poveavaju ponudu za istu cijenu. Dakle, tehnolokinapretci su pozitivno povezani s ponudom.

Oekivanja Ukoliko se oekuje da e cijene robe u budunosti

rasti, preduzee moe dio svoje ponude uskladititi i smanjiti ponududanas.

Cijene povezanih dobara imaju veliki utjecaj na ponudu, posebnodobra koja se mogu lako zamijeniti jedno za drugo. Kada porastecijena jednog dobra, ponuda njegovog supstituta e porasti.

Broj prodavaa Budui da je trina ponuda izvedena od zbiraindividualnih ponuda, ukoliko neki prodava napusti poslovanjeponuda e se smanjiti.

Promjena cijene predstavlja pomak du krivulje ponude, dok promjenanekog od ostalih faktora pomjera krivulju ponude.

18 Mankiw, G. Ibid., str. 73.12


13/23

Grafikon 2. Krivulja ponude19

3.3. Ravnotea ponude i potranje

Trina ravnotea je situacija u kojoj je cijena dostigla razinu pri kojoj jeponuena koliina jednaka traenoj koliini.20Cijena u tom sluaju senaziva ravnotena cijena, a koliina ravnotena koliina. Ravnotena

cijena je cijena koja isti trite jer po cijeni svi su na tritu zadovoljeni:kupci su kupili sve to su prodavci htjeli prodati. Pri toj izjednaenostinema potrebe da cijena raste ili se smanjuje. Na veini konkurentih trita(konkurentno trite je ono trite na kojem postoji veliki broj kupaca iprodavaca, tako da oni pojedinano imaju zanemarljiv utjecaj na cijene)vikovi (situacija kada je ponuda vea od potranje) i manjkovi (situacijakada je potranja vea od ponude) su samo privremeni, jer se cijene teeda se primaknu ravnotenoj razini. Ovaj fenomen je toliko prisutan da se

19

Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 20.20 Mankiw, G. Ibid., str. 75.

13


14/23

naziva zakon ponude i potranje i glasi: cijena bilo kojeg dobra seprilagoava kako bi se izjednaile ponuena i traena koliina tog dobra.

Grafikon 3. Ravnotea ponude i potranje21

4. PROIZVODNJA

Obzirom da su ljudske potrebe neograniene, ljudi su od najranijih danaprilagoavali prirodu svojim potrebama. Taj proces se naziva proizvodnja.

21 Preuzeto iz: Pindyck, R & Rubinfeld, D. Ibid., str. 23.14


15/23

Proizvodnja se najjednostavnije definie kao proces transformacije inputau outpute. Inputi predstavljaju resurse koji se koriste u proizvodnji: rad,zemlja (prirodni resursi) i kapital. Rezultat proizvodnje jeste odreenakoliina materijalnih dobara koja se raspodjeljuju meu lanovima

zajednice, odnosno na sve pojedince u drutvu.

22

4.1. Faktori proizvodnje (ekonomski inputi)

Faktori proizvodnje , koji se jo nazivaju ekonomski inputi, su resursipotrebni za proizvodnju dobara. Dijele se na: primarne ili izvorni (rad,prirodni resursi) i proizvodne ili izvedene (kapital, poduzetnitvo).

- Rad, kao najvaniji faktor proizvodnje, oznaava razliite fizike i

umne sposobnosti radnika koji se upotrebljavaju u proizvodnji roba iusluga. Trina cijena rada izraava se u dohotku, koji predstavljaplau radniku za njegov rad.

- Prirodni resursi obuhvataju sve darove prirode kao to jezemljite, ume, voda, minerali i sl. Dijele se na obnovljive (ume,voda) i neobnovljive (minerali).

- Kapital je faktor proizvodnje koji poprima razliita znaenja i oblike,otuda se za kapital kae da je to vrijednost koja se oplouje bez

obzira na svoj konkretan oblik oplodnje. Kao osnovni pojavni oblicikapitala pojavljuju se realni i finansijski kapital. Realni kapital inetrajna kapitalna dobra (proizvodne zgrade, oprema, transportnasredstva...) koja su proizvedena radi toga da proizvode druga dobraili usluge. Oznaavaju se jo i investicionim resursima. Finansijskikapital predstavlja razliite finansijske instrumente (novac u gotovinii tednji, dionice i ostale vrijednosne papire). Finansijski kapital jesuma novca neophodna za kupovinu odreenih kapitalnih dobara.23

4.2. Proizvodna funkcija

22

Veselinovi, P. Ibid., str. 63.23 Hodi, K. Ibid., str. 38. i 39.

15


16/23

Proizvodna funkcija pokazuje najvei output Q koji neko preduzee moeproizvesti uz bilo koju zadanu kombinaciju inputa.24Isto se moe prikazati imatematiki:

Q = f (K,L, itd)

pri emu je:

Q koliina proizvodnje (outputa)

K kapital

L - rad

Ova funkcija pokazuje koliinu proizvoda koju bi preduzee proizvelo sasvakom odreenom kombinacijom uloenih inputa: rada i kapitala,

odnosno povezuje razinu proizvodnje s koliinom inputa. Preduzee koristinavedenu funkciju da bi odredilo optimalnu proizvodnju tj. kako bimaksimizirali profit.

5. TROKOVI PROIZVODNJE

Kao to smo ve ranije spomenuli, cilj preduzea je maksimizacija profita

kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih trokova. Dakle, trokovi su jedan od24 Dafi, Z. Ibid., str. 168.

16


17/23

najvanijih kriterija na osnovu kojih preduzea donose odluke. Trokovedefiniemo kao novano izraeno troenje sredstava i rada kao i svakiizdatak u vezi sa poslovanjem preduzea.25 Sabiranjem svih ovih trokovadobijamo ukupne trokove, koji predstavljaju iznos koji preduzee plaa za

kupovinu inputa (sredstava za rad, predmeta rada i plaa radnicima) ilimatematiki: TC = FC + VC26.

5.1. Podjela trokova

U literaturi postoje brojne podjele trokova prema razliitim kriterijima. unastavku emo navesti najvanije.

Prema tome kako raunovoe a kako ekonomisti poimuju trokove

razlikujemo:

Eksplicitne trokove koji predstavljaju stvarne izdatke preduzeau vezi nabavke zemlje, rada i kapitala. Ovi trokovi se iskazuju uposlovnim knjigama i tada se oznaavaju kao raunovodstvenitrokovi.

Implicitne (oportunitetne) trokove koji predstavljaju trokovekoji proizilaze iz proputenih prilika, odnosno oni izraavaju prihodekoji bi mogli biti ostvareni angaovanjem sredstava negdje drugo.Ovi trokovi nisu vezani za novane izdatke i njih ne evidentiraraunovoa. Nazivaju se jo i ekonomski trokovi.

Najvanija podjela trokova je na fiksne i varijabilne.

Fiksni trokovi su oni trokovi koji se ne mijenjaju s dinamikomproizvodnje, visina im je uvijek ista, a moe ga se eliminirati samo sprestankom proizvodnje.27Tu se ubrajaju, izmeu ostalog, trokoviplata, trokovi zakupnine, amortizacija, kamate na pozajmljenasredstva itd.

Varijabilni trokovi su trokivi koji se mijenjaju premapromjenama obima proizvodnje (trokovi sirovina i materijala i sl.).Dakle, to su trokovi koji rastu kada proizvodnja raste i obratno.Mogu biti: proporcionalni (koji su stalno isti po jedinici proizvoda),

progresivni (koji se poveavaju po jedinici proizvoda proporcionalno

25 Bogdanovi, M & estovi, L. Ibid., str. 114.

26

TC ukupni troak; FC fiksni troak; VC varijabilni torak27 Hodi, K. Ibid., str. 53.

17


18/23

poveanju obima proizovodnje) i degresivni (koji se smanjuju pojedinici srazmjerno poveanju obima proizvodnje).

Ovdje emo navesti jo neke trokove koji se esto spominju, a to sunepovratni trokovi, marginalni (granini) trokovi i ukupni trokovi.

Nepovratni trokovi su oni trokovi koji su ve nastali i ne mogu sepromijeniti sadanjim ili buduim odlukama.

Marginalni (granini) troak je dodatni troak proizvodnje jednedodatne jedinice proizvoda.28

Ukupni trokovi predstavljaju zbir fiksnih i varijabilnih trokovapomnoenih s jedinicom proizvodnje.

Grafikon 4. Ukupni i granini troak29

Kao to moemo primjetiti iz ovih grafika, ukupni trokovi se poveavajusa poveanjem obima proizvodnje, to je i logino jer se poveanjemobima proizvodnje poveava i utroak sredstava. Meutim, granini

28

Samuelson, P & Nordhaus, W. Ibid., str. 107.29 Preuzeto iz: Samuelson, P & Nordhaus, W. Ibid., str. 108.

18


19/23

trokovi se smanjuju s poveanjem obima proizvodnje do odreene take,a nakon te take se poveavaju. Ovo je posljedica fenomena zvanogekonomija i disekonomija obima. Ekonomija obima je svojstvo daprosjeni ukupni troak na dugi rok pada s poveanjem koliine

proizvoda.

30

Ovaj fenomen je posljedica odvajanja utjecaja fiksnih ivarijabilnih trokova. Sutina ovog zakona zasniva se upravo nakarakteristici fiksnih trokova, da po jedinici proizvoda stalno opadaju kakose poveava proizvodnja (jer su oni konstantni bez obzira na promjenuobima proizovdnje). Ekonomija obima vai do odreene koliineproizvodnje (u ovom grafikonu do proizvodnje 3Q) a nakon toga prelazi udisekonomiju obima, tj. kada prosjeni ukupni troak u dugom roku raste spoveanjem koliine proizvoda. Uzrok disekonomije obima moe biti to tose s poveanjem proizvodnje poveava broj radnika, i time dolazi doproblema koordinacije koji su svojstveni velikim organizacijama.

6. CIJENE

Cijene su osnovni element trita, budui da, s jedne strane, koordinirajuodluke proizvoaa i potroaa na tritu a, s druge strane, omoguavaju

30 Mankiw, G. Ibid., str. 283.19


20/23

optimalne alokacije ekonomskih resursa. Cijena se definie kao novaniizraz vrijednosti robe (klasini pristup) ili kao iznos novca koji se plaa zakupovinu robe. Formira se na tritu pod utjecajem ponude i potranje injihovih meusobnih odnosa.

6.1. Funkcije cijena

U organizovanju ekonomskih aktivnosti u trinoj privredi cijene obavljajutri meusobno povezane funkcije31:

Prvo, one prenose informacije, povezujui uesnike na tritu bezobzira na velike prostorne udaljenosti meu njima.

Drugo, one podstiu izbor onih metoda proizvodnje koji su najmanjeskupi, koji se baziraju na korienju raspoloivih izvora iomoguavaju realizaciju najpoeljnijih ciljeva.

I tree, one odreuju koliko ko dobija od proizvoda, tj. vredistribuciju prihoda.

6.2. Vrste cijena

Postoje dvije osnovne grupe cijena: administrativne i slobodno formiranecijene.

Administrativne (planske) cijene odreuje drava. Karakteristike suim:

- nerealno izraavanje trokova proizvodnje;

- nefleksibilnost prema dinamici privrednih kretanja

- arbitrarnog su karaktera i sl.Slobodno formirane cijene su odreene trinim mehanizmima, tj.odnosima ponude i potranje.

ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu su obraeni osnovni elementi mikroekonomije.Mikroekonomija je dio ekonomije koja se bavi prouavanjem naina na koji

31 Veselinovi, P. Ibid., str. 192.20


21/23

pojedinani ekonomski subjekti kao to su domainstva i preduzeadonose odluke i kako meusobno djeluju na tritu. Osnovni elementimikroekonomije koji su ovdje predstavljeni su: trite, ponuda i potranja,proizvodnja, trokovi proizvodnje i cijene.

Trite se najjednostavnije definie kao grupa kupaca i prodavaaodreene robe ili usluge. Postoje brojne podjele trita ali je najvanijapodjela trita na: trita roba i usluga, trita faktora proizvodnje i tritenovca i drugih vrijednosnih papira. Trita, nadalje, mogu biti slobodna(bez utjecaja drave) i regulirana od strane drave. Osnovne funkcijetrita su: informativna, selektivna, alokativna i distributivna funkcija. Utrinoj privredi trite rjeava tri osnovna ekonomska pitanja (ta, kako iza koga proizvoditi). Alat kojim trite usmjerava aktivnosti ekonomskihsubjekata je cijena, koja se formira na tritu pod utjecajem ponude i

potranje.

Ponuda predstavlja koliinu bilo kojeg dobra ili usluge koju su prodavaispremni i u mogunosti prodati. Kljuni faktor koji utie na ponudu jecijena dobra, na osnovu ega je izveden i zakon ponude glasi: koliinadobara i usluga koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, poveava se sapoveanjem cijene i obrnuto, uz ceteris paribus. Ostali znaajni faktorikoji koji utjeu na krivulju ponude pored cijene tog dobra su: cijene inputa,tehnologija, oekivanja, cijene povezanih dobara i broj prodavaa. Drugastrana trine medalje je potranja, koja predstavlja koliinu dobara kojusu kupci spremni i sposobni kupiti. Cijena dobra ponovo ima glavnu uloguu kretanju potranje. Zakon tranje glasi: traena koliina dobra padakada cijena dobra raste i obrnuto, uz ceteris paribus. Iako ovaj zakon vaiza veinu dobara u ekonomiju, postoje i izuzetci od kojih vrijedi izdvojiti:Giffenov paradoks, Veblenov efekat i sluaj pekulacije. Neki od faktorakoji mogu pomaknuti krivulju potranje su: dohodak, cijene povezanihdobara, ukusi, oekivanja, broj kupaca i dr. Situacija na tritu u kojoj jeponuda jednaka potranji naziva se trina ravnotea. U ovoj situaciji susvi trini uesnici zadovoljni, kupci su kupili sve to su prodavci htjeli

prodati. Trite uvijek tei ravnotei, zakon koji ovo potvruje naziva sezakon ponude i potranje i glasi: cijena bilo kojeg dobra se prilagoavakako bi se izjadnaile ponuda i potranja.

Slijedei bitan faktor mikroekonomije je proizvodnja koja predstavljaproces transformacije inputa u outpute (gotove proizvode). Osnovniekonomski inputi ili faktori proizvodnje su: rad, prirodni resursi i kapital.

Preduzea da bi proizvodila moraju imati odreene trokove. Trokovi sunovano izraeni utroci sredstava, rada i ostali izdatci. Dijele se na fiksne

(koji su uvijek konstantni) i varijabilne ( koji se mijenjaju s dinamikomproizvodnje).

21


22/23

Osnovni element trita koji koordinira odluke proizvoaa i potroaa natritu je cijena. Cijena predstavlja novani izraz vrijednosti robe, odnosnoto je iznos novca koji se plaa za kupovinu robe. Formira se pod utjecajemponude i potranje. Postoje dvije osnovne vrste cijena, a to su: slobodno

formirane cijene (koje se formiraju pod utjecajem ponude i potranje) iadministrativne ili planske cijene koje odreuje drava.

LITERATURA22


23/23

1. Bogdanovi, M., estovi, L: Ekonomija od A do Z, BO i DOSIJE,Beograd, 2002.

2. Dafi, Z: Mikroekonomija, OFF-SET, Tuzla, 2009.

3. Hodi, K: Uvod u ekonomiju, IK Penn, Tuzla, 2005.4. Mankiw, G: Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2004.

5. Pindyck, R., Rubinfeld, D: Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 2005.

6. Samuelson, P., Nordhaus, W: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1994.

7. Veselinovi, P: Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.

8. URL = http://limun.hr/main.aspx?id=519066 (24. aprila 2011.)

9. URL = http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnja (24. aprila2011.)

10. URL = http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja (24. aprila 2011.)

23
http://limun.hr/main.aspx?id=519066http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja%20(24http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja%20(24http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja%20(24http://bs.wikipedia.org/wiki/Ponuda_i_potra%C5%BEnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja%20(24http://limun.hr/main.aspx?id=519066

Documents

Elementi Mikroekonomije