POLITEHNIKA PULA

VISOKA- TEHNIČKA ŠKOLA S P.J.

PULA

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

FILIP GRMUŠA

EMOCIONALNA I SOCIJALNA INTELIGENCIJA

RADA U TIMU

SEMINARSKI RAD

PULA, 2015

POLITEHNIKA PULA

VISOKA- TEHNIČKA ŠKOLA S P.J.

PULA

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

EMOCIONALNA I SOCIJALNA INTELIGENCIJA

RADA U TIMU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Timski rad i praktikum 3

Profesor: Dr.sc. Rosana Lucijetić v. pred.

Student: Filip Grmuša

PULA, listopad 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD...........................................................................................................................................................4

1.1 Opis i definicija problema.....................................................................................................................4

1.2 Cilj i svrha rada.....................................................................................................................................4

1.3 Hipoteza rada........................................................................................................................................4

1.4 Metode rada..........................................................................................................................................4

1.5 Struktura rada........................................................................................................................................4

2. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA..........................................................................................................5

2.1 Golemanov model emocionalne inteligencije.......................................................................................6

2.2 Bar-Onov model emocionalne inteligencije.........................................................................................6

2.3 Model Mayera i Saloveya.....................................................................................................................7

2.4 Mjerenje emocionalne inteligencije......................................................................................................9

3. SOCIJALNA INTELIGENCIJA................................................................................................................10

3.1 Mjerenje socijalne inteligencije..........................................................................................................11

4. Emocionalna i socijalna inteligencija u timu..............................................................................................12

5. REZULTATI POJEDINIH TESTOVA......................................................................................................13

5.1 Test socijalne inteligencije...................................................................................................................13

5.2 Test emocionalne inteligencije.............................................................................................................14

6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................20

LITERATURA...................................................................................................................................................21

POPIS TABLICA...............................................................................................................................................22

POPIS PRILOGA...............................................................................................................................................22

1. UVOD

1.1 Opis i definicija problema

Emocionalna inteligencija kao takva predstavlja skup vještina poput samokontrole

samorazumijevanja, samopouzdanja, upravljanjem osjećajima, komunikacijom itd. koje su nam

potrebne za ostvarivanje naših ciljeva. Socijalna inteligencija nam pak služi kako bismo sa više

razumijevanja i mudrosti upravljali kako situacije tako i osobe u međuljudskim odnosima.

1.2 Cilj i svrha rada

Cilj seminarskog rada jest upoznati se sa nepoznatim činjenicama te pojmovima emocionalne i

socijalne inteligencije, uvidjeti njihovu povezanost te saznati zašto su bitne za razvoj individue.

Svrha ovog seminarskog rada je mogućnost primjene novostečenih znanja.

1.3 Hipoteza rada

Upoznavanjem pojma emocionalne i socijalne inteligencije pospješuju se mogućnosti za stjecanje

novih vještina koji će znatno pridonijeti radu u timu.

1.4 Metode rada

Korištene metode rada vezane za ovaj seminarski rad su induktivna metoda, deduktivna metoda,

metoda analize, metoda sinteze i opisna metoda.

1.5 Struktura rada

U strukturi rada napisan je poredak cjelina u seminarskom radu.

Struktura ovog seminarskog rada sastoji se od uvoda, plana rada, zaključka i literature.

4

2. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Emocionalna inteligencija može se definirati kao sposobnost sagledavanja vlastitih i tuđih

emocija, razlikovati između različitih emocija te ih na odgovarajući način obilježiti i iskoristiti te

emocinalne informacije za usmjeravanje pri razmišljanju i ponašanju.

Emocionalna inteligencija po Danielu Golemanu1 sastavljena je od 5 ključnih dijelova:

1.) Samosvjesnost: Prepoznavanje i razumijevanje vlastitih raspoloženja i motivacija te njihov

utjecaj na druge. Drugim rječima mora se biti u mogućnosti pratiti svoje vlastito emocionalno

stanje te utvrditi isto.

2.) Samoregulacija: Mogućnost kontroliranja vlastitih impulsa kako bi se suspregnula posljedica

nepromišljenog reagiranja. Mogućnost vladanja emocijama te odgovor na iste.

3.) Unutarnja motivacija: Može se percipirati kao interes u učenju. Također javlja se u obliku

želje za samopoboljšanjem svojih vještina ili dostizanja određenog cilja bez obzira na

prepreke.

4.) Empatija: Sposobnost razumijevanja tuđih emocija i emotivnih stanja. Moguće je

samo kada se postiže dovoljna razina samosvjesnosti pošto je nemoguće razumijeti druge dok

se sami ne razumijemo.

5.) Društvene vještine: Sposobnost identificiranja socijalnih znakova kako bi se mogao

uspostaviti zajednički jezik. Služi za upravljanje odnosa sa drugima te izgradnju socijalne

mreže.

Tih 5 ključnih djelova međusobno se isprepliću tj. uspješnost u svakoj od ove točke zasebno u

direknotm je odnosu prema uspješnosti u ostalim točkama.

1 Goleman, D.:Emotional intelligence, Bantam Books, New York, 1995., str. 50.

5

2.1 Golemanov model emocionalne inteligencije

Određene dijelove teorija Mayera i Saloveya2, Daniel Goleman, izdvojio ih je, te pretvorio ih u bestseler s naslovom “Emocionalna inteligencija”3. On je proširio značenjetermina izvan njegovog originalnog značenja i definirao emocionalnu inteligenciju

kao:

• poznavanje vlastitih emocija

• upravljanje emocijama

• samomotiviranje

• prepoznavanje emocija u drugima

• snalaženje u vezama

Tako su u Golemanov model emocionalne inteligencije uključeni konstrukti

poput optimizma, motivacije, svjesnosti, socijalne kompetencije, te specifične

socijalne i komunikacijske vještine.

2.2 Bar-Onov model emocionalne inteligencije

Prema Reuven Bar-Onu emocionalna inteligencija uključuje “niz personalnih,

emocionalnih i socijalnih kompetencija i vještina koje utječu na nečiju sposobnost da

uspije u suočavanju sa zahtjevima i pritiscima okoline“.4

Njegov koncept emocionalne inteligencije uključuje:

• intrapersonalne komponente: emocionalna samosvijest, upornost, samopoštovanje,

samoaktualizacija, nezavisnost

• interpersonalne komponente: empatija, interpersonalni odnos, socijalna odgovornost

• komponente prilagodljivosti: rješavanje problema, objektivnost u procjeni, fleksibilnost

• komponente upravljanja stresom: tolerancija na stres, kontrola poriva

• komponente općeg raspoloženja: sreća, optimizam

2 Salovey, P., Mayer, J.D.: Emotional intelligence, Imagination, Cognition, and Personality, Baywood Publishing Co.,Inc.,New Haven, 1990.3 Goleman, D.: Emotional intelligence, Bantam Books, New York, 1995.4 Bar-On, R.: The emotional Intelligence Inventory (EQ-I): technical manual, Multi-Health Systems, Canada, Toronto, 1997., str. 14.

6

2.3 Model Mayera i Saloveya

Model Mayera i Saloveya5 najčešće se navodi u radovima opredjeljenim na tematiku

emocionalne inteligencije, te se ophodi kao skup mentalnih sposobnosti. U prvoj verziji izdane 1990.

sastojala se od 3 razine sposobnosti:

• procjena i izražavanje emocija kod sebe i kod drugih

• regulacija emocija kod sebe i drugih

• uporaba emocija u adaptivne svrhe

Opisani model imao je otkrivenu vrijednost, te predstavlja prvi pokušaj

konceptualizacije ovog sastava. Pokušao je integrirati spoznaje iz različitih područja

psihologije.

Prva definicija emocionalne inteligencije koju su predstavili autori ovog modela

je bila da je to “sposobnost praćenja svojih i tuđih osjećanja i emocija, i upotreba tih

informacija u razmišljanju i ponašanju.“6

Druga definicija koja je nastala nakon nekoliko godina istraživanja i usavršavanja

prvobitnog modela emocionalne inteligencije objavljena prema kojoj “emocionalna

inteligencija uključuje sposobnosti brzog zapažanja, procjene i izražavanja emocija;

sposobnost uviđanja i generiranja osjećanja koja olakšavaju mišljenje; sposobnosti

razumijevanja emocija i znanje o emocijama; i sposobnost reguliranja emocija u svrhu

promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja”.7

Poboljšani navedeni model8 uključivao je dodatnu četvrtu razinu sposobnosti tako da bi

istoimeni slovio:

5 Salovey, P., Mayer,J.D.;Emotional intelligence.. Imagination, Cognition, and Personality., Department of Psychology, Yale university, New Haven.,2001.,6 Salovey, P., Mayer,J.D.;Emotional intelligence.. Imagination, Cognition, and Personality., Department of Psychology, Yale university, New Haven.,2001., str. 189.7 Mayer, J.D., Salovey, P.; What is emotional intelligence? In P. Salovey & D. Sluyter (Eds.) Emotional development and emotional intelligence: Implications for educators (pp. 3-31)., Basic Books, New York, 1997., str. 10.8 Mayer, J.D., Salovey, P.; What is emotional intelligence? In P. Salovey & D. Sluyter (Eds.) Emotional development and emotional intelligence: Implications for educators (pp. 3-31)., Basic Books, New York, 1997., str. 10-15.

7

1. razina : Percepcija, procjena i izražavanje emocija

2. razina: Emocionalna facilitacija mišljenja

3. razina: Razumijevanje i analiza emocija: uporaba emocionalnih znanja

4. razina: Refleksivna regulacija emocija u promociji emocionalnog i intelektualnog razvoja

Prva razina predstavlja sposobnosti i vještine osobe da točno uoči emocionalni obrazac.

Na ovoj razini savladavaju se sposobnosti potrebne za identifikaciju vlastitih i tuđih

emocionalnih stanja. Ukljućuje se i mogućnost preciznog izražavanja osjećaja i potreba koje

okružuju te osjećaje, a budući da emocionalno inteligentni pojedinci poznaju izražavanje i

očitovanje emocija, oni su ujedno i osjetljivi na manipulativne izraze. Ovaj jaspekt

emocionalne inteligencije utjeće na svjesnost pojedinca o vlastitim emocijama i mislima u

aspektu emocija, na njihovo međusobno razlikovanje, te sposobnost adekvatnog izražavanja

emocija.

Druga razina uključuje sposobnosti da se emocije koriste na načine kako bi olakšali

intelektualne procese. Prioriteti su odrešeni sa strane emocija u mišljenju tako što

usmjeravaju pozornost na važne informacije. Tako su dovoljno živopisne i dostupne pa ih se

može prizvati po potrebi kao pomoć u prosudbi i pamćenju događaja. Različite vrste

raspoloženja olakšavaju izbor na koji način se obavljaju različiti zadatci te na različite oblike

zaključavanja. Takva komponenta emocionalne inteligencije uključuje asimiliranje osnovnih

emocionalnih iskustava u mentalni život.

„Treća razina uključuje sposobnosti razumijevanja emocija i upotreba emocionalnog

znanja. U dječjoj dobi počinju se primjećivati sličnosti i razlike između emocija. Kasnije se

javljaju sposobnosti prepoznavanja i razumijevanja složenih osjećaja. U određenim

situacijama mogu se istovremeno javljati i suprotne emocije. Kombinacijama različitih

emocija dobivaju se nove kvalitete. Kod zrelijih pojedinaca javlja se sposobnost

prepoznavanja vjerojatnih prijelaza između emocija. Ljudi se u većini slučajeva slažu u

mišljenjima o tome što izaziva pojedine emocije.“9

Četvrta razina najsloženija je razina emocionalne inteligencije i svjestno je

kontroliranje emocija koje vodi emocionalnom i intelektualnom napretku. Važna sposobnost

na ovoj razini jest otvorenost prema osjećajima. Kada je osoba svjesna svojih osjećaja i

9 Babić,A:Emocionalna inteligencija i neki pokazatelji prilagodbe kod učenika rane adolescentne dobi, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004. str 13.

8

otvorena prema njima, može o njima nešto i naučiti. To se odvija u selektivnom procesu

izražavanja emocija ovisno o količini informacija kojima raspolaže, njegovoj prosudbi o

vrhovitosti takvih reakcija i društvenim normama. Takav aspekt poboljšava socijalnu

adaptaciju i rješavanje problema, jer uključuje znanje o tome kako se smiriti nakon stresnih

osjećaja ili kako ublažiti stresne emocije kod drugih ljudi.

2.4 Mjerenje emocionalne inteligencije

Modeli emocionalnu inteligenciju predstavljaju kao konstrukt pretpostavljenih višestrukih

sposobnosti za koje treba pronaći načine i metode kako bi se procijenile. Autori Salovey i

Mayer10 postavili su kriterije na osnovi kojih je emocionalnoj inteligenciji moguće valjano mjeriti

i procjenjivati. Istraživanja emocionalne inteligencije provode se na tri načina : samoprocjenom

ispitanika, procjenama drugilj ljudi i neposrednim procjenjivanjem sposobnosti. Skale za

samoprocjenu konstruirane su tako da se pomoću njih procijeni vjerovanja i percepcije

pojedinaca o kompetencijama u specifičnim područjima.

Neposredno procjenjivanje emocionalne inteligencije vrši se pomoću psihologijskih

instrumenta koji izravno mjere sposobnosti ispitanika. Odgovori ispitanika procjenjuju se u

odnosu na zadani kriterij. Načini bodovanja odgovora ispitanika mogu biti određeni različitim

kriterijima poput Konsenzusom11, po kojem kriteriju točan odgovor jest onaj koji je odabrala

većina ispitanika. Takva prikladnost korištenja kriterija temelji se na evolucijskim i

kulturološkim nalazima koji potvrđuju konzistentnost informacija koje signaliziraju emocije.

Bodovanje čestica kojima se ispituje sposobnost upravljanja emocijama je mnogo složenije,

jer se određene emocionalne reakcije mogu procijeniti samo prema osobnim i društvenim

standardima. Mayer i suradnici složili su se da se određivanje točnog odgovora pomoću mišljenja

stručnjaka i pomoću konsenzusa preklapaju u određenom stupnju. Konsenzus se pokazao kao

pouzdaniji jer takav kriterij u konačnim rješenjima proizvodi bolju faktorsku strukturu pa bi ga se

trebalo češće koristiti.

10 Mayer, J.D. i dr.,“Measuring Emotional Intelligence With the MSCEIT V2.0“, Emotion, American Psychological Association, Inc., Washington, D.C., Vol. 3, No. 1,97-105, 2003.11 Mayer,J.D.,Caruso D.R., Salovey, P.: Emotional Intelligence Meets Traditional Standards for an Intelligence, University of New Hampshire, Durham, 2000., str. 274 – 280.

9

3. SOCIJALNA INTELIGENCIJA

Socijalna inteligencija može se definirati kao učinkovito korištenje sposobnosti za pregovaranje i

navigaciju u složenim društvenim odnosima i okruženjima. Sociolog Ross Honeywill12 vjeruje kako

socijalna inteligencija agregat mjera samosvjesti i društvene svijesti, evoluirana društvena uvjerenja i

stavova, te kapacitet i želja za upravljanje složenih društvenih promjena. Psiholog Nicholas

Humprey13 smatra da je socijalna inteligencija za razliku od kvantitativne inteligencije upravo ta koja

definira čovjeka.

Izvorna definicija koju 1920. godine iznosi Edward Thorndike14 jest „sposobnost

razumijevanja i upravljanja muškarcem i ženom, dječakom i djevojčicom, da se djeluje mudro u

ljudskim odnosima. Ekvivalentna je interpersonalnoj inteligenciji, čiji je tip inteligencije identificiran

u teoriji više inteligencija Howarda Gardnera15, te usko povezana s teorijom uma. Neki autori

ograničavaju se na definiciju samo s poznavanjem društvenih situacija, koje se mogu nazvati i

društvenim kognicijama ili pak socijalno-marketinškom inteligencijom, što se odnosi na socio-

psihološkim oglašavanjem i marketinškim strategijama te taktikama.

3.1 Mjerenje socijalne inteligencije

Kvocijent socijalne inteligencije16 ili SQ statistička je apstrakcija similarna obliku

standardnog bodovanja testa kvocijenta inteligencije ili IQ testa sa prosjekom od 100 bodova.

Bodovi u rango od 140 ili više smatraju se vrlo visokim. Za razliku od standardnog IQ testa

12 Social Intelligence Lab, < https://socialintelligencelab.wordpress.com/>13 Humrey, N., The social function of intellect < http://cogprints.org/1737/2/SocialFunction.pdf>14 Kihlsorm,J.F., Cantor, N, Social Intelligence, < http://socrates.berkeley.edu/~kihlstrm//SocialCognitionWeb/SocIntelligence/K&C_Social_Intell.pdf>15 Gardner, H.: Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences, Basic Books, New York, 1983.16 Cantor,N., Kihlstorm,J.F.: Social intelligence -http://socrates.berkeley.edu/~kihlstrm/social_intelligence.htm

10

model testiranja nije fiksni. Isti naginje više k Jean Piagetovoj teoriji da inteligencija nije fiksni

atribut, već složena hijerarhija informacijsko-procesnih vještina temeljene na adaptivnoj

ravnoteži između pojedinca i okoline. Stoga, pojedinac može promijeniti svoju socijalnu

inteligenciju mijenjajući svoje stavove i ponašanje, kao odgovor na njihovo složeno društveno

okruženje. Socijalna inteligencija donedavno je bila mjerena tehnikama pitanja-odgovor

raspoređenim u sastancima. Takav tip sastanka ocijenjuje osobu to jest njene pragmatične

sposobnosti testirajući mogućnost sudjelovanja u određenim posebnim obrazovnim tečajevima,

međutim neki testovi su razvijeni upravo za mjerenje socijalne inteligencije. Test takvog tipa

može se koristiti u svrhe dijagnosticiranja spektra autističnih poremećaja, uključujući autizam i

Aspergerov sindrom17. Također može se koristiti za provjeru polu autistično ili ne autistično

stanje poput shizofrenije, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (engl. Attention Deficit and

Hyperactivity Disorder – ADHD).

Osobe sa niskim kvocijentom socijalne inteligencije pogodna su za poslove sa što nižom

razinom kontakta sa klijentima, jer ne raspolažu sa dovoljno visokom socijalnom vještinom.

Osobe sa kvocijentom socijalne inteligencije preko 120 smatraju se društveno sposobnim te

mogu raditi u poslovima gdje se javlja izravna interakcija sa klijentima i gdje je potrebna znatno

viša komunikacija sa suradnicima.

17 Aspregov sindrom - https://hr.wikipedia.org/wiki/Aspergerov_sindrom#Dru.C5.A1tvena_interakcija

11

4. Emocionalna i socijalna inteligencija u timu

Osobe koje posjeduju visoku emocionalnu inteligenciju, tj. koje znaju i žele suosjećati s drugima,

veoma su prikladne za timski rad. Uspostavljajući prijateljski odnos sa svojim suradnicima, takve

osobe učvršćuju mrežu plodne suradnje koja donosi dobre rezultate. Timovi koji se ugodno osjećaju

zajedno, koje uživaju u druženju i zabavi, imaju emocionalni kapital koji im pomaže da postignu

velike rezultate i da prebrode teška vremena krize. Timovi bez takvih emocionalnih veza brže će se

paralizirati, pogrešno će funkcionirati i vrlo lako raspasti pod pritiskom većih izazova i kriza.

Također je veoma važno da vođa timskog rada suosjeća s drugima, da je kreativan, da stvara

kreativno ozračje potrebno za ostvarenje velikih ideja. Takav vođa posjeduje spontanost, humor,

inovativnost, radost i milosrđe. Da jedan radni tim uspješno funkcionira, nužno je potrebno da se u

njemu stvori ozračje suradnje i spremnosti da se zajednićkim trudom ostvari ono što se ne može

pojedinaćno postiæi. Rasprava koja prethodi donošenju odluke ili rješenju nekog problema mora biti

racionalna, objektivna i konstruktivna. Kad se zdrava rasprava pretvori u otvoreni rat, onda se

poremete međuljudski odnosi u timu i bitno se smanji njegova radna učinkovitost. Do toga dolazi

onda kad se neslaganje s idejama drugoga izrazi ili doživi kao osobni napad. Ako rasprave

postanu prepune emocija, kvaliteta odluka se smanjuje. Sukobi i druga nerazriješena emocionalna

stanja ometaju sposobnost planiranja, odlućivanja i zajedničkog učenja.

12

5. REZULTATI POJEDINIH TESTOVA

5.1 Test socijalne inteligencije

Test socijalne inteligencije koji je predstavljen u nastavku te priložen u prilogu seminarskog

rada, koncipiran je u obliku sveobuhvatnog upitnika samoprocjene koji je temeljen na Karla

Alberchtovom18 konceptu, prezentiranog u knjizi Socijalna inteligencija: Nova znanost uspjeha.

Po Karlu Alberchtu19 smatra se da ''toksične'' osobe spadaju u kategoriju osoba koje se ponašaju u

načinu na koji demotivira, razljućuje, omalovažava te podcjenjuje svoje sugovornike ili one u svojoj

okolini. U kontrastu tome svrstava i ''hranjive'' ili ''brižne'' osobe koje se ponašaju u skladu u kojemu

ohrabruju, podižu, cijene, vole i poštuju, te prihvaćaju kako svoje sugovornike, tako i one u okolini.

Uzorak se sastojao od 10 redovnih studenta druge godine politehničkog studija Politehnika Pula.

Test se sačinjavao od 25 pitanja. Svako pitanje imalo je ponuđen interval od 0 do 4, gdje 0 ukazuje

na ''toksično'' ponašanje, dok 4 ukazuje na ''brižno'' ponašanje. Znamenke 1 i 3 usmjeravaju na koji je

ekstrem osoba usmjerena, te brojka 2 ukazuje na neutralnoponašanje. Maksimalan broj bodova jest

100 dok je minimalni 0, bodovni prag od 50 bodova ukazuje kako je osoba u neutralnoj zoni.

Prilog 1: Test socijale inteligencije

„Toksično“ ponašanje Score „Brižno“ ponašanjeMršteći se, odbojan prikaz 0 1 2 3 4 Noseći prijateljski, prijazan izrazBacanje verbalnih kuka 0 1 2 3 4 Šaliti se pozitivnoPatronizirajući ili „odgajanje“ drgih 0 1 2 3 4 Komuniciranje „odrasla osoba odrasloj“Ignoriranje ili sputavanje drugih 0 1 2 3 4 Uvažavanje i prihvačanje drugihPretjerano traženje odobrenja 0 1 2 3 4 Govoriti i ponašati se pozitivnoLaskati drugima neiskreno 0 1 2 3 4 Davati iskrene komplimenteOkosit na druge, biti neraspoložen 0 1 2 3 4 Biti tolerantan, biti ćioManiuliranje 0 1 2 3 4 Komunicirajući otvoreno i pozitivnoAgresivno neslaganje 0 1 2 3 4 Govoriti dialogom, razmijenjivati vidokrugGovoreći dogmatski, nepokolebljivo 0 1 2 3 4 Pokazivati poštovanje za tuđe idejeHvalisanje, bodovanja u „status poenima“ 0 1 2 3 4 Hvaleći usijeh drugihTračanje, kršenje povjerljivosti 0 1 2 3 4 Imati povjerenjePrekid obećanja i dogovora 0 1 2 3 4 Obećavati što se može ispunitiŠaleći se neprikladno 0 1 2 3 4 Korištenje humora konstruktivnoMonopoliziranje razgovora 0 1 2 3 4 Dijeljenje "vremena emitiranja" s drugima

18

19 Albrecht,K.: Social intelligence The New Science of Success, Business Book Review™ Vol. 23, No. 1, Decatur, 2006 - http://tinyurl.com/psenny7

13

Često prekidanje drugih 0 1 2 3 4 Saslušati drugeHirovito mijenjati temu 0 1 2 3 4 Dopuštajući temi da se „odigra“Žaliti se, „tresti sve iz rukava“ 0 1 2 3 4 Davanje konstruktivnih prijedlogaDavanje nekome „tešku prodaju“ 0 1 2 3 4 Predlaganje, savjetovanje, pregovaranjeInzistiranje na svoj način 0 1 2 3 4 Suradnja, kompromitiranjeNapadajući ili osuđujući druge 0 1 2 3 4 Konstruktivno suočavanjeObaranje tuđih ideja 0 1 2 3 4 Slušanje s odobravanjem, ne sudećiIzazivanje osjećaja krivnje 0 1 2 3 4 Uvjeriti iskreno; pregovaračkiIsmijavanje ili ponižavanje drugih 0 1 2 3 4 Podrška drugima; suosjećajućiKritizirajući, gurajući neželjene savjete 0 1 2 3 4 Nudeći informacije, ideje, mogućnostiSuma bodova:

Izvor: Albrecht,K.: Social intelligence The New Science of Success - http://tinyurl.com/ooqhnsb, prijevod

autora

Tablica 1: Prikaz rezultata uzorka

Uzorak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Rezultati 48 58 63 65 73 78 82 87 91 96

Suma rezultata 741

Srednja vrijednost 74,1 ~ 75

Izvor: Izrada autora

Srednja vrijednost izračunata je formulom x=∑ n

10 gdje x označava srednju vrijednost, n označava

zbroj ili sumu rezultata koja je podijeljena sa ukupnim brojem uzorka.

Iz tablice se očituje kako je najniži bodovni prag ostvaren sa strane prvog uzorka sa svega 48

bodova, te se svrstava u donji ekstrem. Time se ukazuje kako uzorak teži ka tipu ''toksičnog''

ponašanja te bi sukladno tome trebala poraditi na kognitivnim društvenim sposobnostima. Uzorak

pod brojem 10 spada pod gornji ekstrem sa 96 ostvarenih bodova. Taj tim uzorka spada pod ''brižne''

osobe koje utječu zdravo na svoju okolinu te imaju izražene i razvijenije društvene sposobnosti, te

sukladno tome kompetentija je za rad u timu.

5.2 Test emocionalne inteligencije

Test samoprocjene je osmišljen kako bi se istaknuli uvidi u razne komponente emocionalne

inteligencije ispitanika, tj. uzorka. Test je osmišljen po Golemanovom modelu emocionalne

14

inteligencije u kojem se uzorak ispituje u području samosvjesnosti (engl. Self-awareness),

upravljanju emocija (engl. Managing emotions), monitivranju samoga sebe (engl. Motivating

oneself), empatije (engl. Empathy), te socijalnih vještina (engl. Social Skills). Test je predočen u

prilogu seminarskog rada.

Test je sastavljen od 50 pitanja, svako pitanje imao je ponuđeni broj odgovora u obliku brojeva od 1

do 5, gdje bi broj 1 predstavljao odabir ''Ne primjenjuje se'', broj 3 predstavlja '' Primjenjuje se

polovinu vremena'', te broj 5predstavlja ''Primjenjuje se konstantno''. Brojevi 2 i 3 ukazivali bi na

oscilacije između krajnjih ponuđenih odgovora.

Pitanja pod brojevima 1, 6, 11, 16, 21, 26, 31, 36, 41, 46 spadala su u kategoriju samosvjesnosti, pod

brojevima 2, 7, 12, 17, 22, 27, 32, 37, 42, 47 predstavljaju kategoriju upravljanja emocijama. U

kategoriji motivaranja samoga sebe dodijeljena su pitanja pod brojem 3, 8, 13, 18, 23, 28, 33, 38, 43,

48 dok su pak pitanja 4, 9, 14, 19, 24, 29, 34, 39, 44, 49 predstavljala kategoriju empatije. U domeni

socijalnih vještina postavljena su pitanja pod brojem 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40, 45, 50.

Rezultati se potom svrstavaju u navedene kategorije koje će biti prikazane u tablici u skraćenom

obliku.

SA (self-awareness) = samosvjesnost, ME (managing emotions) = upravljanju emocija, MO

(motivating oneself) = motiviranje samoga sebe, E (empathy) = empatija, SS (social skills) =

socijalne vještine.

Pored ćelija sa navedenim pojmovima biti će zapisan rezultat ostvaren u pojedinom segmentu testa.

Time se predočava postignuti rezultat u području navedenih 5 emocionalnih kompetencija. Sukladno

tome istaknuti će se gornji i donji ekstrem, te predočiti cijelokupna slika uzorka u obliku srednje

vrijednosti izračunate za svako pojedino područje.

Postignuti rezultati mjere kompetencije i prikazuje ih u tri kategorije. Prva kategorija spada u

intervalu od 10-17 gdje osoba treba takvo područje postaviti kao prioritet u osobnom razvoju. Druga

kategorija spada u intervalu od 18-34 gdje osoba gdje osoba mora obratiti pozornost te se posvetiti da

kako bi se unaprijedila. Treća kategorija interpretirana je u intervalu od 35-50 gdje se kategorija u

tom bodovnom pragu smtara snagom i prednosti.

15

Prilog 2: Test emocionalne inteligencije

16

17

1 Shvaćam odmah kad sam izgubio živce 1 2 3 4 52 Mogu prevladati lošu situaciju brzo 1 2 3 4 53 Mogu se sam motivirati za rad sa težim zadatcima 1 2 3 4 54 Uvijek mogu sagledati iz tuđe perspektive 1 2 3 4 55 Odličan sam slušać 1 2 3 4 56 Znam kada sam sretan 1 2 3 4 57 Ne nosim svoje srce na rukavu 1 2 3 4 58 Sposoban sam prioretizirati zadatke na poslu i odmah ih obavljati 1 2 3 4 59 Odličan sam u simatiziranju sa tuđim problemima 1 2 3 4 510 Nikad ne prekidam druge u konverzaciji 1 2 3 4 511 Obično prepoznam kada sam pod stresom 1 2 3 4 512 Drugi ne očituju u kojem sam raspoloženju 1 2 3 4 513 Uvijek ispunim rokove 1 2 3 4 514 Razaznam kada netko nije zadovoljan samnom 1 2 3 4 515 Mogu se adaptirati i miješati sa različitim ljudima 1 2 3 4 516 Znam kada sam pod jakim dojmom osjećaja 1 2 3 4 517 Teško da „puknem“ na druge 1 2 3 4 518 Nikad ne tratim vrijeme 1 2 3 4 519 Razaznam kada tim ne funkcionira 1 2 3 4 520 Ljudi su najzanimljivija stvar u mom životu 1 2 3 4 521 Znam razlog svoje tjeskobe 1 2 3 4 522 Teški ljudi mi ne smetaju 1 2 3 4 523 Ne okolišam 1 2 3 4 524 Obično shvaćam zašto su ljudi teški prema meni 1 2 3 4 525 Volim upoznavati nove ljude i komunicirati s njima 1 2 3 4 526 Uvijek znam kada sam nerazuman 1 2 3 4 527 Svjesno mogu mijenjati svoje raspoloženje i duševno stanje 1 2 3 4 528 Vjerujem da se prvo trebaju odraditi teške stvari 1 2 3 4 529 Drugi individualci nisu teški nego samo drukčiji 1 2 3 4 530 Trebam razne radne kolege da mi posao bude zanimljiv 1 2 3 4 531 Uvijek mi je važna svjesnost mojih osjećaja 1 2 3 4 532 Ne dopuštam stresne ljude ili situacije da utječu na moj posao 1 2 3 4 533 Odgođena zahvalnost vrlina je koje se držim 1 2 3 4 534 Razumijem ako sam nerazuman 1 2 3 4 535 Volim postavljati pitanja kako bih saznao što je najvažnije ljudima 1 2 3 4 536 Svjestan sam kada me netko naljuti 1 2 3 4 537 Rijetko brinem o poslu i životu općenito 1 2 3 4 538 Vjerujem u „dan za akciju“ 1 2 3 4 539 Razumijem zašto neki moji postupci vrijeđaju druge 1 2 3 4 540 Rad sa teškim ljudima gledam kao izazov da ih pridobim 1 2 3 4 541 Mogu se brzo odljutiti, tako da ljutnja ne djeluje mnogo 1 2 3 4 542 Mogu potisnuti osjećaje kada želim 1 2 3 4 543 Kada sam tužan uvijek se mogu motivirati 1 2 3 4 544 Katkad mogu sagledati stvari iz tuđe perspektive 1 2 3 4 545 Ja sam dobar u pomirenju razlika s drugim ljudima 1 2 3 4 546 Znam što me čini sretnim 1 2 3 4 547 Drugi često ne znaju što osjećam o stvarima 1 2 3 4 548 Motivacija je ključ za moj uspijeh 1 2 3 4 549 Razlozi za neslaganje su mi uvijek jasni 1 2 3 4 550 Općenito gradim čvrste odnose sa kolegama 1 2 3 4 5

1 =Ne primjenjuje se~ 3= Primjenjuje se polovično ~ 5= Uvijek se primjenjuje

Izvor: Leadership toolkit, (EI) Emotional Intelligence questionnaire http://tinyurl.com/nwwfdsa,

prijevod autora

Tablica 2: Rezultati emocionalne inteligencije sa izračunima

Uzorak SA ME MO E SS

1 40 33 30 40 35

2 38 40 44 39 28

3 36 33 35 47 36

4 39 35 31 32 38

5 35 33 30 45 30

6 50 45 50 30 34

7 36 47 50 38 36

8 42 43 44 34 39

9 37 37 38 25 41

10 45 39 34 30 28

Suma 398 385 386 360 345

Srednja vriednost 39,8 ~ 40 38,5 ~ 39 38,6 ~ 39 36 34,5~35

Izvor: Izrada autora

Srednja vrijednost izračunata je formulom x=∑ n

n gdje x označava srednju vrijednost, ∑ n

označava zbroj vrijednosti kategorija te n predstavlja broj ispitanika.

U kategoriji socijalne samosvjesnosti (SA) pod donji ekstrem spada ispitanik koji je ostvario 35

bodova. Ispitanik ukazuje na to kako mu je, iako najlošiji u tom segmentu među ispitanicima, SA

jaka strana te nije nužno potreban poboljšavati se u toj kategoriji. Gornji ekstrem obilježava ispitanik

koji je ostvario 50 bodova te ukazao kako je kompetentan u području samosvjesnosti. Srednja

vrijednost svih uzorka jest 40 ostvarenih bodova što ukazuje na to kako su ispitanici kompetentni u

području samosvjesnosti.

18

Pod kategorijom upravljanja emocija (ME) koja prikazuje sliku kako ispitanik ili ispitanici upravljaju

svojim emocijama u pojedinim slučajevima. U donjem ekstremu spadaju tri ispitanika koja su

ostvarila 33 bodova. Što ostvaruje dojam određene kompetencije u domeni upravljanja emocija no

trebalo bi se pridonijeti određena količina vremena kako bi se pospiješile u tom području, te učinili je

snagom i prednošću. U segmentu gornjeg ekstrema spada ispitanik koji je imao 47 ostvarenih bodova

što predstavlja osobu koja je kompetentna i kadra je upravljati svojim emocijama uspješno. Srednja

vrijednost ispitanika jest 39 što prikazuje kako su kao cjelina kompetentni upravljati vlastitim

emocijama.

U području motiviranja samoga sebe (MO) pod donji ekstrem spadaju dva uzorka koja su ostvarili

iznos od 30 bodova. Što daje uvid kako su upoznati sa vještinama u tom području no moraju poraditi

kako bi bili kompetentni za rad u timu. Gornji ekstrem iskazan je u obliku dva uzorka sa ostvarenim

brojem bodova u iznosu od 50 bodova, što govori kako navedeno područje poznaju te se snalaze u

istome. Srednja vrijednost jest 39 što ukazuje na to da su vrlo motivirajuća skupina.

U kategoriji empatije (E) donji ekstrem je prikazan kao uzorak koji je ostvario 25 bodova, te time

ukazao kako nije kompetentan u području suosjećanja, bi bilo poželjno staviti naglasak na razvoj

istoimenog područja kako bi mogao adekvatno funckionirati u timu. Gornji ekstrem je ostvaren sa

47 bodova te uzorak pokazuje kako je kompetentan i vješt u području empatije. Srednja vrijednost

jest 36 bodova što ukazuje kako ispitanici mogu djelovati u timu kao suosjećajni kolektiv.

U području socijalnih vještina (SS) ispitanici su prikazali donji ekstrem ostvaren u vrijednosti od 28

bodova, te time ukazali kako nemaju kompetencije u području socijalnih vještina na visokoj razini i

sukladno tome trebali bi poraditi na istim. Gornji ekstrem je ostvaren u vrijednosti od 41 ostvareni

bod. Ispitanik sa tim ostvarenim brojem bodova pokazuje kako je vješt u području socijalnih vještina.

Srednja vrijednost je 35 ostvarenih bodova što ukazuje kako su na donjoj granici visoke

kompetentnosti, ujedno to je i najslabija kategorija ispitanika, te bi sukladno tome trebali izdvojiti

određenu količinu vremena kako bi pospiješili svoje socijalne vještine.

19

6. ZAKLJUČAK

Uočavajući prednosti i mana putem primjene modela i raznih timskih i pojedinih testova,

kako samoprocjene tako i međusobne procjene, moguće je uvidjeti područja u kojoj su članovi tima u

nedostatku. Skuladno tome timski, te individualno se radi na tome kako bi se od svakog člana

postigla maksimalna učinkovitost pri primjeni socijalnih i emocionalnih vještina. Usvajanjem

novostečenih znanja i vještina iz područja emocionalne i socijalne inteligencije moguće je pridonijeti

kvalitetnom radu i kozeziji u timu.

20

LITERATURA

1. KNJIGE:

1. Babić,A:Emocionalna inteligencija i neki pokazatelji prilagodbe kod učenika rane adolescentne dobi, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.

2. Albrecht, K.: Social Intelligence – The New Science of Success, Jossey-Bass, San Francisco,2006.

3. Bar-On, R.: The emotional Intelligence Inventory (EQ-I): technical manual, Multi-Health Systems, Canada, Toronto, 1997.

4. Goleman, D.: Emotional intelligence, Bantam Books, New York, 19955. Goleman, D.: Socijalna inteligencija- Nova znanost o ljudskim odnosima, Mozaik

knjiga, Zagreb, 2008.6. Mayer, J.D., Salovey, P.; What is emotional intelligence? In P. Salovey & D. Sluyter

(Eds.) Emotional development and emotional intelligence: Implications for educators (pp. 3-31)., Basic Books, New York, 1997.

7. Mayer, J.D. i dr.,“Measuring Emotional Intelligence With the MSCEIT V2.0“, Emotion, American Psychological Association, Inc., Washington, D.C., Vol. 3, No. 1,97-105, 2003.

8. Mayer,J.D.,Caruso D.R., Salovey, P.: Emotional Intelligence Meets Traditional Standards for an Intelligence, University of New Hampshire, Durham, 2000

9. Salovey, P., Mayer,J.D.;Emotional intelligence.. Imagination, Cognition, and Personality., Department of Psychology, Yale university, New Haven.,2001.

10. Salovey, P., Mayer, J.D.: Emotional intelligence, Imagination, Cognition, and Personality, Baywood Publishing Co.,Inc.,New Haven, 1990.

2. IZVORI S INTERNETA:

11. Albrecht,K.: Social intelligence The New Science of Success, Business Book Review™ Vol. 23, No. 1, Decatur, 2006 -< http://tinyurl.com/psenny7>

12. Cantor,N., Kihlstorm,J.F.: Social intelligence -<http://socrates.berkeley.edu/~kihlstrm/social_intelligence.htm>

13. Gardner, H.: Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences, Basic Books, New York, 1983.< https://learnweb.harvard.edu/WIDE/courses/files/Reflections.pdf>

14. Humrey, N., The social function of intellect < http://cogprints.org/1737/2/SocialFunction.pdf>

15. Kihlsorm,J.F., Cantor, N, Social Intelligence, < http://socrates.berkeley.edu/~kihlstrm//SocialCognitionWeb/SocIntelligence/K&C_Social_Intell.pdf>

16. Social Intelligence Lab, < https://socialintelligencelab.wordpress.com/>

21

17. Aspregov sindrom -https://hr.wikipedia.org/wiki/Aspergerov_sindrom#Dru.C5.A1tvena_interakcija

POPIS TABLICA

1. Tablica 1: Prikaz rezultata uzorka ...........................................................................14

2. Tablica 2: Rezultati emocionalne inteligencije sa izračunima..................................17

POPIS PRILOGA

1. Test socijalne inteligencije ................................................................................................ 13 2. Test emocionalne inteligencije ...........................................................................................16

22