EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

(Između muškaraca i žena menadžera)

Seminarski rad

Asistent: Sdutenti:

Alisa Mujkić Omerović Elvedina,69886

Demir Alma,69897

Mulagić Adin,69816

1

Sadržaj

Uvod 3

Emocionalna inteligencija kao liderski kvalitet 4

Emocionalne karakteristike menadžera: komparacija spolova 4

Jesu li žene emocionalno inteligentnije? 5

Žene u upravi garantuju uspješnost poslovanja 6

Da li užasni, zli šefovi posjeduju emocionalnu inteligenciju? 7

Emocionalna inteligencija u organizacionoj kulturi 8

Žene koje zarađuju više od muškaraca 10

Spolovi i emocionalna inteligencija 10

Stil vođenja 11

Zaključak 11

Literatura 13

2

UVOD

Šta je emocionalna inteligencija?

Sam izraz „emocionalna inteligencija“ sugerira nam da je to sposobnost vezana za izlaženje na kraj s vlastitim emocijama što, ponekad i nije baš lako. Nekim ljudima to uspijeva jako dobro, nekima prosječno a nekima gotovo nikako. Da je s ovima zadnjima teško komunicirati, raditi i živjeti vjerojatno ne trebamo dokazivati. Šta je tačno emocionalna inteligencija objasnit ćemo ukratko kroz pet komponenti:

Poznavanje   vlastitih   osjećaja

Ključ emocionalne inteligencije je prepoznavanje osjećaja u trenutku kada se dogode (svijest o sebi). Sposobnost kontinuiranog praćenja svojih osjećaja  je od presudne važnosti za razumijevanje samoga sebe. Ljudi koji su sigurni u to što osjećaju bolje upravljaju svojim životom i sigurniji su u svoje odluke - od odluke koga izabrati za bračnog partnera do odluke koji posao prihvatiti.

Kontrola   intenziteta   osjećaja

Prepoznavanje osjećaja samo je prvi korak iza kojeg slijedi upravljanje njihovim intenzitetom. Ljudi koji imaju ovu sposobnost u stanju su smiriti sami sebe, osloboditi se pretjerane anksioznosti, depresivnosti ili razdražljivosti. Oni koji to nisu u stanju stalno se bore sa svojim lošim osjećajima i teže se oporavljaju od životnih neugodnosti i udaraca.

Motiviranje   samoga   sebe

Bez obzira koliko smo sposobni i talentirani nećemo postići nikakav uspjeh bez upornog i dugotrajnog rada. Emocionalno inteligentni ljudi u stanju su motivirati sami sebe i dugo i naporno raditi da bi dostigli konačni uspjeh. Oni kontroliraju svoje impulse, misle pozitivno i optimisti su. 

Prepoznavanje   emocija   kod   drugih   ljudi

Empatija je temeljna komunikacijska vještina. Ljudi koji su u stanju uživjeti se u osjećaje drugih ljudi lakše prepoznaju signale koji ukazuju na to što drugi ljudi trebaju ili žele. Zbog toga su uspješniji u velikom broju poslova - u poučavanju, prodaji i menedžmentu.

Uspostavljanje i održavanje odnosa s drugim ljudima

Umjetnost uspostavljanja i održavanja odnosa s drugim ljudima u velikoj mjeri ovisi i o prepoznavanju emocija kod drugih ljudi i prikladnom odgovaranju na njih.

3

Emocionalna inteligencija kao liderski kvalitet

Lideršip (vođenje) u svojoj osnovi ima interakciju menadžera sa ostalim pojedincima. Jednom kada su socijalne interakcije uključene, emocionalna obazrivost i emocionalna regulacija postaju bitni faktori koji utiču na kvalitet odnosa sa zaposlenicima. Prema Golemanu najefektivniji lideri su slični u tome što imaju visok koeficijent emocionalne intelgencije. On je tvrdio da je „emocionalna inteligencija uslov za kvalitetan lideršip. Bez EI, pojedinac može imati najbolji trening na svijetu, britak, analitički um, veliku količinu ideja ali nikad neće biti veliki lider.

Obrazovanje kroz historiju

Stoljećima je poslovni svijet pripadao muškarcima, oni su bili obrazovaniji, sposobniji za obavljanje raznih poslovnih funkcija u raznim kompanijama, dok su žene bile manje obrazovane ili neobrazovane. Nisu imale nikakva prava u poslovnom svijetu, smatralo se da su muškarci predodređeni za donošenje velikih odluka, za rad i zarađivanje novca, za razliku, uloga žene bila je u kući kao domaćica. Danas se to drastično promjenilo, žene nisu diskriminirane, veoma veliki broj žena se obrazuje kako bi stekle potrebno znanje za uspješno vođenje poslova kao muškarci. Sve više stitistika pokazuje veliki broj žena koje se obrazuju na fakultetima za menažment kako bi postale uspješne menadžerice i dokazale se uspješnim kao i muškarci.

Emocionalne karakteristike menadžera: komparacija spolova

Menadžeri mogu unaprijediti njenu/njegovu emocionalnu inteligenciju kroz samokontrolu, motivaciju drugih, pokazivanje suosjećanja i održavanje odnosa. Samokontrola podrazumijeva, učenje i sticanje relevantnih vrijednosti i ponašanja. Upravljanje emocijama znači baratanje osjećanjima na način koji je odgovarajući za situaciju u kojoj se zatekao sam menadžer ili zaposleni. Efektivno upravljanje emocijama govori o prepoznavanju tuđih emocija kao i kontinuirano sticanje socijalnih kompetencija i vještina.

Iako, muškarci i žene mogu povećati njihove nivoe emocionalne inteligencije, studije su pokazala da žene imaju veći nivo EI što ih čini boljim menadžerom 21. vijeka. Nažalost, mnoge organizacije na pojavu žene kao menadžera više gledaju kao fenomen nego kao normu. Taj fenomen se naziva „stakleni strop“, nevidljiva barijera koja ženama ili manjinama otežava da napreduju kroz organizacijsku hijerarhiju. Tokom godina studija, mnogo teorija objašnjava zašto su žene marginalizirane u organizaciji. Jedno od objašnjena glasi: „Ženska odsutnost na menadžerskim pozicijama je jednostavno njihovo nepostojanje na tim pozicijama koje bi im omogućilo prirodni napredak u karijeri“ (Northouse). Druga teorija kaže da: „Muškarci, više nego žene pregovaraju oko resursa, treninga i drugih faktora koji utiču na zadovoljstvo i uspjeh. To je razlog što će muškarac koji gradi karijeru brže napredovati od žene istih kvalifikacija“ (Beckmann i Menkhoff). U kontekstu radne snage, za

4

žene se također smatra da su konzervativne i manje kompetetivne što ih može sputati u organizaciji da ostvare svoje ciljeve. Nepodudaranje žena i muškaraca na nivou top menadžmenta se poistovjećuje sa rasizmom u organizacijama. Neki teoretičari tvrde da su same žene problem, zato što su jednostavno manje opskrbljene za izvršne zadatke od muškaraca, nedostupne zbog njihove nekvalificiranosti i manjka samopouzdanja. Organizacije se često ne izlažu riziku zapošljavanja ili unaprijeđivanja žene na menadžerskim pozicijama zbog vremena koje će vjerovatno provoditi na porodiljskom.

Moderna radna snaga je opisana kao „politička arena“ puna različitih grupa, ponašanja, uvjerenja i stavova. Sa globalizacijom, žene kontinuirano nastoje osvajati menadžerske pozicije gdje mogu koristiti svoje konceptualne, tehničke i humane vještine koje bi pomogle ostvarivanju ciljeva i izgradnji zdravih odnosa. Rezultati anketa upućuju da žene bolje mogu popuniti određene nemenadžerske funkcije, a muškarci obavljaju izvršne funkcije. Mnogi vjeruju da fenomen „staklenog stropa“ nastavlja da vodi značajnu ulogu u modernom menadžmentu. Žene su percipirane kao manje emocionalne i kompetetivne nego muškarci. Uprkos velikim uspjesima žena na izvršnim pozicijama tipa Meg Withman (CEO eBay-a), samo mali broj kompanija ima ženu na vrhu organizacijske hijerarhije. Ka posljedica, ostaje zabrinutost oko napretka žena u biznisu.

Razlika u spolovima

Postoje neke male psihološke razlike između žena i muškaraca koje su često svojstvo kvalitetnog menadžera. Tako na primjer, muškarci pokazuju neznatno više samopouzdanja nego žene, a žene pokazuju veći nivo integriteta nego muškarci. Društvo je uveliko podijeljeno na neke aktivnosti koje su rezervisane više za muškarce nego za žene ili neka ponašanja koja su na isti način diferencirana. Socijalizacija koja se odvija u djetinjstvu svake osobe, uticajem roditelja, škole i medija, ohrabruje djevojčice da budu kooperativne, izražajne i posvećene inetrpersonalnom svijetu, dok dječaci trebaju da budu kompetitivni i nezavisni. Žene, kroz djetinjstvo nauče da vrednuju odgojne i međuljudske veze više nego muškarci.

Bitno pitanje se postavlja kada organizaciju posmatramo kao socijalno okruženje u kojem ljudske emocije često dolaze do izražaja. Pitanje je ko će se sukobiti sa negativnim emocijama (nervozom ili emocionalnim bolom) koji može biti prijetnja organizaciji da uspori organizacione procese što može doprinijeti nižoj produktivnosti. Rezultati studije u kojoj je posmatrano 94 člana jedne firme je potvrdilo da pojedinci koji pružaju emocionalnu pomoć drugima na radnom mjestu posjeduju kombinaciju menadžerskih odgovornosti.

Jesu li žene emocionalno inteligentnije?

Sve sposobnosti razlikuju se od čovjeka do čovjeka, tako je na primjer neko uspješniji u obuzdavanju vlastite ljutnje, dok je izrazito neuspješan u prepoznavanju tuđe ljutnje, također postoje razlike između spolova u sposobnostima, no ne i u ukupnoj emocionalnoj inteligenciji. Žene su svjesnije vlastitih emocija, pokazuju više empatije te su vještije u

5

odnosima s drugima, dok su muškarci samouvjereniji, optimističniji, lakše se prilagođavaju te bolje podnose stres.

Ali sve nedostatke u emocionalnim sposobnostima moguće je popraviti ili poboljšati, odnosno emocionalna inteligencija se može razvijati u svim segmentima bez obzira na životu dob i spol, što nije slučaj kod intelektualnog funkcioniranja koje se može razvijati samo do određene dobi te određenih granica. Ipak da bi se emocionalna inteligencija što bolje razvila, potrebno je usvojiti znanja i stalno prakticirati nove vještine dok one ne prijeđu u naviku, tako na primjer ako se vježba aktivno slušanje, osoba će postati izvrstan slušač i s lakoćom će prepoznavati emocije u drugima. Za osobe sa dobro razvijenim emocionalnim sposobnostima vjerojatnije je da će u životu biti zadovoljnije i učinkovitije, budući da su ovladale navikama uma koje potpomažu njihovu produktivnost, dok nasuprot tome ljudi koji nad svojim emocionalnim životom ne mogu ostvariti određenu kontrolu, neprestano se suočavaju sa unutarnjim borbama što im onemogućuje da se valjano usredotoče na posao te nesmetano razmišljaju. Prema tome emocionalna inteligencija odlučuje što će netko činiti i što želi načiniti. „Iako je emocionalna inteligencija u mozgu, ona obuhvata cijelu osobu i uzajamo djeluje s njome – duhovno, tjelesno, osjećajno i ponašanjem.“(prema Simmons, S., Simons Jr., J. C.: Emocionalna inteligencija – procjene i vrste, Izvori, Zagreb, 2000.)Prema gore navedenom, vidljivo je kako su razlike u emocionalnoj inteligenciji među spolovima očite, ali ukupni EQ nam je isti, odnosno svi imamo iste temelje za početi izgradnju svoje emocionalne inteligencije.

Žene u upravi garantuju uspješnost poslovanja

Četvrt vijeka nakon što su žene u većem broju nahrupile u radnu snagu, pokušavajući oponašati muške kolege, od odjeće do hobija poput golfa, istraživanja pokazuju da bi zapravo muškarci trebali oponašati žene.

6

Istraživanjem je dokazano da bi muškarci morali više oponašati žene. Kadrovici u firmama sada bi trebali znati kako mogu poboljšati učinkovitost upravljanja: angažiranjem većeg broja žena.Da je više žena na ključnim položajima u preduzećima, finansijskim institucijama i politici, možda ne bi izbila ni tekuća financijska kriza. Nije isključeno ni da bi se vodilo manje ratova i da bi nejednakosti u životnim standardima u raznim krajevima globusa bile blaže. Ovo su zaključci stručnjaka koji su proučili utjecaj muškog i ženskog načina upravljanja na politiku i gospodarstvo. Od nekoliko istraživanja na tu temu, najpoznatije je provela kompanija McKinsey pod nazivom Žene su bitne.Tom su prilikom naučnici analizirali hiljade preduzeća u pedeset zemalja. Prvo bi utvrdili koliko u svakome radi muških i ženskih menadžera, a potom omjer spolova uporedili s poslovnim rezultatima. Uočeno je da kompanije koje u upravi imaju barem po tri žene ostvaruju znatno bolje rezultate od onih kojima upravljaju samo muškarci. Operativna dobit poduzeća za 90% je veća ako u odlučivanju sudjeluju i žene.McKinsey je preporučio da u rukovodećim strukturama bude tri ili više žena, jer samo jedna ili dvije lako potpadaju pod utjecaj muške većine, te posljedično donose odluke slične onima koje bi donijeli muški menadžeri. Novije istraživanje obavljeno u London Business Schoolu zaključuje da je za upravljanje institucijama optimalna ravnopravna podjela između muškaraca i žena. Kombinacija ženskog i muškog pristupa daje najbolje rezultate.- Takva podjela najbolja je za poticanje inovativnosti, smatra profesorica Elisabeth Kelan s Business Schoola.Stručnjaci smatraju da je veća uspješnost muško-ženskih kompanija posljedica ženskog načina razmišljanja i djelovanja, koji je u mnogim slučajevima isplativiji od muškog načina. Muškarci preferiraju primitivan stil upravljanja temeljen na batini i mrkvi, što intelektualci smatraju zastarjelim u kompanijama u kojima hijerarhija nije izražena.Žene na vodećim položajima imaju višu emocionalnu inteligenciju, veći stupanj suosjećajnosti, razvijenije društvene vještine i veću sklonost timskom radu. Više se oslanjaju na taktiziranje i komunikaciju. Bolje održavaju ravnotežu između poslovne i privatne sfere te stavljaju veći naglasak na “mi” nego na “vi”.- Žene su nadarenije u gotovo svakom aspektu rukovođenja, kaže Shirley Ross, industrijska psihologinja koja je nadzirala istraživanje Hagberg Consulting Groupa u Kaliforniji.Od 425 visoko rangiranih menadžera, koje je ocjenjivalo 25 ljudi, žene su prošle bolje u 42 od 52 ocjenjivane kategorije. Muškarci su, tipično, zaradili bolje ocjene za strateške procjene, prostorno snalaženje i stručnu analizu.

Zašto niste bolji menadžeri ukoliko posjedujete „socijalne vještine“?

Koncept emocionalne inteligencije, i da li je žene više poseduju od muškaraca, i da li ih to čini  boljim vođama, je u poslednje vreme započelo debatu. Sad imamo neka istraživanja sa

Univerziteta Rotman škole za menadžment u Torontu i Univerziteta u Amsterdamu koja postavljaju pitanja koje se nalazi duboko ispod diskusije: Koja je veza, ukoliko postoji,

između emocionalne inteligencije i karaktera? Da li posedovanje socijalnih veština znači da ste ljubazniji, blaži menadžer, ili efikasniji?

Da li užasni, zli šefovi poseduju emocionalnu inteligenciju?

Za razliku od ranijih radova koji su emocionalnu inteligenciju povezivali sa dobrim

7

karakterom, ova nova studija se zasniva na radu da grubijani mogu da budu jako emocionalno inteligentni. Kako bi inače znali koga da izaberu i zagorčavaju mu život?

Istraživači su otkrili da tzv. emocionalna inteligencija samo služi da pojača ili da oslabi tendencije koje neko već ima. Sva emocionalna inteligencija ovog svijeta neće iznenada od osobe koja je siledžija da napravi otvoreno i društveno biće koje će da učini da svi ostali funkcionišu bolje.

Na jednom testu istraživači su pitali ljude da odgovore na pitanja koja su kreirana tako da se vidi koliko je bio jak njihov ’moralni identitet’ ili koliko jako su sami sebe identifikovali kao moralnu osobu. Oni sa jačim moralnim identitetom se jesu ponašali manje sebično od ostalih, ali oni koji su bili najnesebičniji su bili oni koji su imali i jak moralni identitet i koji su najbolje mogli da modifikuju svoje emocije u zavisnosti od situacije. Ta sposobnost je karakteristična za emocionalnu inteligenciju.

Na drugom testu istraživači su postavljali pitanja koja su kreirana da odrede koliko povlađujete ili koliko ste skloni manipulacijama. Na primjer, učesnike su pitali da li se slažu sa slijedećom izjavom: ’Svako ko svakome u potpunosti vjeruje traži nevolju.’ Onda su ih pitali da li su ikada uradili nešto kao što je na primjer da prave nekome teškoće na poslu. Kao što možda i pretpostavljate, oni koji su sebe opisali kao više makevijalistički tip su najvjerovatnije počinili neki oblik antisocijalnog ponašanja. Ali, najgori počinitelji su bili oni koji su bili i makevijalistički tip i koji su imali najbolju sposobnost da manipulišu svojim emocijama.

Akademska literatura na ovu temu se nalazi svuda. Jedna studija je otkrila da inteligencija članova jednog tima nije imala mnogo toga zajedničkog sa učinkom, i da su umjesto toga timovima bili potrebni ljudi sa boljim socijalnim vještinama. Druga studija je pokazala da lideri koji su sebe vidjeli kao moćne, imali slabe socijalne vještine i da su njihovi timovi zbog toga patili. U prvom slučaju istraživači su otkrili da su timovi koji su imali više žena imali bolji krajnji učinak i zastupali su mišljenje da bi više žena, za koje se često  misli da imaju bolje socijalne vještine od muškaraca,  trebalo da se postavi u timove koji nisu međusobno dobro surađivali.

Očigledno je da žene mogu da budu arogantne i nekooperativne isto kao i muškarci. ’ Najveće svađalice sa kojima sam ikad radio bile su žene’, pisao je BNET komentator. Čak i neko ko poseduje odlične socijalne vještine a nije zainteresovan da doprinosi neće biti od neke pomoći svom timu.

Emocionalna inteligencija u organizacionoj kulturi

Uticaj je socijalni odnos u kojem menadžer proizvodi promjenu u ponašanju zaposlenog pojedinca ili grupe. Uticaj proizvodi promjenu u psihičkom stanju zaposlenih; u vidu promjena saznanja, stavova, vrijednosti, postupaka ili emocija. Uticaj menadžera na važne procese u organizaciji proizilazi iz raspoložive moći koju menadžer crpi iz svoje ličnosti; kognitivne i emocionalne inteligencije; ekspertskih znanja, informisanosti; vještina koje posjeduje, pozicije u hijerarhiji; različitih mehanizama uticaja i odnosa zaposlenih prema organizaciji i menadžeru (mogućnost zadovoljavanja potreba, vrste ličnog odnosa i

8

prihvatanja autoriteta).Menadžer predstavlja medijum između zahtjeva akcionara, zahtjeva zaposlenih i zahtjeva tržišta. Kroz prizmu menadžera prelamaju se inputi iz okruženja (sve zahtjevnijeg i probirljivijeg tržišta), zahtjevi akcionara za uvećanjem dobiti i potrebe zaposlenih koji u preduzeću traže oslonac, podršku ali i sigurnu budućnost. Organizaciona kultura je polje u kome se događa usaglašavanje ovih, nekada suprostavljenih interesa. Probleme s kojima se zaposleni u organizaciji susreću moguće je savladati na odgovarajući način jedino korištenjem različitih menadžerskih sposobnosti. Emocionalna inteligencija menadžera deluje na zaposlene utičući na njihove emocije i raspoloženja. Kod većine organizacija starog koncepta koje počivaju na temeljima racionalnosti, očekuje se oslobođenost od emocija ili koncept u kojem preovladavaju pozitivne emocije ili bar ponašanje koje navodi na takvu emociju (osmijeh na licu). Emocionalno izražavanje u organizacijama prihvatljivo u jednoj kulturi može izgledati nefunkcionalno i ekstremno neuobičajeno u drugoj. Kulture se razlikuju i po interpretaciji emocija. Dok je u ugostiteljskim objektima Evrope nasmijanost zaposlenih poželjna, u Izraelu se na nasmijanost šalterskog službenika u banci gleda kao na znak neiskustva. U muslimanskim zemljama se na osmjehivanje zaposlenih gleda kao na iskazivanje seksualne privlačnosti, stoga se žene socijaliziraju tako da se ne osmjehuju muškarcima ili da lice skrivaju od pogleda (a u Japanu vrat).

Emocionalna otvorenost menadžera započinje željom da posveti pažnju i upozna svoja osjećanja, te da mu lična emocionalna iskustva budu jasna. Emocionalna inteligencija ukazuje na važnost sposobnosti menadžera da iskazuje svoje osjećanja zaposlenima, da živi u skladu s njima i da ih koristi za postizanje važnih organizacionih ciljeva.

Bez obzira da li menadžer crpi svoju moć iz formalnog statusa, ili lične karizme, on svojom emocionalnom inteligencijom, odlukama i ponašanjem daje pečat događajima i radnim odnosima u organizaciji, stoga i ekonomskim rezultatima preduzeća. Emocionalno inteligentni menadžeri u organizacijama mogu da pobuđuju polet i ono najprogresivnije u zaposlenima pojačavajući snagu mogućeg upravljanja organizacionom kulturom. Postoje individualne razlike u umijeću menadžera u mobilisanju emocija kako bi i one pomogle rješavanju različitih vrsta problema u organizaciji. Poznavanje afektivnog života menadžera (emocija i raspoloženja) može da poboljša i našu sposobnost u procesu odabira zaposlenih u organizacijama; u procesu donošenja odluka, u postupku motivisanja zaposlenih; odabiru odgovarajućeg stila rukovođenja kao i odabiru adekvatnog menadžera; u pronalaženju i prevazilaženju interpersonalnih sukoba i devijantnih ponašanja u organizaciji. Menadžeri koji poznaju svoje emocije i dobro prepoznaju tuđe emocije mogu biti djelotvorniji na svojim poslovima. Sposobnost upotrebe informacija koje omogućavaju emocije može pomoći menadžerima da bolje upravljaju organizacionom kulturom, tj. da bolje prilagode organizaciju zahtevima tržišnog okruženja, da efikasnije motivišu zaposlene, planiraju, organizuju i postižu željene poslovne ciljeve.

9

Žene koje zarađuju više od muškaraca

Njihove su odlike fleksibilnost u odnosima s kolegama, inovativnost i razvijene komunikacijske vještine, predane su timskom radu i agresivne u izlaganju svojih ideja, ženstvenost koriste kao prednost, a uspostavile su i ravnotežu između privatnog i službenog života. No uz sve to još su uvijek prisiljene razmišljati kao muškarci.To su neke od karakteristika uspješnih poslovnih žena, dobivene anketom provedenom među 30 vrhunskih menadžerica u hrvatskom biznisu. Popis je napravljen po kriteriju njihove pozicije u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi kompanija koje čine kremu hrvatskoga gospodarstva. Njihove menadžerske sposobnosti i odgovornost za hiljade ljudi čija sudbina neposredno ovisi o njihovim odlukama ne razlikuju ih puno od muških kolega. Pa ipak čini se kako je udio žena u visokom menadžmentu i preduzetništvu u Hrvatskoj zanemariv. Tačan broj gotovo je nemoguće ustanoviti: takva istraživanja ne provode Državni zavod za statistiku, niti udruge menadžera, među kojima i ona koja se brine za interese poslovnih žena – Krug. O mizernom broju vrhunskih ženskih menadžera svjedoči i podatak da se udio žena u ukupnom broju članova najveće i najutjecajnije menadžerske organizacije, CROMA-e, procjenjuje na samo 2 posto. Osim toga u posljednjih 10 godina, koliko se dodjeljuje, samo su tri žene dobitnice najprestižnije poslovne nagrade u Hrvatskoj – Menadžer godine – koju dodjeljuje ista udruga.

Anketa, koju je naručio Državni zavod za zaštitu obitelji i materinstva, dala je zanimljive rezultate u pogledu stavova poslodavaca prema prednostima žena u poslu: u većini slučaja i muškarci i žene slažu se kako su žene odanije, uspješnije u komunikaciji, poslušnije, sklonije timskom radu i više se brinu za međuljudske odnose. No kada se govori o ključnim menadžerskim sposobnostima, dolazi do drastičnog razilaženja u stavovima. I muškarci i žene u većini slučaja smatraju kako su kreativnost, hrabrost, samostalnost u donošenju odluka i usmjerenost ka cilju isključivo osobine njihova spola.

Spolovi i emocionalna inteligencija

Važno pitanje se nameće kada istražujemo koncept organizacije kao socijalne arene u kojoj se ljudske emocije svakodnevno ispoljavaju. Pitanje je ko se nosi sa negativnim emocijama koje mogu biti prijetnja odvijanju organizacijskih procesa i smanjenju produktivnosti. Rezultati studija koja su se provodili na 95 članova koje je firma regrutovala pokazuju da ljudi koji pružaju emocionalnu pomoć drugima na radnom mjestu ustvari posjeduju kombinaciju

10

menadžerske odgovornosti, visok nivo samokontrole i pozitivan uticaj na druge. S druge strane neki postojali su regruti koji su imali nizak nivo samokontrole i pozitivnog uticaja na druge, pružajući manje emocionalne podrške drugima bez obzira na nivo menadžerske odgovornosti. Dalja istraživanja su pokazala da su žene superiornije od muškaraca kada je riječ o percipiranju emocija. Žene su također pokazale veće sposobnosti u smislu socijalne i emocionalne inteligencije, veću sumnju što se osjećaja i odluka tiče kao i manji naglasak na intelekt.

Stil vođenja

Žene su privrženije timskom radu i radu u skupini, smatraju da su emocije potrebne i poželjne pri odlučivanju i radu u timu. Žene smatraju da je međusobna konkurencija suradnika potpuno nepotrebna, odnosno da osobe u timu treba vezati prijateljstvo i blizak odnos. Sve su to karakteristike "ženskog stila" vođenja. Muškarci, suprotno ženama, više vole individualan rad. Također, oni smatraju da u timu treba biti konkurencije i da treba vladati natjecateljski duh. Njihovo mišljenje o emocijama u poslu je podijeljeno. Ispitani muškarci pripadaju onim vođama koji koriste "muški stil", njihovi odgovori upućuju na to da žele imati autoritet i da "cilj opravdava sredstvo". Jedna od odlika "ženskog stila" je i mogućnost dogovora i izostanak moći pojedinca u timu, ispitanici koji su sudjelovali u ovoj anketi podijeljenih su mišljenja što se toga tiče. Još uvijek smatraju da je moć i autoritet jedna osobe bitna stavka svakog tima. Također, ispitanici nisu spremni odvojiti veći dio zarade za obrazovanje i poboljšanje vještina zaposlenika, što nije dobro. Svaki vođa i svaka organizacija treba težiti napretku i poboljšanju vještina jer su ljudski potencijali najvrjedniji resurs današnjice.

Neke osobine "ženskog stila" potpuno su im "normalne" te ih prihvaćaju i koriste s odobravanjem, dok u nekim stvarima postupaju u skladu s "muškim stilom" vođenja. Ta kombinacija dvaju stilova prevladava kod ispitanika i to je njihov stil rada u timu i savladavanja zadataka. Neke osobine "ženskog stila" još nisu potpuno prihvaćene i prisutne u našem društvu, još uvijek se smatraju neprimjerenim ili nedovoljno kvalitetnim za rad tima ili organizacije. U nekim razvijenim zemljama, vođe koriste "ženski stil" vođenja i potpuno ga slijede i smatraju ispravnim, takav stil dolazi sa Zapada i uskoro će i kod nas zasjati u svom punom sjaju. Do tada vođe, ali i ostali pripadnici tima, moraju shvatiti da je tim najbolji oblik suradnje i savladavanja zadataka te da dobri prijateljski odnosi, komunikacija, dijeljenje informacija, dogovor, zajedništvo i prisustvo emocija vode ka napretku i uspješnom rješavanju svih problema i ostvarenju zajedničkih timskih i organizacijskih ciljeva.

Zaključak:

Često se postavlja pitanje da li se može povećati emocionalna ineteligencija-odgovor je da može u većini slučajeva, učenjem, povećanjem svojih sposobnosti, mada je to pitanje uvijek otvoreno i nikad se ne može tačno definisati.

Kroz historijski razvoj društva, biznisa, obrazovanja, vidjeli smo da se percepcija o položaju žena u poslovnom svijetu jako promijenila, danas je sasvim normalna pojava da žene učestvuju u velikim kompanijama kao lideri, menadžeri, imaju ista prava kao i muškarci. Obrazovanjem su se izborile da ih se smatra jednako uspješnim kao sto su muškarci, čak neke

11

studije pokazuju da su one kompanije uspješnije poslovale gdje su žene imale veliku ulogu u donošenju poslovnih odluka, nego kompanije gdje su samo muškarci na strateškom nivou.

Iz seminarkog rada također smo prijetili da žene čak imaju veću emocionalnu inteligenciju, jer su po prirodi senzibilnije, opuštenije, više komuniciraju..i to dovodi do većeg uspjeha za dobrobit kompanije p ai cijelog društva.

Žene mogu biti uspješne u svom poslu i pored toga divne majke, supruge, domaćice i sve što se od njih očekuje u savremenom društvu.

12

Literatura:

http://anagalicx.blogspot.com/

http://kojicratka.blogspot.com/2012/05/jesu-li-zene-emocionalno-inteligentnije.html

http://www.nacional.hr/clanak/13600/zene-koje-zaraduju-vise-od-muskaraca

http://www.ljepota.ba/novost/4362/Zene-u-upravi-jamce-uspjesnost-poslovanja

http://www.razvoj-karijere.com/news/zasto-niste-bolji-menadzer-ukoliko-posedujete-socijalne-vestine

http://www.emocionalnainteligencija.com/lat/eq-organizaciona-kultura.html

http://kristinatorjanac.blogspot.com/2012/05/normal-0-21-false-false-false-hr-x-none.html

http://kojicratka.blogspot.com/

http://www.centar-zdravlja.net/clanci/psihologija/11/2032/sto-je-emocionalna-inteligencija/

http://eqi.org/can_you_raise_your_emotional_intelligence.htm

13