Energetska efikasnost - 200 savjeta.pdf

7/22/2019 Energetska efikasnost - 200 savjeta.pdf

1/64


2/64

SADRAJUVOD 3

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADNJA

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJE TROKOVE ZA GR

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?

REGULIRANJEM SUSTAVA GRIJANJA TEDIMO ENER

PRIPREMA POTRONE TOPLE VODE I PRIMJENA SOLA

ODSISNA VENTILACIJA

MOE LI HLAENJE PROSTORA BITI EFIKASNO?

KAKO POVEATI ENERGETSKU EFIKASNOST RASVJKAKO UTEDJETI PRI SVAKODNEVNOM KORITENJU

UREAJA? 43

I VAA KUA MOE POSTATI PAMETNA I TEDITI EN

EKO SAVJETI 56

KAKO GOSPODARITI VODOM?

Zahvaljujemo Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji je omoguio tiskanje ove

ISBN- 978-953-7429-15-7

Urednica: dr.sc. Vlasta ZankiAutori: dr.sc. Vlasta Zanki, Vanja Lokas, Sanja Horvat, Boris Sui, Iva Neki,Dizajn i graka priprema: Predrag Rapai Lektura:Vicko KrampusNakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj ProjePoticanjeenergetske ekasnosti u HrvatskojPartneri projekta: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Fond za okolia i energetsku uinkovitost; Globalni fond za okoli (GEF)Lipanj 2009. Zagreb, HrvatskaNaklada: 715.000 primjerakaCIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem


3/64 3

UVOD

Prilikom kupnje kue ili stana, kuanskih ureaja i opreme, imajte u vidu da svaka odtih investicija ima dvije cijene. Jedna je cijena kupnje, a druga je cijena koritenja iodravanja. Premda veina energetski e kasnih (EE) ureaja ima viu poetnu cijenu,njima ostvarujete utede kroz manje mjesene trokove za energente. Dok ete u kuikoju gradite ili renovirate ivjeti i 50 godina, a ivotni vijek ureaja koji koristite moebiti 10, 15 ili ak 20 godina, utede koje u tom razdoblju moete ostvariti kupnjomenergetski e kasnih materijala ili ureaja bit e puno vee od razlike u poetnoj cijeniizmeu energetski e kasnog i manje e kasnog ureaja.

Postoji niz aktora koji utjeu na potronju energije u kuanstvu. Neki od njih su:vrsta graevine, godina izgradnje, materijal gradnje, prisustvo toplinske izolacije,lokacija, klima, prisustvo energetski e kasnih tehnologija, broj elektrinih ureajakao i njihova uinkovitost te broj, navike i ponaanje ukuana. Veinu energijemoete utedjeti samo promjenom ponaanja. Nain na koji troimo energiju imadirektan i indirektan utjecaj na okoli i klimatske promjene kroz emisije staklenikih

plinova koji nastaju uslijed izgaranja osilnih goriva u naim kotlovima, peima te utermoelektranama.

E kasno koritenje energije podrazumijeva primjenu energetski e kasnih materijala,ureaja, sustava i tehnologija koji su dostupni na tritu, s ciljem smanjenja utrokaenergije uz postizanje istog e ekta (toplinskog, rashladnog, rasvjete, procesa kuhanja,pranja...).

Preko 80% energije u kuanstvima troi se na grijanje ipotronu toplu vodu.

Preko 85% graevina u Hrvatskoj ne zadovoljava sadanjepropise o toplinskoj zatiti.

Ekasnim koritenjem energije ukuanstvu tedimo novac!


4/644

Ova bi vam broura, nizom savjeta trebala pomoi i usmjeriti vas premi ureajima kojima bi mogli ostvariti utede energije te kako bi trebarenovirati svoje domove. Za primjenu nekih savjeta ne trebate dodatnza neke malo, a za neke se trebate odluiti na malo veu investiciju krazdoblje koritenja isplatiti. Pored konkretnih savjeta, tamo gdje je mog

su investicijski trokovi za pojedine mjere kao i mogue utede.Oznake za procijenjeneinvesticije :

Nije potrebno investirati - utede postiemopromjenom ponaanja

Investicija do 1.000 Kn

Investicije vee od 1.000 Kn

Prorauni za potrebe grijanja kue te za primjenu pojedinih sustavai potrone tople vode napravljeni su za jednu tipsku kuu od 143 m2 smjetenuna podruju Zagreba i Splita u kojoj ivi etverolana obitelj. Utedrazdoblje povrata investicije koje su navedene ovise o mnogim paramne mogu primjenjivati openito jednoznano na svaki objekt, ali vam mpribliiti primjenu mjere u vaem kuanstvu.

Prilikom prorauna u obzir su uzetecijene energenata na dan 14. listopada2008. godine. (Napomena: cijene su promjenjive, a na dan izdavapromijenila se samo cijena lo ulja.)

Elektrina energija: 0,92 Kn/kWh (VT) i 0,46 Kn/kWh (NT) (dvotari nKn/kWh (jednotari no brojilo)Lo ulje: 5,63 Kn/lPrirodni plin: 2,08 Kn/m3Cijena vode: 11,2233 Kn/m3 (Zagreb)Ogrjevno drvo: 370 Kn/prm

Veina savjeta koji zahtijevaju vee investicije dodatno su razraenTipskim mjerama za poveanje energetske ekasnosti vaeg doma kojemoete pronai na web stranici:www.ee.undp.hr/tipskemjere. Za pojanjenja i dodatne in ormacije moete se obratiti i na besplatniinfo telefon 0800 200 170.Uz procijenjenu investiciju, godinje utede energije te utede u ivotntablicama moete vidjeti koliko pojedina mjera moe pridonijeti smanstaklenikih plinova u tonama CO2 .

Kako koristiti brouru?

Tuma kratica i jedinica SI sustava:VT - visoka tarifa, NT - niska tarifa, Kn/m3 - kuna po metru kubinom, Kn/kWh - kuna po kilowatt satu, Kn/prm - kuna po prostornom metru, Kn/l - kuna po litri


5/64 5

PASIVNA I NISKOENERGETSKA GRADN

LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJETAJ I VELIINA PROZOROLETE....RASPORED PROSTORIJA....VEGETACIJA U OKOLICI.... utje

potronju energije

Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije zagrijanje kue u zimskom razdoblju i sprjeavanje upada sunevog zraenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba zahlaenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.


6/646

1

6

2

3

4

5

Projektirajte kuu tako da je veina dnevnihprostorija smjetena na junoj strani kue kakobi maksimalno iskoristili sunevo zraenje zazagrijavanje prostora, ali i za prirodnu rasvjetu.Na junoj strani kue prozori bi trebali bitinajvei, dok na sjevernoj strani trebaju bitimanji kako bi se sprijeili toplinski gubici. Nasjevernoj strani kue treba smjestiti kuhinju,hodnike, spavae sobe, kupaonice i ostave.

Zimski vrt nam omoguava dodatnoiskoritavanje suneve energije.Sjenila na krovu zimskog vrta imajutakav nagib da proputaju niskozimsko sunce te tako omoguavaju

zagrijavanje prostora. Ta ista sjenilau ljetnom razdoblju sprjeavajudirektan upad sunevog zraenja inepotrebno pregrijavanje.

ZIMA

LJETO

U razdoblju grijanja, tijekom noi,zimski vrt dodatno sprjeava gubitketopline kroz zidove iz prostorijaza boravak, dok se u zidovimaakumulirana toplina tijekom danazrai u prostor.Vegetacija posaena na sjevernoj strani kue osigurava zaklon od hladnsjevernih vjetrova.

Fasada treba biti svjetlijih boja s refektirajuom povrinom kako bismanjili potrebe za hlaenjem.

U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenilablokiraju sunevo zraenje. Otvore na zimskomvrtu koristimo za ventilaciju kako bi sprijeilipregrijavanje.

Ljeti provjetravajte kuu tijekom noi kad jevanjska temperatura nia. Vanjska strujanjazraka pomau pri hlaenju kue i dotoku svjeegzraka. Vie etae kue koje su povezane (galerije,potkrovlja) mogue je ventilirati iskoritavajui

e ekt uzgona, (topli zrak se die, a hladni pada),tako da se na gornjim i donjim etaama otvoriostave otvorenim.

300

300

jug


7/64 7

7

8

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeilidirektni upad sunevog zraenja. U ljetnom razdoblju vanjskerolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8oC.Potreba za hlaenjem u nekim prostorijama je smanjena,dok u nekim sluajevima hlaenje uope nije potrebno.U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti nou kakobi sprijeili gubitke topline iz kue. Rolete mogu smanjitigubitke topline i za 10%.

Kako odrediti veliinu nadstrenice?Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnomrazdoblju, a s druge strane omoguili sunevomzraenju upad u zimskom razdoblju, nadstrenicu na junoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnostio geogra skoj irini na kojoj se kua nalazi. Tako bikutevi i trebali priblino biti:

Zagreb i Rijeka: = 27o i = 64oSplit: = 25o i = 62oDubrovnik: = 24o i = 61o

IzolacijaKako bismo osigurali da kua ima minimalnetoplinske gubitke tj. da postigne niskoenergetski ili

pasivni standard potrebno je adekvatno izolirati zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sato manjim koefcijentom prolaza topline.

9NISKOENERGETSKA KUAKua smjetena u Zagrebu, povrine 143 m2, koja je graena u skladu svaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s blok opekom 30 cm i sizolacijom zidova od 10 cm, krovita 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kaoizolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebu zatoplinskom energijom 7.150 kWh (50 kWh/m2). Godinji trokovi zagrijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 4.795 Kn zalo ulje, 2.085 Kn za plin ili 4.290 Kn za elektrinu energiju. Uz dodatnouloenih 44.515 Kn za izolaciju zidova sa 20 cm izolacijskog materijala(kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema negrijanom podrumu sa12 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a godinje moe utedjeti34% (2.427 kWh) potrebne energije za grijanje. Potronja energije zagrijanje promatrane niskoenergetske kue tada bi iznosila 4.719 kWh(33 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 3.166 Kn za lo ulje,

1.377 Kn za plin ili 945 Kn za elektrinu energiju (za dizalicu topline). Utablici se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji se koristit zazagrijavanje.

ljetno sunce

zimsko sunce


8/648

10

EE mjera: Gradnja niskoenergetskog objekta u Zagrebu

Energent: prirodni plinelektrina energija(za potrebe dizalice

topline)ogrjevno drvo loivo ulje

Godinje utede:

341 m3

709 Kn0,65 tCO2

810 kWh

486 Kn0.42 tCO2

1.11 prm

411 Kn0 tCO2

290 l

1.631 Kn0,75 tCO2

Razlika u investiciji: 44.515 Kn*Rok povrata investicije: #ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku: 35.484 Kn32,41 tCO224.300 Kn21 tCO2

20.545 Kn0 tCO2

81.564 Kn37,67 tCO2

*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Zaobjekt izoliran u skladu s vaeim propisom o toplinskoj zatiti objekta investicija iznosi 547.725 Kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 592.240 Kn. Razlika u gradnji iznosi 44.515 Kn (cijene su izraene

sa PDV-om).# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere

Detaljnije in ormacije o EE mjeri za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

Niskoenergetska kua - Zagreb Niskoenergetska kua - Split

Zid: 30 cm blok opekaIzolacija zida: 20 cmIzolacija krova: 35 cmIzolacija poda: 12 cm

Zid: 30 cm blok opekaIzolacija zida: 10 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 8 cm

PASIVNA KUA

Kua smjetena u Splitu, povrine 143 m2 koja je graena u skladu svaeim propisima o toplinskoj zatiti zgrade s Ytong blokom debljine cm i s izolacijom zidova od 6 cm, krovita 15 cm i sa 6 cm prema podru(kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima godinju potrebza toplinskom energijom 6.435 kWh (45 kWh/m2). Godinji trokovi zagrijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.318 Kn za lo u1.878 Kn za plin ili 3.861 Kn za elektrinu energiju. Uz dodatno uloe137.789 Kn (26%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong blokdebljine 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stiropor ili kamena vunakrova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 16 cm. Vaa kupostaje pasivna te godinje moe utedjeti 94 % (6.003 kWh godinjepotrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne kue tada biznosila 413 kWh (3 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 125 Kn za

plin ili 87 Kn za elektrinu energiju (koritenje dizalice topline). U tablicvide godinje utede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanj

Tuma kratica i jedinica SI sustava:tCO 2- tona ugljinog dioksida

27,3 godina


9/64 9

EE mjera: Gradnja pasivne kue u Splitu

Energent: prirodni plinelektrina energija (zapotrebe dizalice topline)ogrjevno

drvo

Godinje utede:842,53 m31.753 Kn

1,60 tCO2

2.001 kWh1.200 Kn

1,06 tCO2

2,74 prm1.015 Kn0 tCO2

Razlika u investiciji: 137.789 KnRok povrata investicije: # # #ivotni vijek EE mjere: 50 godina

Utede u ivotnom vijeku: 87.622 Kn80,04 tCO260.000 Kn

53 tCO250.733 Kn0 tCO2

*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju dostupnja izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu sa Tehnikim propisom investicija

iznosi 537.211 Kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 675.000 Kn. Razlika u gradnji iznosi 137.789Kn (cijene su izraene sa PDV-om).# investicija se ne vraa u ivotnom vijeku EE mjere

Detaljnije in ormacije o EE mjeri za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

Pasivna kua - Zagreb Pasivna kua - SplitZid: 36,5 cm YtongblokoviIzolacija zida: 20 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 16 cm

Zid: 36,5 cm YtongblokoviIzolacija zida: 16 cmIzolacija krova: 20 cmIzolacija poda: 16 cm

PROZORI

Prilikom gradnje nove kue posebnu pozornost obratite pri kupnji prozorai ostalih staklenih stijena jer gubici topline kroz njih mogu prei i 50% od

ukupnih toplinskih gubitaka. Kod gradnje niskoenergetske ili pasivnekue odabirite prozore sljedeih karakteristika:

Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunomprostora izmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm,Ustakla < 1,10 W/m2K- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalnavrijednost Uokvira = 2,00 W/m2K- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama zarolete (Ukutije za rol. 0,80 W/m2K)

11

Tuma kratica i jedinica SI sustava:U - koecijent prolaza topline, W/m 2K - wata po metru kvadratnom i Kelvinu


10/6410

Energijom koja se danas potroi za zagrijavanje prosjene kue uHrvatskoj moemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kue ili 8-10 pasivnkua. Ulaganje koje se inae koristi za grijanje prostora ovdje se koriza vie izolacije, bolje prozore i ventilaciju. Godinja energija potrebza grijanje pasivne kue je manja od 15 kWh/m2 (to bi prevedeno ulitre lo ulja bilo manje od 1,5 litre lo ulja za grijanje po m2 godinje), aniskoenergetske kue kree se okvirno od 30 do 40 kWh/m2.

Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporedbi s potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

Izgradnja pasivne kue je skuplja oko 25%, meutim treba imati u vidda takva kua ima smanjenu potronju toplinske i rashladne energije, psu kotlovi i rashladne jedinice manjeg kapaciteta, to podrazumijeva nie investicijske trokove za kotlove, radijatore i rashladne jedinice.

Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kue:- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prosizmeu stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4mm, minimalna vrijednost Ust


11/64 11

TOPLINSKA IZOLACIJA SMANJUJETROKOVE ZA GRIJANJE

Ukoliko elite smanjiti trokove za grijanje koji ine i do 3/4 trokova zaenergente u vaim reijskim trokovima, postavite ili poveajte debljinutoplinske izolacije te zamijenite prozore. To se naroito odnosi naobiteljske kue bez asade te one koje su graane bez toplinske izolacije.Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom razdoblju,ve omoguava da se u ljetnom razdoblju vaa kua ne pregrijava. Takomoemo skoro u potpunosti izbjei ugradnju klima ureaja ili e njihovkapacitet i potronja energije biti manja nego za neizoliranu kuu.Kao izolacijski materijali najee se koriste kamena i staklena vuna te polistiren (stiropor).

Ako adaptirate stariju kuu prvo je dobro izolirajte prema sljedeimsavjetima pa tek onda ugradite sustav grijanja i hlaenja koji e bitimanjeg kapaciteta nego to je to bilo potrebno prije izolacije kue.Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida rijeit etei probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuiranja, suenjaodjee) koja se javlja zbog niske temperature zida te nastanak gljivicai plijesni. Zbog vee temperature zida toplinski e ugoaj u prostorubiti bolji. Toplinska izolacija takoer titi zgradu od tetnih vanjskihutjecaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) ime joj produujemo vijek trajanja.

Gubici i dobici topline kroz zidove i prozore

Detaljnije in ormacije o EE mjerama za Zagreb i Split potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere


12/64


13/64 13

15

16

IZOLACIJA PODA PREMA NEGRIJANOM PODRUMU

Podrumski prostori su uglavnom pomoni prostori graevine i nisu grijani.Toplinski gubici kroz pod ine i do 10% ukupnih toplinskih gubitaka kue.Izolacijom podova kue povrine 143 m2 sa 8 cm izolacijskog materijalau Zagrebu i 6 cm u Splitu uz investicije od 9.200 Kn (Zg) i 7.200 Kn (St),godinje moete utedjeti 5% energije za grijanje u Zagrebu odnosno4% energije u Splitu. Godinje trokove za grijanje u Zagrebu moetesmanjiti za 753 Kn ukoliko koristite lo ulje ili 328 Kn ukoliko koristiteplin, dok u Splitu godinje trokove za grijanje moete smanjiti za 497 Knukoliko koristite lo ulje ili 444 Kn ukoliko koristite elektrinu energiju zazagrijavanje prostora.

IZOLIRAJTE TOPLINSKE MOSTOVE

Toplinski mostovi su manja podruja u ovojnici zgrade kroz koje jetoplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrijegraevnog dijela (npr. spojevi konstrukcija, prodori stropnih ploa i rubneobrade). Najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova je postavljanjetoplinske izolacije s vanjske strane cijele ovojnice objekta bez prekida tedobro brtvljenje reki i spojeva.

IZOLACIJSKA BRTVENA TRAKA ZA PROZORE I VRATAOsjeate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vratakoji slabo brtve glavni su uzrok gubitaka topline. Ukoliko niste u mogunostikupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske brtvene trake oko prozora i vratasmanjit ete toplinske gubitke. Cijena ove trake je 4 Kn/m.

17

krovu je od 16 do 20 cm. Izolaciju treba postaviti u dva sloja - jedan slojizmeu rogova, a drugi sloj ispod rogova kako bi se sprijeili toplinskimostovi. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomskivrlo isplativa jer je povratno razdoblje investicije od jedne do petgodina. Izolacijom potkrovlja kue povrine 143 m2 sa 20 cm izolacijskogmaterijala u Zagrebu i 15 cm u Splitu uz investicije od 11.400 Kn (Zg) i9.500 Kn (St), godinje moete utedjeti 40% energije za grijanje.Godinje trokove za grijanje u Zagrebu moete smanjiti za 6.990 Knukoliko koristite lo ulje ili 3.041 Kn ukoliko koristite plin, dok u Splitugodinje trokove za grijanje moete smanjiti za 4.828 Kn ukolikokoristite lo ulje ili 4.317 Kn ukoliko koristite elektrinu energiju zazagrijavanje prostora.

EE mjera: Izolacijska trakaGodinje utede 200 Kn

Trokovi investicije 50 KnRok povrata investicije manje od 1 godine


14/6414

18Provjerite postoje li pukotine izmeu prozora i zida kroz koje prolazi zi gubi se toplina iz kue. Pukotine zatvorite odgovarajuim materijalimkao na primjer PU pjena (tzv. pur pjena). Investicijom od 40 Kn godimoete utedjeti i do 400 Kn na grijanju.

IZOLIRAJTE KUTIJE ZA ROLETE

Kutije za rolete su potencijalna mjesta za velike gubitke topline, stoga je potrebno izolirati.

19

ZAMJENA PROZORA

Energetski e kasni prozori e pored smanjenja trokova za grijanjepridonijeti i poveanju ugodnosti u prostoru. Novi prozori imaju 2-3 pumanje toplinske gubitke od starih prozora.

Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su:- Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zranim prostorom od najman16 mm. Umjesto zraka kao izolatora, prostor izmeu stakala moe biispunjen inertnim plinom argonom ime se poveava e kasnost prozora- Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprjeavagubitak topline refektirajui je natrag u prostor- Toplinski gubici se dogaaju kako kroz staklo, tako i kroz okvir prozOkvir moe biti PVC, ali s elinim ojaanjem, aluminijski, ali s prekintoplinskim mostovima, drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij.Ukupni koe cijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao bitiU


15/64 15

KAKO ZAGRIJAVATI PROSTOR?

Loe odravanje ili zaputenost ureaja je uzrok broj 1prestanku rada sustava grijanja ili hlaenja!

Sustavi grijanja su neizostavni dio instalacija u kuanstvima u Hrvatskoj.Kakav ete sustav odabrati naravno ovisi i o raspoloivim energentima.Kako biste postigli i odravali toplinsku ugodnost u cijeloj kui te kako bimogli koristiti obnovljive izvore energije preporua se ugradnja sustavacentralnog toplovodnog grijanja. Kako cijena energenata a naroitolo ulja raste, razmotrite primjenu obnovljivih izvora energije kao to su

solarni kolektori i biomasa ili dizalice topline kako biste smanjili trokove za grijanje a ujedno i doprinijeli ouvanju okolia.

Trokovi za grijanje u najhladnijim zimskim mjesecima predstavljaju i do trokova za energente. To je razlog, ne samo da prilikom kupnje odabireteenergetski efkasnije ureaje, ve da te ureaje i dobro odravate.


16/6416

21

29

28

22

23

24

25

26

27

Jednom godinje prije poetka sezone grijanja pozovite servisera daprovjeri plinske ili uljne instalacije i plamenik. Zaprljani plamenikuzrokuje nedovoljno izgaranje goriva, ali i manje e kasan rad cijelogsustava.

Jednom godinje prije poeka sezone grijanja pozovite ovlatenu osobda provjeri izmjenjivae topline. Da bi se toplina proizvedena u kotliskoristila, potrebno je da su izmjenjivai topline isti od kamenca. Slkamenca i male debljine smanjuje prolaz topline te aparat radi manjee kasno. U takvom sluaju potroit e se vee koliine plina, a prostor se sporije zagrijavati.

Jednom godinje struna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.

Osigurajte neometan dovod zraka oko kotla. Ne ostavljajte predmetenaroito one zapaljive u blizini kotla.

Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev kvodi od kotla do spremnika sa toplom vodom svakako treba biti izolirankao i spremnik vode.

Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namjetajem jer to smanjuje njihotoplinski uin.

Redovito istite radijatore kako bi osigurali da neistoe ne sprjeava

prijelaz topline.

Tijekom ljeta u instalacije centralnog grijanja moe ui zrak koji poetkom sezone grijanja moe smanjiti kapacitet vaeg sustava. Takrecimo pola radijatora moe biti vrue, a pola hladno. Stoga je potrebnredovito odzraivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi smo izbaczrak.Provjerite sa strunom osobom je li va kotao prevelik za potrebe grijanvae kue. Ukoliko imate kotao veeg kapaciteta od potrebnog on e ee paliti i gasiti to uzrokuje veu potronju goriva i vee trokove.

Centralno grijanje (uljno ili plinsko)


17/64 17

30

KONDENZACIJSKI KOTLOVI

Kotao treba imati to je mogue vei stupanj iskoristivosti. Energetskinaje kasniji je kondenzacijski kotao. Ugradnjom kondenzacijskog kotlapostiu se utede od 10-15% u usporedbi s drugim novim kotlom, a do25% u odnosu na kotlove starije od 30 godina.Ako je va kotao stariji od 15 godina trebali biste razmotriti njegovuzamjenu novim kotlom ija e kasnost moe biti i do 15% vea.Primjer:Za obiteljsku kuu u Zagrebu i Splitu, povrine 150 m2, toplinskiizoliranu u skladu s propisima iz 1987. godine, potrebni toplinski uinci iznose14,1 kW i 9,6 kW. Godinje potronje toplinske energije za grijanje iznose23.850 kWh i 12.650 kWh (speci ne potronje 159 kWh/m2 i 84 kWh/m2),a za pripremu potrone tople vode za etverolanu obitelj 4.754 kWh (dnevnapotronja 80 litara tople vode temperature 45oC po osobi). Ukupna potronjetoplinske energije za kue locirane u Zagrebu i Splitu iznose 28.604 kWh i

17.410 kWh

ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINAKONDENZACIJSKIM KOTLOM NA PRIRODNI PLIN

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na prirodni plinrezultira utedom na trokovima za energent od 73%, a investicija vamse moe vratiti u manje od tri godine (vidi tablicu):

EE mjera: Kondenzacijski kotao na prirodni plin - Zagreb

Godinje utede 15.133 Kn6,99 tCO2Investicija oko 45.000 KnRok povrata investicije 2,9 godinaivotni vijek EE mjere 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 227.000 Kn

Detaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

31ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINAKONDENZACIJSKIM PLINSKIM KOTLOM NA UKAPLJENI NAFTNIPLIN UNP

Zamjena starog kotla na lo ulje kondenzacijskim kotlom na ukapljenina tni plin rezultira utedama od 44% u Zagrebu i 26% u Splitu, pri emu seinvesticija vraa u roku od 4,4 (Zg) i 7,5 (St) godina (vidi tablicu):


18/6418

32

EE mjera: Kondenzacijski kotao na UNPZAGREB SPLIT

Godinje utede 9.093 Kn4,20 tCO25.300 Kn

2,45 tCO2

Investicija oko 40.000 Kn oko 40.000 KnRok povrata investicije 4,4 godina 7,55 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 136.395 Kn 79.500 Kn


ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINANISKOTEMPERATURNIM ILI KONDENZACIJSKIM KOTLOM ULJE

Godinje utede koje postiemo zamjenom starog kotla na lo uljenovim kondenzacijskim kotlom na lo ulje iznose izmeu 16 - 19%, dniskotemperaturni kotao ostvaruje utedu izmeu 10 - 14%.

EE mjera: Kondenzacijski kotao na lo uljeZAGREB SPLIT

Godinje utede 3.843 Kn

1,77 tCO22.192 Kn

1,01 tCO2Investicija 35.000 Kn 35.000 Kn

Rok povrata investicije 9,1 godinainvesticija se nemoe vratitiivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 57.645 Kn 32.880 Kn


Grijanje na drva i biomasuBiomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grandrvni otpad iz uma, piljevinu, koru i drugi ostatak iz drvne industrije ki slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinovloze i maslina, kotice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinizmet i ostatke iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad.

Za primjenu u sustavima grijanja obiteljskih kua, stambenih i poslovn

zgrada u pravilu se koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobiobradom drveta, drvnih ostataka i otpadaka kao to su piljevina, brikei sl.


19/64 19

U ovdje razmatranom sluaju pod biomasom se smatra na tritu dostupnave pripremljena biomasa u obliku tzv. peleta, tj. ve pripremljeno gorivou obliku malih cilindara promjera 6 mm, duljine do 35 mm, koje ne sadrivie od 8% vlage i 0,5% pepela.

Vie od 30% kuanstava u Hrvatskoj se grije na drva.

40Zamjena starog kotla na lo ulje kotlom na biomasu rezultira utedomna trokovima energenta. Iako e kasnost kotla na biomasu nije izrazito

vea nego kod kotla na lo ulje, radi se o energentu ija cijena za 1 kWhtopline sadrane u gorivu iznosi oko 0,216 Kn, dok je kod lo ulja ta cijena0,475 Kn. Dakle, cijena biomase je 2,2 puta povoljnija od cijene lo ulja.

39Ako zamijenite staru pe na drva e kasnijom novom pei ili kotlom nadrva moete utedjeti i do 50% ogrjevnih drva.

33Pe na drva mora biti kapaciteta koji odgovara veliini prostorije te morabiti struno instalirana.

35Ukoliko imate kamin obavezno zatvorite vrata kad nije u unkciji, kakobiste sprijeili gubitak topline kroz dimnjak.

36Spremite za drva mora biti suho jer e se u suprotnom drva ovlaiti itee izgarati.

37Nemojte pretrpavati loite drvima. Iskoristivost e biti bolja ukolikoloite punite manjim koliinama drva.

38Kako bi ste osigurali bolje izgaranje i uinkovitost, cjepanice ne bi trebale

biti promjera veeg od 10-15 cm.

34Pozovite strunu osobu da provjeri spojeve pei s dimnjakom kako biosigurali da nema proputanja dimnih plinova u prostor. Ukoliko seu prostoru osjeti bilo kakav dim, postoji zagaenje koje je tetno zazdravlje.


20/6420

41

42

ZAMJENA KOTLA NA LO ULJE STAROG 20 GODINA NOVIMKOTLOM NA BIOMASU PELETI

Ukoliko zamijenite kotao na lo ulje s novim kotlom na biomasu, godiete utedjeti oko 12.000 Kn u Zagrebu odnosno 7.500 Kn u Splitu, investicija od 30.000 Kn e vam se vratiti za 2,5 (Zg) i 4 godine (St).

EE mjera: Kotao na biomasu - peletiZAGREB SPLIT

Godinje utede 12.049 kn5,56 tCO27.484 kn

3,46 tCO2Investicija oko 30.000 kn oko 30.000 knRok povrata investicije 2,5 godine 4 godineivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 180.735 kn 112.260 kn


Ukoliko nemate mogunosti ugraditi sustav grijanja s biomasom isolarnim kolektorima ili plinsko centralno grijanje te vam je elektrinenergija jedini dostupni energent, preporuka je da ugradite dizalicutopline. Dizalica topline troi priblino 2,5-4 puta manje elektrineenergije nego elektrini radijatori ili pei, kao to je prikazano u tablici

Grijanje elektrinom energijom

Potronja elektrine energije dizalice topline Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrina600 800 W 2000 2500 W 20 25 m2

800 1100 W 3000 3500 W 25 35 m21600 2100 W 4500 5500 W 40 55 m2

Potronja elektrine energije elektrine grijalice Ogrjevna energija koju predaje prostoru Povrin2500 W 2500 W 20 m2

Isti ureaj moete koristiti u ljetnomrazdoblju za hlaenje, pri emu trebapaziti na odabiru kapaciteta ureaja

s obzirom na rashladni ili ogrjevniuin koji ureaj treba osigurati.

Predimenzionirana oprema moesmanjiti toplinski ugoaj i poveati

buku u prostoru. Zbog uestalogpaljenja i gaenja smanjuje se ivotnivijek ureaja.


21/64 21

Dizalice topline nie kvalitete ne mogu zagrijati prostor kada je vanjskatemperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverteromkoje mogu zagrijati vau kuu i pri vanjskim temperaturama od -15oC.U kontinentalnom dijelu Hrvatske zbog niskih vanjskih temperatura uzimskom razdoblju, e kasnost sustava bit e nia. Ureaji s inverterompored toga troe i do 40% manje energije od klasinih ureaja.

43

45

44ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLEVODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOMTOPLINE ZRAK ZRAKDizalica topline zrak zrak uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomokompresora zagrijava zrak u prostoriji. Zamjenom elektrinog grijanjaovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti izmeu 45% i52% elektrine energije. Utede i investicije su navedene u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zrak - zrakZAGREB SPLIT

Godinje utede 10.306 Kn9,10 tCO2 5.473 Kn

4,83 tCO2Investicija 114.000 Kn 101.000 KnRok povrata investicije 11,1 godina 18,5 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 154.590 Kn 82.095 Kn

ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE TOPLEVODE ELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOMTOPLINE ZEMLJA VODA I NISKOTEMPERATURNIM SUSTAVOMDISTRIBUCIJE TOPLINEDizalica topline zemlja voda uzima toplinu iz zemlje pomou zemljanihkolektora (cijevi poloenih u zemlju kroz koje prolazi voda) i uz pomokompresora zagrijava vodu sustava centralnog grijanja koja se koristi zapodno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanjaovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti oko 70%

elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu topline i podno grijanjenavedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline zemlja - vodaZAGREB SPLIT


7,92 tCO2Investicija oko 200.000 Kn oko 180.000 KnRok povrata investicije 13,9 godina 20,1 godinaivotni vijek EE mjere 20 godina 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 286.940 Kn 179.220 Kn




22/6422

S obzirom na nain rada, voda koju zagrijava dizalica topline moepostii temperaturu 40-55oC. Stoga se uglavnom izvodi u kombinaciji spodnim grijanjem.

46ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA PRIPREME I POTRONE VELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TPODZEMNA VODA VODA I PODNIM GRIJANJEM

Dizalica topline podzemna voda voda uzima toplinu iz zemlje tjpodzemnih voda i uz pomo kompresora zagrijava vodu sustavacentralnog grijanja koja se koristi za podno grijanje i potronu toplu vodZamjenom elektrinog grijanja ovom izvedbom dizalice topline godinmoete utedjeti oko 55% elektrine energije. Utede i investicije zadizalicu topline i podno grijanje navedene su u tablici:

EE mjera: Dizalica topline podzemna voda - vodaZAGREB SPLIT

Godinje utede11.066 Kn

9,77 tCO2 6.852 Kn

6,05 tCO2 Investicija oko 160.000 Kn oko 150.000 KnRok povrata investicije 14,5 godina 21,9 godinaivotni vijek EE mjere 20 godina 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 221.320 Kn 137.040 Kn


ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE VELEKTRINOM ENERGIJOM, SA SUSTAVOM S DIZALICOM TZRAK VODA I PODNIM GRIJANJEM

Dizalica topline zrak voda uzima toplinu iz vanjskog zraka i uz pomkompresora zagrijava vodu sustava centralnog grijanja koja se koristi podno grijanje i potronu toplu vodu. Zamjenom elektrinog grijanjaovom izvedbom dizalice topline godinje moete utedjeti 66% (Zg

i 77% (St) elektrine energije. Utede i investicije za dizalicu toplinepodno grijanje navedene su u tablici:

47

EE mjera: Dizalica topline zrak - vodaZAGREB SPLIT


11,64 tCO29.253 Kn

8,17 tCO2Investicija oko 120.000 Kn oko 90.000 KnRok povrata investicije 9,1 godina 9,7 godina

ivotni vijek EE mjere 15 - 20 godina 15 - 20 godinaUtede u ivotnom vijeku 263.640 Kn 185.060 KnDetaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere


23/64 23

REGULIRANJEM SUSTAVA GRIJANJATEDIMO ENERGIJU!

Odravanje previsokih temperatura zraka u prostorijama te sputanje temperatureotvaranjem prozora jedna je od najeih greaka kojima rasipamo energiju.Obini radijatorski ventili nam pomau da runo reguliramo temperaturu u prostoru dok nam termostatski radijatorski ventili pomau da automatskireguliramo temperaturu u prostorijama.


24/6424

48

49

50

51

52

Preporuene temperature u prostoru:

Toplinska ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti.Preporuke za odravanje temperatura u pojedinim prostorima kako bodrali toplinsku ugodnost, a da u isto vrijeme ne bi rasipali energiju su

Hodnik 14-17 0CSpavaa soba 17 0CKuhinja 17-21 0CRadna soba 17-21 0CDnevni boravak 20-23 0CKupaonica 23 0CPreko dana kad nikoga nema kod kue 16 oCZa vrijeme zimskog godinjeg odmora 10 oC

Ako temperaturu koju odravate u prostoru smanjite za samo 1Cgodinje moete utedjeti priblino 5% energije za grijanje.

Ako otvarate prozor na due vrijeme iskljuite sustav grijanja ilihlaenja.

Prilagodite garderobu godinjem dobu kako prostor ne bi dodatno grijaradi postizanja osjeaja ugode.

UGRADNJA TERMOSTATSKIH VENTILA

Radijatorski termostatski ventil regulira temperaturu u svakoj prostoriji

kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakci- najbre reagiraju termostatske glave punjene plinom). Uteda seostvaruje na nain da termostatski radijatorski ventil sam regulirazadanu temperaturu u prostoriji koristei sve raspoloive izvore toplin(sunce, ljude, kuanske aparate...).

Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom termostatskihventila na 14 radijatora u obiteljskoj kui od 143 m2 koja godinjetroi priblino 2.800 litara lo ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn)prirodnog plina, prikazane su u tablici:


25/64 25

53

EE mjera: Ugradnja termostatskih ventilaEnergent: Lo ulje Prirodni plin

Godinje utede 2.370 Kn1,09 tCO2935 Kn

0,86 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 5.000 kn 5.000 KnRok povrata investicije 2,11 godina 5,34 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 35.550 Kn 14.040 Kn


UGRADNJA SOBNOG TERMOSTATA

Ugradnjom sobnog termostata moete smanjiti trokove za grijanje

od 7-15 %. Programirajte termostat tako da za vrijeme noi ili dok steizvan kue, temperaturu postavite na niu vrijednost. Takoer, moeteregulirati sustav grijanja tako da se gasi sat vremena prije nego izlaziteiz kue te da se pali pola sata prije nego se vraate kui. Sobni termostatregulira temperaturu u prostoru na taj nain da ukljuuje kotao i pumpucentralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod odreenezadane vrijednosti.Za stambeni prostor od 150 m2 koji godinje troi oko 2.800 litara loulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn) prirodnog plina uz pretpostavkugodinjih uteda toplinske energije od 7%, novane utede su prikazaneu tablici:

EE mjera: Ugradnja sobnog termostataEnergent: Lo ulje Prirodni plin


0,40 tCO2Investicija 500 Kn 500 KnRok povrata investicije 0,45 godina 1,15 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 16.575 Kn 6.525 Kn


54REGULACIJA KOTLA

Ako va kotao nije stariji od 10 godina onda bi umjesto zamjene kotla bilouputno nadograditi sustav regulacije kotla.Utede od oko 15% koje je mogue postii ugradnjom regulacije kotla

u obiteljskoj kui od 150 m2

koja godinje troi priblino 2.800 litara loulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 (6.240 Kn) prirodnog plina, prikazane su utablici:


26/6426

55INDIVIDUALNO MJERENJE POTRONJE ENERGIJE

Instaliranjem elektronskih isparivakih razdjelnika toplinske energijmoemo individualno mjeriti potronju toplinske energije po stanovimime potroai plaaju onoliko koliko i potroe. Razdjelnici topline saza sebe ne tede energiju, ali motiviraju potroae na racionalnijupotronju. S ugradnjom razdjelnika toplinske energije ugrauju se itermostatski ventili ime moemo godinje utedjeti i do 15% energijza zagrijavanje prostora. Investicijski trokovi su izmeu 800 i 1.000 po radijatoru, dok je ivotni vijek razdjelnika topline oko 10 godina.

EE mjera: Individualno mjerenje potronje energijeGodinje utede do 15% energije grijanjaInvesticija 800-1.000 Kn po radijatoru

ivotni vijek EE mjere 10 godinaDetaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere


EE mjera: Regulacija kotlaEnergent: Lo ulje Prirodni plin




27/64


28/6428

Potrona topla voda se u velikom dijelu Hrvatske gdje nije dostupan plili gradski toplinski sustav centralnog grijanja, zagrijava elektrinomenergijom. Pri izboru elektrinog bojlera slijedite upute proizvoai izaberite onaj koji odgovara broju lanova u vaoj obitelji i prosjendnevnoj potronji.

Redovito istite kamenac s grijaa u bojleru. Kamenac sprjeava prijetopline s grijaa na vodu pri emu se troi vie energije za zagrijavaniste koliine vode. Moderni elektrini bojleri imaju ugraene suhegrijae kojima je uklonjen problem stvaranja kamenca.

Ukoliko imate dvotari no brojilo vodu zagrijavajte po noi kad je cijeelektrine energije nia.

Elektrini bojler koristite namjeten na ekonomini rad, to podrazumijeda je temperatura vode izmeu 55 i 60oC. Najee upotrebljavamo vodutemperature 40oC to postiemo mijeanjem tople i hladne vode.

Prilikom instalacije novog spremnika tople vode i/ili kotla bilo bi poeljsmjestiti ga to blie mjestu potronje tople vode kako bi se smanjil

gubici kroz cijevi.

Ukoliko nije tvorniki izoliran obavezno izolirajte spremnik s toplovodom, kao i cijevi do potronih mjesta.

56

57

58

59

60

61

62

63ZAMJENA STAROG ELEKTRINOG BOJLERA

Pri zamijeni starog elektrinog bojlera novim, identine zapreminei snage (2 kW) koji ima ugraen timer kojim se bojler ukljuuje razdoblju niske tari e elektrine energije, godinje moete utedjeti ido 800 kn. Pretpostavka je da se radi o etverolanoj obitelji, a dnevnpotronja potrone tople vode (PTV) je 60 litara po osobi.

Izaberite bojler koji ima dodatnu izolaciju radi smanjenja gubitakatopline, npr. poliuretansku toplinsku izolaciju debljine 100 mm.


29/64 29

64

65

EE mjera : Zamjena starog elektrinog bojlera

Godinje utede800Kn

0,10 tCO2Investicija 1.825KnRok povrata investicije 2,3 godina

ivotni vijek EE mjere 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 12.000Kn Detaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere


ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA POTRONU TOPLU VODU(PTV) SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU ELEKTRINE ENERGIJEZA DOGRIJAVANJE

Za obiteljsku kuu sa etiri lana koja je vodu zagrijavala starimelektrinim bojlerom preporua se ugradnja solarnog sustava sa dvakolektora (e ektivne povrine 3,6 m2) i spremnikom od 200 litara. Uzinvesticiju u cijeli sustav od oko 30.000 Kn, godinje moemo utedjetioko 3.200 Kn, to znai da bi nam se investicija na podruju Splita vratilau roku 10 godina.

EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za PTVZAGREB SPLIT


1,59 tCO2Utede na zakupljenoj snazi 300 Kn 300 KnInvesticija 30.000 Kn 30.000 KnRok povrata investicije 14,8 godina 10,3 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 50.675 Kn 72.900 Kn

ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLEVODE SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAFTNOGPLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinimbojlerom preporua se ugradnja solarnog sustava sa dva kolektora(e ektivne povrine 3,6 m2) i spremnikom od 200 litara te plinskimbojlerom na UNP za dogrijavanje. Ujedno plinski bojler koristimo i zasustav centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanje ime sepostiu daljnje utede. Godinje utede u ovisnosti o lokaciji i modelunabave spremnika UNP-a iznose od 8.685 10.720 Kn. Investicije zaZagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 teda je za zagrijavanje kue godinje potrebno 1.500 m3 plina tj. 3.120 Kn.


30/6430

66

EE mjera : Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnim sustavomuz upotrebu UNP-a za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT

IznajmljenspremnikKupljen

spremnikIznajmljenspremnik

Kupljenspremnik

Godinje utede 8.685 Kn 1,39 tCO2 10.365 Kn1,39 tCO2

9.040 Kn 1,61 tCO2

10.720 Kn 1,61 tCO2

Investicija 40.000 Kn 57.000 Kn 40.000 Kn 57.000 KnRok povrata investicije 4,6 godina 5,5 godina 4,4 godina 5,3 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 217.150 Kn 259.150 Kn 226.025 Kn 268.025 K


ZAMJENA ELEKTRINOG GRIJANJA PEIMA I ELEKTRINOGBOJLERA ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE (PTV) SASOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU UKAPLJENOG NAFTNPLINA (UNP) ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinim bojlete se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog sustava sa kolektora u Zagrebu i 7 kolektora u Splitu te dva spremnika od 200 litas plinskim bojlerom na UNP za dogrijavanje. Solarni sustav je projektitako da pokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski boj

koristimo i za sustav centralnog grijanja kao zamjenu za elektrino grijanime se postiu daljnje utede. Godinje utede u ovisnosti o lokacijimodelu nabave spremnika UNP-a iznose od 9.865 12.380 Kn. Investicza Zagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.

EE mjera : Zamjena elektrinog grijanja i elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode(PTV) solarnim sustavom uz upotrebu UNP za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT

Iznajmljenspremnik

Kupljenspremnik

Iznajmljenspremnik

Kupljenspremnik

Godinje utede 9.865 Kn 6,84 tCO2 11.545 Kn6,84 tCO2

10.699 Kn7,36 tCO2

12.379 Kn7,36 tCO2

Investicija 108.340 Kn 125.340 Kn 98.740 Kn 115.740 KnRok povrata investicije 11 godina 10,8 godina 9,2 godina 9,4 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 246.633 Kn 288.633 Kn 267.475 Kn 309.475 K

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 te da jeza zagrijavanje kue godinje potrebno je 1.500 m3 plina tj. 3.120 kn.Detaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere


31/64 31

67ZAMJENA GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE S LOULJEM SA SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPOTREBU PRIRODNOGPLINA ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim kotlom na loulje preporua se ugradnja solarnog sustava sa 10 kolektora u Zagrebu

i 7 kolektora u Splitu i dva spremnika od 200 litara te plinskim bojleromza dogrijavanje. Solarni sustav je projektiran tako da pokrije 20-30%toplinskih potreba u sezoni grijanja. Plinski bojler koristimo i za sustavcentralnog grijanja ime se postiu daljnje utede. Godinje utede su oko8.500 Kn, dok su investicije i razdoblje povrata investicije za Zagreb i Splitprikazani u tablici:

EE mjera : Zamjena grijanja i pripreme potrone tople vode sa EL lo uljem sasolarnim sustavom uz upotrebu prirodnog plina za dogrijavanjeZAGREB SPLIT

Godinje utede 8.335 Kn2,25 tCO2 8.880 Kn

2,73 tCO2 Investicija 81.340 Kn 71.740 KnRok povrata investicije 9,8 godina 8,1 godinaivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 208.375 Kn 221.940 Kn

68

Pretpostavka je da godinji toplinski gubici kue iznose 100 kWh/m2 te da jeza zagrijavanje kue godinje potrebno je 1.500 m3 plina tj. 3.120 kn.Detaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

NADOPUNA SUSTAVA ELEKTRINOG GRIJANJA I PRIPREMEPOTRONE TOPLE VODE SA SOLARNIM SUSTAVOM UZ UPORABUELEKTRINE ENERGIJE ZA DOGRIJAVANJE

Za kuu s etiri lana obitelji koja vodu zagrijava starim elektrinim bojleromte se grije elektrinim peima preporua se ugradnja solarnog sustava sa 10kolektora u Zagrebu i 7 kolektora u Splitu i dva spremnika od 200 litara.Ukoliko nemate mogunosti koristiti plin, dogrijavanje vode u spremniku je mogue i s elektrinim grijaima. Solarni sustav je projektiran tako dapokrije 20-30% toplinskih potreba u sezoni grijanja. Godinje utede uovisnosti o lokaciji iznose 4.680 Kn u Zagrebu i 6.780 Kn u Splitu. Investicijeza Zagreb i Split, kao i povrati investicija prikazani su u tablici.


32/6432

69


ZAMJENA ELEKTRINOG BOJLERA ZA GRIJANJE VODE SA KLIMA UREAJEM

Ugradite ureaj tzv. kombi-klimu koji je kombinirani klima-bojler tureaj koji istovremeno hladi prostor i zagrijava potronu toplu vodu. sezoni hlaenja, dok radi klima ureaj imat ete besplatno zagrijavanjvode, a u sluaju da klima ureaj ne radi, troit ete 3-4 puta manjeelektrine energije nego u sluaju elektrinog bojlera.

Ako elektrini bojler za zagrijavanje potrone tople vode zamijenite klimbojlerom godinje ete utedjeti oko 1.900 Kn, a investicija od 8.354 Ke vam se vratiti u roku 4,5 godina.

EE mjera: Zamjena elektrinog bojlera za grijanje vode sa kombi klima ureajemZAGREB SPLIT


1,12 tCO21.905 Kn


Ukoliko ste planirali investirati u ureaj za hlaenje ija je prosjencijena oko 4.000 Kn, onda bi mogli rei da je povrat dodatne investici(od 4.354 Kn) u ovakav ureaj koji pored toga to zagrijava toplu vodhladi prostor oko 2,3 godine.Detaljnije in ormacije o EE mjeri potraite na www.ee.undp.hr/tipskemjere

EE mjera : Ugradnja solarnih kolektora za grijanje i PTVZAGREB SPLIT


2,96 tCO26.780 Kn

4,12 tCO2Investicija 63.340 Kn 53.740 Kn

Rok povrata investicije 13,5 godina 7,9 godinaivotni vijek ee mjere 25 godina 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 134.500 Kn 194.500 Kn


33/64

ODSISNA VENTILACIJA

Kako bi se sprijeilo neugodno irenje mirisa i vlage iz kuhinje i toaleta potrebno je ugraditi odu kuhinjama iznad tednjaka, te odsisne ventilatore u kupaonama.


34/64


35/64

MOE LI HLAENJE PROSTORENERGETSKI EFIKASNO?

Svjedoci smo da su zadnjih godina promjene temperature sve ee, a zbog visokih tempera skoro nemogue obavljati svakodnevne poslove. S porastom standarda vie nismo zadovoljni p prisilnom ventilacijom pa se sve vie kuanstava odluuje na ugradnju klima ureaja tj. splithlaenje zraka koje su najjednostavnije i inicijalno najjeftinije rjeenje za hlaenje naih domov

i najuinkovitije. Split klima ureaj se sastoji od jedne vanjske i jedne ili vie unutarnjih jedinicostvaruje pomou kompresora koji omoguuje cirkulaciju radne tvari (freona) unutar ureaja kotoplinu iz prostora i prenosi je u okoli.


36/6436

77

75

76

Najje tiniji oblik hlaenja kue je prirodnim putem, tj. cirkulacijom zraiz hladnijih prostora prema toplijima. Meutim, prirodna ventilacija niuvijek primjenjiva, pa je stoga mogue ugraditi ventilator koji e prisilcirkulirati zrak u prostoru u kojem boravimo. Sobni ventilator mopridonijeti toplinskom ugoaju u ljetnom razdoblju na taj nain da epoveati brzinu strujanja zraka i time pospjeiti izmjenu topline izmeljudskog tijela i zraka u prostoriji. Pri tome se stvara osjeaj hlaenja, dzrak u prostoriji ostaje iste temperature ili se neznatno zagrijava.

Prilikom izbora odgovarajueg klimatizacijskog ureaja posavjetujtse sa strunjakom i ne kupujte ureaj veeg kapaciteta nego to vam je potrebno. Na izbor kapaciteta klima ureaja utjee veliina prostorpovrina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koborave u prostoru te broj toplinskih izvora (npr. tednjak, hladnjak i ostaelektrini ureaji). Potrebna rashladna snaga ureaja moe se priblino

odrediti na osnovu povrine stambenog prostora koji se hladi premasljedeoj tablici.

Pri kupnji klima ureaja treba obratiti panju na aktor hlaenja iligrijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicaod 2,5 do 4. to je taj aktor vei, ureaj je energetski e kasniji. Faktohlaenja ili grijanja nam govori koliko se puta vie rashladne ili toplinsenergije dobije u odnosu na uloenu elektrinu energiju potrebnu za

pogon kompresora.

Tip objektaSpecino

optereenjeW/m2

Pasivna kua 10Niskoenergetska kua 40Novogradnja (dobra toplinska izolacija) 50Kua (normalna toplinska izolacija) 80Starija kua (bez posebne toplinske izolacije) 120


37/64 37

78

79

80

Hlaenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nijepoeljno. Pri postavljenim niim temperaturama dolazi do poveanogisuivanja zraka (roenja na unutarnjoj jedinici) to je energetski izdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troi na izdvajanjevlage iz zraka kapacitet ureaja za hlaenje se znatno smanjuje.Stoga podesite temperaturu na regulatoru na 25-26oC. Za svaki C nietemperature prostora utroi se 3 - 5% vie energije.

Razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenihrazloga ne bi trebala biti via od 7oC.

Vanjsku jedinicu po mogunosti montirajte na sjeverni dio kue ili tamogdje je zaklonjena od direktnog sunevog zraenja te gdje je osigurana

dobra cirkulacija zraka. to je vanjska jedinica na hladnijem mjestuuinkovitost ureaja e biti vea.

Prilikom rada klima ureaja pokuajte eliminirati bespotrebnetoplinske izvore u prostoru (kao to je rasvjeta i ostali kuanskiureaji).

81Ne hladite prostorije u kojima ne boravite!

82Zatvorite prozore ako je hlaenje ukljueno. Ukoliko morate provjetritiprostoriju, za to vrijeme ugasite klima ureaj.

83Klima ureaj treba odravati ovlatena osoba. Prije sezone hlaenja iligrijanja potrebno je oistiti vanjsku i unutarnju jedinicu, kako bi sprijeilipoveanu potronju energije uslijed zaprljanih povrina izmjenjivaa

topline. Filtere na unutarnjoj jedinici moete istiti sami i to barem jednom mjeseno kako bi osigurali odgovarajuu kvalitetu zraka.


38/6438

Ureaji s najviom e kasnou koji se danas mogu nai na tritu suklimatizacijski ureaji s inverterom, a postiu utede od 20 do 40%(ovisno o proizvoau) u odnosu na klasine ureaje. Inverterski urearade punom snagom do postizanja eljene temperature u prostoru, anakon toga se ne iskljuuju, ve smanjivanjem broja okretaja kompresoprilagoavaju svoj rashladni uinak zadanim uvjetima sa ciljemodravanja eljene temperature prostora u manjem temperaturnomrasponu. Time se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostoraime se poveava udobnost, a nema ni estog ukljuivanja i iskljuivanureaja ime su se dodatno optereivale elektrine instalacije.

84

85 Kupujte klima ureaje energetskog razreda A!

86 Cijevi koje spajaju vanjsku i unutarnju jedinicu klimatizacijskog uremoraju biti izolirane kako bi sprijeili toplinske gubitke.


39/64


40/6440

87

88

89

90

91

92

93

94

Najjednostavniji nain utede na rasvjeti je maksimalno iskoritenjednevnog svijetla koje ravnomjerno osvjetljava prostoriju gdje god je mogue. To se postie redovitim ienjem prozora, izbjegavanjpostavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora, izbjegavanjemtamnih zavjesa, a u radnim prostorijama postavljanjem stolova tako damaksimalno koriste dnevno svijetlo.

Potrebno je pametno gospodariti rasvjetom, kao npr.:

Gasite rasvjetu u prostorijama poput toaleta, skladita, podruma ilihodnika u kojima veinu vremena nitko ne boravi. Gasite rasvjetu kagod je to mogue.

Koristite arulju manje snage gdje je to mogue.

Ukoliko radite, na primjer, za radnim stolom, koristite stolnu lampu koe vam dati dovoljno svjetla potrebnog za rad, umjesto da centralnom jaom aruljom osvjetljavate cijelu prostoriju.

Redovito istite arulje, lustere i lampe jer zaprljanost smanjuje njihouinak. Neistoe mogu apsorbirati i do 50% svjetlosti.

Bojite zidove u svjetlije boje jer tamne upijaju svjetlost.

Reducirajte dekorativnu rasvjetu gdje je to mogue jer ona ne doprinoznaajno poveanju osvijetljenosti prostorije, a dodatno troi elektrinenergiju.

Vanjsku je rasvjetu potrebno usmjeriti na eljena podruja kako bi ssmanjilo neeljeno rasipanje i svjetlosno zagaenje okoline.

Halogene arulje proizvode intenzivniju i okusiranu svjetlost i pri tomtroe i do 40% manje elektrine energije od obinih arulja sa arnomniti.95


41/64 41

Zamijenite obine arulje sa arnom niti sa tednim(uorokompaktnim) aruljama!

tedne arulje za istu razinu osvjetljenjatroe pet do est puta manjeelektrine energije te imaju i do deset puta dulji radni vijek u odnosuna obine arulje sa arnom niti. Prosjena trajnost obinih arulja saarnom niti je do 1000 sati, a tednih i vie od 10 000 sati.

Usporedba uobiajenih snaga fuorokompaktnih arulja i obinih aruljasa arnom niti pri istoj razini svjetlosti prikazana je u sljedeoj tablici:

96

ARULJA SAARNOM NITI

NE

Snaga SnagaTEDNA(FLUORO-KOMPAKTNA)ARULJA

DA

25 W 5 W40 W 7 W60 W 11 W75 W 15 W100 W 20 W120 W 23 W

Ako klasinu arulju od 100 W zamijenite s odgovarajuom tednomaruljom od 20 W, pri pretpostavci da gori u nekom domu 5 sati dnevno,godinje ete utedjeti 122 Kn*! tedna arulja e vam se isplatiti zamanje od godine dana, a u svom ivotnom vijekuta arulja e vamutedjeti 670 Kn* ! Cijene tednih arulja kreu se od 20 Kn (manjekvalitete i ivotnog vijeka) pa do 50 Kn (visoke kvalitete i dugog ivotnog

vijeka).* pri cijeni kWh od 0,87 Kn (plavi tari ni model HEP-a)

Jeste li znali da...Kod obinih arulja sa arnom niti u svjetlost se pretvara svega5% uloene energije, dok se ostatak pretvara u toplinu. Vijektrajanja je otprilike 1000 radnih sati.


42/6442

100Ugradite otonaponske kolektore koji proizvode elektrinu energijuuz pomo sunca. Kako je rasvjeta potroa male snage otonaponskkolektori su idealan izvor elektrine energije i to naroito u podrujimkoji nemaju osigurano napajanje iz elektrodistribucijske mree.

99 Ugradite vremenski regulator rasvjete koji e nakon ukljuivanja i isteodreenog vremenskog razdoblja ugasiti rasvjetu. Idealan je takoer zstubita i ulaze u kuu. Njegova cijena se kree izmeu 200 i 400 Kn.

Kupujte arulje energetskog razreda A!One troe i do 40% manjeelektrine energije u odnosu na one energetskog razreda D.97

98Usporedno sa razvojem rasvjetnih tijela, razvijaju se i inteligentni sustaupravljanja.Ugradite senzore pokreta,naroito u prostorima kao tosu hodnici, stubita i sl. Tako ete sprijeiti da svjetlo gori kad za to npostoji potreba. Cijena senzora se kree od 100 500 Kn.

* Fluorokompaktne arulje spadaju u opasan otpad! Molimo odlaite ihodgovorno. Nazovite besplatni telefon 0800 444 100.


43/64

KAKO UTEDJETI PRI SVAKODKORITENJU KUANSKIH URE


44/6444

101

102

Izaberite hladnjak koji odgovara potrebama vae obitelji. Imajte u vidda hladnjak srednjeg kapaciteta troi 300 kWh godinje (to je oko260 Kn godinje), bez obzira je li pun ili prazan, a mjesena potronja rast10-20 kWh (5-10 Kn mjeseno) za svakih 100 litara dodatnog kapaciteta

Obitelj Preporueni kapaciteti

1 osoba 100 150 litara

2-4 od 220 280 litara

>5 do 300 litara

Kupnjom visoko uinkovitog hladnjaka koji je prevelik za vae potrenepotrebno rasipate energiju.

Postavite hladnjake i ledenice na to hladnijem mjestu u kui (nikako blizini tednjaka, radijatora ili bojlera). Takoer izbjegavajte izloenosovih ureaja sunevom zraenju. Hladniji prostor znai veu uteduenergije svaki stupanj manje moe smanjiti potronju elektrineenergije i do 6%.

Hladnjaci i ledenice

Kako su hladnjaci nezaobilazni ureaj svakogsuvremenog doma, a upaljeni su 24 sata tijekom365 dana godinje oni troe priblino 15% elektrineenergije u kuanstvima te zbog toga imaju znatanutjecaj na raun za elektrinu energiju. U Hrvatskojhladnjak posjeduje 93,3 % kuanstava.

Hladnjaci i ledenice rade tako da prenose toplinu iznjihovih unutranjosti u okolinu (tj. prostoriju u kojoj je ureaj smjeten). Toplina se prenosi s izmjenjivaatopline sa stranje strane hladnjaka na zrak kojicirkulira oko njega. Da bi omoguili uinkovitijehlaenje i manju potronju energije primijenite nekiod sljedeih savjeta:


45/64 45

103

104

Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljnoprostora za prozraivanje izmeu stranjeg dijela ureaja i zida (oko10 cm) kako ne bi dolo do pregrijavanja kondenzatora i kompresora kojerezultira poveanjem potronje energije.

Ugradbeni hladnjaci u stranjem dijelu gdje se oslobaa toplina imajumanju cirkulaciju zraka pa e zbog toga i troiti vie elektrine energijeza postizanje i odravanje odreene temperature u hladnjaku. Stogaizbjegavajte kupnju ugradbenih hladnjaka ako je to mogue.

105

106

107

108

Povremeno oistite (paljivo da ne otetite cijevi) od praine stranjustranu hladnjaka gdje se oslobaa toplina, jer zaprljane cijevi oteavajuprijelaz topline to nadalje poveava potronju energije.

Vrata hladnjaka ne drite otvorena due nego je to potrebno, te provjeriteda li ste ih dobro zatvorili. Prije nego otvorite vrata hladnjaka razmisliteto vam je potrebno.

Prilikom zatvaranja vrata hladnjaka budite sigurni da ste ih dobrozatvorili. Provjerite da li je brtva na vratima ista i da dobro prijanja.Kako biste to provjerili moete staviti komad papira koji ako ne padnepokazuje da su brtve na vratima hladnjaka u dobrom stanju.

Termostat regulirajte na srednju poziciju. Nia temperatura ne znainuno i bolje uvanje hrane, a potronja energije moe porasti za10-15%.

109

110

111

Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vrua ili topla jela. Prije negotoplu hranu namjeravate zalediti, ohladite je na sobnoj temperaturi,zatim u hladnjaku, pa tek onda spremite u ledenicu.

Zamrznutu hranu bi trebali odleivati prvo u hladnjaku, jer na taj nainzamrznuta hrana pri odleivanju hladi besplatno drugu hranu uhladnjaku, pa tek onda na sobnoj temperaturi.

Pravovremeno odleujte hladnjake i ledenice jer tako tedite energijui produavate radni vijek ureaja. S obzirom da sloj leda sprjeavauinkovito hlaenje, ienje ledenice je potrebno kad debljina ledadosegne 3 do 5 mm.


46/6446

115Standardna temperatura uvanja zamrznute hrane je -18oC, aako podesite temperaturu za 1oC nie moete poveati potronjuenergije i do 5%.

112Kupujte kuanske ureaje energetskog razreda A!

Ureaji i rasvjetna tijela energetskog razreda A troe i do 40%manje energije od istih ureaja energetskog razreda D!!!

Razred energetske e kasnosti je potvrda kvalitete ureaja s obziromna njegovu energetsku e kasnost, pri emu se ureaji prema potronjienergije, dijele na sedam razreda energetske e kasnosti oznaenihslovima od A do G (grupu A ine energetski naje kasniji ureaji).

113

114

Za neke ureaje (ledenice i hladnjake) uvedene su i klase A+ i A++Tako hladnjaci u klasi A+ troe 30%-42%, a u klasi A++ 30% energijkoju troi hladnjak energetske klase D. Novi hladnjaci pored uinkovitkompresora imaju i bolju izolaciju i brtvljenje vrata to dodatno doprinopoveanoj energetskoj e kasnosti. Hladnjaci koje moete nai danasna tritu troe bar 36% manje energije nego oni proizvedeni prije15 godina.

Buka koju proizvodi hladnjak dolazi od kompresora. Ako je va hladnnovijeg datuma moete primijetiti da kompresor radi due vrijeme negkod vaeg starog hladnjaka koji se esto zaustavljao i startao. Dananje kasniji kompresori troe manje energije dok rade u nazivnoj radnojtoki, to znai da je manje temperaturnih varijacija, zbog kojih je bivea potronja energije kod starih modela.Utede koje moete ostvariti kod pojedinih kuanskih aparata ovise uestalosti njihove uporabe, a kreu se od 100 do 200 kn godinje.

Imajte u vidu da kad stari kuanski ureaj zamjenjujete s novim s obziro

na napredak tehnologije, svakako kupujete uinkovitiji ureaj nego to bio onaj proizveden prije 15-20 godina.


47/64 47

Pri kupnji novih hladnjaka traite one s prirodnim radnim tvarima kaonpr. R600a (izobutan) koje prilikom isputanja ne oteuju ozonski sloj i

imaju manji utjecaj na e ekt staklenika.

Hladnjak, ledenicu i klima ureaj koji sadre tetne radne tvari(npr. reone) potrebno je nakon prestanka koritenja deponirati naodgovarajui otpad kako bi strune osobe zbrinule tetne radne tvari kojiutjeu na razgradnju ozona.

Do -60Cuvanje zamrznute hrane na kratko vrijeme

Do -120Cuvanje zamrznute hrane do mjesec dana

-180Cuvanje zamrznute hrane do jedne godine

-240C

Zamrzavanje svjee hrane

Perilice i suilice rubljaSuvremeni nain ivota nezamisliv je bez perilice za rublje koja spada u najee koritene kuanskeureaje, a sudjeluje u jednoj desetini potronjeelektrine energije u kuanstvu. U Hrvatskoj perilicurublja koristi 87,4 % kuanstava.

116

117

Uputno je znati za to je odreeni dio ledenice namijenjen te koje su zadanetemperature:


48/6448

124

Perilice posuaPranjem posua u perilici troimo do 60% manje elektrine energije i d85% manje vode nego kod runog pranja. Suvremene perilice posupotroe za jedno pranje 15-28 l vode i 1,1-1,8 kWh elektrine energijNajnaprednije perilice troe samo 14 l vode to predstavlja 80% utedvode u odnosu na runo pranje sua. Dananje perilice posua su 70 putie nego one proizvedene prije 30 godina.

118U zadnjih 10 godina ureaji za pranje rublja su uznapredovali, pa jetako potronja vode smanjena sa 110 litara na 50-60 litara, dok jepotronja elektrine energije s 2 kWh pala na 0.94 kWh po pranju. Stogukoliko imate stari model perilice razmislite o njegovoj zamjeni s novienergetski uinkovitijim ureajem.

119

120

121

Danas se na tritu mogu nai ureaji za pranje od 3-7 kg rublja.Odaberite perilicu rublja koja odgovara vaim potrebama za pranjem t je koristite sukladno uputama proizvoaa. Energetski je puno e kasnijpranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnjaU sluaju preoptereenog bubnja rublje se nee kvalitetno oprati.

Uvijek odaberite program pranja rublja s najniom temperaturom vod

dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. Dananja sredstva za pranjrublja uinkovito uklanjaju neistoe i pri niim temperaturama pranja

Ukoliko moete izbjegavajte suenje rublja u suilicama, ve ga suite zraku.

122Najvanija uteda prilikom suenja rublja postie se s dobro centri ugiranrubljem, stoga bi centri uga perilice trebala imati najmanje 1000 okretaju minuti. Namjetanjem centri uge na 1600 okr/min moemo kod suenjutedjeti i do 30% elektrine energije.

123 Uinkovitost suilica rublja osigurava i redovito ienje ltra.


49/64 49

132

133

Uvijek koristite veliinom optimalno grijae kolo za odabranu posudu.

Iskljuite grijae tijelo par minuta prije nego to mislite da e jelo biti

gotovo, jer e grijae tijelo zadrati visoku temperaturu, a hrana e senastaviti kuhati.

125

126

127

128

Perilicu koristite samo kad je potpuno napunjena posuem.

Redovito provjeravajte ltere i razinu soli u perilici koja omekavavodu i spreava nastanak kamenca na grijaim povrinama, te istiteunutranjost perilice. Prije stavljanja posua u perilicu ukloniti krupneostatke hrane.

Izbjegavajte program suenja posua u perilici koji dodatno troienergiju.

Dananja sredstva za pranje posua uinkovito uklanjaju neistoe i priniim temperaturama pranja (50-55oC), stoga izbjegavajte programepranja s viim temperaturama. Na ovaj nain godinje moete utedjetii do 70 Kn to nam omoguava 3 mjeseca besplatnog pranja posua uperilici. Potronja deterdenta je takoer pala sa 40 g na 20 g po ciklusupranja.

129Utede ete ostvariti ako perilicu prikljuite na prikljuak s toplom vodomumjesto hladnom jer se najvei dio energije troi na zagrijavanje vode. To je naroito preporuljivo ukoliko zagrijavate vodu solarnim kolektorimaili plinskim kotlom.

130

131

Penice i tednjaciUvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha na taj se naintoplina dulje zadrava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji.Kuhajui s poklopcem moete utedjeti i do 20% energije za kuhanje.

Prilagodite posue koliini hrane koju kuhate. Priprema manje koliinehrane u velikoj posudi znai gubitak energije.


50/6450

142

143

Penicu moete iskljuiti i 10 minuta prije kraja peenja jer penica duzadrava toplinu te e vae jelo biti peeno, a dodatno ete utedjetelektrinu energiju.

Zaprljane penice troe vie energije nego one koje se redovito iste.

134 Prilikom kuhanja koristite minimalnu snagu koja vam je potrebna. Kadvoda jednom prokljuala smanjite snagu grijae ploe na najniu moguda zadrite kljuanje. S veom snagom neete postii da vaa hrana budbre kuhana nego samo da voda bre ispari.

135 Provjerite je li dno posuda u kojima kuhate glatko i ravno. Hrana e sbre skuhati ako posuda bolje prianja na grijau plou tednjaka.

136 Staklokeramike grijae ploe vrlo precizno usmjeravaju toplinskuenergiju na samo dno posude, pa su stoga uinkovitije od klasinihgrijaih ploa.

137

138

139

Prilikom izbora tednjaka kupite onaj koji ima mogunost kuhanja i nplin, bez obzira imate li gradski plin ili trebate kupiti bocu plina. Plin ekoloki prihvatljiviji energent od elektrine energije, a vrijeme kuhanjlakoa reguliranja temperature je puno bra.

Prilikom kuhanja na plinskom tednjaku pripazite da plamen ne budeprejak i da ne krui oko posude. To ne samo da je opasno, ve i dodatnrasipa energiju.

Kod peenja su posebno uinkovite penice s ventilatorom koje mogutedjeti od 10-15% energije.

140

141

Samo neka jela zahtijevaju predgrijavanje penice na eljenu temperaturZapamtite da svakih 10 minuta predgrijavanja penice troi 0,06 kWh, pri uestaloj upotrebi tijekom godine moe doprinijeti poveanju vaigodinjih rauna za struju.

Vrata penice drite otvorena to krae jer se pri svakom otvaranju izgu20% topline.


51/64 51

Mali kuanski ureajiMali kuanski ureaji mogu troiti dosta energije.Veina njih se koristi u kuhinji od ranog jutra, pa dokasne veeri. Kako bi utedjeli energiju koristite ove

ureaje pametno i pobrinite se da ih redovito istitei odravate.Izbjegavajte rad elektrinih ureaja u stand by nainu rada kad god je to mogue (npr. iskljuite TV ili DVD prilikom duih izbivanja iz kue).Stand by nain rada kod raznih kuanskih ureaja, a naroito TV iDVD-a troi i do 6% elektrine energije u kuanstvu.Primjeri gubitaka kod stand by naina rada nekih esto koritenihkuanskih ureaja

Ureaj Raspon iznosa gubitaka

[W]Televizor 1 - 13 WVideorekorder 5 - 19 WRadiobudilica 1 - 3 WMikrovalna penica 2 - 6 WPunja baterija 2 - 4 WAutomatska tele onska sekretarica 2 - 4 WGlazbene linije 0 - 12 W

145Mikrovalna penica Mikrovalna penica je energetski uinkovitija od obine penice jertedi energiju zbog kraeg vremena pripreme hrane. Utede moguii i do 50% i to za pripremu malih koliina hrane, a naroito prilikompodgrijavanja.

146Mikrovalna penica grije hranu od rubova prema sredini, stoga ukolikokuhate raznovrsniju hranu, vee komade stavite s vanjske strane, a tanje

i manje s unutarnje strane.

147

Elektrini grija vodeKoristite elektrine grijae za vodu, jer je zagrijavanje vode bre iuinkovitije od zagrijavanja vode u posudi na elektrinom tednjaku.

148Prilikom kupnje novog grijaa vode kupite onaj koji ima automatskogaenje kad voda dostigne eljenu temperaturu.

144


52/6452

TV/VHS/DVD154

TV u stand by nainu rada troi i do 24% energije u odnosu na potroenergije kad je upaljen.

155Neki punjai za mobitele, osobna prijenosna raunala i digitalne kametroe energiju i kad su ureaji napunjeni i kad su odvojeni od punjaaDokaz za to je injenica da su punjai ukljueni u utinicu topli.

149

150

Potrebno je vie vremena, a i energije da zagrijete vodu u grijau u kojese nataloio kamenac nego u istom. Stoga redovito istite grija odvodenog kamenca.

Zagrijavajte samo onu koliinu vode koja vam je potrebna (npr. za kavaj ili neto drugo).

Elektroniki ureajiU dananje vrijeme sve vie kuanstava ima osobnaraunala koja koriste djeca za igru, mi za posao ilikomunikaciju s prijateljima pa je zgodno primijenitinavedene savjeta kako bi utedjeli energiju prilikom

koritenja osobnih raunala.

Uvijek gasite raunalo kad ga ne koristite. Ukoliko ipak morate ostavraunalo dok ne radite, ugasite monitor jer on troi vie od pola energijcijelog sustava.

151

152 Screen saver ne tedi energiju, ve samo ekran!Paljenje i gaenje raunala ne troi dodatnu energiju, niti optereuje

raunalo. U principu gaenjem raunala i monitora kad ste zavrili koritenjem produujete im ivotni vijek komponenti i tedite energijuUkoliko ostavite monitor upaljen cijelu no potroit ete energije kolikodostatno za zagrijavanje est veera u mikrovalnoj penici.

153Stara raunala ne bacajte s kunim otpadom ve ih predajte tvrtkamakoja prerauju elektroniki otpad jer u sebi sadre teke metale i olovNazovite besplatni in o tele on: 0800 444 110


53/64

I VAA KUA MOE POSTATI PATEDJETI ENERGIJU!

Inteligentna ili pametna kua je kua koja ima ugraeni centralni upravljaki sustav. Takav jmogunosti integrirati vie sustava (grijanje, potrona topla voda, hlaenje, rasvjeta, sigurnost)bitnih funkcija centralnog upravljakog sustava je i optimiziranje potronje energije u kui. Nmoe regulirati temperature u svim prostorijama u kui prema zadanom reimu rada bilo da se rljetu, moe kontrolirati rasvjetu u pojedinim prostorijama, ukljuivanje ili iskljuivanje elektrin sustav ventilacije, vanjske aluzine te sigurnosni protupoarni sustav.Povrat investicije e ovisiti o izolaciji objekta, instaliranom sustavu grijanja, veliini staklorijentaciji kue, te klimatskim uvjetima. Inteligentni upravljaki sustav poveava sigurnostvaem domu, a takoer i produlje ivotni vijek opreme uz smanjene trokove odravanja.


54/6454

156

157

INSTALACIJA PROGRAMIBILNIH TERMOSTATSKIH VENTIL

Ugradite programibilne termostatske ventile koji reguliraju temperaturuprostorije na nain da upravljaju protokom ogrjevnog medija.

Utede od oko 24% koje je mogue postii ugradnjom programibilnitermostatskih ventila na 14 radijatora u obiteljskoj kui od 150 m2, kojagodinje troi priblino 2.800 litara loivog ulja (15.765 Kn) ili 3.000 3 prirodnog plina (6.240 Kn), prikazane su u tablici:

EE mjera : Instalacija programibilnih termostatskih ventilaEnergent: lo ulje prirodni plinGodinje utede 672 litara

3.844 Kn1,75 t CO2

720 m31.498 Kn

1,37 t CO2Investicija (za 14 radijatora) 10.500 Kn 10.500Rok povrata investicije 1,52 godina 3,85 godivotni vijek EE mjere 10 godina 10 godiUtede u ivotnom vijeku 38.440 Kn 14.980

JEDNOZONSKA REGULACIJA SUSTAVA GRIJANJA

Instalacijom jednozonske regulacije sustava grijanja mogue je postiutede od oko 28 %. Jednozonski sustav podrazumijeva sljedeepretpostavke upravljanja: regulacija prema re erentnoj temperaturi cijelkue + obini radijatorski ventili s termostatskim izvrnim lanovima.U obiteljskoj kui od 150 m2 koja godinje troi priblino 2.800 litaraloivog ulja (15.765 Kn) ili 3.000 m3 prirodnog plina (6.240 Kn), mogue je postii utede prikazane u tablicama.

EE mjera: Jednozonska regulacija sustava grijanja

Energent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede780 litara4.390 Kn

2,03 t CO2

830 m31.730 Kn

1,58 t CO2

Investicija (za 14 radijatora) 3.000 Kn 3.000Rok povrata investicije 0,68 godina 1,73 godivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godiUtede u ivotnom vijeku 65.850 Kn 25.950




55/64 55

158VIEZONSKA REGULACIJA SUSTAVA GRIJANJA

Utede od oko 40% je mogue postii instalacijom viezonske termikeregulacije.

U viezonskom sustavu koriste se kontrolni ventili s termoelektrinimizvrnim elementima. Pored toga koriste se i elementi okupiranostiprostora kao kalkulacijski parametar za apliciranje rasporeda rada uzonskom kontroleru.U naem primjeru, kua je podijeljena na sedam zona.

EE mjera: Viezonska regulacija sustava grijanjaEnergent: lo ulje prirodni plin

Godinje utede1100 litara

6.200 Kn

2,86 tCO2

1200 m3 plina2.500 Kn

2,28 tCO2Investicija (za 14 radijatora) 30.000 Kn 30.000 KnRok povrata investicije 4,84 godina 12 godinaivotni vijek EE mjere 15 godina 15 godinaUtede u ivotnom vijeku 93.000 Kn 37.500 Kn

159INTELIGENTNA RASVJETA

Instalacijom digitalne inteligentne rasvjete sa tednim aruljama uobiteljskoj kui od 150 m2 mogue je postii utedu od oko 65% u odnosuna tradicionalnu rasvjetu. Oekivan godinji utroak energije predmetnekue za rasvjetu je priblino 1.726 kWh, tj. 1.502 Kn uz pretpostavku da jesnaga rasvjete cca 1886 W. Financijski mjera je prikazana u tablici:

EE mjera : Inteligentna rasvjetaEnergent: Elektrina energija

Godinje utede1121,9 kWh/god

976,3 Kn/god.0,59 tCO2

Investicija 18.000 KnRok povrata investicije 18,44 godinaivotni vijek EE mjere 25 godinaUtede u ivotnom vijeku 63.290 Kn

Primjetno je da inteligentna rasvjeta ima vrlo dugi rok povrata, nopotrebno je uzeti u obzir rast cijena energije, te smanjenje cijenerasvjetnih tijela. Uz to, cijena same instalacije je nia od cijene klasineinstalacije.




56/6456

160

161

162

163

164

165

166

167

EKO SAVJETI

Reciklirajte! Energija koja se troi na proizvodnju i pakiranje, kaoi metan koji nastaje na odlagalitima uslijed razgradnje otpadadoprinose emisijama staklenikih plinova oko pola tone godinje po osobi. Recikliranje tedi energiju i uva nae prirodne resurse. Za proizvodnju koja umjesto novih koristi reciklirane materijale, koristi semanje energije, to znai manje osilnih goriva, a kao posljedica togaemitira se i manje staklenikih plinova u atmos eru.

Sortirajte otpad :

Odlaite papir u za to predviene kontejnere i odlagalita.

Odlaite staklenu ambalau u za to predviena mjesta ukoliko je nemoete vratiti u trgovinu.

Odlaite plastinu ambalau u posebne kontejnere ukoliko je ne moetvratiti u trgovinu.

Otpadne gume ne bacajte u okoli nego ih predajte ovlatenom sakuplja jer se njihovom reciklaom mogu dobiti novi proizvodi, a mogu se korii kao energent u industriji.

Otpadna jestiva i maziva ulja moete predati ovlatenom sakupljau kakbi se iskoristile kao sirovina u proizvodnji biodizela.

Ponite koristiti biorazgradive ili platnene vreice.

Kupujte vea pakiranja! Za proizvodnju jedne boce od 1,5 litre potroimanje energije nego za 3 boce od 0,5 litre. Takoer, proizvodi se i manotpada.

Koristite manje papira! Ispis pisaem, otokopiranje i aksiranje troenergiju. ee koristite elektroniku potu bre je, je tinije i zdravijza okoli. Takoer, koristite reciklirani papir kad god je to mogue.


57/64

KAKO GOSPODARITI VODO


58/6458

168

169

170

171

172

Kod pranja posua ne putajte vodu da stalno tee. Radije napunitesudoper ili odgovarajuu posudu u kojoj ete posue oprati.

Ako perete posue runo troite i do 80% vie vode nego perilicaposua.

Natopite prljavo posue prije pranja umjesto da tvrdokorne neistoeperete pod mlazom vode.

Skratite vrijeme tuiranja ispod 5 minuta.

Tuirajte se umjesto da se kupate u kadi potroit ete i do 50 % manjenergije i vode.

173

174

175

176

177

Dok perete zube zatvorite vodu jer tako moete utedjeti i do 5 litara vopo osobi dnevno.

Pri pranju ruku ne dozvolite da voda cijelo vrijeme curi. Na ovaj se namoe utedjeti i do 10 litara vode po osobi dnevno.

Stavite s vremena na vrijeme vodotopivu boju u svoj vodokotli. Ukolprimijetite tragove boje u WC koljci, vodokotli ima gubitke. Utvrdituklonite uzrok curenja.

Odredite samo jednu au dnevno za svakog lana obitelji iz koje e pvodu. To e reducirati broj koritenja perilice posua.

Zatvorite vodu kada amponirate kosu.


59/64 59

178

179

180

181

182

Zatvorite vodu dok se brijete.

Ljeti uvajte boce s vodom u hladnjaku umjesto da otvarate slavinu iputate da voda tee kako bi bila hladnija.

Automobil perite u auto praonici, a ne sami.

Ako ve i elite prati automobil u svom dvoritu, inite to na travi. Takoete istovremeno zalijevati travnjak.

Ako imate individualni vodomjer redovito ga badarite te zapisujte ianalizirajte mjesenu i tjednu potronju vode u vaem kuanstvu.

183

184

185

186

Kad provjeravate curenje ili kapanje kunih instalacija, a imate vrt iokunicu, ne zaboravite provjeriti i vanjske instalacije (slavine, pipe,crijeva i slino).

Utvrdite i zapamtite lokaciju glavnog ventila kojim zatvarate vodu ucijelom stanu ili kui. Tako ete utedjeti stotine litara vode i sprijeitiveu tetu na pokustvu ako doe do puknua cijevi.

Ako imate ontanu ugradite sustav recirkulacije vode.

Izolirajte dovodne cijevi tople vode. Tako tedite i energiju potrebnu zazagrijavanje, a pri istjecanju je potrebno manje vremena (time i manjevode) da iz pipe pone tei topla voda.

187Odmah nazovite komunalno poduzee ako na javnim povrinamaprimjetite istjecanje vode na hidrantima, puknutim cjevovodima ilislino.


60/6460

188

189

190

191

Koristite rasprivae prilikom zalijevanja veih povrina trave.

Zalijevajte travnjak samo kada je to potrebno.

U va vrt sadite biljke koje ne trebaju puno vode za svoj rast.

Ukoliko imate obiteljsku kuu prikupljajte kinicu koju ete koristiti zalijevanje cvijea, pranje auta i slino.

192U podrujima s tvrdom vodom (vei dio Hrvatske) kamenac uzrokupoveane trokove za energijom, nanancijske gubitke (oteenjevodovodne instalacije uslijed kalci kacije, trokove ienja od naslagkamenca, poveana potronja ampona i deterdenta, trokove za sol zomekavanje vode u perilicama posua i rublja) te poveanu potronj

vode.Naslaga kamenca od 1 mm na izmjenjivau topline ili bojlerumoe smanjiti ekasnost ureaja za 10 %.Iz tog razloga vodu je potrebno omekavati. Na tritu je mogue naureaje za omekavanje koji rade na principu kemijskog tretiranja vodtzv. ionski omekivai vode i omekivae koji rade na principu izazivazikalnih promjena u vodi tzv. elektromagnetni omekivai vode.Ureaji za omekavanje odabiru se prema protoku vode u kuanstvutretiraju svu vodu u kunoj vodovodnoj instalaciji.

193 Zamijenite brtve na svojim slavinama iz kojih kaplje. Jednostavno je je tino. Ukoliko slavina kaplje brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevgubici su 16,5 l/danu, a godinji iznose oko 6000 l vode. Cijena gumiza brtvljenje je samo 5 Kn.

EE mjera: Zamjena brtvi na jednom ventilu (kapanje 1 kap/s)Godinje utede 67 KnInvesticija 5 KnRok povrata investicije 0,9 mjeseciivotni vijek EE mjere 3 godineUtede u ivotnom vijeku 200 Kn


61/64 61

194Instalirajte posebne ruice tua s unutarnjom aeracijom. Lako seinstaliraju, a utede su znaajne. Ruica tua ima posebne unutarnjemlaznice koje daleko bolje rasporeuju vodu unutar mlaza i na taj naintede vodu.

EE mjera: Ugradnja posebne ruice tua saeracijom protjecanje 7 l/min po jednom korisnikuGodinja uteda 530 KnInvesticija 400 KnRok povrata investicije 9 mjeseciivotni vijek EE mjere 5 godinaUtede u ivotnom vijeku 2.645 Kn

Godinja uteda vode s uporabom posebne ruice tua s aeracijom i uzskraenje prosjenog vremena tuiranja s 9 na 7 minuta iznosi cca 41.000 l.

EE mjera: Ugradnja perlatora naumivaoniku po jednom korisniku

Godinja uteda 99 KnInvesticija 7,3 KnRok povrata investicije 1 mjesecivotni vijek EE mjere 5 godinaUtede u ivotnom vijeku 495 Kn

Godinja uteda vode na jednom umivaoniku s perlatorom (aeratorom)po osobi iznosi cca 9.300 l.

Ugradite perlatore (aeratore) na sve vae slavine. Smanjenje potronjetople vode moete postii i ako ugradite perlatore na slavinama koji eomoguiti da troite manju koliinu vode. Ugrauje se navrtanjem nanavoj slavine. Cijena perlatora je oko 7,3 Kn.

195

196Ugradite regulator tlaka za kune vodovodne instalacije. Regulacija tlaka vana je za preventivnu zatitu cjevovoda od pojavepuknua ali ima uinak i na manju potronju vode (od 5 do 15%).

EE mjera: Ugradnja regulatora tlakaGodinje utede 415 KnInvesticija (regulator, manometar, ventili, ugradnja) 1.000 KnRok povrata investicije 2,4 godina

ivotni vijek EE mjere - prosjek 7 godinaUtede u ivotnom vijeku 2.900 Kn


62/6462

197

198

Ugradnjom individualnih vodomjera razdiobom utroka vode premastvarnoj potronji postiu se znaajne utede (i do 40%) jer svatko plasvoj raun, te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlia i mijenja svojnavike jer smanjena potronja vode, rezultira manjim raunima.

EE mjera: Ugradnja obraunskih vodomjeraGodinje utede 738 KnInvesticija (maksimalno) 3.700 KnRok povrata investicije 5,02 godinaivotni vijek EE mjere 10 godinaUtede u ivotnom vijeku 7.375 Kn

Instalirajte tedljive vodokotlie koji mogu zalijevati WC koljku sa umjesto 9 ili 10 litara. Ovo uinite svakako ako je Va vodokotli staod 1993. godine.

EE mjera: Zamjena vodokotliaGodinje utede 444 KnInvesticija 300 KnRok povrata investicije 0,7 godinaivotni vijek EE mjere 10 godinaUtede u ivotnom vijeku 4.436 Kn

199Zamijenite perilicu rublja stariju od 10 godina jer je ona uzrok 1/4 ukuppotronje vode u kuanstvu. Moderne perilice rublja troe 35-50% manvode od perilica starih 10 godina i vie.

EE mjera: Zamjena perilice rubljaGodinje utede 348 Kn na vodi i 64 Kn na sInvesticija 3.500 KnRok povrata investicije 8,5 godina

ivotni vijek EE mjere 11 godinaUtede u ivotnom vijeku 3.820 Kn na vodi i 704 Kn


63/64

200

Svaki dan uinite neto ime tedite vodu. Iako je utedamoda mala, svaka uteena litra je vrijedna!

Ako rasipate vodu u isto vrijeme rasipate i energiju. Pumpe gradskogvodovoda pokreu se motorima koji troe elektrinu energiju.

ZAPAMTITE: Ako tedite energiju smanjit ete trokove, a uisto vrijeme ete doprinijeti smanjenju emisija staklenikih

plinova u atmosferu. 63

7/22/2019 Energetska efikasnost

Documents

Energetska efikasnost - 200 savjeta.pdf