Click here to load reader

Er 093 2014 0307

  • View
    234

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Text of Er 093 2014 0307

  • Europski lideri suspendirali su razgovore o bezviznom reimu putovanja ruskih gra-ana u EU, te razgovore o novom sporazumu EU-Rusija. Takoer, ako ne doe do popu-tanja napetosti (deeskalacije) i postepenog povlaenja trupa, te ako se Moskva ne odlui na dijalog s novom vladom u Kijevu, rekli su da e zabraniti ulaz u EU i zamrznuti sredstva nekih dunosnika Kremlja. Uz to, otkazat e naredni, godinji summit EU-Rusija.

    Dijalog s novom vladom u Kijevu trebao bi se voditi u formatu meunarodne kontakt gru-pe. To je takoer konkretizacija najava sa pret-hodnog sastanka ministara vanjskih poslova, koji su govorili samo o ciljanim sankcijama.

    Ako pak Rusija nastavi destabilizirati Ukrajinu, doi e do novih sankcija, ireg spektra ekonom-skih mjera, koje jo nisu navedene.

    Isto tako, predsjednik Europskog vijea Herman Van Rompuy rekao je na press konferenciji da bi odnosi EU-a i Rusije mogli biti bitno poremeeni.

    Potezi EU, tumai se neslubeno, prvenstve-no su usmjereni na to da se Moskva odvrati od toga da poslije Krima nastavi s politiko-voj-nim akcijama koje bi vodile podjeli Ukrajine i skoro pa pripajanju istonog dijela Ukrajine Rusiji po modelu Transdnjestrije u Moldaviji.

    Iako su konkretne mjere tek malo vie od simbo-linih, zato jer bezvizni reim za ruske graane ne bi bio skoro uveden, a Sporazum EU-Rusija ionako vrlo sporo napreduje, te se produava svake godi-ne, one pokazuju veliko pogoranje odnosa i jaka su politika poruka Moskvi.

    To se pogotovo vidi po tome kako je toplo doekan novi premijer Ukrajine Arsenij Jace-njuk koji je kao gost bio pozvan na summit. Premda je rije o premijeru tranzicijske vlade,

    EU je odluio da e podrati potpisivanje po-litikih poglavlja Sporazuma o pridruivanju s Ukrajinom ak i prije ukrajinskih parlamen-tarnih svibanjskih izbora.

    Jednako tako, lideri su dali na znanje da bla-gonaklono gledaju na Barrosov prijedlog da se Ukrajini u razdoblju od narednih est godina dade 11 milijardi eura u zajmovima i bespo-vratnim zajmovima, pod uvjetom da Ukrajina formira etniki inkluzivnu vladu (dakle, vla-du u kojoj bi bili i Ukrajinci i Rusi) te provede mjere tednje.

    To znai da su postavili jedan uvjet koji bi mogao zadovoljiti Moskvu, i drugi uvjet na-

    mijenjen javnosti onih europskih zemalja od kojih se zahtijeva teko stezanje remena u za-mjenu za programe pomoi. Pomo Ukrajini, naime, znai 11 milijardi manje u europskom zajednikom proraunu.

    Prva trana od 610 milijuna eura trebala bi biti poslana vrlo brzo, a nakon toga sprema se paket od milijardu eura.

    Mjere Sjedinjenih Drava ve sada su jae od europskih, ali, kako je rekao jedan diplomat, trgovinska razmjena EU-a s Rusijom je jeda-nest puta vea od trgovinske razmjene Amerike s Rusijom. Na svojoj press konferenciji nakon summita kancelarka Merkel je rekla da su ame-rike i europske mjere prethodno usklaene.

    Meutim, rekao je Barroso u svom obraanju novinarima, Ugovor o pridruivanju koji nudi Europa Ukrajini ne moe ponuditi niti jedan drugi meunarodni partner. Time je EU pokazala Vladi-miru Putinu da potpuno stoji uz tranzicijsku vladu u Kijevu, odnosno, svrstala se je.

    Skoro svi europski lideri odrali su posebne press konferencije nakon summita i dodatno iznijeli svoje stavove. F. Hollande je rekao da e Francuska potovati potpisane ugovore i is-poruiti Rusiji dva naruena i sagraena bojna broda, ali da e razmotriti ekonomske sankci-je. Otrije nego se oekivalo, D. Cameron je rekao da njegova vlada spremna razmotriti jae mjere, a slino je rekla i A. Merkel ija zemlja ima golemu trgovinsku bilancu s Njemakom i ugovore o opskrbi energijom.

    Ukrajini 11 milijardi eura pod uvjetom da formira etniki inkluzivnu vladu i uvede tednju

    120 mjera za jednostavniju isplatu novca iz EU fondova

    Komisija i MMF razliito o hrvatskom javnom deficitu

    Tvrtke, gradovi, regije, znanstvenici i nevladine organi-zacije lake i jednostavnije do sredstva EU-a str. 3

    MMF podrao plan Vlade da rebalansom prorauna povea prihode, a da ne smanjuje rashode str. 4

    7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije ELEKTRONIKI NEWSLETTER

    REPORTEURO UIVO IZ BRUXELLESA

    Iako su konkretne mjere tek malo vie od simbolinih, one pokazuju veliko pogoranje odnosa i jaka su politika poruka Moskvi

    EUROPSKI LIDERI KONKRETIZIRALI SU POMO PRIJELAZNOJ UKRAJINSKOJ VLADI I SANKCIJE RUSIJI

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 2

    EuroreportElektroniki newsletterIzvjea iz institucija Europske Unije

    Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. . Zrinskog 7-810000 Zagreb

    Urednici:Ines Sabali (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

    Ratko Bokovi (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

    Dizajner i grafiki urednik: Goran [email protected]

    Odravanje web stranice:Gorila IT Zagreb

    Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

    Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim graanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su iskljuivo stavovi autora i urednitva, i nisu slubeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

    Tekstove iz newslettera je doputeno prenositi i newsletter je doputeno slati dalje drugim osobama.

    impressum

    Ukrajinski premijer Jatseniuk bio je pozvan na izvanredno Europsko vijee sazvano povodom dogaaja u Ukrajini i srdano doekan. Arsenij Jatseniuk rekao je da je Kijev spreman potpisati Sporazum o pridruivanju s EU-om, "to je prije mogue.

    fotografijatjedna

    EUROREPORT

    E

    U

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 3

    Europska komisija usvojila je konanu verzi-ju semafora jednostavnosti koji ukljuuje vie od 120 mjera za pojednostavljenje pravila za dodjelu financijskih sredstava EU-a, koja se odnose na poduzea, gradove, regije, znanstve-nike i nevladine organizacije.

    Uz usvajanje viegodinjeg financijskog okvira (MFF) za 2014.-2020. i sektorskih pro-grama financiranja, paralelno se napredovalo i u pojednostavljivanju pravila, kako bi se pod-nositeljima omoguio laki pristup fondovima

    EU-a, navodi se u priopenju. Taj napredak vidi se na semaforu (ploi s rezultatima, eng. scoreboard). Sad bi institucije Unije, ali i drave lanice, trebale nastaviti posao, s time da usvoje tehnike mjere i provedu potrebne mjere.

    Od ove godine pristup financiranju EU e biti jednostavniji i laki, ali nadzor koritenja fondova nee zbog toga biti slabiji, rekao je Janusz Lewan-dowski, povjerenik za proraun.

    Meutim, pojednostavljenje se odvija u kon-tinuitetu, objasnio je povjerenik. Budui da se 80% prorauna EU-a troi u dravama lani-cama, one su te koje moraju provesti pojedno-stavljivanja mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Posebno je pozvao zemlje lani-ce da korisnicima fondova smanje i nastavljaju smanjivati administrativni teret.

    Prije tri godine EK je predloio da financira-nje iz EU-a bude znatno jednostavnije, pristu-panije i zato potenije, te da to bude jedna od misli vodilja za MFF 2014.-2020. Kako bi se, pak, mogao pratiti proces u Europskom parla-mentu i Europskom vijeu, Komisija e redovi-to objavljivati semafore s prikazom napretka u pojednostavljivanju.

    Identificirane su dvije komponente kao temelji pojednostavljenja: pregled Financijske uredbe, koja je stupila na snagu 1. sijenja 2013., i 57 sektor-skih zakonskih prijedloga na programe potronje.

    Pri izradi svojih prijedloga EK ocjenjuje funkcioniranje postojeih programa i provodi opsene konzultacije s graanima i sudionici-ma u izradi novih programa. Prvi panel o po-jednostavljenju objavljen je 10. rujna 2012., a drugi 26. veljae 2013. godine.

    Primjer za pojednostavljeni postupak jest na pr. da bi u projektima znanstvenog istraivanja bila jedna stopa naknade za sve sudionike na projektu (jedan projekt - jedna stopa sredsta-va) i paual za neizravne trokove. Zatim, rok za isplatu potpora u kohezijskoj politici sma-njio bi se na 90 dana. Uvela bi se e-kohezija, e-sustav za podnoenje dokumenta, baze poda-taka, krae vrijeme obaveznog uvanja doku-mentacije itd.

    Revizijski sud je istodobno ocijenio da je po-vjerenstvo za budet jako unaprijedilo finan-cijsko poslovanje EU-a. Samo pet posto prepo-ruka nije usvojeno, ali to je manje od 1 posto europskih plaanja. O tome vie na: http://europa.eu/rapid/pre-ss-release_IP-14-209_en.ht

    U jedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica, koja je dosad bila manja stranka u Europ-skom parlamentu, trebala bi, prema anketama Poll Watcha, postati trea stranka nakon svi-banjskih izbora za novi Parlament. Na tom mjestu tradicionalno je do sada bio ALDE (Liberali). U anketi javnog mnijenja iji su rezultati objavljeni 6. oujka, prvo mjesto i dalje, makar s malom marginom, dre Socijalisti i Demokrati, a da se izbori sada odravaju, dobili bi 209 mjesta.

    Na drugom je mjestu EPP, Demokrani i Puani su drugi, i imali bi 201 mjesto. U izraunu, Poll Watch je uzeo u obzir da je Njemaki sud u Karlsruheu snizio izborni prag od 3 posto i time pojaao anse malih stra-naka, drugim rijeima, promijenio dinamiku ne samo na buduim njemakim, nego i na ovim europskim izborima. U novom sazivu, prema Poll Watchu, Liberali bi imali 61 mjesto, a Zeleni 44 mjesta.

    Poll Watch zakljuuje takoer da jaa podrka protestnim i antieuropskim snagama, i na desnom i na lijevom spektru. Desno od EPP-a Poll Watch oekuje dovoljno eurozastupnika iz dovoljno zema-lja da se istaknu tri skupine, sadanja ECR (Europski konzervativci i reformisti, tu su i Cameronovi torijevci), zatim EFD (desni euroskeptici) te nova grupa s liderima M. Le Pen i G. Wildersom. http://www.pollwatch2014.eu/pollwatch_blog

    Malo je koja lanica zadovoljna ekonom-skom perspektivom sankcija Rusiji jer gotovo svaka gubi. Ali, ako velike zemlje, kao Njemaka i Britanija, pokau vodstvo, osjeat e obavezu da ih slijede.

    Dok se u Bruxellesu odravao summit, novi razvoj na Krimu oko glasanja parlamenta za pripajanje Rusiji i najave skorog referenduma, te vijesti da su SAD poslale est F-15 lovaca u nadgledanje zranog prostora i 12 aviona F-16 na vjebe u Poljsku, pojaavala je nelagodu i potcrtavala ozbiljnost. Odmah nakon sastanka s liderima EU-a, ukrajinski premijer Jacenjuk razgovarao je sa efom NATO-a A. Foghom Ra-smunsenom koji je obeao vei angaman Sa-veza u Ukrajini, koja je lanica Partnerstva za mir. Konkretno, NATO i ukrajinska vojska odrat e zajednike vjebe.

    Europska puka stranka smatra da bi Ukra-jina mogla predati molbu za kandidaturu Europskoj uniji, na temelju injenice da svaka europska zemlja, a to Ukrajina jest, ima pravo zatraiti primanje u EU. Ako EPP izae u javnost s tako jakim stavom, tada bi to znailo jo jedan vrlo jak signal Rusiji. Dakako, i to bi bila samo gesta prema Ukrajini, jer stvarno napredova-nje zemlje ne bi bilo mogue ako bi ona bila podijeljena. EU teko podnosi situaciju na ma-lom Cipru, stavlja Srbiji vrlo teke uvjete zbog Kosova, tako da je nezahvalno predviati to bi se dogodilo u nekoliko moguih scenarija koji stoje pred Ukrajinom.

    Naredni samit lanica EU-a odrat e se usko-ro, 20. i 21. oujka, a na njemu e ponovo glavne teme biti odnosi s Rusijom i Ukrajinom. Prije Europskog vijea o tome e raspravljati Europski parlament i, oekuje se, osuditi poteze Rusije.

    Napreduje radikalna ljevica, socijalisti u vodstvu

    Poziv Ukrajini da zatrai lanstvo u EU

    Pristup EU financiranju e biti jednostavniji, ali nadzor troenja novca iz fondova nee biti slabiji

    ef NATO-a Rasmunsen obeao je liderima EU-a vei angaman u Ukrajini

    Prvi semafor jednostavnosti120 MJERA ZA REZANJE BIROKRACIJE U PRISTUPU FONDOVIMA

    NOVA PROGNOZA POLL WATCHA PRED EUROPSKE IZBORE

    UVODNIK

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 4

    Akcija (ekonomske) politike osobito je potrebna, istie Komisija, u svjetlu ranji-vosti koja proistjee iz znatne inozemne zaduenosti, slabljenja izvoznih rezultata, visoko zaduenih poduzea i brzog rasta dravnog (javnog) duga, a sve u okruenju niskih stopa rasta i slabe osposobljenosti za prilagodbu kriznim okolnostima.

    Nakon faze ekspanzije, u kojoj su se ne-usklaenosti nagomilale, Hrvatska sada

    proivljava produljeno propadanje, u kojem se realizirao itav niz vanjskih i unutarnjih rizika. Ponovnu uspostavu vanjske rav-notee oteavaju zamjetni rizici koji su se nadvili nad smanjenje hrvatske inozemne zaduenosti na sigurnije razine, i koji ovise o poveanoj konkurentnosti i irenju izvoza povrh turizma radi pruanja potpore rastu. Razduivanje nefinancijskih korporacija je

    Europska komisija objavila je u srijedu 5. oujka zakljuke na temelju Izvjea o detaljnim preispitivanjima stanja gospo-darstva u 17 drava lanica. U istom je do-kumentu Komisija ocijenila i napredak u otklanjanju fiskalnih deficita u tim lanica-ma te aurirala svoja stajalita o proraun-skim planovima iz prole godine. Zakljuci su osobito vani za Hrvatsku budui da je ona, uz Italiju i Sloveniju, apostrofirana kao

    drava s prekomjernim makroekonomskim neusklaenostima.

    Komisija je u srijedu upozorila da Hrvatska proivljava prekomjerne, dakle opasne, ma-kroekonomske neravnotee koje zahtijevaju specifini monitoring i snanu akciju ekonom-ske politike. Komisija e provesti specifini nadzor provedbe politike i redovito e o nalazima izvjeivati Vijee.

    Komisija i MMF donijeli razliite preporuke o hrvatskom proraunskom deficitu, Milanovi se priklonio MMF-u

    NAKON TO JE EK ISTAKNULA HRVATSKU KAO JEDNU OD TRI DRAVE LANICE S PREKOMJERNIM NERAVNOTEAMA

    EK je od Hrvatske zatraila da uloi znatne dodatne napore u fiskalnu konsolidaciju, to znai da smanji dravnu potronju MMF okretanje Hrvatske odrivim mjerama na rashodovnoj strani prorauna predlae tek u srednjem i duljem razdoblju

    MOE LI HRVATSKA NAKON PET GODINA OTKLONITI SVOJ PRORAUNSKI DEFICIT?Prihodi i rashodi hrvatske sredinje drave, po mjesecima, prema metodologiji GFS 2001

    2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

    10,5 10

    10,0 5

    9,5 0

    9,0 -5

    8,5 -10

    11,0 15 %

    mlrd

    . HRK

    Prihodi (godinja stopa promjene) - desnoRashodi (godinja stopa promjene) - desnoPrihodi - lijevo Rashodi - lijevo

    tek u poetnoj fazi i porast neprihodujuih kredita u tom segmentu zahtijeva nadzor. Dravne kompanije, koje u nekim sekto-rima jo uvijek igraju dominantnu ulogu, i koje su nerijetko jo nerestrukturirane, openito su prezaduene i slabo profitabil-ne. Postoji potreba za ulaganjem znatnih dodatnih napora u fiskalnu konsolidaciju kako bi se obuzdao deficit i sprijeilo da dug poraste na neodrivu razinu.

    Hrvatska ima najnie stope aktivnosti i zapo-slenosti radno sposobnog stanovnitva u Europ-skoj uniji, za to su dijelom krivi temeljni insti-tucionalni odnosi i politike prilike, ukljuujui sustav socijalne zatite. Kljuno za potporu rastu i potrebnoj prilagodbi u okolnostima vanjskih i unutarnjih ranjivosti bit e bolje funkcioniranje trita rada. Prema stan-dardnim pokazateljima, hrvatsko poslovno okruenje svrstava se znatno ispod prosjeka za drave lanice iz sredinje i istone Euro-pe. Ti faktori zajedno stvaraju nii poten-cijal za rast, to oteava popravljanje bilanci privatnog sektora i poveava napor koji treba uloiti u fiskalnu konsolidaciju.

    Hrvatska se nalazi u proceduri za preko-mjerni deficit i morat e poduzeti uinkovi-te akcije za suzbijanje prekomjernog defici-ta do 30. travnja 2014. Nastave li se sadanji trendovi, u odsutnosti dodatnih mjera, Hr-vatska riskira da e znatno promaiti svoje ciljeve za 2014. godinu, zakljuuje Europ-ska komisija.

    Istoga dana kad je Komisija objavila svoje zakljuke hrvatska Vlada je usvojila prijedlog rebalansa prorauna za 2014. prema kojem bi manjak prorauna ope drave sa lanjskih 5,5 posto BDP-a bio smanjen za jedan postotni poen, na 4,5 posto BDP-a.

    Prema preporukama iz procedure za pre-komjerni deficit, Hrvatska je u ovoj godini deficit trebala smanjiti na 4,6 posto BDP-a, 2015. na 3,5 posto i 2016. na 2,7 posto BDP-a.

    Na zakljuke iz Bruxellesa reagirao je u Zagrebu premijer Zoran Milanovi rekavi da i misija MMF-a smanjenje od jedan

    Zoran Milanovi

    E

    U

    nastavak na 5. straniciIzvor: HNB

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 5

    posto u ovoj godini ocjenjuje prihvatlji-vim, a okretanje odrivim mjerama na ras-hodovnoj strani predlae u srednjem i du-ljem razdoblju. Raskorak izmeu MMF-a i Europske komisije, dakle, nije u postocima, nego u nainu sniavanja proraunskog de-ficita: MMF je implicite podrao izbjegava-nje rezanja rashodovne strane prorauna u prvoj godini konsolidacije.

    Hrvatska u ovom trenutku radi i ide na-prijed, ali neemo dopustiti da se radikal-nim rezovima u prvoj godini zatue rast, rekao je Milanovi prema Hini, i dodao: to god EK rekla mi emo to potivati, ali Hrvatska nee biti Grka. To je politiki

    stav, uz duno potovanje prema svima.Moda u ovom kontekstu vrijedi citirati

    Zakljunu izjavu lanova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s lankom IV Statuta MMF-a:

    Premda ju je vrlo teko provesti u okru-enju kontrakcije gospodarstva, trajna i predvidljiva fiskalna konsolidacija je nuna za jaanje povjerenja u makroekonomsko upravljanje, poboljanje raspoloenja i za-dravanje pristupa izvorima financiranja po prihvatljivim uvjetima za gospodarstvo. Strukturno smanjenje manjka ope drave od oko 3 posto BDP-a je potrebno da bi se osigurao povratak odrive fiskalne pozici-je, kau MMF-ovi analitiari.

    Da bi se izbjegla prevelika fiskalna kon-

    trakcija u kratkom roku, lanovi Misije predlau da se prilagodba provodi u raz-doblju od tri godine, uz priblino ravno-mjerno rasporeene godinje prilagodbe. Prilagodbu bi trebalo podrati visoko-kvalitetnim mjerama, pri emu u 2014., s obzirom na jo uvijek slabo gospodarstvo, naglasak treba staviti na mjere na strani pri-hoda i zatim postupno prelaziti na mjere za konsolidaciju rashoda u 2015. i 2016.

    Ovaj stav MMF-a bitno odudara od na-putaka Europske komisije Hrvatskoj, to je prilino neobino s obzirom da MMF, Ko-misija i Europska sredinja banka u okviru trojke inae zajedniki i usklaeno dje-luju na konsolidaciji ekonomski posrnulih zemalja lanica.

    U z podsjeanja na pristup tritu rada i jednake plae, ove go-dine tema je stop nasilju nad enama. Opisana kao poast u svim lanicama EU-a, pa se naglaava prvenciju, posebno kroz informativne kampanje. Sve grupacije EP-a slau se s time. Studija EU-ove Agencije za temeljna prava (FRA), na koju se svi pozivaju, ove godine navodi da jedna od tri ene bila izloena fizikom na-silju. Rairenost fizikog nasilja nad enama je zastraujua, radi

    Nasilje nad enama poast u EU-uUOI MEUNARODNOG DANA ENA

    se zanemarenom drutvenom fenomenu, rekao je direktor FRA-e. Istraivanje je provedeno nad 42 tisue ena, standardiziranim pi-tanjima o fizikom i seksualnom nasilju u partnerskom odnosu. U zadnjih godinu dana, 22 posto ena je na takav nain zlostavljano, a postoci su, neoekivano, vii u skandinavskim zemljama. http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra-2014-vaw-survey-main-results_en.pdf

    E

    U

    nastavak sa 4. stranice

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 6

    Europska unija ove godine bolja je nego lani u inovacijama, svom stratekom opredjeljenju, i pribliava se Sjedinjenim Dravama, Japanu i Junoj Koreji, ali te tri zemlje ipak su i dalje svjetski lideri. U iroj Europi najbolja je vicarska, jedan od svjetskih lidera inovacija. EU je bolja od Australije, Kanade, Brazila, Rusije, Indije, Kine i June Afrike. Meutim, Kina dosta brzo grabi prema Uniji u podruju inova-cija.

    Ipak, bolji rezultati EU-a nego prole godi-ne sugeriraju da ekonomska kriza nije bitno negativno utjecala na inovativnost, nego ak da su neke od lani slabije rangiranih zemalja ove godine napredovale, rekla je povjerenica Mire Geoghegan-Quinn (Ge-egan). To je pripisala injenici da se taj dio prorauna nije smanjivao.

    U narednih 6 godina bit e na raspolaga-nju 80 milijardi eura. Moi emo zadrati tempo, ali moramo se boriti da svaka zemlja lanica vie i bolje ulae u znanost i inova-cije, kako bi se dostigao ideal od 3 posto BND-a, rekla je povjerenica za Istraiva-nje, inovacije i znanost. Od lanica najbolja je vedska, a najgora Bugarska.

    Ovogodinji Semafor inovacija (Inno-vation Union Scoreboard) podijelio je EU u etiri kategorije prema inovativno-

    sti. Visoko iznad prosjeka EU-a, ili lideri inovacija, su Danska, Finska, Njemaka i vedska.

    Slijedi skupina visoke inovativnosti ili iznad prosjeka EU-a. To su sljedbenici inovacija Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozem-ska, Velika Britanija i Slovenija.

    Oko prosjeka, ili se bore da budu prosjek, su umjereno uspjeni inovatori eka, Grka, Hrvatska, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, panjolska.

    Na zaelju, inovatori skromnijih posti-gnua, su Bugarska , Latvija i Rumunjska.

    Iz prvih reakcija vidi se da su neke zemlje razoarane klasifikacijom. Irska smatra da bi trebala u najviu skupinu, meu lidere, dok su Rumunji nervozni jer su pali za nekoliko stepenica.

    Portugal, Estonija i Latvija narasle su u odnosu na prolu godinu. Meu sljedbe-nicima inovacija najbolji je Luksemburg.

    U skupini umjereno uspjenih inovatora najbolja je Italija, a za njom eka. Hrvat-ska je na skromnom donjem mjestu ljestvice osrednjih, i najmanje je rasla u inovativno-sti u odnosu na prolu godinu i druge lani-ce. Neke zemlje razoarane su rangiranjem, na pr. Irska koja je oekivala da e se nai meu liderima.

    Semafor inovacija razlikuje 25 razliitih indikatora po kojima se mjeri uspjenost. Meu njima su tri kljuna tipa indikatora i 8 dimenzija inovacija. Tri kljuna indikatora,

    koji stoje izvan tvrtki, su ljudski resursi, otvoren i izvrstan sustav istraivanja, te financije i podrka. Unutar tvrtki mjeri se ambicija i napor da se bude inovativan u tri dimenzije, a to su ulaganja u inovativ-nost, poduzetniki duh i mozgovi tvrt-ke, umreenost. To su parametri koji omo-guuju inovativnost. Konano, mjere se

    Bolji rezultati EU-a sugeriraju da ekonomska kriza nije bitno negativno utjecala na inovativnost

    EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA JE REZULTATE ISTRAIVANJA INOVATIVNOSTI SVOJIH DRAVA LANICA

    Visoko iznad prosjeka EU-a, ili lideri inovacija, su Danska, Finska, Njemaka i vedska

    Hrvatska pripada skupini umjereno uspjenih inovatora u kojoj su jo eka, Grka, Maarska, Poljska, Slovaka i panjolska

    0,800

    0,700

    0,600

    0,500

    0,400

    0,300

    0,200

    0,100

    0,000BG LV RO PL LT HR MT SK HU EL PT ES CZ IT CY EE SI EU FR AT IE UK BE NL LU FI DE DK SE

    Skromni inovatori Osrednji inovatori Sljedbenici inovacija Lideri inovacija

    EUROPSKA KOMISIJA SVRSTALA HRVATSKU MEU OSREDNJE INOVATORE

    nastavak na 7. stranici

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 7

    i rezultati u inovativnosti.Tajna uspjeha je, prema autorima izvjeta-

    ja, da se u svim indikatorima i dimenzijama bude podjednako razvijen i jak, a to znai strukturno jaanje cijelog sustava. Lideri ili dobri sljedbenici su jako dobri i u temelj-

    nim znanstvenim istraivanjima, u broju i kvaliteti inovacija koje izlaze iz tvrtki u tim zemljama, kao i u ekonomskim efektima koje izvlae iz inovacija. Iza uspjeha stoji dobro organiziran i racionalan sustav, kon-statira se u studiji EK-a.

    Zanimljivo je, meutim, koje zemlje su najbolje u pojedinim elementima.

    U ljudskim resursima najbolje su vedska, Finska, Irska i Britanija. Danska, vedska, Nizozemska i Britanija najbolje su u izvr-snosti sustava istraivanja, dok Estonija, Finska, vedska i Danska imaju najbolju financijsku podrku. U ekonomskim rezul-tatima najbolje su Danska, Britanija, Belgi-ja i vedska.

    nastavak sa 4. stranice

    dogaanjaGRKO PREDSJEDNITVO EUizdvajamo:

    Sastanak Vijea za okoli (ENVI)3. oujka, Bruxelles

    Vijee za okoli (ENVI) ine ministri zemalja lanica EU, koji se sastaju obino etiri puta godinje. Na sjednicama se raspravlja o zatiti okolia, zdravlju i racionalnom koritenju prirodnih resursa, te promiu mjere koje se odnose na regionalna ili globalna ekoloka pitanja

    Sastanak Vijea za pravosue i unutarnje poslove (JHA)3. oujka, Bruxelles

    Vijee za pravosue i unutarnje poslove (JHA) okuplja resorne ministre zemalja lanica EU, koji se sastaju svaki mjesec. Vijee postavlja politike smjernice i osigurava razvoj i primjenu zajednike europske politike i suradnje u transgraninim pitanjima, poput slobode, sigurnosti i pravosua. JHA je sektor na koji najvie utjee puna primjena Lisabonskog sporazuma. Vijee igra kljunu ulogu u zatiti interesa graana EU, te ostalih stanovnika Unije

    Sastanak Vijea za transport, telekomunikacije i energiju (TTE)4. oujka, Bruxelles

    Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)4. oujka, Bruxelles

    COREPER II5. oujka, Bruxelles

    Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)6. oujka, Bruxelles

    Sastanak Eurogrupe10. oujka, Bruxelles

    Eurogrupa je neformalno tijelo koje okuplja zemlje lanice EU koje kao valutu koriste euro. Sastanci se obino odravaju dan uoi sastanka ministara ECOFIN-a, a na rasporedu su pitanja vezana uz poslove Ekonomske i monetarne unije (EMU)

    Sastanak Vijea za zapoljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potroae (EPSCO)10. oujka, Bruxelles

    Sastanak Vijea za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN)11. oujka, Bruxelles

    Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)11. oujka, Bruxelles

    COREPER II12. oujka, Bruxelles

    EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

    Nasilje nad enama u EU: kod kue, na poslu, u javnosti i na internetu5. oujka, Bruxelles

    Agencija EU za temeljna prava (FRA) predstavit e na ovoj konferenciji rezultate najveeg svjetskog istraivanja o nasilju nad enama. Konferencija e se odrati u Vijeu EU u Bruxellesu. Istraivanje se sastoji od serije osobnih razgovora sa 42,000 ena iz svih 28 zemalja lanica EU. ene su govorile

    o svojim iskustvima tjelesnog, spolnog ipsiholokog zlostavljanja, zlostavljanja u djetinjstvu, spolnog napastovanja i uhoenja, ukljuujui i nove medije poput interneta, kao instrumente zlostavljanja

    U srijedu, 5. oujka, potpredsjednik EK i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove i euro Olli Rehn, predstavit e Izvijee o napretku u ispravljanju makroekonomske neravnotee. Ovaj dokument sabira rezultate iscrpnih istraivanja koje je poduzelo 16 zemalja lanica spomenutih u prologodinjem Izvijeu o mehanizmu upozorenja (plus Irska, koja je naknadno dodana na popis, nakon to je izala iz programa pomoi saniranja duga)

    Na temelju ovog iscrpnog izvijea, Europska komisija e izvesti zakljuak gdje postoje makroekonomske neuravnoteenosti, te u kojim zemljama lanicama stanje moe postati kritino

    Posljednja konferencija HOST-a6. oujka, Bruxelles

    Cilj projekta HOST je omoguiti jednostavne za uporabu tehnologije i usluge u jedinicama socijalnog stanovanja, kako bi se osigurala via kvaliteta komunikacije i bolji pristup paketima usluga. Na zavrnom dogaanju bit e predstavljen model povezanih stanova u tri drave (VB, Italija i Francuska), kao i kljuni uvjeti za uspjenu primjenu. O rezultatima ove prezentacije raspravljat e sudionici iz cijele Europske unije

    Konferencija o inovacijama 201410.-11. oujka, Bruxelles

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 8

    dogaanja Drugi po redu Skup o inovacijama odrat e se od 10. do 11. oujka ove godine u Bruxellesu. Prvo izdanje je opisano kao kreativni dogovor nekih od najbriljantnijih svjetskih umova s podruja istraivanja,inovacija i znanosti. Ovo drugo, proireno izdanje okupit e vie od 2000 sudionika

    Konvencija se odrava pod patronatom predsjednika Europske komisije Josa Manuela Barrosa i predstavit enadahnute govornike sa svih podruja

    etvrti krug pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagakom partnerstvu (TTIP)10. 14. oujka, Bruxelles

    Generalni direktorat za trgovinu (DG TRADE) organizira sastanak tijekom kojeg e glavni pregovarai TTIP-a izvijestiti sudionike o tijeku pregovora i odgovarati na njihova pitanja

    EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

    3. 9. oujka, Bruxelles

    Zastupnici, lanovi parlamentarnog Odbora za ekonomske poslove razgovarat e u ponedjeljak s Mariom Draghijem u njegovoj dvostrukoj funkciji predsjednika Europske sredinje banke i Europskog odbora za sistemski rizik, te raspravljati o pitanjima bankovne unije i inflacije

    Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta raspravljat e o prijedlogu buduih odnosa sa zemljama Istonog partnerstva, Ukrajinom, Gruzijom, Moldavijom, Armenijom i Bjelorusijom, nakon sastanka na vrhu odranog u Vilniusu u studenom prole godine. Zastupnici e u ponedjeljak glasati o neobavezujuoj rezoluciji

    Izvijee o napretku Turske. Zastupnici u EP e u ponedjeljak procijeniti napredak Turske prema lanstvu u EU tijekom 2013. i glasati o nacrtu rezolucije. Europski parlament ima

    konanu rije u donoenju odluka o prijemu u lanstvo

    Zastupnici u Europskom parlamentu odrat e u srijedu, uoi Meunarodnog dana ena konferenciju sa zastupnicima nacionalnih parlamenata, o nainima zaustavljanja nasilja nad enama. Sluba za tisak EP odrat e u srijedu i etvrtak radionicu za novinare s temom ena u politici

    Europska povjerenica za meunarodnu suradnju i humanitarnu pomo Kristalina Georgieva, te povjerenik za proraun i financijske programe Janusz Lewandowski, pojavit e se u utorak pred Odborima za proraun i razvoj, kako bi sa zastupnicima raspravljali o kroninom manjku sredstava za humanitarnu pomo, ukljuujui onu namijenjenu sirijskim i drugim izbjeglicama

    Politike parlamentarne skupine prpremaju se za plenarnu sjednicu EP, koja e se odrati u Strasbourgu od 10. do 13. oujka. Na sjednici e se glasati o Zajednikom europskom zranom prostoru, pranju novca, zatiti osobnih podataka i turistikim paket aranmanima, te o rezolucijama o amerikom programu praenja inadzora graana Unije, kao i o radu Trojke, radne grupe MMF-a, Europske sredinje banke i Europske komisije

    Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz sudjelovat e na interaktivnom portalu Vaa lista elja za Europu, koji organizira Europski pravobranitelj, te na internetskom forumu s amerikim ekonomistom Josephom Stieglitzom

    Predsjednik Schulz i voe parlamentarnih politikih grupa, sastat e se u etvrtak s prelaznim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jatsenjukom. Nakon sastanka uslijedit e zajednika konferencija za medije

    KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

    Koi li korupcija Europu? Pouke prvog EU antikorupcijskog izvijea6. oujka, Bruxelles

    Europska komisija objavila je prije mjesec dana prvo opseno izvijee o korupciji u zemljama lanicama EU, mjerama koje se poduzimaju da se sprijei i moguim nainima kojima se te mjere mogu poboljati. Cilj ovog istraivanja je poduprijeti rad antikorupcijskih slubi i agencija u zemljama lanicama, te ojaati politiku volju u borbiprotiv korupcije

    Govornici: Cecilia Malmstrm, Europska povjerenica za unutarnje poslove, Europska komisija; Lambros Patsiavelas, javni tuitelj, Stalno predstavnitvo Grke pri EU; Sergejus Muravjovas, izvrni direktor Transparency Internationala za Litvu; Hendrik Bourgeois, direktor Amerike trgovake komore pri EU; Carl Dolan, direktor europskog ureda Transparency Internationala

    Centar za europsku politiku (EPC)

    Mudro starenje: izazovi drutva koje stari u Bugarskoj7. oujka, Bruxelles

    Nedavno objavljeno izvijee Svjetske banke Ublaavanje gospodarskog utjecaja na populaciju koja stari: mogunosti za Bugarsku, bit e predstavljeno tijekom ovog podnevnog sastanka. U izvijeu se opisuju makro-fiskalni izazovi koji stoje pred Bugarskom kao rezultat demografskih promjena. U izvijeu se raspravlja i o moguim politikim rjeenjima koja bi Bugarsku povela prema drutvu koje nudi veu inkluzivnost, kako za stare, tako i za mlade

    Govornici: Doerte Doemeland, glavni ekonomist u Svjetskoj banci; Lieve Fransen, direktor za socijalnu politiku u DG za zapoljavanje (DG EMPL), Europska komisija

    Centar za europske politike studije (CEPS)

    Put prema europskom federalizmu: izazovi i oekivanja8. oujka, Bruxelles

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 9

    dogaanja Konferencija koju organizira Europski parlament tijekom priprema za predstojee europske izbore u svibnju. Ideja federalne Europe datira jo iz 19. stoljea, no tijekom proteklih godina europski federalizam doivio je novi uzlet. Spinelli grupa, inicijativa pokrenuta u rujnu 2010. koja okuplja vie od 110 zastupnika EP, promie ideju federalizma kroz procese donoenja politikih odluka u Europskoj uniji

    Govornici: Peter Oomsels, potpredsjednik Mladih europskih federalista (YEF); Sad El Khadraoui, zastupnik u EP (S&D)

    European Professionals Network (EPN)

    Socijalna kohezija u Europi: oekivanja i stvarnost10. oujka, Bruxelles

    Konferencija na kojoj e biti predstavljena posljednje istraivanje javnog mnijenja u sedam zemalja lanica EU (Bugarska, eka, Finska, Njemaka, Grka, Poljska i panjolska), koje pokazuje da Europljani prihvaaju nunost oskudnijih javnih financija, ali ele irenje socijalnih usluga, ak i nautrb tednje na drugim podrujima

    Govornici: Prof. Marek Belka, predsjednik Narodne banke Poljske; Pawe wieboda, predsjednik demosEUROPA Centar za europsku strategiju; Knut Dethlefsen, direktor varavskog ureda Zaklade Friedrich-Ebert; Krzysztof Blusz, potpredsjednik demosEUROPA; Konrad Niklewicz, zamjenik direktora Instytut Obywatelski; Bjrn Hacker, Europska ekonomska i socijalna politika, Zaklada Friedrich-Ebert, Berlin

    Centar za europsku politiku (EPC)

    Intenzivni teaj o osnovama protokola10. 13. oujka, Bruxelles

    Ovaj teaj je prvenstveno namijenjen svima onima koji ele produbiti znanja u ovom sve vanijem podruju. Teaj e biti osobito koristan osoblju

    veleposlanstava, dunosnicima institucija EU, studentima politikih znanosti i meunarodnih odnosa, poslovnim ljudima, te organizatorima meunarodnih skupova. Teme teaja pokrivaju: uvod u protokol i diplomaciju presedani i kriteriji simbolika i svijet zastava pozivnice i pokloni protokol za stolom slubena

    dogaanja organizacija konferencija za tisak organizacija slubenih posjeta uloga efa protokola organizacija ceremonija organizacija summita i konferencija

    Govornici: Ines Pires Urquiza, ekspert za meku diplomaciju i protokolarne vjetine, ISPD; Jacques de Baenst, bivi ef protokola Europske komisije; Luis Ritto, bivi veleposlanik EU pri Svetoj stolici; Thomas Sladko, zamjenik efa protokola vlade Austrije

    Meunarodna kola za protokol i diplomaciju (ISPD)

    Postupno gaenje misije EULEX-a na Kosovu: pouke i izgledi za CSDP10. oujka, Bruxelles

    Okrugli stol na kojem e meunarodni eksperti procijeniti dostignua projekta Zajednike sigurnosne i obrambene politike (CSDP) EU na Kosovu, dijela programa koje EU provodi u 24 civilne i vojne misije od 2003. godine. Pitanje na koje e sudionici ovog skupa pokuati odgovoriti je u kolikoj mjeri i kako CSDP moe nastaviti s implementacijom zadanih ciljeva, nakon gaenja misije EULEX-a na Kosovu u lipnju ove godine

    Govornici: Eva Gross, glavna analitiarka, EU ISS; Bodo Weber, Vijee za politiku demokratizacije, Berlin; Fisnik Korenica, istraiva, Groupa za pravne i politike studije, Pritina; Rosa Balfour, glavna politika analitiarka i voditeljica programa Europa u svijetu, EPC

    Centar za europsku politiku (EPC)

    Organiziranje lobistike kampanje u institucijama Europske unije10. oujka, Bruxelles

    Bruxelles je drugi najvei lobistiki grad na svijetu, iza Washingtona. Svakoga dana oko 5000 organizacija, koje zastupaju iroki spektar interesa (gospodarskih, socijalnih, drutvenih, lokalnih i regionlnih) trae nain kojim biutjecale na europske institucije. Ova radionica e polaznicima omoguiti stjecane znanja i vjetina na podrujima: proces donoenja odluka lobiranje i kampanje: pripremna i

    strateka faza lobiranje u Europskom parlamentu i

    naini podnoenja amandmana konzultacije u Europskoj komisiji lobiranje u Vijeu EU etika naela lobiranja

    Govornici: Caroline Hayat, Gottlobe Fabisch, Anne Van Goethem, Jim Murray, Grgoire Lory

    Institut des hautes tudes des communicationes sociales (IHECS)

    Kakva je perspektiva malih i srednjih poduzea (SME)?11. oujka, Bruxelles

    Politiki dijalog iz serije Transatlantske perspektive, na kojem e visoki uzvanici raspravljati o perspektivi razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u svjetlu tekuih pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagakom partnerstvu (TTIP) izmeu EU i Sjedinjenih Drava

    Govornici: Denis Redonet, glavni pregovara za SME, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Christina Sevilla, pomonica trgovakog predstavnika SAD za malo poduzetnitvo; Kimberly Benson, potpredsjednica Cange International; Sabine Erkens, savjetnica za pravne poslove, UEAPME; Hans Martens, glavni savjetnik, EPC

    Centar za europsku politiku (EPC)

  • 7. oujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 10

    OTKRIVEN MANJAK U EU PRORAUNUProlo je tek par mjeseci otkako je teko dogovoren europski proraun (MFF) 2014.-2020., a povjerenik za budet rekao je da je Bruxelles ponovo u minusu. EK ima 23,4 milijarde neplaenih rauna iz kohezijskih fondova. Dananja cifra vea je nego je J. Lewandowski prvotno najavio, i mogla bi se jo poveati. Poljski povjerenik to je pripisao rezovima na kojima su inzi-stirali neto uplatitelji, ali i tome da se ne zna koliko e uope EU kotati ukrajinska kriza.Zemlje nastoje to vie produljiti krajnji rok plaanja svojih obveza, ali nije samo to razlog manjka u proraunu, nego, prema Lewandowskom, to to se ne radi dovoljno na kljunim problemima kao to su zapoljavanje mladih ili fondovima za SME-e. Eurozastupnici u Odboru za pro-raun kritizirali su Lewandowskog zato im nije jo ranije izloio problem, kako bi se mogao napraviti vei pritisak na zemlje lanice.

    EK USVOJIO KRITERIJE ZA REZANJE BONUSAEK je usvojio 4. oujka kriterije po kojima e se identificirati koji kadrovi unutar financijskih institucija mogu biti podloni drastinom rezanju bonusa. Kriteriji su dio direktive o odgovornom bankarstvu CRD IV. Ako mu se u roku mjesec dana (produno na jo dva) ne suprostavi EP ili Vijee, tada e ovaj izmijenjeni tekst stupiti na snagu. Do prvotnog teksta CRD IV dolo je nakon tekih borbi EP-a, koji je bio za, i nekih zemalja lanica, koje su bile protiv. CRD IV na snazi je od sijenja, a stipulira da bonusi bankara ne smiju biti vii od njihove godinje plae, osim ako dioniari banaka ne odlue drugaije, a u tom sluaju bonus moe iznositi dvije godinje plae. EK ne moe zapovijedati privatnom sektoru, ali procijenilo se da visoki bonusi predstavljaju rizik za banke. Novi, pojanjeni kriteriji pomoi e da se indentificiraju osobe ije poslovanje predstavlja materijalni rizik. To su, na pr.,

    osobe koje zarauju vie od pola milijuna eura godinje i koji pripadaju u 3 posto najbolje plaenih u banci. Uz to, jo je 15 kriterija koji se odnose na njihov utjecaj u donoenju odluka.

    BRITANIJA POZVANA DA SE IZJASNICecila Malstrom pozvala je Veliku Brita-niju da se izjasni koje promjene u Ugovoru (Lisabonskom, pravnom temelju EU-a) eli, ako hoe da do takvih promjena doe. Povjerenica za unutarnje poslove aludirala je da London jo uvijek vrlo neodreeno i uopeno govori o tome na to misli, iako je to njihov uvjet ostanka u Uniji. Rekla je da bi ova ili neka druga britanska vlada mogla dobiti to eli ako jasno definira problem, priloi dokaze, ponudi alternativna rjee-nja te ako za svoje reforme Ugovora nae partnere u Uniji.Do sada, David Cameron rekao je da eli promjene u slobodnom kretanju ljudi, kako bi smanjio navalu na britanski socijal-ni sustav.

    ukratko