S V E U I L I T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveuilina avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
SVEUILITEURIJECIFILOZOFSKIFAKULTETURIJECI
Studijskiprogram:Povijest
dvopredmetnipreddiplomskistudij
IzvedbeniplanoviLjetnisemestarakademskegodine2015./2016.
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno optereenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom od 8.15. do 10.00. u. 230. Mogunost izvoenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Ozren Kosanovi
Kabinet F-448Vrijeme za konzultacije etvrtkom od 10.00 do 12.00.
Telefon 265-732e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
Kolegij svojim sadrajem obuhvaa period od doseljenja Hrvata do poetka 12. stoljea odnosno do dolaska Arpadovia kao novih vladara u hrvatskim zemljama. Na nastavi e biti rije o etnogenezi, doseljenju i pokrtenju Hrvata. Hrvatske zemlje u doba knezova i kraljeva do dolaska Arpadovia. Uz izloiti e se podaci o organizaciji i i institucijama vlasti u hrvatskim zemljama. Poseban naglasak bit e usmjeren prema povijesnim izvorima za hrvatsku povijest u ranom srednjem vijeku te historiografskim problemima vezanim uz njih. OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odsluanog predmeta i poloenog ispita oekuje se da studenti:
- opisati (izloiti) injenice iz povijesti Hrvata i hrvatskih zemalja - opisati historiografske teorije o nekim problemima - usporediti povijesna kretanja i drutvene procese u hrvatskim zemljama s onima u bliem okruenju i u
Europi - napisati i organizirati biljeke za uenje i ponavljanje gradiva
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s x) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohaanje nastave 0,1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 Aktivno sudjelovanje u nastavi rjeavanjem postavljenih problema 1,4 10
ZAVRNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti zavrnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na zavrnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. BUDAK, Neven, Prva stoljea Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1994. 2. GOLDSTEIN, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995. 3. KLAI, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: kolska knjiga, 1975. 4. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: kolska knjiga Zavod za hrvatsku povijest FF-a, 1997. Rad na izvorima: 1. Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, Zagreb: Dom i svijet, 2003., str. 63-91. 2. Toma Arhiakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosveenika, Predgovor, latinski tekst, kritiki aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERI, Povijesni komentar Mirjana MATIJEVI SOKOL, studija Toma Arhiakon i njegovo djelo Radoslav KATII, Split: Knjievni krug, 2003., str. 31-83. IZBORNA LITERATURA 1. BRANDT, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: kolska knjiga, 1995. 2. ORTHALI, Gherardo, CRACCO, Giorgio et al., Povijest Venecije, sv. I., Zagreb: Antibarbarus, 2007.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znai da se od studenata oekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. itanje tekstova). Kanjenja na predavanja nisu dozvoljena. Naputanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Koritenje mobitela svake vrste za vrijeme nastave ili ispitivanja nije dozvoljeno. NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Oglasna ploa, web stranice, elektronika pota. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika
- osobno u vrijeme konzultacija - elektronika pota NAIN POLAGANJA ISPITA
Pismeno. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Studenti su duni pridravati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati e se da studenti odreenu aktivnost/obavezu nisu izvrili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la biljeke ili literaturu isti se ponitava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno koritenje literature predstavlja krenje Etikog kodeksa za studente/studentice Sveuilita u Rijeci (toka 6.1.) te studenti mogu, u tom sluaju, oekivati prijavu Etikom povjerenstvu. Svaki pokuaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti e sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova. ISPITNI ROKOVI
Zimski / Proljetni
izvanredni /
Ljetni 13. VI. i 4. VII. 2016. u 9.00. sati Jesenski
izvanredni 5. IX. 2016. u 9.00. sati
VI. POETAK I ZAVRETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
3. III. 2016. Izvori za povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku 10. III. 2016. Etnogeneza Hrvata. Dolazak Hrvata. 17. III. 2016. Bizant, Franaka i Hrvati.
24. III. 2016. to je srednjovjekovna drava u Europi ranog srednjeg vijeka. Karakteristike teritorijalno-politike organizacije Slavena i Hrvata na istonoj obali Jadrana. 31. III. 2016. Hrvatska u doba narodnih vladara. 7. IV. 2016. Kolokvij 1 14. IV. 2016. Hrvatska u doba narodnih vladara. 21. IV. 2016. Hrvatska u doba narodnih vladara. 28. IV. 2016. Hrvatska u doba narodnih vladara. 12. V. 2016. Vladar (knez-dux, kralj-rex), knez (vladarov namjesnik-dux), ban. Dvorsko vijee.
19. V. 2016. Dignitari i slubenici na dvoru hrvatskih vladara upan/i, tepija, sudac, djed Hrvata, riksar, dvornik. 2. VI. 2016. upanije. 9. VI. 2016. Kolokvij 2.
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stara povijest Sredozemlja Grka i Rim Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno optereenje (P+S+V) 30+15+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtkom 13,15-15,00 P; 15,15-16 S (A grupa) i petkom 9,15-10 S (B grupa) , u. 106 Mogunost izvoenja na stranom jeziku hrvatski Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana eelj
Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije etvrtkom 17-18 sati; e-mailom,
Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA 1.) Grka povijest se izlae u sklopu tradicionalne periodizacije: arhaika, klasino doba i helenizam. U aritu pozornosti je polis kao temeljna politika i drutvena zajednica. Ukratko se obrauje pojava prvih civilizacija na europskom tlu: minojska i mikenska kultura i drutvo, te njihov utjecaj na daljni razvoj grke povijesti. Tamni period i nastanak polisa. Arhajsko doba i kolonizacija Sredozemlja. Sparta i Atena i njihov politiki i drutveni razvoj. Grko-perzijski ratovi i atenski imperijalizam. Peloponeski rat i slom Atene. Drugi putovi politike evolucije u Grkoj: Teba. Kultura i svakodnevni ivot klasinog doba. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak novih drava: seleukida, ptolemejevia, antigonida, atalidia. Grki savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Roana.
2.) Poeci Rima izlau u sklopu italskog razvoja, s doprinosom grke kolonizacije i Etruana. U okviru prikaza rimske republike, sredinja tematika je drutvena povijest te razvitak institucija, napose prava, pri emu se naglasak stavlja na ureenje i funkcioniranje republike. Nakon analitikog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti drutvenog razvoja, ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri emu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga trita i jaanja "naturalne ekonomije", uloga robova, osloboenika i kolonata). Zakljuni dio obuhvaa razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrauju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civili-zacijski i dravni rascjep na istoni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi razliitih smjerova razvoja u daljnjoj povijesti. OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Na kraju ovog kolegija od studenata se oekuje: usvajanje injenica iz antike povijesti, poznavanje povijesne geografije ovog prostora, specifinosti politikog, drutvenog i ekonomskog
