1.UVOD

1.1 EUROPSKI REALIZAM

Realizam dolazi od latinske riječi « realis » što znači stvaran, a kao književno razdoblje traje od 1830. do 1870. godine. Realizam se javio kao reakcija na romantizam čija je glavna karakteristika bila zaokupljenost vlastitim životom i bijeg od stvarnosti. Sada, s dolaskom novog stila tematika se prebacuje na svakodnevni život onakav kakav jest, bez uljepšavanja. Realisti opisuju sve slojeve društva: uličare, prostitutke, nadničare, ali i otmjeno salonsko društvo. Pisci analiziraju društvene odnose želeći ih promijeniti i ukloniti društvene nejednakosti i nepravdu Likovi su nositelji problema sredine koja ih okružuje, doživljavaju svoje unutrašnje sukobe koji se isprepleću s oštrom realnosti i kritičnosti svijeta (« kritički realizam » 1) .

Realizam se oslanja i na rezultate znanstvenih istraživanja pa tako jedan od glavnih teoretičara realizma Bjelinski smatra da je načelo istinitosti bitna oznaka realizma:

»Mi ne tražimo ideal života ,nego život sam ,onakav kakav jest .Bio on ružan ili lijep, mi ga ne želimo uljepšavati…»

1.2 Ruski realizam-društvena funkcija

Nastajanje ruskoga realizma kao stilske formacije proces je koji se razvija uglavnom u četrdesetim godinama 19.st.Za nastajanje realizma nisu značajna samo pojedinačna književna djela koja postepeno grade roman kao dominantnu književnu vrstu, već prije svega preokret u shvaćanjima koji se zbiva u cjelokupnom tkivu ruske književnosti i njezina nova orijentacija na prozu i oblikovanje građe iz svakodnevne društvene zbilje.

Za ovu je smjenu orijentacije u četrdesetim godinama značajna pojava «naturalne škole» za čiji je razvitak i unapređivanje uvelike zaslužan Bjelinski. On je u svojim potragama zarješavanjem pitanja odnosa književnosti i društva došao do zaključka da je književnost izrazito društvena pojava pa je književnik predstavnik društva, vremena i čovječanstva.

-------------------------------------------------------------------------------------------1 « kritički realizam » - na osnovi kritički obrađenog iskustva i mišljenja, postupno se dolazi do dublje, potpunije, točnije spoznaje objektivno postojećeg bitka.

Književnost ruskoga realizma postaje žarištem ruskih ideologija19.st.Ona je zajedno s književnom kritikom neprestano u središtu društvenog zanimanja.

Za ruski realizam značajne su tri faze: rani ,razvijeni i visoki realizam čijim predstavnicima smatramo Tolstoja i Dostojevskog.

1.3 DRUŠTVENO OKRUŽENJE obzirom na to da su književnost i društvo ovog vremena usko povezani, za razumijevanje djela, između ostalih i Zločina i kazne o kojem je ovdje riječ ,potrebno je upoznati se s društvenim promjenama koje su se tada zbivale u Rusiji.

Bila je to velika zemlja koja je naglo zakoračila iz jednog proizvodnog sustava u drugi(brz razvoj industrije i nagla akumulacija kapitala).Prijašnjem društvu je glavni nosilac bila imućna vlastela uzgojena najznatnijim svojim dijelom na vrelu klasične zapadno-europske civilizacije .Takva vlastela pa i književni stil bili su posvećeni davnim feudalnim i patrijahalnim vremenima, staloženi i uravnoteženi.

Međutim, krajem prve polovice 19.st. opažaju se mrlje na ovom idiličnom društvu pred nadiranjem novog doba koje traži ukinuće kmetstva i dolazak kapitala. Dotada povlašteni društveni stalež pomalo napušta svoja « gnijezda » i tone u ruskim gradovima kao deklasirani građanin.

To je sredina u kojoj ljudi žive bijedno i poniženo, a nameću im se osnovna pitanja ljudske egzistencije, postojanja, morala…

U ovakvim uvjetima Dostojevski gradi svoj stil te piše romane koji detaljno ocrtavaju ne samo psihu pojedinca, nego i cjelokupno društvo tog vremena.