1. Razvoj evolucijske misli i glavni protagonisti (rana razmiljanja do Darwina, od Darwina do evolucijske sinteze, evolucijska sinteza)

2. to je evolucija? (definicija i glavni mehanizmi evolucijske promjene: selekcija, mutacija, protok gena, genski odmak objasniti, brzina evolucije: punct.-equil. vs. gradualizam, koncepti/definicije vrste i problem vrsta)

3. Osnove paleoantropologije (pojmovi stratigrafija, tafonomija, holotip, paratip, lektotip, plesiomorfne i apomorfne odlike, homologije i homoplasije + primjeri, glavne metode odreivanja starosti, kole bioloke sistematike i principi naglasak na metode i principe kladistike)4. Primati (glavne odlike primata, pojava i evolucija primata)

5. Prvi hominini (razvoj dvononosti anatomija i mogui razlozi pojave dvononosti, prvi hominini: Sahelanthropus, Orrorin, Ardipithecus nalazi, nalazita i glavne odlike)6. Rod Australopithecus (vrste, geografska i vremenska rasprostranjenost, glavna nalazita i nalazi, glavne anatomske odlike tzv. gracilnih vrsta)

7. Robusne vrste australopitecina (vrste, geografska i vremenska rasprostranjenost, glavna nalazita i nalazi, glavne anatomske odlike, problem taksonomije robusnih vrsta)

8. Rod Homo (pojava i najranije vrste roda Homo: tradicionalno i novije razmiljanje i problematika: Homo habilis i Homo rudolfensis vs. Australopithecus)

9. Homo erectus (evolucija, glavne anatomske odlike, glavni nalazi i nalazita, vrijeme i geografska rasprostranjenost, taksonomski problemi: H. erectus i H. ergaster, kultura i ponaanje)

10. Osvajanje Europe (glavne kulturne odlike i inovacije te glavne anatomske odlike u pojedinim regijama: glavni nalazi i nalazita. Vrste i taksonomski problemi: H. antecessor, H. heidelbergensis i druge mogue vrste)

11. Neandertalci (anatomija i evolucija, geografska i vremenska rasprostranjenost, glavne kulturne odlike i inovacije, glavni nalazi i nalazita)

12. Modeli pojave anatomski modernih ljudi (out-of-Africa, multiregionalni model, asimilacijski model: objasni uz primjere, kasni neandertalci i prvi antomski moderni ljudi u Europi: glavni nalazi i nalazita; raspraviti sva tri glavna modela uz vremenske odrednice, evolucijske sile koje su dominantne u pojedinom modelu te kako se odraavaju na taksonomiju kasnopleistocenskih hominina)5. Prvi homininiDvononost kao obiljeje hominina (Dart, 1925), dotad kriterij kranijalni kapacitet.Mogui razlozi bipedalnosti

Great Rift Valley nastaje u srednjem i kasnom miocenu. Istono okoli postaje prvo umski refugiji pa savane i onda nastaju teorije: zbog skupljanja sjemenki i bobica po savanama; zbog skupljanja plodova s grana drvea; slobodne ruke su potrebne mujacima da donose vie hrane (povezanost s pojavom monogamije); termoregulacijska prednost jer smanjuje povrinu tijela izloenu Suncu-povezano s gubitkom dlake i poveanim znojenjem; podizanje primata na zadnje noge kad zastrauju; energetski isplativiji nain kretanja na duge stazeAnatomija dvononosti-Centar ravnotee prebaen meu stopala.

-Nagib gornjeg dijela zdjelice prema naprijed, izduenje bone kosti=smjetaj hvatita miia pred zglobnu aicu. (za zdjelicu p.70 Jankovi)

-kraljenica dvostrukog S; foramen magnum smjeten na bazi lubanje

-kut bedrene kosti dovodi koljena pod zdjelicu

-dvostruki luk stopala, petna kost je veih dimenzija, noni palac robustan i u ravnini s ostalim prstima

Sahelanthropus tchadensis 7-6 mya Toros-Menalla (ad)Cjelovit ali fragmentiran kranij TM266-01-060-1;

Donja eljust s onjakom TM292-02-01-odlike: manje dimenzije onjaka (+troe se od vrha); rekonstruirani smjetaj foramen magnuma sugerira dvononost; mali volumen mozgaOrrorin tugenensis 6 mya Tugen (Kenija)Fragment donje eljusti BAR 1000'00; postkranijalni fragmenti; kutnjak-odlike: bedrena kost (smjetaj miia obturator externus) sugerira dvononost; manji kutnjaci; prednji zubi podjeaju na ovjekolike majmuneArdipithecus kadabba 5.8-5.2 mya Alayla (Etiopija)ALA-VP-2/10Ardipithecus ramidus 4.4 mya Aramis (Etiopija)Dentalni nalazi ARA-VP-6/1-odlike: vee prednje zube (pogotovo kanine) od kasnih australopitecina; mali stranji zubi; zubna caklina tanja, zglobna plotina sljepoone kosti vrlo plitka; mastoidni dio sljepoone kosti upljikav;umovit predjel

6. Rod AustralopithecusAustralopithecus anamensis 4.2-3.9 myaDonja eljust KNM KP 29281 Kanapoi (Kenija); Allia Bay (Kenija)-odlike: postkranijalni kostur blizak afarensisu; zajednika anatomija zuba (deblja caklina, jo uvijek veliki onjaci, primitivan dentalni luk)Otvorena ravnica pokrivena visokom travom, mjestimice ispresjecana umskim oazamaAustralopithecus afarensis 3.9-2.9 myaDonja eljust LH 4, otisci stopala Laetoli (Tanzanija); Prva obitelj AL 333, Lucy AL 288-1, lubanja AL 444-2 Hadar (Etiopija) -moderne odlike: onjaci su neto manji, ali jo uvijek veliki, vidljiva je i manja diastema; odnosi udova jo uvijek blii apesima; kosti tijela prilagoene dvononosti (foramen magnum, kraljenica 2S, kut bedrene kosti...); zakrivljenost prstiju upuuje na bitnost arborealnosti ili preitak-primitivne: spojen sljepoono-vratni greben, alveolarni prognatizam, plitka fossa mandibularis, izraen spolni dimorfizam, U dentalni luk...Australopithecus bahrelghazali 3.5-3 myaFragment donje eljusti sa 7 zubaKT 12/H1 Bahr El Ghazal (ad)-odlike: velike slinosti sa afarensisom, moda samo geografska varijanta afarensisaKenyanthropus platyops 3.5 mya

Fragmentirana lubanja KNM-WT 40000 Lomekwi (Kenija)-odlike: ravno lice, predak rudolfensisa?-velika vremenska razlika, +drugaija rekonstrukcijaAustralopithecus africanus 2.9-2.4 myaLubanja i endokast Taung, Malo stopalo STW 573, lubanja Mrs. Ples STS 5 Sterkfontein, Makapansgat, Gladysvale (J. Afrika)-odlike: nema naglaene upljikavosti mastoidne regije sljepoone kosti, ni spojen sljepoono-vratni greben; vei mozak od afarensisa; mujaci ponekad sagitalna krijesta; krae lice pa i manji prognatizam; smanjenje prednjih zubi, poveanje stranjih; anterior pillars; dublja fossa mandibularisAustralopithecus garhi 2.5 myaDijelomino sauvana lubanja BOU-VP-12/130 Bouri (Etiopija)-odlike: garhi ima vee stranje zube, ali i vee prednje zube od afarensisa; vei prognatizam od africanusa, mali kranijalni kapacitet 450 mL, prednji gornji zubi ne dodiruju se s donjima?Prva kultura?-nalaz ivotinjskih kostiju s tragovima lomljenja i rezanja u istom sloju na Bouri i istodobni nalazi kamenog orua s lokaliteta Gona u EtiopijiAustralopithecus sediba 1.9-1.78 mya

(ne znamo koliko je dugo odrastao)Dio kranija, mandibule, postkranija MH1, MH 2 Malapa (JAR)-odlike: nema tako izraen prognatizam kao garhi; neke slinosti s africanusom; nema odlika robusnih, postorbitalna konstrikcija i konveksnost infraorbitarlne regije slini s erectusom; manje tjelesne dimenzije; velik brahijalni indeks; kranijalno orijentirana zglobna povrina lopatice (kod ov. lateralno); dio odlika zdjelice nalik erectusu; moda neizraen spolni dimorfizamafricanus-sediba-erectus/ergaster?

7. Robusne vrste australopitecinaAustralopithecus aethiopicus 2.5 myaOmo 18.18 (Etiopija), Crna lubanja KNM WT 17 000 Lomekwi (Kenija)-upljikava unutranjost mastoidne regije sljepoone kosti; mali kut lubanje; izraeno izboenje donjeg dijela lica; plitka fossa mandibularis (veza s afarensis);-ravan gornji dio lica; iroki zigomatini lukovi (prostor za m.temporalis i m. masseter); veliki stranji zubi s debelom caklinom, molarizacija premolara, mali prednji zubi; sagitalna krijesta (m.temporalis)-(prilagodbe na vakanje)Australopithecus boisei 2.2-1.2 myaKranij OH 5 Zinj Olduvai Gorge, Peninj (Tanzanija); Chesowanja, Koobi Fora, WT (Kenija); Omo, Konso Gardula (Etiopija)KNM-ER 406 predstavlja kraj single species hypothesis jer je isto gdje i erectusHiperrobusna vrsta (sve naglaenije+udubljeni oblik lica); vei kranijalni kapacitet; vei nagib lubanjeAustralopithecus robustus 2-1 myaTM 1511 Kromdraii (J. Afrika); SK48, SK 46, SK 12 SwartkransVei kranijalni kapacitet; vei nagib lubanje; naglaenije robusne odlike; slinost s africanusom (anterior pillars)Taksonomski modeli:1. Zbog sinapomorfnih odlika Paranthropus

2. Afarensis-aethiopicus; afarensis-boisei; africanus-robustus

3. Afarensis-aethiopicus-boisei; africanus-robustus8. Rod HomoHomo rudolfensis 2.4-1.8 myaKNM-ER 1470 Koobi Fora (Kenija)Anatomija: vei kranijalni kapacitet 751 mL; vee i robusnije lice bez ili sa slabo izraenim nadonim lukovima; plitka fossa mandibularis; veliki stranji zubiHomo habilis 1.9-1.6 myaOH 7 Olduvai (Tanzanija), Koobi Fora (Kenija)Kultura: oldovanska industrija sjekai i sjeckalaAnatomija: manji kranijalni kapacitet 610 mL; modernije lice (manje dimenzije, slinije erectusu); relativno dobro razvijen supraorbitalni torus; dublja fossa mandibularis; manje dimenzije stranjih zuba700, 750, 800 mL kranijalni kapacitetLeakey et al. (1964) sputaju na 600 mL. Ostale odlike: potpun bipedalizam; odnos gornjih i donjih udova sliniji ovjeku; anatomija ake mora odavati precizan hvat; kraniodentalne odlike trebaju biti izmeu australopitecina i erectusa. Prema tome habilis i rudolfensis su HomoWood i Collard (1999): slinosti odnosa tjelesne mase i proporcija australopitecina i habilisa; i za habilisa su vidljive odreene arborealne karakteristike; analize brzine odrastanja habilisa i rudolfensisa smjetaju u australopitecine; odnos tjelesne mase i dentalnih/mandibularnih dimenzija opet ih smjeta u australopitecine9. Homo erectus1.8H. ergasterDonja eljust KNM-ER 992 Koobi Fora; KNM WT 15 000; KNM-ER 3733; SK 80/847 Swartkrans;H. georgicus D2600 Dmanisi (Gruzija)-predaelejenH. erectusTrinil 1, 2, 3 (Java); Zhoukoudian (Kina) -mogua vatra?; Mojokerto, Sangiran

-nedostatak aelejenskih anikaKultura: St. Acheul aelejenska industrijaAnatomija: proporcije tijela sline modernim ljudima, iako je vidljiva robusnost; 180cm visoki?; lateralni otklon gornjeg dijela bone kosti; vrat bedrene kosti neto dui od dananjeg prosjeka; tijelo i kanal kraljeaka manjih su dimenzija; miina hvatita su izraena; kortikalna kost je deblja; kranijalni kapacitet ranijih je 900mL, kasniji prelaze 1000 mL; lubanje imaju nisko elo sa supraorbitalnim torusom; debele kosti lubanje pogotovo kod kasnijih pripadnika; zatiljna kost ima izraen kut s jakim hvatitima vratnih miia; sagitalno zadebljanje pogotovo u azijski pripadnika, ponekad i parasagitalna zadebljanja; izraen prognatizam lica; najvea irina lubanje je nisko to daje atorast oblik; zubi su neto manji u odnosu na rane hominine, ali vei od dananjih ljudi; lopatasti sjekutii;10. Osvajanje EuropeNeki znanstvenici svrstavaju sve hominine nakon pojave roda Homo u H. sapiensH. antecessor kosti lica ATD6-69

Gran Dolina u gorju Atapuerca (panjolska)

-veinom nalazi oko 0.8 mya

(navodno zajedniki predak neandertalaca i modernih ljudi)

-udubljenje na gornjoj eljusti (fossa canina) vidljivo i na nalazima sline starosti u Kini (Yunxian) i nekim ranijim afrikim nalazimaSima del Elefante u gorju Atapuerca (panjolska)-oko 1,2-1,1 mya stare kamene alatke (predaelejen) i dio mandibuleH. cepranensis Ceprano (Italija): slinosti s nalazima srednjeg pleistocena Afrike, blie nego azijskim populacijamaOba sluaja vjerojatno je rije o ranom H. heidelbergensis-uH. steinheimensis kombinacija modernih ljudi i neandertalaca-zajedniki predak tzv. neandertalska fazaH. heidelbergensis donja eljust s nalazita Mauer blizu Heidelberga (Njemaka)

Kranij iz Petralone 0.25-0.15 mya odlike erectusa, ali neandertalski nadoni lukoviArago (Francuska)-aelejen

-dio zdjelice Arago 44; Arago 2, 13, 21, 47

-logina spona izmeu erectusa i neandertalaca, H. heidelbergensis

Vertesszolos H. paleohungaricus2. skupina (vea zastupljenost neandertalskih odlika)Sima de los Huesos Atapuerca (panjolska) vie od 30 razliitih osoba: bacanje u grotlo jame0,325-0,205 mya ali i 0,6 mya

Ehringsdorf (Njemaka) i Biache-saint-Vaast (Francuska) prijelaz iz ranih Europljana u neandertalce; H. heidelbergensis-OldovanAlati na nalazitima Le Vallonet, Isernia la Pineta, Pezletice i Stranska Skala, Barranco Leon i Fuente Nueva. andalja blizu Pule kameno orue dokaz prisutnosti ranih Europljana

-Aelejen priblino 1.7-0.25 mya u Africi (anici, sjekire, strugala, levaloaki postupak)0.5-0.25 mya Torralba, Ambrona, Abbeville, St. Acheul, Terra Amata, Arago, Boxgrove, Punikve blizu Ivanca, Donje Pazarite-obrada drva 0.4 mya (pronaena koplja) Njemaka, Clacton-on-Sea u Essexu Engleska, rasjeeni konji (aktivan lov)-vatra 0.25 mya; nastambe? Terra Amata u Nici; ljudske figurice Berekhat Ram, rijeka Draa (Maroko)11. Neandertalci(anatomija i evolucija, geografska i vremenska rasprostranjenost, glavne kulturne odlike i inovacije, glavni nalazi i nalazita)H. neanderthalensis-Feldhofer 1 dolina Neander blizu Dusseldorfa (Njemaka)-Hunjakovo brdo Krapina (20-70 jedinki) musterijan D. G. Kramberger-La Chapelle-aux-Saints (bestijalan opis starca s patologijama)-Geografski doseg jugo-zapadna Azija: Shanidar (Irak); Amud, Kebara, Tabun (Izrael); Teshik Tash (Uzbekistan)

Anatomija: niske lubanje izduenog oblika i velikog kranijalnog kapaciteta (1520 mL); izboenje eone kosti s dva nadona luka; lateralna orbitalna margina je vrlo masivna (isto kao i rane populacije); izboena sredinja regija lica; nona upljina i one duplje velikih dimenzija; velike sinusne upljine; masivne kosti; sjekutii gornje eljusti lopatasti su i veih dimenzija; labijalno troenje zubiju (koritenje poput tree ruke); izboenje na zatiljnoj kosti te ovalna udubina iznad izboenja; est taurodontizam kutnjaka (spajanje korijena zuba zbog velike puplane komore); zubi smjeteni vie mezijalno, ramus mandibularis ui-retromolarni prostor; bavasti prsni ko; podlaktice i potkoljenice krae od nadlaktica i nadkoljenica; ira zdjelica zbog irih ramena i trupa;-ivot esto do 40 godina, mnoge bolestiKultura:-musterijan (Le Moustier, Krapina, Vindija, Mujina peina)

-lov (Umm el Tlel Sirija)(Vindija analiza sastava kostiju)

-nalazi pigmenata, fosili koljaka i neobino kamenje-simboline svrhe? (Tata u Maarskoj kruna kutnjaka mamuta prekrivena crvenim okerom)-pokopi (La Chapelle-aux-Saints, La Ferrassie, Spy, Amud, Kebara, Dederiyeh) Teshik Tash okruen rogovima zabodenim okomito; Regourdou grob od nakupine kamenja; Shanidar cvijee u grobu;-briga za nemone (Shanidar 1, Krapina) (visok % zalijeenih ozljeda i patologije)

-govor (La Chapelle larynx; hijoidna kost Kebara 0.06 mya slina modernim populacijama; FOXP2 gen u DNA El Sidron)-sviralo Divje Babe (Slovenija)-kult lubanje (Guatarra) i medvjeda (Drachenloch, Veternica)-kanibalizam (Krapina, Vindija, Moula-Guercy, Combe-Grenal, Hortus)12. Modeli pojave anatomski modernih ljudi(out-of-Africa, multiregionalni model, asimilacijski model: objasni uz primjere, kasni neandertalci i prvi antomski moderni ljudi u Europi: glavni nalazi i nalazita; raspraviti sva tri glavna modela uz vremenske odrednice, kako se ovo odraava na taksonomiju kasnopleistocenskih hominina)Evolucijske sile: relativna izolacija vs razmjena genaMultiregionalni model sigurno nije toan zbog:0.6-0.3 mya starija grupa arhainog H. sapiensa (H. heidelbergensis)

Kranij Kabwe 1 Broken Hill (Zambija) H. rhodesiensis-masivan kranij 1325 mL s izraenim supraorbitalnim dijelom; lubanja Bodo dolina Awash (Etiopija) 0.6 mya H. heidelbergensis; kranij Ndutu (Tanzanija)

Mlaa grupa arhainog H. sapiensa0.3 mya Illeret (KNM-ER 3884), Florisbad, LH18, Eliye Springs, Jebel Irhoud 1 i 2 (ubrajaju ga u Homo sapiens neanderthalensis)...Homo sapiens sapiens 0.2 myaOstaci kostura i lubanje Omo 1 Omo-Kibish (Etiopija), Herto (Etiopija) 0.16-0.154 mya H. sapiens idaltu, Singa (Sudan), Klasies River (J. Afrika), Border Cave (0.074 mya)...Najraniji nalazi izvan Afrike: Mugharet es-Skhul 0.18-0.046 mya, Jebel Qafzeh (Izrael) 0.12-0.08 mya; U Kini na Zhoukoudian tri dobro ouvane lubanje datirane na 0.035-0.03 myaOut-of-Africa: H. sapiens iz Afrike zamjenjuje erectusa i H. neanderthalensis-ailiAsimilacijski model: mnogobrojna populacija iz Afrike asimilira malobrojne starosjedioceBiokulturna promjena u Europi 40-30 kyaCro Magnon 1 (Francuska)

Levant ukazuje na kontakt neandertalaca i sapiensa (musterijan)St. Cesaire grob neandertalca s kamenim oruem i predmetima atelperonijenske kulture (Chatelperron 40 kya moda su je razvili neandertalci pod utjecajem orijasijenske kulture sapiensa)Vindija 45-30 kya kasni neandertaltci musterijan s elementima gornjeg paleolitikaTi kasni neandertalci morfoloki odudaraju od klasinih. Vi80 i Vi33.16 testiranje mtDNA i drevne nuklearne DNA podupire asimilacijski modelOase (Rumunjska) 35 kya najraniji moderni ali slinosti s neandertalcima

Muierii (Rumunjska) najraniji moderni Europljani 30 kya ali odreene odlike kranija i mandibule su arhaine i este u neandertalaca.

Mlade (eka) 31 kya takoer odlike neandertalaca