EVROPSKI PROGRAM RADA ZA PERIOD

Evropski program rada za period 2020–2025. Udruženim djelovanjem do boljeg zdravlja

EVROPSKI PROGRAM RADA ZA PERIOD 2020–2025.

UDRUŽENIM DJELOVANJEM DO BOLJEG ZDRAVLJA

ApstraktEvropski program rada za period 2020–2025, „Udruženim djelovanjem do boljeg zdravlja“ (EPR), utvrđuje prioritete za naredni petogodišnji period polazeći od legitimnih očekivanja građana Evropskog regiona od zdravstvenih vlasti. Ljudi žele da im vlasti garantuju pravo na univerzalan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti bez straha od finansijskih poteškoća; žele da im zdravstvene vlasti obezbijede djelotvornu zaštitu od vanrednih zdravstvenih situacija, mogućnost da napreduju u zdravim zajednicama u kojima javnozdravstvene mjere i odgovarajuće javne politike obezbjeđuju bolji život u ekonomiji blagostanja. Ljudi sve više, i to s pravom, pozivaju zdravstvene vlasti na odgovornost u pogledu ispunjavanja tih očekivanja. EPR predstavlja viziju o tome kako Regionalna kancelarija SZO za Evropu može da podrži zdravstvene vlasti u državama članicama da na taj izazov odgovore, u svakoj zemlji pojedinačno, ali i regionu u cjelini.

© World Health Organization 2021Određena prava su zadržana. Ovaj materijal dostupan je po osnovu licence Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 IGO (CC BY-NC-SA 3.0 IGO; https://creativecommons.org/licenses/by-nc- sa/3.0/igo).

Prema uslovima ove licence, ovaj materijal možete kopirati, redistribuirati i prilagođavati u nekomercijalne svrhe pod uslovom da se dokument pravilno citira, kako je navedeno ispod. Kod upotrebe ovog materijala, nije dozvoljeno navesti da SZO podržava bilo koju organizaciju, proizvod ili usluge. Upotreba logotipa SZO nije dozvoljena. U slučaju prilagođavanja materijala, potrebno je pribaviti dozvolu po osnovu iste ili ekvivalentne licence Creative Commons. U slučaju prevođenja ovog materijala, uz citat se obavezno se dodaje sljedeće: „Ovaj prevod nije uradila Svjetska zdravstvena organizacije (SZO). SZO ne odgovara za sadržaj i tačnost ovog prevoda. Obavezujućim i vjerodostojnim izdanjem smatra se izvorno izdanje na engleskom jeziku“. The European Programme of Work, 2020–2025: United Action for Better Health in Europe. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2020.

Svako posredovanje u sporovima koji nastanu po osnovu dozvole rješavaju se u skladu s pravilima posredovanja Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu. (http:http://www.wipo.int/amc/en/mediation/rules/)

Citirati na sljedeći način: Evropski program rada za period 2020–2025. Udruženim djelovanjem do boljeg zdravlja. Kopenhagen: Regionalna SZO kancelarija za Evropu; 2021. Licence: CC BY-NC-SA 3.0 IGO.

Kataloški podaci (CIP). Kataloški podaci dostupni su na adresi: http://apps.who.int/iris.

Prodaja, prava i davanje dozvole. Za kupovinu publikacija SZO, vidjeti: http://apps.who.int/bookorders. Zahtjeve za komercijalnu upotrebu i upite o pravima i dozvolama vidjeti na adresi: http://www.who.int/about/licensing.

Materijal trećih strana. Ukoliko želite da ponovo iskoristite dio materijala čiji je autor treća strana, kao što su tabele, podaci ili slike, na vama je da utvrdite da li je za njihovo korišćenje potrebna dozvola i da li je dozvolu potrebno pribaviti od vlasnika autorskih prava. Rizik tužbe usljed povrede bilo koje komponente ovog materijala koja pripada trećoj strani leži isključivo na korisniku.

Opšte odricanje odgovornosti. Odrednice korišćene u ovoj publikaciji i prikaz materijala ne izražavaju stav Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorije, grada, područja ili njihovih vlasti, niti u pogledu utvrđivanja granica ili linija razgraničenja. Tačkaste linije na mapama predstavljaju približne granične linije oko kojih možda još uvijek nije postignut dogovor.

Pominjanje određenih preduzeća ili proizvoda određenih proizvođača ne znači da ih Svjetska zdravstvena organizacija odobrava ili preporučuje u odnosu na druga preduzeća ili proizvode slične prirode, ovdje nepomenute. Izuzev u slučaju greške ili propusta, komercijalni nazivi proizvoda pisani su velikim početnim slovom.

Svjetska zdravstvena organizacija preduzela je sve razumne mjere predostrožnosti i provjerila informacije sadržane u ovoj publikaciji. Međutim, objavljeni materijal distribuira se bez garancija bilo kakve vrste, eksplicitnih ili implicitnih. Odgovornost za tumačenje i upotrebu materijala je na čitaocu. Svjetska zdravstvena organizacija ni u kom slučaju nije odgovorna za štetu koja eventualno proiziđe iz njegove upotrebe.

Fotografija na korici: © WHO

Dizajn: Pointer Creative SRL

https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/igo/

Evropski program rada za period 2020–2025.Udruženim djelovanjemdo boljeg zdravlja

SadržajZašto je potreban Evropski program rada? Zajednički globalni prioriteti – regionalni fokus .......... 4

Politički mandat za Evropski program rada ................................................................................. 9

Na čemu će biti naglasak u Evropskom regionu SZO? Tri ključna prioriteta Evropskog programa rada 13Ključni prioritet 1. Napredovanje ka univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti .......................................................... 18

Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje ..................................................................................................... 24Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalnog zdravstva.................................................................................... 25

Ključni prioritet 2. Zaštita zdravlja u kriznim i vanrednim situacijama .......................................................... 27Ključni prioritet 3. Promovisanje zdravlja i dobrobiti ...................................................................................... 30

Vodeća inicijativa 3. Evropski program imunizacije do 2030. ..................................................................................... 34Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihejvioralnih i kulturoloških aspekata ................................. 35

Kako će SZO/Evropa maksimalno uvećati efekte na nivou zemlje? ............................................. 37Ujediniti napore regionalnih i globalnih partnera ............................................................................................ 38Pojačati naglasak na pojedinačne države: direktna podrška zdravstvenom vođstvu država članica ........ 40Usklađivanje sa zajedničkim ključnim prioritetima: svrsishodna uloga SZO za Evropu .............................. 42

Mobilizacija resursa .................................................................................................................. 43

Kako ćemo mjeriti napredak u Evropskom regionu? ................................................................... 45

Konsultovanje, angažovanje i odlučivanje .................................................................................. 49

Evropski program rada za period 2020–2025. Udruženim djelovanjem do boljeg zdravlja4

AkronimiBOS Odjeljenje za poslovne operacije

CHP Odjeljenje za nacionalne zdravstvene programe

CPS Odjeljenje za nacionalne zdravstvene politike i sisteme

CSE Odjeljenje za podršku državama i vanredne situacije

EB Izvršni odbor

EPR Evropski program rada, 2020–2025.

GDO Geografski raspodijeljena kancelarija

GPW13 Trinaesti opšti program rada, 2019–2023.

IHR Međunarodni zdravstveni pravilnik (2005)

IPPR Nezavisna procjena pripremljenosti i odgovora na pandemiju

NCDs Nezarazne bolesti

RDO Kabinet regionalnog direktora

COR Ciljevi održivog razvoja

UHC Univerzalna zdravstvena zaštita

UNSDCF Okviri za saradnju Ujedinjenih nacija za održivi razvoj

WHE Program SZO za krizne i vanredne situacije


Evropski program rada za period 2020–2025. Udruženim djelovanjem do boljeg zdravlja 5

© W

HO

Zašto je potreban Evropski program rada?

Zajednički globalni prioriteti – regionalni fokus


Države članice SZO širom svijeta, ali i one u Evropskom regionu, posvećene su ostvarivanju tri međusobno povezana strateška prioriteta koji predstavljaju stubove djelovanja u okviru Trinaestog opšteg programa rada SZO za period 2019–2023. (GPW 13), a to su:

• napredovanje ka univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti

• bolja zdravstvena zaštita u kriznim i vanrednim situacijama

• osiguranje zdravog života i dobrobiti za sve, u svim životnim dobima.

Navedeni prioriteti sastavni su dio Ciljeva održivog razvoja do 2030. (SDG) i povezani su s tri ambiciozna cilja kojima će zdravstveni sektor doprinijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja: ciljevi „tri milijarde“ (Okvir 1).

UNIV

ERZA

LNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

KRIZNE I VANREDNE SITUACIJE

ZDRAVLJE I DOBROBIT

Milijardu ljudiviše ima pristup

Milijardu ljudiviše ima bolju

zaštitu kada su

Milijardu ljudiviše

ima bolje

OKVIR 1. CILJEVI „TRI MILIJARDE“

Trinaesti opšti program rada povezan je s ciljevima „tri milijarde“, koji predstavljaju okosnicu doprinosa zdravstvenog sektora ostvarenju ciljeva održivog razvoja na globalnom nivou. Ti ciljevi su:

• Univerzalna zdravstvena zaštita za milijardu ljudi više.

• Bolja zdravstvena zaštita u kriznim i vanrednim situacijama za milijardu ljudi više.

• Milijardu ljudi više koji uživaju u boljem zdravlju i dobrobiti.

Evropski program rada oblikuje doprinos Evropskog regiona Trinaestom opštem programu rada i ovim globalnim ciljevima. Povelja iz Talina: Zdravstveni sistemi za zdravlje i dobrobit, Deklaracija iz Astane (o primarnoj zdravstvenoj zaštiti), Deklaracija iz Ostrave sa Šeste ministarske konferencije o životnoj sredini i zdravlju i Deklaracija iz Šangaja o promociji zdravlja u Programu održivog razvoja do 2030.

predstavljaju čvrsto uporište za preusmjeravanje aktivnosti Evropskog regiona na ova ključna pitanja, pri čemu je zbog pandemije kovid 19 neophodno još hitnije djelovati kako bi se ti ciljevi ostvarili.



©Lilit Dadikyan


Nakon izbora novog regionalnog direktora SZO za Evropu u septembru 2019. godine i njegovog imenovanja na 146. sjednici Izvršnog odbora u februaru 2020. godine, države članice Evropskog regiona SZO podstakle su Regionalnu kancelariju SZO za Evropu da preusmjeri težište rada na ove ključne prioritete. Podsticaj je propraćen i snažnim pozivom na udruženo djelovanje za bolje zdravlje u cijelom regionu kroz Evropski program rada 2020–2025.

Nekoliko dana kasnije, pandemija kovid 19 pogodila je Evropski region neočekivanom žestinom. Pandemija je izložila i izlaže građane i zajednice, zdravstvene radnike, sisteme zdravstvene i socijalne zaštite,

1 SZO/EvropučineRegionalnakancelarijauKopenhagenu,Danska,32predstavništva(nacionalne,terenskeikancelarijezavezu),tri subregionalnacentraProgramaSZOzakrizneivanrednezdravstvenesituacije(WHE),petpodručnihkancelarija(GDO)ijednopartner-stvočijijedomaćinSZO.KancelarijaSZOzajačanjezdravstvenihsistemauBarseloni,Španija,nemaististatuskaoGDOsobziromnatodanepostojiusaglašenipravniokvirzaprisustvoSZOuŠpaniji.Međutim,ŠpanijaiSZOponovosuseobavezaledaćenaćirješenjezaovodugogodišnjepitanje,apregovorisu,uzučešćeKabinetageneralnogdirektora,utoku.

ekonomije i društvo u cjelini velikom pritisku. Mnogi imaju velikih teškoća da iz ovog testa izdržljivosti izađu bez težih posljedica. Poguban uticaj pandemije na ekonomiju prelivaće se i na zdravlje i dobrobit u cijelom Evropskom regionu. Kriza izazvana kovidom 19 ima ogromne implikacije po sisteme zdravstvene i socijalne zaštite, ulogu SZO/Evropa1 kao institucije i Evropski plan rada. Pokrenula je procese koji će dovesti do korjenitih promjena u sistemima zdravstvene i socijalne zaštite u Evropskom regionu sa ciljem kreiranja digitalne i inovativne budućnosti okrenute prvenstveno ishodima i ljudima.



Politički mandat za Evropski program rada

©W

HO


Evropski program rada odražava odlučnost SZO za Evropu da niko ne bude izostavljen i da se ojača vođstvo zdravstvenih vlasti u Evropskom regionu.

Da niko ne bude izostavljen. Postojanje nejednakosti u zdravlju ukazuje na to da je potrebno uložiti još mnogo rada da bi se postiglo pravično društvo. Nejednakost predstavlja trajni izazov u Evropskom regionu, kako iz zdravstvene tako i iz političke perspektive. Epidemiologija zaraznih bolesti u Evropskom regionu ukazuje na važnost rješavanja društveno-ekonomskih nejednakosti, kao i neravnomjernog tereta nezaraznih bolesti. Na primjer, rizik od prijevremene smrti usljed četiri glavne nezarazne bolesti u nekim zemljama manji je od 10%, dok u drugim iznosi čak 31%. Takve razlike i dalje postoje: približavanje između zemalja regiona i dalje je razočaravajuće sporo, a dovodi se u vezu s velikim razlikama u ulaganju u zdravstvo. To se ogleda u zaustavljanju napretka, čak i nazadovanju u pogledu jednakosti u zdravlju u mnogim državama članicama. U tom kontekstu, kovid 19 najteže je pogodio siromašne i najugroženije i time dodatno pogoršao postojeću nejednakost. Pogoršao je posljedice neulaganja u društvo i još jasnije ukazao na to što društva još treba da urade kako bi se zdravstvena i socijalna zaštita uklopila u ekonomiju blagostanja. Nažalost, spori tempo međusobnog približavanja zemalja regiona dodatno otežavaju dugotrajne rodne i socijalne razlike u zdravstvenim ishodima zemalja, nedovoljna pažnja velikim grupama ranjivih populacija i izazovi vezani za migraciona kretanja između i unutar zemalja. Upravo zato se u Evropskom programu rada snažan naglasak stavlja na to da niko ne bude izostavljen.



©SZO

/SergeyVolkov


Vođstvo i autoritet. Evropski program rada ističe potrebu i za jačanjem liderskih sposobnosti zdravstvenih vlasti. Kriza usljed kovida 19 povećala je ugled zdravstvenih radnika u očima šire javnosti u većini država članica. Međutim, u nekoliko zemalja, postojeće nezadovoljstvo dodatno su produbile poteškoće sa kojima su se zdravstvene vlasti suočavale tokom upravljanja krizom kovida 19. Širom Evropskog regiona ljudi sve više od svoje vlade zahtijevaju da im omogući osnovna prava na bolje zdravlje i dobrobit, na univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti, na život u sigurnoj, podsticajnoj i zdravoj zajednici i na zdravstvenu sigurnost. Zdravstvene vlasti sve su zabrinutije zbog nesklada između ovih legitimnih očekivanja i konkretnog iskustva koje karakteriše pogoršanje životne sredine i zdravstvenih usluga

ograničenih nestašicama, nedostatkom ulaganja, komercijalizacijom, pa čak i korupcijom. Podstaknut infodemijom koja je nastala s krizom kovid 19, ovaj nesklad između očekivanja i iskustva urušava povjerenje u sposobnost upravljanja u zdravstvenom sektoru. Evropski program rada poseban naglasak stavlja na podršku kapacitetima za efikasno vođstvo u zdravstvu i saradnju s drugim sektorima kako bi zdravstvene vlasti mogle odgovoriti legitimnim očekivanjima populacije kojoj služe.

Potreba da se usredsredimo na oporavak, otpornost i postojanost zdravstvenih sistema i javnozdravstvenih službi nakon pandemije kovid 19 samo pojačava odlučnost da niko ne bude izostavljen, te da se osnaže liderske sposobnosti zdravstvenih vlasti.



Na čemu će biti naglasak u Evropskom regionu SZO?

Tri ključna prioriteta Evropskog programa rada

©SZO

/SergeyVolkov


Ključni prioriteti Evropskog programa rada proizilaze iz legitimnih očekivanja građana. Oni očekuju da im vlada obezbijedi pravo na univerzalni pristup kvalitetnoj zaštiti ne izlažući ih finansijskim poteškoćama, pravo na zdravstvenu zaštitu u kriznim i vanrednim situacijama, kao i da im obezbijedi bolje zdravlje i dobrobit u svim životnim dobima. To ujedno predstavlja okvir politike za specifične oblasti koje čine tehnički portfolio Regionalne kancelarije SZO za Evropu (Okvir 2). Ključni cilj Evropskog programa rada je dati prednost aktivnostima i inicijativama koje direktno doprinose ostvarenju tri ključna prioriteta i zajedno čine program oporavka i reformi nakon kovida 19. Portfolio dopunjavaju četiri vodeće inicijative zamišljene da ubrzaju promjene mobilišući se oko ključnih pitanja istaknutih u programima država članica a koje, ukoliko se intenzivno promovišu, uz posvećenost najvišeg političkog rukovodstva, mogu dovesti do pravog preobražaja.

Pandemija kovida 19 i prijeteće negativne posljedice po ekonomiju predstavljaju veliki stres za zdravstvene sisteme i socijalnu zaštitu. I pored najnovijih otkrića u pogledu liječenja, testiranja i vakcina, prelazak u stabilniji period male transmisije svakako će ostaviti za sobom teške posljedice. Zdravstveni sistemi i socijalna zaštita suočavaju se s problemima iscrpljenog osoblja na prvoj liniji odgovora na pandemiju, osiromašenim budžetima i dugim listama čekanja za liječenje. Još uvijek nije poznato kakve će biti stvarne posljedice ovog nasljeđa, ali kovid 19 je svakako dodatno ukazao na ranjivost i nedovoljno finansiranje zdravstvenih i socijalnih službi i njihovih zaposlenih.

Zbog svega toga, došlo je do još jačeg konsenzusa da su zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i javno zdravlje ključni za ekonomiju blagostanja, pod uslovom da

oporavak i reforma pruže održive odgovore na aktuelne i buduće izazove, uz velika ulaganja u izgradnju otpornih i postojanih sistema. Biće neophodno uspostaviti ravnotežu između obezbjeđivanja univerzalnog pristupa zaštiti i javnom zdravstvu, brzog i adekvatnog odgovora na vanredne situacije i osiguranja zdravog života i dobrobiti u svim životnim dobima. Umjesto kratkoročnih rješenja, neophodno je upravljanje sa vizijom koju karakterišu hrabrost, kreativnost i sposobnost da se uči.

Zdravlju i zdravstvenim sistemima pridaje se do sada neviđen značaj u razgovorima na regionalnom i podregionalnom nivou, kao i onima na nacionalnom i nižim nivoima. Tokom ove krize, Regionalna kancelarija SZO za Evropu istakla se u vođstvu. SZO/Evropa pokazala je da može da funkcioniše u okviru koncepta jedinstvene SZO i jedinstvenih Ujedinjenih nacija; da objedini i mobiliše države članice i institucije u raznolikom regionu; da, po potrebi, uspostavlja podregionalne mehanizme, između ostalog i u svim malim zemljama; u kratkom roku angažuje, po potrebi, osoblje i stručnjake; blagovremeno izdaje relevantne normativne smjernice; koordiniše i ubrza nabavku lične zaštitne opreme; te ima odlučnu i objektivnu komunikaciju. Kako se Evropski region bude približavao periodu oporavka i reformi, SZO/Evropa će moći da iskoristi ovo iskustvo da pomogne zemljama i podstiče diskusije o dodirnim tačkama između zdravstvene i socioekonomske sfere.

Da bi u središtu javne politike bili ljudi, aktivnosti na oporavku moraju se konkretno realizovati na nacionalnom nivou. To zahtijeva pragmatične, smišljene i kontekstualizovane korake kako bi se tehnički portfolio SZO/Evropa nadovezao na sinergiju između tehničkih programa i pažnja usredsredila na ključne prioritete Evropskog programa rada (Okvir 2).



Ovaj portfolio predstavlja neophodnu osnovu za rad na velikom broju različitih nezaraznih i zaraznih bolesti, te socijalnim i ekonomskim determinantama zdravlja koje definišu zdravstvene ishode i nejednakost u zdravlju tokom životnog vijeka. To je osnov za podršku zemljama u ostvarivanju tri ključna prioriteta.

Opšti naglasak u radu Regionalne kancelarije SZO za Evropu biće podrška naporima država na nacionalnom nivou. Pored direktne podrške na nivou pojedinačnih zemalja, snažniji naglasak na pojedinačne zemlje značajno se oslanja i na jačanje regionalnih i podregionalnih veza. SZO/Evropa trenutno ima veću moć da okuplja regionalne, podregionalne, međuvladine i nedržavne agencije i aktere. Svoju novostečenu poziciju

iskoristiće da obezbijedi da međunarodni regulatorni i politički aranžmani, naročito oni čiji je cilj oporavak nakon kovida 19, podrže napredak u oblastima ključnih prioriteta. SZO/Evropa će stoga težiti sinergiji i ekonomiji obima u svom radu na regionalnom i podregionalnom nivou kojim pruža podršku naporima nacionalnih zdravstvenih vlasti da rukovode oporavkom i reformama. Intenzivna saradnja nacionalnih zdravstvenih vlasti, glavnih aktera u zdravstvenom i socijalnom sektoru, te aktera iz drugih sektora, kao što su zaštita životne sredine, urbanističko planiranje, saobraćaj, obrazovanje i poljoprivreda, nužna je da bi se postigla neophodna ravnoteža između tri ključna prioriteta koji su prilagođeni specifičnim okolnostima i potrebama svake države članice.

©JeromeFlayosc


OKVIR 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFOLIJA AKTIVNOSTI SZO/EVROPA

Tehnički portfolio Regionalne kancelarije SZO za Evropu realizuje se kroz rad tri odjeljenja. Sva tri usredsređena su na pružanje podrške zemljama da ostvare napredak u pogledu tri prioriteta: univerzalne zdravstvene zaštite, sigurnosti u pogledu zdravlja i dobrobiti, pri čemu svaki inkorporira perspektivu roda i ljudskih prava. Ova odjeljenja uživaju podršku Kancelarije regionalnog direktora i Odjeljenja za poslovne operacije.

Odjeljenje za nacionalne zdravstvene politike i sisteme (CPS) pomaže zemljama u regionu u kreiranju i primjeni odgovarajućih zdravstvenih politika i sistema za jačanje univerzalne zdravstvene zaštite. Odjeljenje nastoji da osnaži procese izrade i primjene zdravstvenih politika zasnovanih na podacima, dokazima i datom kontekstu na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, primjenjujući inkluzivan pristup tokom čitavog životnog vijeka. Odjeljenje se zalaže za jačanje vođstva u javnom zdravstvu, pri čemu je naglasak na sprovođenju politika usmjerenih na ljude, promociji zdravlja, sprečavanju bolesti i rješavanju socijalnih i ekonomskih determinanti zdravlja. Cilj Odjeljenja je jačanje vođstva u pogledu pravičnosti, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u zdravstvu. Naglasak je i na izgradnji kapaciteta za inovacije u zdravstvenim sistemima kako bi se omogućilo održivo pružanje kvalitetnih usluga na nivou primarne zdravstvene zaštite i usluga u zajednici, a koje su dobro povezane s bolnicama, kao i usluga u domenu mentalnog zdravlja, javnog zdravlja i usluga socijalne zaštite. U tu svrhu, ovo odjeljenje podržava napore zemalja da

omoguće pristup zdravstvenoj zaštiti kako niko ne bi bio izostavljen, da se poboljša finansijska zaštita, osnaže zdravstveni radnici, poveća pristup ljekovima i tehnologiji po pristupačnim cijenama i promoviše uvođenje i primjena digitalne tehnologije.

Odjeljenje za nacionalne zdravstvene programe (CHP) pomaže zemljama da smanje teret nezaraznih i zaraznih bolesti i da rade na rješavanju socijalnih i ekonomskih determinanti zdravlja. Odjeljenje je usredsređeno na mjere promovisanja zdravlja, na prevenciju nasilja i povreda, integrisanu prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti, uključujući kancer, kardiovaskularne bolesti, hronične respiratorne bolesti i dijabetes, te na rizike povezane sa upotrebom duvana, fizičkom neaktivnošću, nezdravom ishranom i štetnom upotrebom alkohola, na kontrolu zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, HIV/AIDS, hepatitis i vektorske i rijetke tropske bolesti, na iskorjenjivanje i eliminaciju bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, na zalaganje za veću upotrebu vakcina, na suzbijanje i kontrolu antimikrobne rezistencije, te saniranje postojećih i novih sredinskih zdravstvenih rizika. Odlučnost da se obezbijedi univerzalan pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama sa fokusom na ljude, uspostavljanjem kontinuirane zdravstvene njege, praćena je konkretnim koracima ka izgradnji baze dokaza za kreiranje politike i intervencija primjenom socijalnih, kulturoloških i bihejvioralnih pristupa, da bi se podstaklo uvođenje inovacija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.



OKVIR 2. PROŠIRENJE SADAŠNJEG PORTFOLIJA AKTIVNOSTI SZO/EVROPA (nastavak)

Odjeljenje za podršku državama i vanredne situacije (CSE) podržava rad na koordinaciji više vladinih sektora i partnera – uključujući bilateralne i multilateralne odnose, fondove i fondacije, organizacije građanskog društva i privatni sektor – radi ostvarenja zdravstvenih ciljeva i nacionalnih zdravstvenih politika i strategija. To uključuje pomoć državama članicama da upravljaju zdravstvenim potrebama i da odgovore na potrebe izbjeglica i migranata, s posebnom pažnjom na pristupu zdravstvenim uslugama i pripremljenosti za priliv izbjeglica i migranata. U okviru ovog Odjeljenja djeluje i Program SZO za krizne i vanredne situacije (WHE) koji pruža tehničko vođstvo i operativnu podršku za sprečavanje, pripremu, otkrivanje, brzo reagovanje i oporavak od epidemija i kriznih i vanrednih situacija. WHE pomaže zemljama u suzbijanju i ublažavanju rizika od opasnih bolesti i infekcija, otkrivanju i ocjeni zdravstvenih kriznih situacija na osnovu čega se donose odluke u javnom zdravstvu, kao i u brzom i odgovarajućem odgovoru na krizne situacije u okviru koordinisanog sistema za upravljanje vanrednim situacijama. Zadatak Odjeljenja je da za aktivnosti SZO tokom vanrednih situacija osigura efikasno upravljanje, održivo finansiranje, adekvatne kadrove i operativnu spremnost za ispunjavanje njene misije. Rad, organizovan po sistemu glavnih čvorišta, doprinosi sprovođenju aktivnosti specifičnih za određenu zemlju, kao i međudržavnih aktivnosti u prioritetnim zemljama.

Odjeljenje za poslovne operacije (BOS) obezbjeđuje produktivnost i transparentnost tehničkih programa i sprovođenje Evropskog programa rada. BOS nadgleda budžetsku i finansijsku odgovornost kroz pristup zasnovan na riziku radi podrške upravljanju povjerenim sredstvima, uz primjenu principa najbolje vrijednosti za uloženi novac. BOS realizuje projekte na poboljšanju produktivnosti SZO/Evropa i obezbjeđuje finansijsku održivost struktura regiona; među zdravstvenim službama razvija kulturu orijentisanosti na korisnika; jača kapacitete nacionalnih kancelarija SZO i podstiče strateške inicijative za poboljšanje motivacije i produktivnosti zaposlenih. BOS nastoji da ojača kapacitete SZO/Evropa za energični odgovor na spoljnje i unutrašnje promjene.

Kabinet regionalnog direktora (RDO) snosi sveukupnu odgovornost za planiranje, sprovođenje i evaluaciju programa SZO na nivou regiona i zemalja, te za unapređenje usklađenosti i zajedničkog rada na sva tri nivoa organizacije. Kancelarija štiti principe Povelje o vrijednostima SZO. Nadalje, ona vrši funkcije vezane za mobilisanje resursa i saveza, spoljnje odnose i komunikaciju, te podršku upravnim tijelima Evropskog regiona SZO, koje omogućavaju realizaciju aktivnosti. Bavi se i razvojem organizacije, usavršavanjem i obukom zaposlenih i transformacijom. Takođe, ima posebnu ulogu da predstavlja SZO u institucijama Evropske unije.


Ključni prioritet 1. Napredovanje ka univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti

Građani širom Evropskog regiona od svoje vlade očekuju da im obezbijedi pravo na univerzalnu zdravstvenu zaštitu (UHC): da imaju univerzalan pristup kvalitetnoj zaštiti ne izlažući se finansijskim poteškoćama. Očekuju da njihov sistem zdravstvene zaštite odgovori na brojne zdravstvene rizike i probleme, bilo kolektivne ili individualne, akutne ili hronične, zarazne ili nezarazne. SZO/Evropa će podržati napore država članica na izgradnji postojanih i otpornih i na dokazima zasnovanih zdravstvenih sistema koji će poslužiti kao osnov za oporavak nakon kovida 19. Rad SZO/Evropa na univerzalnom pristupu zdravstvenoj zaštiti usredsređen je na pet oblasti:

1. Podrška naporima država članica da u središtu zdravstvenih usluga budu ljudi

(a) Premostiti jaz između zdravstvenih sistema i socijalne zaštite institucionalizovanjem dijaloga o politici i mehanizma koordinacije čime bi se osigurala usredsređenost na ljude u kompletnom spektru zdravstvene zaštite u pogledu zaraznih i nezaraznih bolesti i mentalnog zdravlja tokom čitavog životnog ciklusa.

(b) Premostiti jaz između primarne zdravstvene zaštite i javnozdravstvenih službi, naročito tako što će se integrisati osnovne javnozdravstvene funkcije i naglasak staviti na praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba stanovništva na nivou zajednice.

(c) Premostiti jaz između primarne, specijalističke ambulantne i bolničke (državne i privatne) zdravstvene zaštite, dajući primarnoj zdravstvenoj

©SZO

/BlinkMedia-M

artynAim



zaštiti ključnu ulogu u pružanju usluga u kojima je korisnik u središtu pažnje.

(d) Obezbijediti kontinuum zdravstvene zaštite: od kliničke prevencije, preko ranog otkrivanja i skrininga, liječenja i rehabilitacije do palijativne njege kako bi se zadovoljile potrebe ljudi za liječenjem zaraznih i nezaraznih bolesti (Okvir 3).

(e) Razviti koherentne strategije i ciljeve politike za pružanje finansijski pristupačnih, dostupnih,

2 UskladusAkcionimprogramomMeđunarodnekonferencijeostanovništvuirazvojuiPekinškomplatformomzaakciju,tedokumenti-maskonferencijaoprocjeni.

prihvatljivih i kvalitetnih usluga za zaštitu seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Otklanjanje nejednakosti po pitanju zdravlja i podrška seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima2 najranjivijih i marginalizovanih predstavlja lakmus test za napredak ka univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti: potrebno je da zdravstveni sistem dobro funkcioniše i signalizira da li se otklanjaju barijere u domenu politika i zakonodavnog okvira, te da li se poštuju i promovišu rodna ravnopravnost, jednakost i ljudska prava.

OKVIR 3. OBEZBIJEDITI KONTINUUM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SA LJUDIMA POSTAVLJENIM U SREDIŠTE USLUGA

Regionalna kancelarija SZO za Evropu nastojaće da kontinuum zdravstvene zaštite obuhvati različite usluge - od kliničke prevencije, preko ranog otkrivanja i skrininga, do liječenja, rehabilitacije i palijativne njege. Podržaće razvoj održivih usluga kako bi se zadovoljile zdravstvene potrebe ljudi vezane za zarazne i nezarazne bolesti, a na osnovu sljedećih aktivnosti:

• Jačanje strateškog vođstva u promociji i praćenju regionalnih, podregionalnih i nacionalnih aktivnosti na suzbijanju zaraznih i nezaraznih bolesti u sklopu univerzalne zdravstvene zaštite.

• Ispunjavanje potreba država za tehničkim smjernicama i pomoći u intervencijama u vezi sa zaraznim i nezaraznim bolestima. U to spadaju koncipiranje, testiranje i primjena

inovativnih i kontekstu prilagođenih preporuka i modela kvalitetnih usluga za prevenciju i liječenje kako akutnih tako i hroničnih zdravstvenih stanja. Ova podrška pružaće se u partnerstvu s nacionalnim kreatorima politike, praktičarima i relevantnim lokalnim institucijama, a po potrebi će ih podržati i kolaborativni centri SZO, strukovna udruženja i udruženja pacijenata.

• Angažovanje aktera iz regiona i uspostavljanje regionalne platforme stručnjaka iz država članica, relevantnih regionalnih specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija, evropskih profesionalnih udruženja i kolaborativnih centara SZO kako bi radili na uvođenju novih pristupa u realizaciji globalnih inicijativa u borbi protiv kancera, uključujući iskorjenjivanje kancera grlića materice, kancera dojke i


OKVIR 3. OBEZBIJEDITI KONTINUUM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SA LJUDIMA POSTAVLJENIM U SREDIŠTE USLUGA (nastavak)

kancera kod djece. Takođe, omogućavanje uspostavljanja podregionalne koalicije zemalja i institucionalnih twinning mehanizama radi većeg prihvatanja i odgovarajućeg prenosa na dokazima zasnovanog znanja i primjera najbolje prakse u oblasti prevencije, otkrivanja, liječenja i upravljanja kancerom.

• Razvijanje kapaciteta za procesuiranje velikih podataka (big data) u svrhe nadzora, modeliranja i praćenja politike, kao i izrade pravovremenih i ciljanih strategija za nadzor, prevenciju, dijagnostiku i liječenje zaraznih i nezaraznih bolesti.

Uspostavljanje kontinuuma zdravstvene zaštite ključno je ne samo za postizanje univerzalne zdravstvene zaštite, već i za zaštitu zdravlja u vanrednim situacijama. SZO/Evropa će podržati nacionalni dijalog o potrebi ulaganja u prevenciju i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti radi smanjenja društveno-ekonomskog tereta aktuelne i budućih pandemija, te jačanja saradnje agencija i koordinacije u zemlji i uključivanja nezaraznih bolesti u teme u vezi s kovidom 19 i pripremljenošću i odgovorom u vanrednim situacijama. SZO/Evropa će takođe podržati izradu planova zdravstvene zaštite s dugoročnim ciljem da se stvore otporniji sistemi zdravstvene zaštite.

©SZO

/Netan

elTob

ias



2. Podržati napore država članica da obezbijede i ojačaju finansijsku zaštitu

(a) Proširiti regionalni i podregionalni dijalog o finansijskoj zaštiti s ministarstvima finansija i međuvladinim organizacijama kako bi se obezbijedilo odgovarajuće ulaganje u oporavak i reforme nakon kovida 19, uključujući ex ante ocjene o tome kako programi prilagođavanja i oporavka utiču na nejednakosti u pogledu pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, direktnih plaćanja i potreba koje su zbog troškova zaštite ostale nepokrivne.

(b) Podržati nacionalni dijalog o ponovnom utvrđivanju prioriteta u svrhe izrade državnog budžeta i o ograničavanju javne potrošnje za zdravstvenu i socijalnu zaštitu nakon krize izazvane kovidom 19.

(c) Osnažiti pregovaračke kapacitete nacionalnih zdravstvenih vlasti kako bi se uključile u konstruktivnu raspravu o planovima ekonomskog oporavka i njihovim implikacijama za zdravstveni sektor.

(d) Podržati nacionalne vlasti u naporima da smanje finansijske poteškoće i nezadovoljene potrebe za zdravstvenim uslugama (kao i ljekovima) tako što će se definisati usluge koje nijesu pokrivene zdravstvenim osiguranjem i iznova osmisliti politika osiguranja kako bi smanjio broj nepokrivenih usluga.

3. Podržati napore država članica da se suoče s izazovima zaposlenih u zdravstvu u post-kovid-19 fazi

(a) Podržati formulisanje nacionalnih strategija za poboljšanje uslova rada i zadržavanje i motivisanje postojeće radne snage, kao i usklađivanje obrazovanja, obuke i kreiranja budućih kadrova sa zdravstvenim potrebama stanovništva, uključujući zahtjeve u pogledu oporavka nakon kovida 19.

(b) Okupiti nadnacionalni konzorcijum akademskih i profesionalnih organizacija radi podrške kontinuiranom stručnom usavršavanju zaposlenih u zdravstvu. Ovaj konzorcijum trebalo bi u svim državama članicama da radi na preusmjeravanju postojećih kadrova u zdravstvu da bi se iskoristili inovativni sistemi i tehnologije i tako obezbijedila timska zdravstvena zaštita usmjerena na ljude, uključujući zahtjeve za oporavkom nakon kovida 19.

(c) Podržati države članice u razvoju održive radne snage u zdravstvu kroz postizanje konsenzusa o regionalnim i podregionalnim inicijativama sa ciljem pravičnijeg raspoređivanja zaposlenih u zdravstvu i iznalaženja odgovora na manjak radne snage putem: omogućavanja boljeg razumijevanja dinamike tržišta rada u zdravstvu, praćenja mobilnosti zaposlenih u zdravstvu, zajedničkih strategija za ublažavanje faktora koji tome „doprinose“ (uključujući izgaranje na poslu i nemotivisanost), te putem mjera za održavanje i jačanje povjerenja između zdravstvenih radnika i rukovodstva u sektoru zdravstva.


©SZO/SergeyVolkov



4. Podržati napore država članica da svima obezbijede pristup ljekovima, vakcinama i zdravstvenim proizvodima

(a) Okupiti aktere, uključujući pacijente, nedržavne aktere i farmaceutsku industriju, da rade na novom društvenom ugovoru koji bi pacijentima, zdravstvenim sistemima i vladama omogućio pristup finansijski pristupačnim farmaceutskim proizvodima koji zadovoljavaju njihove potrebe, a istovremeno osigurati da investitori i farmaceutska industrija imaju dovoljno podsticaja za razvoj i proizvodnju tih lijekova. Prepoznati i podržati otklanjanje nedostataka u regulatornim lancima i lancima proizvodnje, nabavke i snabdijevanja, s naglaskom na nekvalitetnim i falsifikovanim ljekovima i zdravstvenim proizvodima.

(b) Ubrzati sprovođenje rezolucije Svjetske zdravstvene skupštine WHA72.8 o poboljšanju transparentnosti tržišta ljekova, vakcina i drugih zdravstvenih proizvoda, da bi se unaprijedio pristup skupocjenim inovativnim ljekovima i vakcinama jačanjem informacionih sistema, uspostavljanjem dobrovoljnih međudržavnih platformi i nadnacionalnih grupa za nabavku i razvijanjem tehničkih mogućnosti za pravično utvrđivanje cijena.

5. Podržati napore država članica da unaprijede upravljanje i rukovođenje

(a) Analizirati modele i mehanizme upravljanja u zdravstvu u regionu kako bi se utvrdili primjeri dobre prakse i postigla optimalna ravnoteža između zapovjedno-kontrolnog, preduzetničkog, decentralizovanog i kolaborativnog pristupa.

(b) Podržati nacionalne zdravstvene vlasti u procjeni i rješavanju konkretnih izazova u sferi upravljanja kako bi se unaprijedila transparentnost i odgovornost u okviru sistema zdravstvene zaštite.

(c) Izgraditi kapacitete za razvoj politika i praksi koje se zasnivaju na dokazima i činjenicama uz uzimanje u obzir informacija prikupljenih od civilnog društva i više interesnih grupa tokom njihovog uključivanja.

Aktivnosti SZO/Evropa na univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti dopunjavaće dvije vodeće inicijative: Koalicija za mentalno zdravlje i Osnaživanje putem digitalne medicine. Cilj tih vodećih inicijativa jeste da podstakne ponovno interesovanje za primjenu inovativnih rješenja u ostvarivanju univerzalne zdravstvene zaštite.


Vodeća inicijativa 1. Koalicija za mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje predstavlja ključni element individualne i kolektivne dobrobiti. Ono može biti izloženo riziku zbog stresnih ili nepovoljnih životnih, radnih ili ekonomskih uslova, kao i zbog socijalnih nejednakosti, nasilja i sukoba. S tim u vezi, pandemija kovida 19 pokazala je koliko mentalno zdravlje može biti ranjivo. Poremećaji mentalnog zdravlja prilično su rasprostranjeni i predstavljaju jedan od vodećih uzroka patnje i invalidnosti u Evropskom regionu.

Izazovi u vezi s poremećajima mentalnog zdravlja pogađaju sve starosne i društvene grupe. Neki od izazova su nagli porast tzv. bolesti očajanja, nesmanjena prevalenca depresije i anksioznosti među mladima, porast broja slučajeva samopovređivanja i samoubistva

i nezadovoljene potrebe ljudi s demencijom ili poremećajem iz spektra autizma. Specifični izazovi su sve češći problem izgaranja zdravstvenih radnika na poslu, potreba suočavanja s posljedicama poremećaja mentalnog zdravlja tokom krize kovida 19 i potreba da se podrži očuvanje otpornosti zajednica pogođenih sukobima.

U mnogim slučajevima patnja pojedinca i njegove porodice praćena je stigmatizacijom, diskriminacijom i kršenjem ljudskih prava, te isključivanjem iz društva, zbog čega je odnos društva prema ljudima s mentalnim problemima i sam postao dio problema.

Koalicija za mentalno zdravlje okupiće, pod pokroviteljstvom NJ.E. kraljice Matilde od Belgije, istaknute, posvećene ličnosti i uticajne aktere poput samih pogođenih osoba kako bi se iz korjena promijenili stavovi društva o mentalnom zdravlju.

Koalicija će nastojati da iskorijeni stigmatizaciju i diskriminaciju većom informisanošću o mentalnom zdravlju, između ostalih i među zdravstvenim radnicima. Podsticaće zainteresovane strane da se obavežu na ulaganje u mentalno zdravlje i zalagati se za reformisanje usluga kojima bi se zaštita mentalnog zdravlja u svim državama članicama približila standardima 21. vijeka, u skladu sa evropskim vrijednostima. Koalicija će pomoći da se promijene stavovi u društvima Evropskog regiona prema mentalnom zdravlju. Takođe, pomoći će zemljama da unaprijede način rada zdravstvenih službi s pojedincima i zajednicama na poboljšanju mentalnog zdravlja.

Koalicija za mentalno zdravlje će:• predstavljati krovnu strukturu za razmjenu

iskustava i angažovanje čelnih ljudi u državi, aktivista i inovatora usluga;

©SZO

/MalinBring



• služiti kao krovna institucija za sagledavanje, na nivou više agencija i regiona, iskustava i budućih pravaca formiranja i sprovođenja politike mentalnog zdravlja;

• stimulisati osnovna i primijenjena istraživanja o mentalnom zdravlju, s posebnim naglaskom na međusobnoj povezanosti zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, zaštite u zajednici i ulozi primarne zdravstvene zaštite; na aspektima mentalnog zdravlja i roda, i na ulozi privremene i hronične finansijske nesigurnosti;

• omogućiti nacionalni dijalog o politikama mentalnog zdravlja i psihosocijalne pomoći kako bi se ključni prioriteti u sferi mentalnog zdravlja inkorporirali u nacionalne politike i planove (kao što su međusektorski rad na prevenciji, digitalizacija službi za mentalno zdravlje, deinstitucionalizacija psihijatrijske zaštite i ulaganje u odgovarajuće strukture na nivou zajednice, saradnja između mreža zdravstvene i socijalne zaštite, te forenzička procjena mentalnog zdravlja).

• Vodeća inicijativa 2. Osnaživanje putem digitalnog zdravstva

Pandemija kovida 19 dodatno je istakla koliko su hitno potrebni učinkoviti digitalni alati i usluge e-zdravstva kao što su, na primjer, medicinske konsultacije na daljinu i digitalno praćenje kontakata pacijenta, u zemljama širom Evropskog regiona SZO. Iako je ovakav stav dobrodošao, prisutni su rizici, na primjer rizici vezani za humani aspekt zdravstvene zaštite i povredu osnovnih ljudskih prava. Proces usvajanja interoperabilnih digitalnih tehnologija za potrebe donošenja odluka u kliničkoj praksi i javnom zdravstvu i dalje je u fazi rješavanja tehničkih i političkih prepreka. Ova vodeća inicijativa dopunjava inicijative različitih zemalja i partnerskih institucija tako što pruža tehničke i normativne smjernice i stručna znanja o sigurnosti i efikasnosti digitalnih rješenja u zdravstvu, te štiti zdravstvenu jednakost, ravnopravnost polova, pravičnost i ljudska prava kao osnovne vrijednosti u njihovoj primjeni.

U okviru inicijative „Osnaživanje putem digitalnog zdravstva“ biće preduzeti sljedeći koraci:

©SZO

/JulieDesnoulez


• sagledaće se primjena, nedostaci i efikasnost digitalnih rješenja u zdravstvu koja su korišćena kao odgovor na krizu kovid 19;

• završiće se izrada Evropske mape puta za digitalizaciju zdravstvenih sistema kao matrice za koncipiranje digitalne arhitekture zdravstvene i socijalne zaštite; kao osnove za usmjeravanje i mjerenje ulaganja u digitalni zdravstveni sistem i stepen reformi; te kao katalizatora za finansiranje, istraživanje i partnerstvo u svrhe digitalizacije zdravstvenog sektora;

• izradiće se evropski okvir za upravljanje zdravstvenim podacima kroz Evropsku povelju o upravljanju zdravstvenim podacima u kojoj se predstavljaju evropske vrijednosti, principi i metodi za pristup, upravljanje, rukovođenje i upotrebu zdravstvenih podataka u svrhe efikasnih zdravstvenih sistema i aktivnosti na zaštiti javnog zdravlja. Dodatno će podstaći postojeće napore na zaštiti prava vezanih za podatke i privatnost pojedinca i opisati elemente i procese u osnovi dobrog upravljanja podacima kao sastavnog dijela

dobrog funkcionisanja nacionalnih zdravstvenih informacionih sistema. Okvir će podržati upotrebu kvalitetnih zdravstvenih podataka za potrebe donošenja odluka na svim nivoima zdravstvenog sistema, osnažiće funkcije predviđanja i djelovanja u javnom zdravstvu i omogućiti sekundarne primjene zdravstvenih podataka za potrebe istraživanja i razvoja novih kliničkih intervencija;

• zemljama će se pružiti podrška u njihovim naporima da primjenom digitalnih tehnologija unaprijede kontakte između ljudi i zdravstvenih službi, učinkovitost zdravstvenog sistema i jačanje kritičnih javnozdravstvenih funkcija, uključujući nadzor nad bolestima, rano upozoravanje i procjenu rizika.

Ova vodeća inicijativa dopunjuje i operacionalizuje nacrt Globalne strategije SZO za digitalno zdravstvo tako što rješava nedostatke glavnih okvira za digitalizaciju u Evropskom regionu koji usporavaju širu primjenu inovativnih digitalnih rješenja u različitim zemljama regiona.



Ključni prioritet 2. Zaštita zdravlja u kriznim i vanrednim situacijama

Kriza izazvana kovidom 19 dominira u javnim debatama kao malo koja zdravstvena tema do sada. Pokazalo se da je opredijeljenost zajednica i pojedinaca za kolektivni odgovor imala presudan značaj. Potvrđen je široki društveni konsenzus po pitanju odgovornosti zdravstvenih vlasti da obezbijede zaštitu stanovništva u kriznim javnozdravstvenim situacijama. Pouzdano informisanje stanovništva o riziku postalo je strateška odgovornost, dok javnost budnim okom prati nauku i politiku javnog zdravlja, kao i društvenu odgovornost struke za pitanja javnog zdravlja.

Kriza izazvana kovidom 19 bila je, a i dalje je, jedna vrsta iskustva koja dovodi do istinskog preobražaja SZO/Evropa. U toku pandemije pokazalo se da je brzo i odlučno djelovanje ključno. SZO je morala izraditi brze i pouzdane procjene situacije, pouzdano i vjerodostojno objediniti najvažnije informacije i poslati

timove za brzo reagovanje kao pomoć nacionalnim vladama u kratkom roku. Prerano je za sveobuhvatne, kritičke ocjene podrške koja je zemljama pružena, ali nema sumnje da je pandemija iz korijena promijenila prisustvo SZO u zemljama, način raspoređivanja zaposlenih, izradu smjernica i njenu komunikaciju s državama članicama, regionalnim i podregionalnim institucijama i grupama zemalja. Uz to, SZO je intenzivirala saradnju i komunikaciju s regionalnim kancelarijama SZO i agencijama Ujedinjenih nacija.

Ono što se naučilo iz ovog iskustva relevantno je za oporavak u periodu nakon kovid krize, kao i za suočavanje s budućim izazovima u sferi javnog zdravlja. Ovo iskustvo će poslužiti kao smjernica u naporima SZO/Evropa na izgradnji kapaciteta za podršku zemljama u prevenciji, otkrivanju i reagovanju na razne vanredne situacije koje utiču na javno zdravlje,

©SZO

/VolodymyrShuvayev


kao i rizike povezane s klimatskim promjenama, zoonozama i antimikrobnom rezistencijom. SZO/Evropa će pomoći da se osigura da osnovne zdravstvene usluge vezane za nezarazne bolesti, mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku, imunizaciju, usluge zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, promociju zdravlja i prevenciju bolesti, usluge vezane za HIV/AIDS, tuberkulozu, virusni hepatitis i druge zarazne bolesti, budu pružene onima kojima su najpotrebnije. Sistematična i sveobuhvatna analiza upravljanja krizom kovida 19 stoga predstavlja ključni dio rada na zaštiti od zdravstvenih kriza. I dalje se radi na analizi aktivnosti čiji će rezultati biti dio planirane nezavisne globalne analize aktivnosti nakon kovida 19 koja se sprovodi kako bi se unaprijedilo upravljanje u SZO. Već su evidentirane neke naučene lekcije, uključujući onu o potrebi za radom na dva kolosjeka, tj. istovremenom pružanju odgovora na vanrednu situaciju i održavanju kontinuiteta u pogledu pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Kriza izazvana kovidom 19 naglasila je potrebu za pripremljenošću i brzim odgovorom, za saradnjom i solidarnošću, kao i za jasno definisanim mehanizmima i strukturama za komandovanje i kontrolu u vanrednim situacijama. To se pokazalo kao ključno kako unutar zemalja tako i među grupama zemalja. Moraju se angažovati kapaciteti zemlje, ali i regionalne i podregionalne strukture, pri čemu treba iskoristiti stečena iskustva. Iz toga proističe sljedeća trostruka agenda:

1. Naučiti lekcije: proširiti tekuću analizu aktivnosti tokom kovida 19 kako bi se napravila formalna ocjena odgovora regiona na nedavne zdravstvene krize

(a) Dokumentovati lekcije naučene na osnovu dosadašnjeg odgovora kako bi se zdravstveni sistemi bolje pripremili, kako sada tako i ubuduće.

(b) Ažurirati nacionalni strateški plan za pripremljenost i odgovor zemlje na kovid 19.

(c) Promovisati istraživanje o zaštiti stanovništva i zdravstvenih radnika od opasnosti koje sobom nose velike javnozdravstvene krize.

(d) Usmjeravati buduće kapacitete za pripremljenost i odgovor na nivou zemalja i regiona.

Ova analiza tekućih aktivnosti u borbi protiv pandemije biće inkorporirana u Nezavisni pregled pripremljenosti i odgovora na pandemiju (IPPR), shodno rezoluciji Svjetske zdravstvene skupštine WHA73.1 o odgovoru na kovid 19, radi unapređenja upravljanja i operativnog rukovođenja SZO u vanrednim situacijama.

2. Podržati kapacitete za pripremljenost i odgovor na nacionalnom nivou

(a) Podržati, u saradnji s partnerima, unapređenje ili doradu kvalitetnih testiranih i dovoljno finansiranih planova pripremljenosti za različite vrste kriznih situacija. Osigurati da ovi planovi obezbjeđuju kontinuitet pristupa zdravstvenim uslugama za cjelokupno stanovništvo, uključujući ranjive grupe i migrante, a posvetiti pažnju i službama psihološke



podrške kako bi se izbjegle krize mentalnog zdravlja i negativni dugoročni efekti.

(b) Podržati kapacitete države za brzu mobilizaciju pouzdanih strateških informacija i podataka.

(c) Podržati usmjeravanje nacionalnih mehanizama koordinacije s jasno definisanim linijama komando-vanja (uključujući koordinaciju zdravstvenog klaste-ra) i dogovora za mobilizaciju i apsorpciju spoljnje finansijske ili operativne pomoći u slučaju vanred-nih situacija velikih razmjera.

(d) Podržati izgradnju kapaciteta na nivou zemlje i pružiti pomoć u koncipiranju procesa i obuci osoblja za učinkovitu komunikaciju o rizicima, postupanje u slučaju glasina i lažnih vijesti, te jačanje pripremljenosti i uključivanje javnosti.

3. Povećati pripremljenost i kapacitete u regionu za odgovor na krize i proizvesti javna dobra neophodna za njihovo upravljanje

(a) Potvrditi ulogu SZO kao normativne referentne institucije za Međunarodni zdravstveni pravilnik (IHR) (2005) i zdravstvene krize.

(b) Analizirati ključne pokazatelje kapaciteta IHR, mapirati i ažurirati podatke o kapacitetima zemlje za pripremljenost i odgovor.

(c) Iskoristiti mreže i kapacitete SZO/Evropa, nadograđene i unaprijeđene tokom pandemije kovida 19, za redovne vježbe skeniranja situacije i procjene rizika, za usaglašavanje kapaciteta za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije u regionalnim i podregionalnim strukturama, te za izradu zajedničkih planova i mehanizama za nabavku u vanrednim situacijama.

(d) Ojačati strukturnu saradnju i sinergiju između SZO/Evropa i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

(e) Održavati kapacitete SZO i sposobnost povezanih mreža da brzo proizvedu kvalitetne vodiče i alate koji su se pokazali kao ključni u upravljanju krizom kovida 19.

(f) Dogovoriti se s relevantnim regionalnim i podregionalnim institucijama o jasnim linijama koordinacije, transparentnim i na podacima zasnovanim kanalima za komunikaciju, te o mehanizmima za operativnu primjenu principa solidarnosti u slučaju krize koja zahvata više zemalja.

(g) Mobilisati partnere za podršku u ažuriranju, obezbjeđivanju resursa i testiranju kvalitetnih planova za pripremljenost zemalja.

(h) Podržati napore zemalja da povećaju otpornost zdravstvenih ustanova na klimatske promjene i prirodne katastrofe istovremeno poboljšavajući ekološku održivost njihovih aktivnosti.


Ključni prioritet 3. Promovisanjezdravlja i dobrobiti

Građanima je izuzetno važno da žive u bezbjednim zajednicama koje im pružaju podršku, u društvenom i fizičkom okruženju koje pogoduje fizičkom, psihološkom i socijalnom zdravlju i dobrobiti. Očekuju da zdravstvene vlasti zaštite njih i njihove porodice od onoga što ugrožava njihovo zdravlje i dobrobit i to tako što će namjenskim programima i politikama uticati na determinante zdravlja; mobilisati ostale sektore da zdravlje inkorporiraju u sve politike; promovisati inicijative koje na lokalne determinante zdravlja utiču putem zelenih investicija u buduću ekonomiju blagostanja.

U društvima koja se modernizuju takva očekivanja još su naglašenija. Čelni ljudi u zdravstvu veliki dio autoriteta crpe iz načina na koji reaguju; ukoliko javnost smatra da su zakazali, to se odmah sankcioniše gubitkom povjerenja, autoriteta ili legitimiteta. Prema tome, kad je riječ o zdravlju stanovništva, javne politike su

jednako važne politički koliko su tehnički neophodne za postizanje univerzalne zdravstvene zaštite.

One aktivnosti i programi koji su namijenjeni unapređenju zdravlja i dobrobiti u svim fazama životnog ciklusa oslanjaju se na tradicionalne javnozdravstvene aktivnosti koje su decenijama obilježavale rad SZO: programe za kontrolu bolesti i higijenu životne sredine koji su bili njegov temelj; rad na osnovnim funkcijama javnog zdravstva, društvenim determinantama i oživljavanju primarne zdravstvene zaštite, te zalaganje da zdravlje bude inkorporirano u sve politike, naročito u dijelu zdravstvene i socijalne politike. Uz napredovanje ka univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, i navedene aktivnosti odgovaraju na širi društveni trend napredovanja ka ekonomiji blagostanja.

Za prevenciju i unapređenje zdravlja i dobrobiti neophodni su programi koji su nedvosmisleno

©SZO

/SergeyVolkov



opredijeljeni za usmjerene i specifične napore na zaštiti javnog zdravlja. Vremenom, SZO/Evropa je razvila značajan tehnički portfolio (vidjeti Okvir 2) koji razvija neophodnu bazu dokaza. Ovi programi primjenjuju cjeloživotni pristup determinantama zdravlja i dobrobiti i poklanjaju dužnu pažnju seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, i uticaju rodne neravnopravnosti, nejednakosti i siromaštva na zdravlje i socijalnu koheziju. Programi se oslanjaju na veliki broj različitih ulaznih tačaka, od inicijativa sa nivoa lokalnih zajednica do međuvladinih regulatornih aranžmana. Zajednički im je cilj stvaranje okruženja koje ima odgovor na probleme građana u vezi sa sigurnijim, zdravijim i boljim životom.

Evropski program rada naglašava značaj ovog prioriteta udruživanjem snaga u pet oblasti djelovanja:

1. Podrška lokalnim životnim sredinama koje omogućavaju zdrav život i dobrobit

(a) Povezati se s regulatornim i zakonodavnim strukturama i organizacijama civilnog društva, između ostalih i s udruženjima potrošača i planerima u oblastima urbanizma, prostornog uređenja, društvenih i transportnih sistema, kako bi se intenzivirala borba protiv zagađenja vazduha i smanjio uticaj klimatskih promjena na zdravlje u skladu sa zelenim inicijativama.

(b) Pružiti dodatnu podršku inicijativama kao što su: Zdravi gradovi, Mreža regioni za zdravlje, Bolnice za unapređenje zdravlja i Škole za promociju zdravlja, Panevropski program za saobraćaj, zdravlje i životnu sredinu, lokalne sredine i okruženja prilagođena djeci, adolescentima i svim uzrastima.

2. Promovisanje sigurnijeg, zdravijeg i boljeg života

(a) Podržati ministarstva zdravlja u naporima da pridobiju podršku političkih lidera za javnozdravstvene mjere koje mogu da smanje teret nezaraznih bolesti (npr. u pogledu ishrane, upotrebe duvana i alkohola, gojaznosti, saobraćajnih nesreća – vidjeti Okvir 3).

(b) Podstaći ustanove i agencije od autoriteta na regionalnom i podregionalnom nivou koje imaju uticaj na politiku ishrane da promovišu konzumiranje zdravih namirnica i tako smanje rizik od bolesti koje se prenose hranom.

(c) Podstaći ustanove i agencije na regionalnom i podregionalnom nivou koje mogu da osiguraju, nezavisno od klimatskih uticaja, univerzalan pristup osnovnim uslugama, kao što su sigurna voda, sanitarno-higijenski uslovi, između ostalog u školskim i zdravstvenim ustanovama.

(d) Podržati zdravstvene vlasti u naporima da podstaknu društvo da vodi računa o fizičkim aktivnostima, zdravoj ishrani i borbi protiv gojaznosti.


©SZO/SergeyVolkov

3. Unapređenje sigurnosti pacijenta i borba protiv antimikrobne rezistencije

(a) Intenzivirati napore na rješavanju antimikrobne rezistencije, problema koji je definisan kao regionalni prioritet u okviru koncepta „Jedno zdravlje“ i to kroz pružanje podrške u sljedećim oblastima: rad na izazovima vezanim za prisustvo antimikrobnih sredstava u poljoprivredi,

akvakulturi, te otpadu iz bolnica i farmaceutske industrije; aktivnosti na regionalnom i globalnom nivou sa ciljem razvoja antimikrobika nove generacije; smanjenje nepotrebnog i promovisanje racionalnog prepisivanja ljekova (u skladu sa kategorizacijom antibiotika SZO pod nazivom WHO AwaRE); i nadzor nad upotrebom antimikrobika, rezistencijom i infekcijama nastalim u kontekstu zdravstvene zaštite.



(b) Unaprijediti sigurnost pacijenta, higijenu u bolnicama i programe za prevenciju i kontrolu infekcije i obuhvatiti primarnu zdravstvenu zaštitu i ustanove za dugoročnu njegu, kao i sigurnost ljekova i medicinskih proizvoda.

(c) Podržati uključivanje pacijenata, porodica i stručnjaka u inicijative i prakse usmjerene na sigurnost pacijenata.

(d) Pratiti primjere najnovije prakse, prepoznati i procijeniti tehnike samopomoći i intervencija, kako digitalne tako i one koji se realizuju u direktnom kontaktu.

4. Razvoj strateških informacijskih sistema o stepenima i nejednakostima u pogledu zdravlja i dobrobiti

(a) Kreirati pouzdane i razvrstane kvantitativne podatke i indekse o zdravlju i dobrobiti (uključujući kvantitativne podatke i indekse vezane za razvoj u ranom djetinjstvu; kvalitet podrške u starijoj dobi; kvalitet zaštite u terminalnoj fazi; nejednakosti u kvalitetu i pristupu zaštiti; zdravlje i zdravstvenu zaštitu vulnerabilnih grupa i migranata; i prijevremene smrti koje se mogu izbjeći).

(b) Kreirati prilike za vođenje nacionalnog dijaloga o politikama o nejednakosti, uključujući zdravlje i dobrobit marginalizovanih i ranjivih grupa i grupa u područjima s nedostatnim zdravstvenim uslugama.

(c) Sarađivati s drugim sektorima na prepoznavanju i mapiranju populacionih podgrupa čije nezadovoljene potrebe zahtijevaju specifične pristupe kontaktiranju i pružanju usluga.

5. Pregled značajnih već uhodanih programa iz tehničkog portfolija Regionalne kancelarije SZO za Evropu, procjena potrebe za njihovom većom efikasnošću primjenom inovativnih rješenja u pogledu digitalizacije, tehnologije i organizacije

(a) Napraviti pregled programa vezanih za multirezistentnu tuberkulozu, HIV i hepatitis.

(b) Napraviti pregled programa vezanih za zdravlje i razvoj djece i adolescenata; seksualno i reproduktivno zdravlje, uključujući zdravlje majke i novorođenčeta.

Aktivnosti SZO/Evropa u oblasti zdravlja i dobrobiti dopunjavaju dvije dodatne sveobuhvatne vodeće inicijative: Evropski program imunizacije do 2030. i Zdraviji izbori: uključivanje bihejvioralnih i kulturoloških aspekata.


Vodeća inicijativa 3. Evropski program imunizacije do 2030.

Evropski akcioni plan vakcinacije za period 2015–2020. utvrđuje pravac djelovanja u oblasti kontrole, uklanjanja ili iskorjenjivanja bolesti koje se mogu spriječiti vakcina-cijom u Evropskom regionu SZO. Insistiranjem država članica regiona na pokretanju „Evropskog programa imu-nizacije do 2030.“ definiše se jedan novi put u rješavanju nejednakosti u pogledu obuhvata vakcinacijom između i unutar zemalja. Taj novi put karakteriše sistematsko rješavanje ograničenja u ponudi i isporuci vakcina, uklju-čujući ograničenja u pogledu potražnje i prihvaćenosti u zajednici, te potreba da se odgovori na neodlučnost u vezi s vakcinacijom i širenje dezinformacija.

Ova vodeća inicijativa ponovo će okupiti političke lidere na regionalnom, podregionalnom i nacionalnom nivou kako bi se obezbijedila vidljiva i kontinuirana posvećenost vi-

sokom i pravičnom obuhvatu vakcinacijom u zemljama. Inicijativa ima za cilj da doprinese približavanju različitih zemalja u pogledu pokrivenosti vakcinacijom.

Ravnopravno snabdijevanje i korišćenje vakcina znatno bi smanjili mortalitet i obolijevanje koje se može spriječiti vakcinacijom, te doprinijeli sprečavanju epidemija i pan-demija. Očekuje se da bi nova vakcina mogla značajno umanjiti kovid krizu, te se stoga ova inicijativa posmatra kao nešto neodložno. Ukoliko se ostvare obećanja da će se dobiti vakcina protiv kovida 19, to će sobom donijeti već poznate izazove, ali će iskustva stečena tokom sprovo-đenja Evropskog akcionog plana za vakcinaciju za peri-od 2015–2020. svakako biti od pomoći. Ti poznati izazovi kreću se od obezbjeđivanja jednakog pristupa vakcinama, blagovremenog operativnog planiranja i rješavanja regu-latornih i finansijskih pitanja, do potrebe da se ti napori objedine s naporima na obezbjeđivanju visokog obuhvata vakcinom protiv sezonskog gripa i rješavanju nedostataka u nacionalnom kalendaru imunizacije.

Da li će Evropski program imunizacije do 2030. ostvariti vidljive efekte zavisi od inovativnog programiranja i ciljanih intervencija na lokalnom nivou. Da bi se obezbijedio rav-nopravan pristup i distribucija vakcina u Evropskom regi-onu, neophodna je detaljna mapa puta s pouzdanim i na rezultatima zasnovanim okvirom za praćenje koji uzima u obzir ne samo specifične prioritete, potrebe, kapacitete i karakteristike programa svake zemlje, već i neophodnu transparentnost i solidarnost. Sprovođenjem Evropskog programa imunizacije do 2030, SZO/Evropa će, u siner-giji s globalnim inicijativama, osnažiti nacionalne politike imunizacije i prilagoditi pružanje usluga potrebama po-jedinca i zajednice u skladu sa odlukama donesenim na osnovu podataka. Regionalna kancelarija SZO sarađivaće sa regionalnim, podregionalnim i nacionalnim institucija-ma i platformama na jačanju lokalne odgovornosti i me-đusektorskih partnerstava.

©MalinBring



Vodeća inicijativa 4. Zdravije ponašanje: uključivanje bihejvioralnih i kulturoloških aspekata

Posredstvom ove vodeće inicijative Regionalna kancelarija SZO za Evropu namjerava da investira u nova saznanja koja mogu pomoći da se razvije kultura zdravlja u kojoj svi imaju mogućnost da prave zdrave izbore u svakodnevnom životu i odlučuju kako će koristiti zdravstvene usluge. Na ponašanje ljudi mogu negativno uticati faktori koji se često ne uzimaju u obzir u dovoljnoj mjeri kada se kreiraju i sprovode politike, organizuju zdravstvene službe ili rješavaju pitanja koja se tiču ponašanja zdravstvenih radnika. Među tim faktorima su nedostatak zdravstvene pismenosti, oprečni sistemi vjerovanja, osjećanje straha, nepovjerenja i neizvjesnosti, pogrešno obrađene informacije, ali i osjećanje nelagode ili

doživljaj nepoštovanja ili diskriminacije. Ovakve prepreke za ostvarivanje optimalnog zdravlja mogu se izbjeći ili korigovati boljim razumijevanjem ovih socijalnih, bihejvioralnih i kulturoloških faktora.

Ovom inicijativom promovisaće se primjena saznanja o socijalnim, bihejvioralnim i kulturološkim faktorima u svrhe unapređenja zdravstvene pismenosti, kao i koncepta, procedura i ponašanja pružalaca usluga na tačkama kontakta između građana i službi zdravstvene i socijalne zaštite. Takođe, zahvaljujući ovoj inicijativi doći će se do novih naučnih saznanja o sadejstvu ovih faktora, kreiranja politika i pružanja usluga u svrhe optimizacije prihvatanja usluga, poštovanja preporučenog načina liječenja, samopomoći i individualnog i kolektivnog načina života (između ostalog i u kontekstu neophodnog društvenog prilagođavanja tokom odgovora na kovid krizu). Uključivanjem disciplina izvan domena biomedicine, kao i društvenih i medicinskih humanističkih nauka, ova inicijativa pomoći će zdravstvenim vlastima da poboljšaju odgovor svojih službi na očekivanja svojih građana da dobiju dostojnu zdravstvenu zaštitu u kojoj je čovjek u središtu pažnje.

©SZO


U okviru ove vodeće inicijative:• pomoći će se zainteresovanim zemljama, kao

i regionalnim i podregionalnim strukturama, da prepoznaju mogućnosti za prilagođavanje, usvajanje i kreiranje dobre prakse u promovisanju kulture zdravlja i optimizovanju koncepta ovih procesa i prakse na tačkama kontakta između ljudi i službi zdravstvene i socijalne zaštite;

• izradiće se zbirka primjera dobre prakse za prilagođavanje politika, procesa, procedura i propisa kako bi bili primjereniji kulturi zdravlja, usmjereni na ljude i po mjeri korisnika, a prilikom kreiranja politike poseban naglasak staviće se na iskustva pacijenata;

• uspostaviće se resursni centar za nova istraživanja o bihejvioralnim i kulturološkim aspektima koji utiču na ponašanje u odnosu na zdravlje; i

• utvrdiće se argumenti u prilog izradi baze znanja i dokaza u ovoj oblasti rada.



Kako će SZO/Evropa maksimalno uvećati efekte na nivou zemlje?

©SZO

/TuncOzceber


U prethodnom odjeljku bilo je riječi o prioritetima Regionalne kancelarije SZO za Evropu u periodu 2020–2025. Ovaj program iziskuje i značajne promjene u načinu rada SZO/Evropa. Neke od tih promjena sprovedene su u prvoj polovini 2020. godine u okviru neophodnog i brzog prilagođavanja tokom odgovora na izazove kovid krize. Izazov oporavka i reformi s kojima se države suočavaju zahtijevaće kontinuiran i predan rad Regionalne kancelarije kako bi se osigurala trajna poboljšanja u načinu rada, što podrazumijeva prilagođavanje:

• načina saradnje i udruženog djelovanja za bolje zdravlje;

• načina rada sa zdravstvenim vlastima na nacionalnom i podnacionalnom nivou radi osnaživanja vođstva i povjerenja u sektoru zdravstva; i

• načina preoblikovanja sopstvenih struktura kako bi činile jednu svrsishodnu organizaciju.

Ujediniti napore regionalnih i globalnih partnera

Iz geopolitičkih i istorijskih razloga, ili zbog same veličine zemlje, nijesu sve zemlje u ovom heterogenom regionu jednako uključene u regionalne razgovore o zdravstvenim politikama. SZO/Evropa je nedavno stekla značajniju ulogu konstruktivnog inicijatora i posrednika koji omogućava zemljama da se njihov glas bolje čuje tokom diskusija s međuvladinim institucijama i mehanizmima. SZO/Evropa to čini ne samo na regionalnom nivou već, što je veoma značajno, i

na podregionalnom nivou i u podregionalnim grupama zemalja. Zahvaljujući ovoj ulozi Regionalne kancelarije SZO, otvoreni su kanali komunikacije i mogućnosti da zemlje bez obzira na svoju veličinu ili geopolitički kontekst dobiju mjesto za pregovaračkim stolom u današnjem svijetu u kojem se pitanja zdravstvenog sektora sve više internacionalizuju.

Korišćenje partnera za uključivanje država članica u razgovore na regionalnom i podregionalnom nivou

Struktura aktera i mreža u aktuelnom zdravstvenom kontekstu postala je složena i višeslojna. Među mnogim značajnim regionalnim tijelima i multilateralnim institucijama nalaze se: Evropska unija, Svjetska banka, Savjet za zdravstvenu saradnju Zajednice nezavisnih država, Evroazijska ekonomska unija, Centralnoevropska inicijativa, Šangajska organizacija za saradnju, Turkijski savjet, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, Zdravstvena mreža jugoistočne Evrope, Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme i politike, Partnerstvo Sjeverne dimenzije za javno zdravlje i socijalno blagostanje, G7 i G20. U saradnji s drugim organizacijama Ujedinjenih nacija i razvojnim partnerima, Regionalna kancelarija SZO za Evropu podržava nekoliko multilateralnih sporazuma o zaštiti životne sredine i multisektorskih političkih platformi, te učestvuje u usklađivanju izvještavanja i integrisanih finansijskih okvira. Takođe, Regionalna kancelarija upravlja svojom mrežom malih zemalja da bi se i dalje čuli njihovi glasovi. Mnoge od tih institucija, programa saradnje i udruženja uključuju određene manje grupe država članica, u različitim oblastima koje se preklapaju.



Ovako složen kontekst omogućava organizovanje tematskih razgovora o zdravstvenim pitanjima čiji značaj prevazilazi granice pojedine zemlje. Na ovim forumima zdravlje pridobija sve veću pažnju, a kovid kriza dodatno je pojačala ovaj trend. Time se povećavaju mogućnosti za ostvarivanje konsenzusa i solidarnosti po pitanju zajedničkih zdravstvenih prioriteta, ali i napretka u pogledu neophodnih poboljšanja na relaciji između zdravstvenog i društveno-ekonomskog razvoja, kao i između zdravstvene i socijalne politike.

Rad s partnerima radi postizanja sinergije u odnosu na ključne zdravstvene prioritete

Nekoliko međunarodnih institucija, aktivnih u Evropskom regionu, imaju program koji direktno ili indirektno utiče na zdravlje na nivou pojedinačnih zemalja. To su: Evropska unija, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Globalni fond, GAVI – savez za vakcine, agencije Ujedinjenih nacija i mnoge druge. Tu takođe spada i veliki broj uticajnih profesionalnih udruženja i udruženja pacijenta na regionalnom i podregionalnom nivou.

EPR predviđa da će Regionalna kancelarija SZO za Evropu povećati posvećenost i aktivnu uključenost svih partnera u Evropskoj koaliciji Ujedinjenih nacija za zdravlje i dobrobit za sve i zajedničkom analizom, zagovaranjem, koordinacijom politika i podrškom pojedinačnim državama u naporima na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja vezanih za zdravlje. To uključuje i ad hoc podršku tokom izrade Okvira saradnje Ujedinjenih nacija za održivi razvoj (UNSDCF), Procjena saradnje sa zemljama, u komunikaciji s timovima UN u zemljama, te podršku u sprovođenju Globalnog akcionog plana za zdrav život i dobrobit za sve.

Ova nova, istaknuta pozicija Regionalne kancelarije omogućava uključivanje navedenih organizacija u pravičnu i učinkovitu međuagencijsku saradnju sa ciljem usklađivanja, otkrivanja sinergija i udruživanje napora i iskustava. SZO/Evropa postaraće se da zdravlje bude inkorporirano u širu razvojnu agendu Ujedinjenih nacija učešćem u inicijativi „Djelujući kao jedan“, posebno u pogledu UNSDCF.

Na nacionalnom nivou, SZO/Evropa će aktivno podržavati zdravstvene vlasti u naporima da povećaju usklađenost s nacionalnim zdravstvenim planovima i prioritetima i koordinišu aktivnosti partnera u zemlji, odnosno nacionalnih agencija i mreža, predstavništava međunarodnih agencija i organizacija građanskog društva. Nastojaće da poveća sinergiju, koordinaciju i efikasnost kroz povezivanje znanja, izbjegavanje dupliranja, sinhronizaciju napora i jačanje mehanizama odgovornosti, između ostalog i u pogledu izvještavanja. Kancelarije na nivou pojedinačnih zemalja će na osnovu strategija za saradnju s tim državama ili drugih odgovarajućih instrumenata pomagati nacionalnim zdravstvenim vlastima da preuzmu vođstvo u organizovanju novih zajedničkih aktivnosti s partnerima.

Na regionalnom i podregionalnom nivou, Regionalna kancelarija SZO za Evropu kreiraće niz instrumenata i platformi (uključujući relevantne kvantitativne pokazatelje) za promovisanje međuagencijske saradnje koju odlikuju veća učinkovitost, sinergija i odgovornost. Pojednostavljivanje procesa za prikupljanje, analizu i dostavljanje razvrstanih podataka biće oblast od posebnog značaja za razvoj snažnih partnerstava. SZO/Evropa sistematski će se truditi da svim zemljama obezbijedi korist od iskustava stečenih u okviru perspektivnih podregionalnih inicijativa i inovacija. Imenovanje ambasadora u inicijativama Evropske unije za prevenciju i liječenje kancera, čiji je mandat


da obezbijedi koordinisane inicijative za borbu protiv kancera širom Evropskog regiona, a u koje su uključene sve zemlje regiona, samo je jedan od primjera ovog pristupa.

Pojačati naglasak na pojedinačne države: direktna podrška zdravstvenom vođstvu država članica

Kreativnošću i proaktivnim inicijativama, Regionalna kancelarija SZO za Evropu pokazala je da se čak i u haotičnom kontekstu pandemije svaka država članica može uključiti u bar neke regionalne i podregionalne diskusije. Ovo je važno zato što forumi koji uključuju više zemalja omogućavaju pristup saradnji i učenju, kao i solidarnosti i ekonomiji obima. Ovo se možda podrazumijeva u slučaju država članica koje već imaju dobru poziciju u ovakvim razgovorima, ali neke zemlje još uvijek nemaju pristup takvim mogućnostima. Posljednjih mjeseci, djelimično zbog aktuelne krize, Regionalna kancelarija uspjela je da poveća pristup svih država članica raspravama o zdravstvenim pitanjima u postojećim regionalnim i podregionalnim tijelima i multilateralnim institucijama. Proširivanje i produbljivanje ovog učešća biće ključna tema za vođstvo SZO/Evropa.

Kriza izazvana kovidom 19 povećala je autoritet Regionalne kancelarije kao izvora na dokazima zasnovanog vođstva. Regionalna kancelarija pokazala se kao korektan, neutralan i kompetentan partner koji zdravstvenim vlastima pomaže u donošenju teških odluka prilikom odabira politika i u izazovima tokom primjene. Zahvaljujući tome, Regionalna kancelarija može da se ističe u sljedećim oblastima:

• Angažovanje, na zahtjev država članica, timova za brzi odgovor za potrebe dijaloga o politici sigurnog prostora, bilo uživo ili virtuelno, na temu tehnički izazovnih ili teških izbora u vezi s oporavkom i reformama neophodnim za izgradnju otpornih i postojanih zdravstvenih sistema.

• Saradnja s Evropskom opservatorijom zdravstvenih sistema i politika na, između ostalog, Instrumentu za praćenje odgovora zdravstvenih sistema na kovid 19.

• Prilagođena podrška zdravstvenom vođstvu u državama članicama putem izrade prethodne analize uticaja programa ekonomskog oporavka na zdravlje stanovništva i jačanjem njihovih kapaciteta za pregovore o ulaganjima u oporavak i reformu zdravstvenog sektora.

• Organizacija dobrovoljnih međunarodnih partnerskih analiza i razmjena primjera dobre prakse o ključnim temama zdravstvene politike, uključujući strukturne i druge reforme i upravljanje promjenama.

• Podrška dijalogu o strateškoj politici, na zahtjev država članica, koja uključuje i politički i tehnički nivo i koja koristeći strateške podatke, statistiku, dokaze i prognostičke tehnike može da predvidi političke izazove i organizuje vježbe na osnovu budućih scenarija.

• Pokretanje panevropske akademije za preobražavajuće vođstvo koja će uključivati sljedeće programe: (i) program nižih profesionalnih menadžera za izgradnju kapaciteta javnog zdravlja i participativnog upravljanja; (ii) program razmjene službenika srednjeg nivoa između država članica i Regionalne kancelarije SZO za Evropu, s naglaskom na oporavku, otpornosti i pouzdanosti zdravstvenog sistema; i (iii) twinning i partnerski programi za pomoć visokopozicioniranim donosiocima odluka u upravljanju promjenama.



©Institutzaistraživanjeinfluence,RuskaFederacija/KirillSirotyuk


Usklađivanje sa zajedničkim ključnim prioritetima: svrsishodna uloga SZO za Evropu

Prioritetna aktivnost Regionalne kancelarije biće ažuriranje strategija saradnje sa državama članicama ili neki drugi vid učešća u argumentovanoj debati o budućoj saradnji. Cilj je da se osigura istaknuto mjesto za ključne prioritete, kao i da se obezbijedi združeno djelovanje partnera tokom podrške ulaganjima u oporavak i reforme.

SZO/Evropa će sistematski nastojati da ostvari veću ravnotežu između uticaja na regionalne i podregionalne mehanizme i pružanja direktne podrške zemljama. Naglasak će biti na onim zemljama kojima je potrebna najveća pomoć kako bi ubrzali napredak i sustigli najbolje u regionu i onima čijim je zdravstvenim vlastima podrška najpotrebnija. Prioritet će biti bolje integrisanje svih zemalja u forume za nadnacionalni dijalog o zdravstvenim pitanjima.

Regionalna kancelarija SZO za Evropu će na osnovu Evropskog programa rada objediniti svoje vođstvo i podršku zemljama u skladu s ključnim prioritetima i potrebom za oporavkom i izgradnjom otpornih i pouzdanih sistema. Unaprijediće ravnotežu između tehničkog razvoja svog programskog portfolija i prilagođene podrške zemljama u zavisnosti od potreba i zahtjeva. Pažljivo će osmišljavati planove kako bi osigurala fleksibilnost u korišćenju kako zaposlenih tako i stručnog znanja, na zahtjev država članica, kako bi svoj portfolio tehničkih programa nadogradila prilagođenom i blagovremenom podrškom kroz dijalog o politici sigurnog prostora i savjete.

Regionalna kancelarija SZO za Evropu njegovaće radnu sredinu koja pogoduje postizanju rezultata. U tu svrhu, ona će:• uskladiti organizacione strukture za sprovođenje

Evropskog programa rada i Trinaestog opšteg programa rada na osnovu konsultacija s zaposlenima i nastojati da uskladi raspodjelu resursa i programiranje s potrebama za postizanjem rezultata na nacionalnom nivou;

• podržati kulturu saradnje i inovacija zasnovanu na vrijednostima, uključujući agilne multidisciplinarne timske modele rada, s odgovarajućim nivoima prenesenih ovlašćenja i odgovornosti, između ostalog radi pojačane zajedničke tehničke pomoći i podrške politici;

• uvesti jednostavne administrativne procedure i prakse, sprovoditi digitalnu transformaciju i preduzeti mjere na smanjenju svog karbonskog otiska; i

• obezbijediti zdravo, dostojanstveno i podsticajno radno okruženje za sve zaposlene primjenom nulte tolerancije na uznemiravanje i promovisanjem različitosti i rodne ravnoteže.



Mobilizacija resursa

©SZO

/OlgaYurchenko


Strategija angažovanja po osnovu Evropskog programa rada za period 2020–2025, koja je trenutno u fazi izrade, promoviše koherentnu mobilizaciju resursa i partnerstva s namjerom da poboljša, ojača, pospješi i poveća normativne smjernice, tehničku podršku i razmjenu znanja za zemlje Evropskog regiona. Nadovezujući se na argumente u prilog ulaganjima shodno Trinaestom opštem programu rada i globalnoj strategiji SZO za mobilizaciju resursa (dokument EB146/29), strategija naglasak stavlja na resursna partnerstva usmjerena na rezultate, čije su mjere definisane u Evropskom programu rada. Strategija mobilizacije resursa SZO/Evropa će:

(i) uskladiti mobilizaciju resursa s prioritetima iz Evropskog programa rada;

(ii) povećati fleksibilnost, održivost i predvidljivost doprinosa;

(iii) definisati transparentan operativni model i izgraditi kapacitet za mobilizaciju resursa, naročito u kancelarijama SZO u državama članicama;

(iv) pronaći i mobilisati nove donatore, državne i druge;

(v) tražiti partnerske modele u obezbjeđivanju resursa radi zajedničkog rada i ulaganja kroz razmjenu podataka i finansiranje početnih sredstava;

(vi) uvesti strukturne promjene u SZO/Evropa i obezbijediti stratešku raspodjelu sredstava i finansijsku održivost aktivnosti na koje je stavljen naglasak u određenoj zemlji, kao i usklađenost s ključnim prioritetima Evropskog programa rada.

Pored strategije za mobilizaciju resursa i njenog praćenja na osnovu odgovarajućih pokazatelja, SZO/Evropa će obezbijediti proaktivnu podršku mobilizaciji resursa za oporavak i reformu od strane nacionalnih zdravstvenih vlasti i nastojati da u najvećoj mjeri uskladi nacionalne prioritete i pozive na akciju. Ulagaće se zajednički napori da se postigne podudarnost između komparativnih prednosti i jedinstvene stručnosti SZO, s jedne strane, i interesa i prioriteta partnera na obezbjeđivanju resursa, s druge strane. Prihvatajući inovativna rješenja, Strategija aktivnog uključivanja na sprovođenju Programa rada SZO za Evropu za period 2020–2025. promoviše analizu razvoja resursnih partnera, predviđanje trendova i namjera donatora, racionalizaciju aktuelnog portfolija SZO/Evropa, zajedno s tri korporativna prioriteta iz Evropskog programa rada; konsolidaciju komplementarnih programa; ukazivanje na argumente na najvišem nivou u pogledu vodećih inicijativa Evropskog programa rada, kao i na zemlje/blokove s zdravstvenim trendovima koji izazivaju najveću zabrinutost.

Koordinisanim naporima na regionalnom i državnom nivou, Regionalna kancelarija SZO za Evropu težiće proširenju postojeće baze resursnih partnera i izvora finansiranja kroz mobilisanje manjih i novih ili obnovljenih partnerstava ili kroz ispitivanje netradicionalnih, inovativnih mehanizama finansiranja i mogućnosti za udruženo finansiranje.



Kako ćemo mjeriti napredak u Evropskom regionu?

©Ministarstvozdravlja,Slovenija


Kriza izazvana kovidom 19 naglasila je veliku potrebu svih zemalja da osnaže svoje sisteme i mreže za prenos zdravstvenih podataka i informacija. Potreban je kvantni skok u pogledu mogućnosti generisanja pravovremenih, razvrstanih i sveobuhvatnih podataka koji pružaju vjerodostojne, pouzdane i upotrebljive informacije. Klasično prikupljanje podataka moraće se dopuniti pouzdanim korišćenjem velikih podataka, onlajn anketama, konsenzus panelima i stručnim mišljenjem. Na taj način će se osigurati da odluke budu zasnovane na podacima, što će olakšati nadzor i predviđanje u javnom zdravstvu.

Evropski region ima neophodnu osnovu i kapacitet za mjerenje napretka u dostizanju „tri milijarde“ iz Okvira uticaja SZO (Okvir 4). Region će mjeriti ovaj napredak pomoću globalnih indikatora. SZO/Evropa će takođe definisati putanju napretka na nivou regiona i indikatore za praćenje tog procesa. Time će se omogućiti pružanje specifičnih savjeta o politikama svakoj pojedinačnoj zemlji o tome kako da ubrza svoj napredak.

Osnovni podaci za praćenje napretka proisteći će iz saradnje s državama članicama i njihovim nacionalnim zavodima za statistiku. Da bi se smanjio pritisak na države članice usljed više istovremenih obaveza izvještavanja i praćenja, Regionalna

kancelarija SZO za Evropu će se povezati sa ostalim agencijama Ujedinjenih nacija i ključnim partnerima kao što su Evropska komisija, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme i politike i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

Jačanje zdravstvenih informacionih sistema i dalje će biti prioritetna oblast, naročito u istočnom dijelu Evropskog regiona, gdje je SZO ključni partner, za dalji razvoj vjerodostojnih, pravovremenih i kvalitetnih zdravstvenih podataka i profila u datoj zemlji. Podaci će se koristiti za mjerenje i praćenje efekata, kao i za predviđanje potreba, procjenjivanje i odgovor na izazove određenih politika koje utiču na zdravlje stanovništva i zdravstvene sisteme.

SZO/Evropa će primijeniti mjerni okvir za Evropski program rada koji je usklađen s okvirima za Trinaesti opšti programa rada, Ciljevima održivog razvoja i Zajedničkim okvirom za praćenje. Biće prilagođen praćenju uticaja vodećih inicijativa i rada u okviru tri ključna prioriteta. Okvir će sadržati kvantitativne pokazatelje za praćenje napora uloženih u izjednačavanje sa regionalnim standardima, jačanje zdravstvenog vođstva i udruženo djelovanje za bolje zdravlje.



© SZO


OKVIR 4. SPREMNOST ZA MJERENJE NAPRETKA U POGLEDU TRI KLJUČNA KORPORATIVNA PRIORITETA

1. Univerzalni pristup zdravstvenoj zaštiti: napredak se ocjenjuje mjerenjem stepena finansijske zaštite, na osnovu dostupnosti osnovnih podataka i postojanja organizacionih kapaciteta. Globalni pokazatelji koji kombinuju pokrivenost uslugama i finansijsku zaštitu biće dopunjeni regionalnim pristupom praćenju, koji kombinuje statističku analizu finansijske zaštite s mjerilima osjetljivim na nejednakosti, i uključivaće analizu nezadovoljenih potreba i analizu politika da bi se proizveli blagovremeni i primjenjivi dokazi specifični za datu zemlju.

2. Zaštita u kriznim i vanrednim situacijama: kriza izazvana kovidom 19 naglasila je potrebu za ažuriranjem indeksa pripremljenosti po pitanju zdravlja u kriznim i vanrednim situacijama. Parametri treba da uključe praćenje vanrednih situacija, podatke o odgovoru i posljedicama, razvrstane prema polu, starosti i socioekonomskom statusu i koje uključuju nadzor nad bolestima i učinak zdravstvenog sistema.

3. Zdravlje i dobrobit: ustanovljena je praksa praćenja višestrukih pokazatelja, primjenjuju se Globalni okvir za praćenje nezaraznih bolesti i Globalni ciljevi za nezarazne bolesti. Evropska inicijativa za izvještavanje o zdravstvenom statusu daje korisne pokazatelje. Polazne vrijednosti dostupne su u bazi pokazatelja Ujedinjenih nacija za Ciljeve održivog razvoja, kao i SZO i drugim izvorima Ujedinjenih nacija. Postoje pouzdani metodi mjerenja i kapaciteti u koje se mogu inkorporirati aspekti cjeloživotnog praćenja, roda, zdravstvene jednakosti i pravičnosti.



Konsultovanje, angažovanje i odlučivanje

© SZO


Stalni odbor Regionalnog odbora za Evropu na 27. sjednici odobrio je Evropski program rada i saglasio se da ga dostavi na usvajanje na 70. zasijedanju Regionalnog odbora u septembru 2020. godine. Prije toga, Regionalna kancelarija SZO za Evropu zatražila je dodatne sugestije i komentare od svih država članica, a obratila se i drugim zainteresovanim stranama i partnerima, uključujući međunarodne vladine organizacije, Evropsku komisiju, Ujedinjene nacije i nedržavne aktere, kao i zaposlene u SZO.


Bilješke

Bilješke


World Health Organization Regional Office for EuropeUN City, Marmorvej 51 DK-2100, Copenhagen Ø, DenmarkTel: +45 45 33 70 00 Fax: +45 45 33 70 01 Email: [email protected] Website: www.euro.who.int

Regionalna kancelarijaSZO za Evropu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija osnovana 1948. godine, čija primarna odgovornost jesu međunarodna zdravstvena pitanja i javno zdravlje. Regionalna kancelarija SZO za Evropu jedna je od šest regionalnih kancelarija u svijetu, od kojih svaka ima sopstveni program prilagođen zdravstvenim uslovima zemalja članica u tom regionu.

Zemlje članice

AlbanijaAndoraAustrijaAzerbejdžanBelgijaBjelorusijaBosna i HercegovinaBugarskaCrna GoraČeška RepublikaDanskaEstonijaFinskaFrancuskaGrčkaGruzijaHolandijaHrvatska

IrskaIslandItalijaIzraelJermenijaKazahstanKiparKirgistanLetonijaLitvanijaLuksemburgMađarskaMaltaMonakoNorveškaNjemačkaPoljskaPortugal

Republika MoldavijaRumunijaRuska FederacijaSan MarinoSjeverna MakedonijaSlovačkaSlovenijaSrbijaŠpanijaŠvajcarskaŠvedskaTadžikistanTurkmenistanTurskaUkrajinaUjedinjeno KraljevstvoUzbekistan

WHO/EURO:2021-1919-41670-59495

Documents

EVROPSKI PROGRAM RADA ZA PERIOD