MEJRIĆ FEHIM

Građa za monografiju MustajbašićaDruštveno-ekonomska i kulturna događanja Mustajbašića

do 2002. godine

Izdavač:"Dom štampe"d.d. Zenica

Za izdavača:Asim Kaknjo, graf. inž.

Recenzenti:Prof. Šemsudin Starčević

Prof. Mirsad Đerzić

Tehnički urednik:Edib Vejselović

Naslovna strana i fotografije:Edib Vejselović

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

908 (497 .6)

MEJRIĆ, Fehim M.Građa za monografiju Mustajbašića :

društveno-ekonomska i kulturna događanjaMustajbašića do 2002. godine / Fehim M. Mejrić ;[fotografije Edib Vejselovič]. - Zenica: Domštampe, 2002. - 256 str. : ilustr. ; 21 cm

ISBN 9958-42-083-X

COBISS/BiH-ID 11544838Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športabroj: 02-15-786/02 od 11.12.2002. godine, na osnovu člana 18tačke10. Zakona oporezu na promet proizvoda i usluga, ova knjiga oslobođena je od poreza napromet proizvoda.

ISBN 9958-42-083-X

IDEJA O PISANJU KNJIGE

~ustajbašići

Ideja o pisanju ove knjige je potekla od ljudi iz selaMustajbašići, koji su na neki način sebe ugradili u ovo selo.Podršku u pisanju ove knjige smo imali i od mještana selaVikovići:Sinanović Redžo, Kovačević Hasija, Parić Rašid, i SinanovićRamiz idrugi.Ako se zna da je veza Mustajbašićkih sela sa selima Činovićabila gazovi i čamci preko rijeke Krivaje sve do pedesete godinekada je napravljena prva žičana čuprija preko rijeke Krivaje uMustajbašićima. Od 1950. godine u Mustajbašićima se otvaradinamičko razdoblje u kome su izgrađeni sljedeći objekti:Urađene su dvije žičane ćuprije i napravljen novi betonski mostpreko rijeke Krivaje, osvijetljeno cijelo selo Mustajbašići,urađena dva putna pravca od četvrtog kilometra do usjele,urađena tri putna pravca od donjih Mustajbašića do gornjihMustajbašića dužina, ovih puteva petnaest kilometara, uvedenitelefoni u sva domaćinstva, izgrađena dva mekteba stari a sadana njegovom mjestu novi suvremeni mekteb, urađena dvanogometna igrališta za mali fudbal: u jezeru i školskomvoćnjaku.Ako se tome doda da su Mustajbašićani bili nosioci izgradnjeobjekata u Kovačima kao što su: zemljoradnička zadruga, škola,ambulanta, dom mjesne zajednice a u zadnje vrijeme jeizgrađena nova džamija u Kovačima a nešto ranije urađena jedžamija u Krajnićima sve ovo navodi da ljudi iz Mustajbašića izovih vremena zaslužuju da se ne zaborave.

" Ne pišem ovu knjigu radi slave, nego da seMustajbašići ne zaborave"

Autor

5

Paje pala ideja od vodećih ljudi da se napiš~ je~~ knjigakoja će opisati Mustajbašiće i ljude u Mustajbašićima.Ideju su dali:

1. Karajbić Mujo2. Hasić Hazim3. Karajbić Kasim4. Hasić Bego5. Vuković Jusuf6. Mejrić Fehim i7. Hasić Hasan

Ovog mukotrpnog posla se prihvatio Mejrić Fehim uz pomoćsvih mještana sela Mustajbašići

6

UVODNE NAPOMENE

Kako vrijeme prolazi sa sobom nOSI I sjećanja o nekimdogađanjima koja su se događala na prostoru Mustajbašića.Pošto danas način života ide brže pa sva događanja koja su seranije dogodila idu u drugi plan, a neka od njih se i trajnozaboravljaju. Neke stvari su zauvijek nestale zbog nemarnostiljudi kao što su: nadgrobni spomenici (nišani) koji su govorilinešto o ovim prostorima. Posebno je valjalo nešto reći ogrobljima u Mustajbašićima iz razloga što neka od tih grobaljaidu u zaborav kao što je romsko groblje u Mustajbašićima iporodično groblje Mujanovića u Zabarici. Pošto su Romiodselili sa prostora Mustajbašića, a porodica Mujanovića je istotako odselila i o tim grobljima danas ne vodi nitko računa.Trebalo je registrovati da se ne zaboravi da je na prostoruMustajbašićanekada postojalo romsko selo. Ne može, a da se nenapomene da je u Mustajbašićima 1906.godine kada je usjelapočela da klizi na parceli Karajbić Kasima koja nosi nazivMekteb bio mekteb i zbog straha od usjele napravljen je novimekteb na Kućišću kod kuće Ibrahima Hasića zvanog Jablana, astari mekteb je zbog dotrajalosti razvaljen. Ne može da se nenapomene daje svu aktivnost oko izgradnje džamije i mektebau Krajnićima vodio Bećir Hasić, muhtar iz Mustajbašića izvremena turske uprave. Trebalo je nešto reći o vremenu gradnjedžamije u Vikovićimajer su Vikovići sastavni dio Mustajbašića.Govoriti o vjerskim objektima, a ne spomenuti prostor gdje subila vjerska okupljanja i dove bila bi prava šteta. Kada uMustajbašićima postoje mektebi i džamije ne može da se nespomenu ljudi koji o tim objektima vode računa i vjerskimobredima što se u tim objektima obavljaju, a ti ljudi od toga poslanose naziv mutevelije i o njima se moralo nešto zabilježiti. Nemogu postojati vjerski objekti, a da nemaju svoje imame (hodže)Čijije zadatak da obavljaju vjerske obrede.

7

Ako postoji narod u jednoj sredini morao je imati svoga vođu,pa tako i ovaj prostor Mustajbašića je imao sv?je .v0đ~(muhtare) pa je trebalo i to da se .evidenti:a. Muhta~I su. ~~alIsvoje ljude koji su mu pomagali da se CUV~ .r~~.I običaj uMustajbašića, pa bi bila prava šteta to ne z~bIlJe~ItI. !edn~ odnajbitnijih stavki za selo M~stajbašiće Je. kl~~~nJe usjele1906.godine jer je usjela simbol MustaJbasI~a. ~~ .. seMustajbašići kao administrativni centar nisu mogli zaobići 1 uvrijeme Kraljevine Jugoslavije govo:i p?~ata~ d.a s~Mustajbašići od 1930.godine do 1938.godme ?IlI.opcma 1 to bibila prava šteta ne zabilježiti. Da su se ljudi sa prostoraMustajbašića bavili stočarstvom govori p~~atak da s",:sv~kegodine krajem mjeseca maja sl~~i volove 1 Ju~~dv.n~ispasuuplaninu i to je jedan podatak kOJIse mora zabilježiti d.a se .nezaboravi. Da je dolinom rijeke Krivaje išla pruga od Zavidovićado Olova i da je izgrađena 1900.godine bila bi prava šte~a zageneracije koje ~ol~ze ~a se ne zabilj~ži.v~a ~unekeyorodIce uranija vremena iselile IZ sela MustaJbasIc~.I ~.dselIla u ~rugamjesta bio bi veliki gubitak da se ne zabilježi. Ne moze segovoriti o narodu, a ne spomenuti od čega se živjelo u star~vremena. Spomenuti prošlost Mustajbašića, a ne spomenut~dizanje pruge dolinom rijeke Krivaje bilo bi pogubno '.Sastavnidio života Mustajbašića su bile lađe ipješački putevi, pa se oovome moralo nešto spomenuti. Mustajbašići su uvijek biliveseli, pa je trebalo nešto reći o sviračima i pjevači~a.Mustajbašići su bogati izvorima pa je trebalo nesto reci ojavnim česmama, izvorima, potocima i mlinovima potočarima ivodovodima u Mustajbašićima.

8

usvoj priči trebalo je na neki način nešto reći o starim kućama uMustajbašićima. Kada se govori o prirodnom bogatstvu onda semora spomenuti turizam, sječa bukove i hrastove šume, apotomnešto reći o pošumljavanju. Nekada je postojala i radilazemljoradnička zadruga koja je otkupljivala poljoprivredneviškove. Da su se ljudi selili sa jednog prostora na drugi govoripodatak o formiranju podružnice Donji Mustajbašići. Da se uselu Mustajbašićima radila infrastruktura u zadnjih pedesetgodina i u tom razdoblju su izgrađeni sljedeći objekti:

- izgradnj a mosta u Kovačimaizgrađena ćuprija na Popovcuizgrađena ćuprija na Lukamaurađena elektrifikacija Mustajbašićaurađenput4.km Vikovići Mustajbašićiurađena škola u Kovačimaizgrađena ambulanta u Kovačimaizgrađena šumamica na Klekupuštanje autobuske linije ZavidovićiVikovićiMustajbašićiizgrađen put Donj i Mustajbašići Donj i Vikovićiuvođenje telefona u Mustajbašićimaizgradnja mekteba u Mustajbašićimaizgradnj a nove džamij eu Krajnićimaizgradnja nove džamije u Vikovićimaizgradnja džamij e u Kovačima

Pored svih ovih akcija u Mustajbašićima ima i privatnih radnji iprivatnih firmi. U nizu radnih uspjeha Mustajbašići su imali isvoje žalosne dane kada su izgubili živote osam mladića od 18do 29 godina. Ne može se pisati o Mustajbašićima, a nespomenuti visoko obrazovane ljude i studente iz Mustajbašića.

9

POSTANAK MUSTAJBAŠIĆA

Osvajanjem Bosne, Turska zavodi svoj sistem vladavina. To jebio čisto vojni sistem koji je dijelio bosanske krajeve na vojneposjede, a ti posjedi su bili:

• timari ili spahiluci sitni vojni posjedi• zijami, zijami begovi krupni vojni posjedi• Hasovi, beglem begovi krupni vojni posjedi

Jedan od takvih vojnih posjeda je obuhvatao prostor lijevestrane rijeke Krivaje, od sela Krajnića do sela Potklečja i desnestrane rijeke Krivaje od njenog ušća u rijeku Bosnu, prekoSabitovog Brda i obuhvatao je naseljena mjesta: Uljiće,Sabitovo Brdo, Male Skroze do granice sela Skroza sa selomStavci. To je vojni posjed koji je dodijeljen tadašnjem vojnomslužbeniku koji se zvao Mustajbaša. Mustajbaša je imaozadatak da sa svog vojnog posjeda obezbijedi plaću i ostaletroškove za izdržavanje konjanika koji su imali zadatak da,kada im se naredi, idu na bojište, kad za to stigne naredba odporte iz Istanbula. Sljedeći zadatak koji je imao tadašnjivojskovođa je širenje islama na ovom prostoru. Tadašnjivojskovođa u Mustajbašićima je u svom sastavu imao ljudesposobne za vojna dejstva čiji je zadatak bio učvršćivanje vlastina ovim prostorima. Imao je i ljude za moral, imame, čiji jezadatak bio širenje islama na ovim prostorima.

10

C?vak~)e izgledao vojni posjed koji je dodijeljen tadašnjemtimarliji, odnosno spahiji koji se zvao Mustajbaša. Mustajbašijedodijeljen prostor lijeve strane Krivaje od sela Krajnića do selaPotklečje i desne strane rijeke Krivaje od njenog ušća u rijekuBosnu do granica sela Skroza sa selima Grab i Stavci.Ovakvih vojnih posjeda, prema pričanju Halilović Mahmuta izsela Kovača, bilo je na ovim prostorima više, a držali su ih vojnislužbenici:

1 1

-Smailbaša koji je držao vojni posjed današnjih Smailbašića iSvinjašnice prema Hajdarevićima

.Humbaša kojije držao vojni posjed današnjeg Huma i Rudačeprema Haj darevićima

.Halilbaša koji je držao vojni posjed današnjih Beša i Bajvata,tj.južnogdijelaKleka v

.Činička kojije držao vojni posjed današnjih Cinovića

vjerskim službenicima, te je tako i posjed Mustajbaše prešao uruke slobodnih seljaka. Naravno, bilo je tu i kmetova koji nisuimali svoje posjede.

Ovi zapisi o nastanku Mustajbašića se temelje na pričama starihljudi ovog kraja, Hasić Rašida, zvanog Burde iz Mustajbašića,Hasić Rasima iz Mustajbašića, Halilović Mahmuta iz selaKovača.

Najveći autoritet od svih vojnih posjednika bio je Mustajbašakoji je najbolje uredio svoje sjedište u današnjem starom seluMustajbašići sajakom ogradom i kapijom. Kako pričaju RasimHasić, najstariji čovjek u Mustajbašićima i Rašid Hasić, aprema pričama njihovih djedova, Mustajbaša je tako urediosvoje sjedište da se škripa njegove kapije čula u selima Hrkići,Kovači i Žišci. Mustajbaša je na prostoru Mustajbašića imao ivojnu industriju gdje je proizvodio barut, a ista se nalazila naprostoru današnje parcele Stupe po čemu je Stupa i dobila ime.

Pošto u timarskom sistemu vojni posjedi nisu bili nasljedni svoobradivo zemljište i šume su pripadali državi, a zemlju suobrađivali seljaci kmetovi. Mnogi vojnici konjanici su sesvojom borbom na bojištu dokazivali i za nagradu su dobijaliposjed koji su obrađivali kao kmetovi i tako postajali slobodniseljaci, a imanja koja su posjedovali su postajala njihovovlasništvo.

Na islamizaciji autohtonog naroda Mustajbaša je uradiomnogo. Tako je odredio mjesto za vjersko okupljanje, tj."musalu ili dovište", a kasnije je izgradio "mekteb" koji senalazio na današnjoj parceli "Mekteb" čiji je vlasnik KarajbićKasim.

Halilović Mahmut zvani Maljak čovjek kojije najduže živjeo u ovom kraju.

1593. godine ozakonjeno da se timarski vojni posjed podijelizaslužnim borcima konjanicima, vojnim stručnjacima i

U prilog ovoj konstataciji stoji podatak o postanku i življenju naovim prostorima sela, i naziva Mustajbašića i uspostavljanjaspahiluka i spahilučke administrativne uprave.

12 13

Kao dokaz da su Mustajbašići bili administrativni centarMustajbašićkog spahiluka, pored priča koje su ljudi prenosilisa koljena na koljeno je prilog.

Ovoj konstataciji govori podatak da romski narod neće daživi u perifernim selima. Uvijek se koncentriše oko urbane iadministrativne cjeline jednog prostora, pa i to govori oadministrativnom centru sela Mustajbašića u to vrijeme.Kada je selo Mustajbašići prestalo biti administrativni centarRomi su iz sela Mustajbašića iselili se u Zavidoviće,Banoviće i Zagreb. Tako je 1962.godine i posljednja romskaporodica napustila ove prostore sela Mustajbašića.

Još jedna od konstatacija je i ta da u stara vremena momci izMustajbašićkih sela nisu htjeli da se žene iz Krivajskih selajer je tamo svo obradivo zemljište pripadalo begovini, azemlju su obrađivali seljaci kmetovi, pa zbog toga djevojke izKrivajskih sela nisu imale miraza.

Kao dokazni materijal poslužila je knjiga Jusufa Mujkića"Zavidovići kroz istoriju" kroz koju je obrađivana i tema"Turski društveni sistem i njegova struktura" strana 21.Takođe, kao dokazni materijal poslužila je i knjiga MustafeImamovića "Istorija Bošnjaka", akojaje obrađivala temu"Agramo uređenje" strana 113.

14

HISTORIJSKI SPOMENICI

Kada se dobro sagleda prostor na kome se sada nalazi seloMustajbašići od srednjeg vijeka na ovamo onda sve navodi narazmišljanje da je na ovim prostorima, prije dolaska turskeuprave, živjelo stanovništvo kršćanske religije. U prilog ovojkonstataciji idu i nazivi parcela koje su locirane na prostorudanašnjeg sela Mustajbašići. Kao dokaz navedimo nazive tihparcela: Perulice, Kopina Ravan, Pešovina, Rantak, Popovac,Marinkin Brijeg, Krst i Grobak. Naziv parcele Grobak govori daje tu bilo groblje žitelja ovog sela u srednjem vijeku jer na ovompr?st0t;:t otk~k? je došla turska uprava nije nikada bilo groblje.Sljedeći naZIVI parcela po svom značenju više asociraju navrijeme prije dolaska turske uprave na ove prostore, a to su:Nabojne, Bjeda, Tuk, Polučak, Lokve, Buban, Omećak, Plane iDavulije, dok nazivi sljedećih 40 parcela sa prostoraMustajbašića imaju geografsko značenje ili asociraju napoljoprivrednu kulturu, pa zbog toga ovi nazivi mogu da budu iiz vremena turske uprave, a i iz srednjeg vijeka. Nazivi tihparcela su: Polje, Barice, Zobarice, Grabici, Lug, Luke,Podbare, Bare, Voće, Orašlje, Trnjak, Mala Bara, Luka, Vodice,Bregovi, Brdo, Ravne, Vrelo, Grahovišće, Lipica, Duge Brazde,Ravna Njiva, Potok, Usjeline, Ograde, Osoje, Dol, Slatina,Ravno Brdo, Kopina Ravan, Orašik, Grahovište Jezero iOsredak.Nazivi sljedećih pet parcela su dobili nazive u vrijeme turskeuprave, a to su: Bektića Njiva, Ahmetovac, Mujina Vodica,Mašina Krčevina i Stupa. Naziv parcele Stupa je pomenut i utemi "Nastanak Mustajbašića".Pisanih spomenika koji se odnose na ove krajeve je vrlo malo.Krivica se može pripisati mještanima Mustajbašića. Bili sumnogo nemarni kad je riječ o ovim spomenicima koji su ipaknešto govorili o ovom kraju.Jedan od takvih spomenika koji upućuju na duboku prošlost jenađena grobnica na parceli Hasić Hilme, zvanoj "Brdo".

15

Hasić Hilmo je orući ovu parcelu izorao neke komade sedrepravougaonog oblika i to ispričao kom~iji. Vukovi~ N~vz~ru.Vuković Nezir i Hasić Hilmo su otkopavali taj prostor 1naišli suna ozidanu grobnicu i ljudske kosti. Kada su naišli na kosti:komade sedre su vratili na isto mjesto i sve skupa zagmulizemljom. Sadaje na tom prostoru livada. Ova grobn~ca nav~dina vrijeme prije dolaska turske uprave jer po lslamsklII~vjerovanjimanije dozvoljen? gradi~~g~obnice: pa t? sve navodina razmišljanje da ova grobmca potiče IZsrednjeg ~Ijeka. .. ,Jedni nišani su bili na parceli Grahovište vlasmka KarajbićOmera. Visina tih nišana bila je veća od 1metar, a isti su nestali.

16

Mnogo puta sam bio kod Hasić Rašida zvanog Burde i on pričada mu je njegov djed Huso pričao da se na parceli Stupaproizvodio barut u vrijeme turske uprave, on kaže, ako bi sedobro pretražio potok koji protiče iz parcele Stupa, mogli bi senaći ostaci mašina za proizvodnju baruta.

Mustajbašići su imali "mekteb" još u vrijeme turske uprave.Mekteb je bio lociran na parceli koja se po današnjimkatastarskim knjigama zove Mekteb, sve dok 1906.godine nijekrenula usjela, te se su se mještani sela iselili u zapadni dio selaMustajbašića. U prilog postojanju "mekteba" u Mustajbašićimaje i podatak da je u Mustajbašićima bilo sjedište TimarhijeSpahije, pa je logično da je i "mekteb" postojao krajem 18. ipočetkom 19. stoljeća.O ovoj konstataciji govori i podatak u knjizi Jusufa Mujkića"Zavidovići kroz istoriju" u temi "Školstvo za vrijeme turskeuprave" strana 37. U toj knjizi je navedeno da je u Bosni iHercegovini u 1876.godini bilo 917 mekteba.

17

KLIZANJE USJELA U MUSTAJBAŠIĆIMA 1906.g.

U ljeto 1906.godine, u periodu kada kiša nije padala tri mjeseca,po najjačoj suši, došlo je do klizanja tla u širini od 800 m.Klizanje usjele je najavljeno pucanjem kamenih ploča irušenjem stabala koje je trajalo sedmicu dana. Ovaj vremenskiperiod od sedmice dana je bio dovoljan da se narod iseli izpostojećeg sela u zapadni dio koji do toga vremena nije bionaseljen. Poslije svih tih pucanja kamenih ploča i rušenjastabala usjela je krenula. Tako je istočni dio usjele sišao od kote777 na Kleku do korita rijeke Krivaje, dokje srednji dio usjelesišao do iznad sela i tu stao, a zapadni dio usjele je stao iznadparcele Omećak. Legenda govori da su mještani selaMustajbašića bacali novac i nakit iznad sela gdje je usjela stala.Kada se usjela pokrenula iznad sela Mustajbašića se digaooblak prašine, takav da su ljudi iz sela Hrkića, Kovača i Žižakamislili da su Mustajbašići propali u zemlju. Halilović Mahmutiz sela Kovača je u vrijeme kada se usjela pokrenula imaočetrdeset godina i ovo sve je po njegovoj priči. Nakon 20 do 30godina poslije silaska usjele neke porodice su se vratile na svojeranije posjede koje usjela nije zahvatila. Vratile su se sljedećeporodice: kompletna porodica Mejrića i Karajbića, jedan dioporodica Hasića i Vukovića. Ovaj dio sela gdje su se nekeporodice vratile zove se staro selo Mustajbašići, a zapadni diosela se zove novo selo Mustajbašići.

Jedna važna napomena koja navodi na razmišljanje.Od 1985. godine je aktuelna izgradnja brane u Krajnićima, anitko nije uočio da je na tom prostoru 1906. godine klizila usjelaod kote 77Trnetara na Kleku do korita rijeke Krivaje na mjestugdje se zagovara brana Krajnići.

18

Na ovoj karti je prikazana usjela od 1906. godine u Mustajbašićima.

\ 19

GENE ZA MUSTAJBAŠiĆANA r FATIJA •••ZLATKA ~HASANSALA ~IBRAHIMIBRO J ZLATKA ~FATIMA ••FATIMAISMA ~

ZLATKA MUSTAFA ••SAlKO

SALA SALA ~CERIMA :.-ŠAĆIR SACIR :.-AHMETr- BEĆIR HASAN ••••- BEGa :.-BEGa RASIMHASIBA ••DUDA HASIM ••SINANMINASUlEJMAt

JUSO REMZO ••HASNJUSO

Q MEHO BEĆIR I ČAZIBA ~ĐUlSA ••IBRO MUSTAFA HILMO ••»

I I IBRAHIMBEĆIRen HASa OSMAN HANIFA tl~eLFf~o.ZINETALJ MEHMED I ASIF ••SINAN ••ADEMSUHUHRA ••

OSMAN SEVALA

SAFIJA :

RAMO HASIJAOMER ••OMER 1 AZEM ~SMAIL :.-OSMAN ••SAHBAZ ~KAZAFER ••SUVAD :.-MINA ••NEVRESAZULFER ••"- SALIM •••NAIM ••ZAlM •••ARIF ••MESUD :.-KASIM ~TIFA •••ZULFETA

20

FAMILIJAHASIĆA

HASa

Zlatka udata u selo Hrkiće za Bašić MehuFatima udata u selo Vikoviće za Sinanović IbroSala udata u selo Beše za Garankić AvduDuda udata u selo Sinanoviće za Mahovac SalkuMina udata u selo Vikoviće za Bećirović MehuJuso nije imao djece, poginuo u I svjetskom ratuHanifa udata u selo Hum za Humkić SalihaOmer nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratu

21

SINAN •••ĆAŠIF

••••SMAJO •••RAMIZ

~ '------.~ HADŽIJA L--M-R-KA---,~ ~~-~§r-----

22

ZLATKA•••MAGBULA••••RAGIB •••TIFA ••.SEVLA

HANIFA••••

AIŠA ••.

RUKIJA••.VAHIDlN•••ZAJKO

••••MUSTAFA

••••ABID ••.MUNIZ

ŠABAN ••..MIHAD •••ENVER••.

HAŠIM~ZEHRA

••••AIŠA

AMELA •••SENADA

BEĆIR

Haćima udata u Sinanoviće za Sinanović ŠaćiraHanifa udata u selo Mustajbašiće za Mejrić MustuEmina udata u selo Mećeviće za Beganović MujaguAiša udata u selo Bajvate za Fazlić AhmetaDuda udata u selo Mustajbašiće za Srganović MustafuZilka udata u selo Sinanoviće za Sinanović OsmanaHaćima udata u selo Mustajbašiće za Karajbić SmajuMina udata u selo Krivaju za Pašić Rasima

BEGARA

Zlatka udata u selo Mećeviće za Pekmić AbidaMagbula udata u selo Mećeviće za Pekmić IbrahimaTifa udata u selo Mustajbašiće za Hasić JusuSevla udata u selo Mustajbašiće za Vuković Derviša

JU SINA

- Sinan odselio u AlićeĆašif odselio u AlićeSmajo odselio u AlićeRamiz odselio u Mećeviće

HADŽIJA

- Mrka, udala se u selo Mahoje za Bukvić Đulagu

23

MUBINA~DŽEVAHIRA

HASNA ISMET ~

TIMA MIHRET~IBRAHIM SMAJa ')lo

OMER HAFA ~ZLATKA RAMIZA~

RAMIZ ')lo

MUHAREM TIFAHAMIDA BEGO FERID ~BEtO DŽEVAHIRA AZEM ')lo

BRIŠO MUHAMED FUAD ')lo

ENVER ')lo

'-- ----' IBRO MEHMED SALlH ')lo

~ DEDO ~H~U~S_O~FA~T~I~M~A_t'i~~RA~~ID~ ~HA~S~IJA~__Q-r- S_A_BI...,T HAMIDA JUSO BEGa ~

FAJKAHATIDŽA IBRAHIM SABIT ')lo

HAT A EDHEM AMIR ')lo

KADA MERDžA ZLATKAĐULAGA IS.MA :

ASIR ~SMAJa ~EDHEM ~HEDIJA

MELlSANEVRESl'ZUMRA ')lo

SALIHA ')lo

MEVLlSAi3ASAFET

24

ZLATKAEMINA :EŠEF ')lo

KASIM

IFETA

DEDO

- Hamida udata u Mustajbašiće za Šadićkić BrišuFatima udata u selo Mahoje za Muhić SinanaHamida udata u selo Stipoviće za Čehajić HasuHatidža udata u selo Lovnicu za BajramovićHata udata u selo VikovićeKada udata u selo Bajvate za Fazlić IbrahimaMerdža udata u selo Mustajbašiće za VukovićSulejmanaZlatka udata u selo Bajvate za Bjelić AbidaDževahira udata u selo Sinanoviće za Sinanović OmeraTima udata u selo Šadiće za Begić OmeraHasna udata u selo Šadiće za Mujić MujuMuharem odselio u Zavidoviće

BEGa- nije imao djece

MEHO

nije imao djeceN.N. je Mehin brat kome ne znamo ime

25

HASNA ••MEDINA•• ULFETAENIZ ••...- •• ZUMRA

REŠKA IBRAHIM ,..~ ŠAHA

,.. ZEINAFATIMA BEĆIR ,..;:c - •• ASIM» IBRAHIM BEĆIR MEHMED MUNIB ,..c-

ol - >- NEDŽADO- TlFA DŽEHVA SALI HA - ,..

- •• MEHMEDSALI HA ZULEJHA SEVDAL.-.. MIRSADA••

ISMA ••ISMA ESMA ••HATA AIŠA ••RUKIJA ZIRAFETA...- ••HACIMA RASIM

~ I ĐULSA••

IBRAHIM ASIF;:c ••» ARIF AHMET IBRAHIM CAŠIF CAŠIFc-

I ARIFtn HASAN AHMET0- ,..OMER ZEJNIL'-- ••KASIM NIJAZ ••HAŠIM IFETA

HANIFA DŽEVADI...- ,..TIMA I...- SENA ••CERIMA SALI HAI...- ••SAFIJA VASVA

HALlMA MESUD,..MERSIHA

SUVADA••NASKA,..REMZA

I

26

ARIF

- Đulsa udata u selo Gostović za Ćatić NuraguIsma udata u selo Sinanoviće za Mahavac HilmuHaćima udata u selo Mustajbašiće za Hasić BeguRukija udata u selo Šadiće za Mujić AsimaHata udata u selo Lijevču za Husanović HazimaĆerima udata u selo Mustajbašiće za Hasić RamuHanifa udata u selo Mustajbašiće za Hasić OsmanaTima udata u selo Gostović za Zilkić MunibaHalima udata u selo Mustajbašiće za Hasić KasimaSafija udata u selo Krivaju za Pašić Hamdu

IBRAHIM

Saliha udata u selo Bajvate za Fazlića Bekira- Šaha udata u selo Gostović za Jusupović Aliju

Tifa udata u selo Vikoviće za Kovačević AdemaRaška udata u selo Lijevču za Šijerkić HašimaFatima udata u selo Mustajbašiće za Hasić IbrahimaDžehva udata u selo Mustajbašiće za Vuković HasijuZulejha udata u selo Lijevču za Sinanović Omera

27

ZIJAD >-SENIJA >-

r- HASAN >-

IJ SEAD

:HASANMUBERA.m

NAJLAI~ ALIJA CERIMA •

FATIMA >-

HUSO

MEHMED>-r-

MUSTAF?'r-

EKREM •

HANIFA •SALIHAAZEMINA

SINAN >-ZAHIRIJ >-J FATIMA J FEHIMEDHEM >-

m MUSTO I HASAN AZEMc....>-:;o MEHMED HASAN MEHMED OSMAN SINANo.

U I DUDA J AHMED JUSUF ASIM >-IDRIZ CAZIM >-ESAD AHMET >-

IBRAHIMEDHEM •••RABIJArJ HATA

JASMIN >-SALAm J RASIHA<- MUJO

~AIŠA

::::~ >-

ZULFA NISVETA

DL:EHVA >-RABIJA >-

IJ NEFA ZLATA JASM IN">.

J OSMAN MUSTO UZEIR SENIJA •m HASAN SEFIKA ••<- ADEM:;o EMIN

FADILA ••

~ BRIŠOMIHNET

28

MEJRIĆA FAMILIJA

MEHMED

Duda udata u selo Bajvate za Buljubašić IbrahimaFatima udata u selo Mahoje za ČustićAlijuMusto nije imao djeceSaliha udata u selo Krivaju za Mrkonjić SinanaHata udata u selo Krivaju za Mrkonjić BeguSala udata u Gostović za Suljić SalkuAiša udata u selo Mustajbašiće za Vuković MahmutaSinan poginuo u II svjetskom ratu

HASAN

Zulfa udata u TešanjNefa udata u TešanjDžehva udata u Mustajbašiće za Karajbić BegaruBrišo odselio u Tujnicu kod MaglajaAdem odselio u OdžakZlata udata u Krivaju za Omerčević Ismeta

ALIJA

- Najla udata u selo Mustajbašiće za Hasić Rasima

MUJO

Nije imao djece

29

IBRAHIMASENIJA •••ENESA •••

r+- FIKRETA;..

- RASIM ••SALIMFATlMA •••SEVDA •••ŠEHZIJ~AJKASALIM :SMAJO •••EDHEM •••

HAVA SULJOHASIJA •••

ZULEJHA ŠEFIJA •••

HASIJA HASIJA •••RASMA ••

MAHMUT RAZIJAr-SEFIR :

MUSTAFA SEAD •••..- ŠEFIKHATA JUNUZ I FADILA •••< RASIM SULEJMAN ENIZ ••C

EJUBAIBRAHIM OSMAN SMAIL :O MAHMUT SMAJO< HASAN ••

~

MAHMUT ASIM EMINA •••

ĐEMKA RASMA ~ FATIJAZIJAD

FATIJA ~ HAKIJAfHAMDIJ

ADEM IZUDIN ••••...HAMID FIKRET

IBRAHIM.FATIMA MUHIDIi'{

RAZAEMINA ZLATKA;'

MIRSADNAILAZUHDIJ~HAZIM >-AMIRAŠEFIKA •••

SAMIR •••FADILA >-NAILAFATIMA ••

30

VUKOVIĆA FAMILIJA

MAHMUT

Hata udata u Peroviće za Imamović AhmetaĐemka udata u Mustajbašiće za Karajbić SinanaRasma udata u selo Skroze za Jarčević SinanaFatija udata u selo Stavke za Marušić NeziraZulejha udata u selo Kovače za Ibrić MehmedaHava udata u selo Kovače za Ibrić NeziraEmina udata u selo Krajnjiće za Krajnjić RagibaFatima udata u selo Krajnjiće za Krajnjić Ismeta

31

32

SALI HA ••HAMDO

>-MUJO

ZEINA

EMINA>-

ISMET>-

SEMKA

ŠADIĆKIĆA FAMILIJA

BEGO

- Džehva udata u selo Mustajbašiće za Hasić Ibrahima- Zeina udata u Gostović za Zilkić Sinana- Saliha udata u selo Šadiće

BRlŠO

- Semka udata u selo Mustajbašiće za Mašić Saliha- Emina udata u selo Gostović za Ćatić Nezira

MAŠO

- nije imao djece

33

2 '----'"o<0.,......----, L-_-'

EMINA~

HAJRIJ'j..

RASEMA~

ASIR~

MIHRUDIN

SAtiR~

JUSUF~

BENJOTIFA

NEZIR ~NEFA ~

HUSOHAZBA ~

HAVADUDA BEGO

FATIM?-OSMAN PAŠAN ~

NEZlRASAtiR

AISA

HASNAZLATKA

SALA

NEZIR

SALKO

ĐULAGA

<c'---'-_--,8 IBRAHIM ŠEHIDA~~--,----'

34

JASMINA~

REMZIJA

SABIN?

OSMAN~- ISMET~

HASAN~

SAL1H~

MINA

SENA~.

SEMSA

ASIF

AZRA

SEDIJA

BEGaDuda udata u selo Stavke za Marušić SalkuAiša udata u selo Mustajbašiće za Beću HasićaHasna udata u selo Skroze za Skrozić OsmanaTifa udata u selo Mustajbašiće za Hasić BrajkuNefa udata u selo Sinanoviće za Sinanović HimzuHazba udata u selo Mustajbašiće za Pinjić IzetaZlatka udata u selo Vikoviće za Viković HusuSala udata u selo Skroze za Skrozić RasimaBego odselio u Zagreb

IBRAHIM

- Šehida udata u selo Karaliće za Mrkaljević Sinana

AHMET

- Mejra udata u selo Sinanoviće za Sinanović Husu- Hašima udata u selo Mustajbašiće za Mujanović Saliha

35

MUJANOVIĆA FAMILIJA:;:::;:: c

m <- ZAlMAHMET

»:::r: z HADŽALlJA •••c o SAJMA~ <o- O - Nesima udata u Zavidoviće za Ramović Envera

HUSEIN:;::o- c OMER

Saliha udata u selo Skroze za Imamović Ibrahima:;:: <- •••»» z MUSTAFA ALIJA

Duda udata u selo Gostović za Jusupović Osmanar o •••<-o < RIFA

Rabija udata u selo Mustajbašiće za Karajbić HasanaQNefa udata u selo Krivaju za Mrkonjić Hasana

HANIFA Hanka udata u Zavidoviće za Mrkonjić Šaćira••Mevla udata u selo Majdan za Mehić Ibrahima:;:: RAMKAc •••c,

HUSO»HASANz HASAN SALlH ••o MEJRA< •••

Q SABIHARarnka u data u Krivaju za Bajrić Begu-Sabiha udata u selo Mustajbašiće za Karajbić Salku

:;:: MEVLA Hanifa udata u selo Mustajbašiće za Catić EdhemaMejra udata u selo Mustajbašiće za Karajbić Bećira

c >-<- HAN KA»z •••o NEFAMUSTAFA< >-o. RABIJA

- Rifa udata u selo Krivaju za Muratović ArifaOmer nije imao djece, odselio u Zavidoviće

:;:: Alija nije imao djece, odselio uZavidovićec

BEGZADA<- MUSTAFAHADŽALIJA

»AHMET BEĆIR >-z

NESIMA SENADo<

Sajma udata u Šeher za Meškićo

Zaim nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratu

3736

- FATA •••en DUDA HAJRA::o ••••o MUSTAFA OSMAN MUSTAFA HAJRUDIN»zHASAN ZUHDIJAO EMINA MEHMED

<

I••••O- BEGa RAMO AZEM •••

HUSO AZEMA'--NAIM HAMZA'-- ••••RASEMA ZULFERL...- ••••ZINETA SENADA•••

FATIMA •••ZINETA

ASIM:...- •••AZEM

i-- •••RASEMA•••NAJLA •••RUKIJA •••ASIMA

ŠABANL..- •••AZIR •••JASMINA•••ULFETA

38

SRGANOVIĆA FAMILIJA

MUSTAFA

Emina udata u Mustajbašiće za Hasić ĐulaguBego nije imao djeceDuda udata u Gostović za Jusupović IsmetaRasema udata u selo Krivaju za Omerčević BeganaZineta udata u selo Krivaju za Buljubašić Fehima

39

~SALlH m. NAFA

iLr

BEGOSINAN

ZEHRA

ŠEMSO

SALlH

SABAHETA ••BEGAJETA ••SAJMA

SEMIZ

SEAD

PAŠIJA

HAŠIJA

DŽEVAD ••

40

SMAJO SMAIL

MERZUK

, SAKIB

SEMIZ

BEGO

FADIL

SMAJO

SALKO

AJKA

EDIN

MURIS •••MERHUNISA

SENAD

SENADA

SENADA

MEVLUDIN ••SABAHUDIN••FADIL

I AŠIR------MUHIDIN

ENISA

SEDIJA

MUSTAFA

Zehra udata u selo Lijevču za Halilčević MemuAjka udata u selo Mustajbašiće za Hasić AdemaNafa udata u selo Mustajbašiće za Mešić Emina

41

IZET •••ŠEMSO •••SUVAD •••ŠEMSIJA••HAZBA ••SUVADA

r- ••SENIJA

HAŠMETA•••HAJRA- •••HAJRO

HASO,-- •••

HAJRUDIN

SALA NEFA •••TIMA FATIMA •••IZET AJKA

f DŽEHVA HAŠIM ••ZUMRA ••HAŠIM

ĐULAGA ĐULO IBRAHIM

NURAGA HIMZO NURAGA

1~

•••SAJMA ASIF ĆAŠIF ••ĐULESMA

~

NUSRET...- •••SABIHA ŠEFIK

J:! ::r: PAŠA•••

z c~

FATEMAc... en •••(). O MINA NUSRETA

l..-

I IBRAHIM MUNEVERA••••IBRAHIM RAMO FADIL

I ••••MINA MUJO

42

PINJIĆA FAMILIJA

HUSO

Sajma udata u selo Kovače za Halilović RamuDžehva udata u selo Vikoviće za Parić BrišuĐulesma udata u selo Svinjašnjicu za Begović JusuSabiha udata u selo Stipoviće za Ćehajić ĆamilaPaša udata u selo Vikoviće za Jusić BrajkuMina udata u selo Gostović za Jusupović SemizaTima udata u selo Vikoviće za Kovačević MujuSala udata u selo Lijevču za Omerašević ĐulaguHaso nije imao djece, poginuo u II svjetskom ratuMina udata u selo Gostović za Duraković SalkuIbrahim nije imao djece

43

44

..... .-Oo::cl

(ADlLOVIĆJl

ADILOVIĆA FAMILIJA

IBRO

- Fatija udata u selo Ridžale za Ridžal ĐulaguHasiba udata u selo Kuljane za Džafić Ramiz-a

LEGENDA KOJA NEŠTO GOVORI O KLEKU

U stara vremena srednjeg vijeka na brdu Gradac više selaHadžića u Stogu postojao je grad tvrđava u tom gradu jeboravio kraljev sin sa svojom suprugom koja je bila trudna.Jednog dana supruga kraljevog sina je osjetila da joj se vrijemeporoditi, pa kaže svome mužu, da bi oni trebali ići u Maglaj gdjeu to vrijeme joj se mogla pružiti ljekarska pomoć. Kraljev sin injegova supruga uzjašu konje ikrenu za Maglaj, kad su bili naKleku negdje oko današnje kote 777 metara nadmorske visine,tu je supruga kraljevog sina osjetila porođajne bolove, sjahalasa konja i čučnula i bolovi su je prestali. Čučanje u narodu sezove klečanje, a kraljev sinje zatesao na bukvi sabljorn i rekaoova planina će se zvati «Klek» i oni su nastavili put premaMaglaju, preko Činovića i došli na brdo Bliznu, suprugakraljevog sina tu se porodila i rodila dvojke, nije mogla doći doMaglaja, paje brdo Blizna po tome i dobila svoj naziv.Ovu priču autoru ovih tekstova je ispričao Hasić Adem zvaniOćehan, a njemu je ovu priču ispričao Stevo Mrkaljević izVozuće.

45

r-,=r

Ovako se nosile žene u stara vremena u ovom kraju

"I" .i} ._4~_ ,.. "'K -~ ,~.,

Slika ljudi slikan.ih 1937. godine na dovi uStaveima -o<;j"

Stare žene šezdesetih godina

48

Ovako su se nosile djevojke do II svjetskog rata

49

Slike ljudi iz starih vremena ovog kraja

Nošnja starih žena 2000. Godine

50

Ovakva je nošnja djevojaka 60 tih godina

51

PORODICE KOJE SU SE ODSELILE IZMUSTAJBAŠiĆA

U posljednjih osamdeset godina iz Mustajbašića je odselilo itrajno napustilo ove prostore dvadeset i pet porodica. Neki suodselili tražeći bolje uslove života, a neki su odselili izporodičnih prilika. Ali bilo kako bili dvadeset i pet porodica jetrajno napustilo prostore Mustajbašića. Razvijanjem industrijeu Zavidovićima jedan dio porodica je našao zaposlenje uzavidovićkim firmama i ustanovama i trajno se naselili uZavidoviće. A to su sljedeće porodice: Mujanović Omer,Mujanović Alija, Hasić Muharem, Mujanović Bećir, PinjićRamo, Mešić Semiz, Adilović Hasan i Vuković Ibrahim. Oveporodice su trajno odselile iz Mustajbašića i živjele uZavidovićima. Neke porodice su odselile u druge gradove, atosu: Mejrić Adem odselio u Odžak, Mejrić Brišo odselio uTujnicu kod Maglaja, Mujanović Ibrahim odselio u Bajvate,Vuković Mehmed zvani Spaho odselio u Zagreb i tamo je umro,Hasić Rasima Pašaga odselio u Zagreb, Vuković Hamid odseliou Skroze, Adilović Avdo odselio u Kotorsko, Mujanović Husoodselio u Kovače, Pinjić Haso odselio u Odžak, Hasić Safetodselio u Mećeviće, Hasić Ramiz odselio u Kovače, HasićFikret odselio u Kovače, Srganović Šahbaz odselio uZavidoviće, Hasić Hasan odselio u Zavidoviće. Jedan dioporodica odselio jer su ih majke odnijele kao djecu, a to suporodice: Karajbići u Alićima, Karajbići u Mećevićima,Srganovići u Karalićima i Vukovići u Mećevićima.

52

PORODICE KOJE SU DOSELILE U MUSTAJBAŠIĆE

Vremena su donosila nekakve bolje okolnosti u Mustajbašiće, ato je rješenje putne mreže kroz selo, dobro riješen načinvodosnabdij evanj a, povezanost Mustaj bašića sameđukantonalnim putem Tuzla Zenica, a posebno ljepotuovom kraju daje čista i ne zagađena rijeka Krivaja. To je razlogšto se jedan dio porodica doselio u Mustajbašiće, a to su,,:C~tićEdhem doselio iz Gostovića, Mujić Asim doselio sa Sadića,Mujić Đulo doselio iz Mećevića, Mulahusić Mehmed doselio saMahoja i Horozović Ferid doselio iz Uljića. Porodica ImamovićHamde j e porijeklom iz Mednika, a mati ga je donij ela kao dijeteu Mustajbašiće. Svi ovi ljudi su napravili kuće i danas žive naprostoru Donjih Mustajbašića.

53

ROMSKa NASELJE MUSTAJBAŠIĆI

U nizu sela Mustajbašića bilo je romsko selo Plane smješteno nadanašnjim parcelama Plane. Selo je nosilo naziv Plane, a Planese spominju samo na prostoru Mustajbašića, a Mustajbašićanisu ih zvali Cigani. Romsko selo je bilo sastavni dioMustajbašića. Kada bi nekog iz romskog sela upitali odakle jeon bi odgovorio da je iz Mustajbašića. I svi ostali u doliniKrivaje su ih zvali Mustajbašićani. U romskom seluMustajbašića živjele su dvije familije koje su nosile prezimenaHasanovići i Bajrići. Bilo je to selo od petnaestak kuća, a bavilisu se obrađivanjem zemlje, držanjem stoke i kalaisanjemposuđa. Posebno treba napomenuti da su imali svoj muzičkisastav koji je svirao svirale i bubanj, a sastav su sačinjavaliRedžo, Bajro i Osman i isti je svirao po svadbama i teferičima.Inače u doba turske uprave pjevačica je mogla biti ciganka, akelnerica kršćanka jer po nekim vjerskim pravilimamuslimanskim ženama nisu bili dozvoljeni javni nastupi iprometni poslovi. Romska djeca su redovno pohađala školskunastavu sa ostalom djecom iz Mustajbašića. Pored svihnapomena o Romima, romske žene, u narodu zvane ciganke,redovno su svakim danom hodale po selima doline rijekeKrivaje i prosile. Nije se mogao zamisliti dan, bez obzira nadoba godine, a da kroz selo ne prođu dvije tri ciganke kojeprose. Od 1955.godine stanovnici romskog sela Mustajbašićapočinju da se raseljavaju. Jedni se dobro snalaze u životu iodseljavaju u Zagreb. Među njima je i Rasim Bajrić koji se do temjere obogatio baveći se proizvodnjom i prodajom suvenira daje imao dvije žene, kuće u Zagrebu i na moru u Umagu. Premainformacijama dobijenim u razgovoru sa Omerom Huskićom,Esadom Bajrićom i Nuragom Bajrićom, Rasim Bajrić jeobavljao funkciju predsjednika Roma bivše SFR Jugoslavije.Ostali Romi iz sela Mustajbašića odselili su se u Novo naselje,neki na Dragovac, a neki u Banoviće, tako da 1962.godine nijeostala niti jedna romska porodica u seluMustajbašići. Time jezavršena epoha Roma u Mustajbašićima.

54

Na ovom prostoru je bilo smješteno romska selo Mustajbašići.

55

GROBLJA U MUSTAJBAŠIĆIMA

Mustajbašići imaju četiri zajednička groblja, pet porodičnihgrobalja i tri usamljena groba. Postoji i naziv parcele Grobak štoje dokaz da se na ovim prostorima živjelo i prije dolaska turskeuprave na ove prostore. Doduše, na parceli Grobak nemavidljivih nadgrobnih spomenika ali niko se nije ni bavioistraživanjima ovog prostora. Sam naziv parcele Grobak govorida je na tom mjestu bilo groblje u srednjem vijeku. Sljedećačetiri zajednička groblja smještena su: dva koja razdvaja putnalaze se u usjelinama i ona su već popunjena. Alternativa zanjihovo proširivanje su parcele Mešić Nafe i Karajbić Abidajerse na ovim parcelama već nalaze porodična groblja Karajbića iMešića. Treće zajedničko groblje nalazi se na parceliGrahovište. I ono je u dobroj mjeri popunjeno.

56

Četvrto zajedničko groblje nalazi se na parceli Peruljice. Ovogroblje je formirano li ratu 1992.godine i veličine je 4 dunumazemlje. Ovo groblje u Peruljicama je zajedničko za mještaneMustajbašića i Donjih Kovača.

Pored. ova četiri zajednička groblja u Mustajbašićima se nalazii pet porodičnih grobalja, a to su:• porodično groblje Usjeline porodice Karajbić• porodično groblje Usjeline porodice Mešića• porodično groblje Zabarica porodice Adilovića• porodično groblje Zabarica porodice Mujanovića• porodično groblje Voće porodice ĆatićaU Mustajbašićima postoje i tri samostalna groba. Jedan od tihsamostalnih grobova nalazi se u Maloj Bari na parceli KarajbićBećira i tu je sahranjena neka žena iz porodice Mujanovića.Drugi samostalni grob nalazi se na parceli Grahovište,vlasništvo Karajbić Omera i na tom grobu su bili nišani viši odjednog metra, ali nema nikakvih podataka ko je tu sahranj en.

57

o ovom grobu i nišanima bilo je riječi kada sam pisao oistorijskim spomenicima u Mustajbašićima. Treći samostalnigrob nalazi se na parceli Brdo, te takođe nema podataka ko je tusahranjen. I o ovom grobu sam pisao kada je bilo riječi oistorijskim spomenicima u Mustajbašićima. Važno jenapomenuti jedan podatak. Vlasnik parcele Brdo, Hasić Hilmojedne prilike je orao parcelu i izorao četvrtaste komade kamenesedre, te kad je to mjesto dobro pregledao i vidljivi su zidovigrobnice i pretpostavka je da je ta grobnica iz srednjeg vijeka.Pošto po islamskim običajima nije dozvoljeno da se zidajugrobnice to navodi na razmišljanje da je grobnica na parceliBrdo u Mustajbašićima iz vremena prije dolaska turske upravena ove prostore.Pored četiri zajednička groblja, pet porodičnih i tri samostalnagroba u selu Mustajbašićima postoji i romsko groblje, a unarodu ga zovu ciganjsko groblje.

Na označenom mjestu smješteno je napušteno romska groblje.

58

Veoma je važno da je na prostoru Mustajbašića bilo jednoromsko ciganjsko selo koje je jednako staro kao i Mustajbašići.Ovo selo je raseljeno, a posljednja romska porodica iselila se1962.godine iza kojih je ostalo groblje smješteno izmeđuZabarica i sela Mustajbašića. Ovo groblje je zaraslo u šikarutako da se ne može ni primijetiti da postoji.

59

VJERSKI OBJEKTI U MUSTAJBAŠIĆIMA

Dolaskom turske uprave na ove prostore i uspostavljanjemvojne vlasti pristupilo se islamizaciji autohtonog naroda. U tovrijeme važilo je pravilo: "Ko vlada prostorom, njegova jevjera!" Da bi se stvorili us lovi za vjerske obrede prvo je određenpros~or za obavljanje vjerskih obreda na otvorenom. Taj prostorJe bIO kod kuće Karajbić Kasima. Takav prostor gdje su seobavljali vjerski obredi i vjerska okupljanja u narodu se zvaomusala ili dovište. Na tom prostoru je bila prva musala ilidovište od ušća rijeke Krivaje u rjeku Bosnu do Vozuće.Pedesetak metara zapadno od tog prostora napravljen je prvimekt~b u dolini rijeke Krivaje do Vozuće. Na tom mjestu jepostojao mekteb od druge polovine 18. stoljeća pa sve dopokretanja usjele 1906.godine kada se mekteb prenosti naKu~išće, a to je zapadni dio Mustajbašića. Parcela na kojoj je biolociran mekteb do pokretanja usjele 1906.godine i danas nosina~iv u katastarskim knjigama Mekteb. Poslije pokretanjausjele u Mustajbašićima izmještenje mekteb na Kućišće, a to jezapadni dio Mustajbašića i služi u svrhu vjerskih obreda ivjerske nastave sve do 1950.godine kada je napravljen novimekteb na prostoru Ravna Nj iva.

Ovaj mekteb je napravljen 1950. godine

60

Lokaciju za novi mekteb je dao Hasić Bećir zvani Bećo. Ovajmekteb, napravljen 1950.godine služi sve do 1992.godinekada je na njegovom mjestu je napravljen najnoviji mekteb sasvim pratećim prostorijama: abdesthanom, gasulhanom,učionicom za vjersku nastavu, kancelarijom za imama inaravno prostor za obavljanje dnevnih namaza. Ovaj najnovijimekteb u Mustajbašićima je završen 2001.godine.

Ovaj mekteb u Mustajbašićima je urađen 2001. godine

Poslije pokretanja usjele 1906.godine u Mustajbašićima,musala ili dovište je prebačena na parcele zvane "Ograde" uzapadnom dijelu Mustajbašića kod današnje kuće Hasić Hase.

61

U prilog ovoj konstataciji da je u Mustajbašićima u drugojpolovini 18. stoljeća postojao mekteb govori i knjiga JusufaMujkića "Zavidovići kroz istoriju" na strani 37. pod nazivom"Školstvo za vrijeme turske uprave".Sljedeći vjerski objekat koji je od zajedničkog interesa jedžamija u Krajnićima koja je od svoje izgradnje u vrijemeturske uprave bila zajednička džamija za mustajbašićka,krivajska i mahovska sela. Da je ova džamija urađena uvrijeme turske uprave govori podatak daje svu aktivnost okoizgradnje džamije u Krajnićima vodio Bećir (Haso) Hasić,muhtar iz vremena turske uprave. Drugi podatak govori da jedžamija u Krajnićima postojala prije dolaska austro ugarskeuprave, a o tome govore topografske karte koje su rađeneodmah po njenom dolasku.

Stara džamija u Krajnićima

62

Nova džamija u Krajnićima

63

Nišan prvog imama-hodže Krajnićke džamije koji se zoveMulahusić Salko iz sela Mahoja

64

Mekteb UKrajnićimanavodi na razmišljanje daje urađen poslijeizrade topografskih karti koje je radila Austro ugarska po svomdolasku na ove prostore jer ga nije bilo na tim kartama koje suizašle 1882.godine. I taj podatak da je mekteb u Krajnićimaurađen odmah po dolasku austro ugarske uprave na oveprostore govori konstatacija data u knjizi Jusufa Mujkića"Zavidovići kroz istoriju" na strani 47. pod naslovom "Kulturnoobrazovni objekti".

Stari mekteb u Krajnićima kod džamije

Do 1948.godine kada mekteb u Krajnićima služi kaočetverorazredna škola. Školska nastava se u njemu održava svedo 1954.godine kada je napravljena škola na Breziku i škola uKovačima 1950.godine.Zbog udaljenosti sela Vikovića i Skroza mještani ova dva seladolaze do zaključka da se u selu Vikovići na parceli Orašlje

65

napravi džamija i mekteb za vjersku nastavu. Ideja o izgradnjidžamije u Vikovićimarealizovanaje 1900.godine.

Vikovićka Džamija

66

Ovi nišani su jednog od imama Vikovićke džamije

Odmah poslije izgradnje džamije pristupilo se izgradnjimekteba i isti je završen 1905.godine. Konstatacija o gradnjidžamije i mekteba u Vikovićima tvrdnja je starijih ljudi izVikovića Parić Ašira i Parić Junuza.

67

o sakralnim objektima na prostoru Orašlja zabilježeno je uknjizi Jusufa Mujkića "Zavidovići kroz istoriju" pod naslovom"Kulturne i obrazovne institucije za vrijeme austro ugarskeuprave" na strani 206.Izgradnjom džamije i mekteba u Vikovićima završava se procesizgradnje vjerskih objekata u vremenu turske i austro ugarskeuprave.Imami koji su obavljali vjerske obrede u Vikovićkoj džamiji imektebu su: Marušić Husejin, Parić Arif, Parić Ašir, Parić Ćašifi Marušić Asim.U vjerskim objektima se pored vjerskog sadržaja opismenjavalostanovništvo. Tako je 1945.godine bio organizovan analfabetskitečaj u mektebu za novo selo Mustajbašiće koji je vodioSrganović Mehmed, a u kući Mejrić Ahmeta tečaj je vodioVuković Junuz za staro selo Mustajbašiće.

MEKTEB U SKROZAMA

Mekteb u Skrozama je napravljen odmah poslije II svjetskograta izbog dotrajalosti napravljen je novi mekteb, kome jedograđena munara tako da ovaj mekteb sa munaromjeprerastao u džamiju.Imami koji su obavljali vjerske obrede i mektebsku nastavu uSkrozama su: Marušić Husein, Parić Arif, Marušić Mehmed,Parić Ćašif i Marušić Asim.Prema evidenciji porodičnog dosijea imama, Asima Marušićazabilježeno je daje iz porodice Marušića u svakoj generacijibio po jedan imam koji je obučavao djecu vjerskim obredimapo kućama. Evidencija porodičnog dosijea Marušića stara jeunazad 300 godina.

68

Džamija u Skrozama

69

IMAMI HODŽE U MUSTAJBAŠIĆIMA

U vrijeme turske uprave urađena je džamija na parceli Lanište uKrajnićima za potrebe vjerskih obreda i vjerske nastave zamustajbašićka, krivajska i mahovska sela. Postojanjem džamijepostojali su imami koji su obavljali vjerske obrede, pa su se odtada počeli voditi nekakvi podaci o imamima i hodžama ukrajnjićkoj džamiji.

Imami likraj nj ićkoj džamiji bili su:

• od izgradnje do 1894.godine imam Mulahusić Salko iz Mahoja• od 1894. 1898.godine Vuković Mahmut iz Mustajbašića• od 1898. 1944.godine Vuković Smajo iz Mustajbašića• od 1944. 1954.godine Vuković Ibrahim iz Mustajbašića• od 1954. 1972.godine Omerović Hasan iz Laza Hajderovići• od 1972. 1974.godine Ahmić Eniz iz Krčevina• od 1974. 1981.godine Kadrić Rašid iz Kuljana Hajderovići• U 1981.godini četiri mjeseca vjerske obrede obavljao

Hasandedić Hivzija iz Tuzle

70

Vuković Mahmuta Smajo jedan od imama-hodža iz Mustajbašića

71

Povremeno je dolazio obavljati vjerske obrede i Trepčo Osmandok nije 1981.godine došao imam Čamdžić Esed iz Krčevina.U Mustajbašićima je bilo imama hodža koji su ponekadmijenjali imame u krajnjićkoj džamiji, a to je Vuković Rasimkojije rođen u Mustajbašićima gdje je i živio.U Mustajbašićima je t~kođe rođen imam Srganović Mehmed, aradio je kao imam u Sljivićima kod Vozuće i Jelaškama kodCareve Ćuprije.Dužnost imama u Mahoju je obavljao Hasić Amer izMustajbašića. On je dužnost imama napustio i zaposlio se uItaliji 2000.godine.Travničku medresu su završili Mešić Merzuk i Vuković Admir inastavili su studirati teologiju, Mešić Merzuk u Damasku Sirija,a Vuković Admir u Londonu Engleska. Poslije njih Teološkusrednju školu u Travniku završio je Mešić Muriz. Iz ovihpodataka se može zaključiti da se vjerskom odgoju na ovomprostoru oduvijek pridavao veliki značaj.

72

MUTEVELIJE IZ MUSTAJBAŠIĆA U KRIVAJSKOJDŽAMIJI

Za vrijeme turske uprave džamije su građene u gradovima i umjestima koja obuhvataju nekoliko sela. Jedna od takvihdžamija napravljenaje u Krajnićima i obuhvatalaje sela Skroze,Vikoviće, Mustajbašiće, Krajnjiće, Brašljevine, Lug, Memiće isva mahovska sela. U to vrijeme muhtar za Mustajbašiće,Vikoviće i Skroze bio je Bećir Hasić iz sela Mustajbašića, tadaizuzetno cijenjen i poštovan čovjek. U selu Mahoje bio je tadajako učeni i uvaženi hodža Mulahusić Salko. Ova dva čovjeka:Hasić Bećir, muhtar iz Mustajbašića, Mulahusić Saiko, hodža izMahoja vodili su svu aktivnost oko lokacije i izgradnje džamijeu Krajnićima. Tu se vodilo računa da džamija bude napogodnom mjestu za sva sela i njihova je odluka bila da sedžamija gradi na parceli Lanište u Krajnićima. Kadaje džamijanapravljena, odnosno izgrađena njen prvi imam bio jeMulahusić Salko iz sela Mahoja. Prvi mutevelija krajnićkedžamije bio je Bećir Hasić, muhtar iz Mustajbašića.Za vrijeme turske uprave najniža stepenica lokalne uprave bio jedžemat, a džemat je bio kao današnja općina tako da suadministrativnom podjelom pod džemat Krivaja ulazila sela:Bajvati, Gostović Pravoslavni, Gostović Turski, Mahoje,Krivaja, Mustajbašići, Miljevići i Vozuća. Mutevelija u džematuje bio kao načelnik općine. Mutevelije u džematu su bili:

• Bećir Hasić• Bećir Karajbić• Salih Karajbić• Mustafa Srganović

Sva četiri mutevelija krivajske džamije su iz sela Mustajbašića.I to govori koliko je selo Mustajbašići imalo ugleda nad ostalimselima.

73

~ivajska. dž~mijaje'prva džamija tog vremena na lijevoj stranirNek~. Krivaje od njenog ušća do sela Jelašaka kod CareveĆuprije.

~a .v~ijeme .turske uprave organizovane su manje teritorijalnejedinice koje .su ~e zv~le .d~emati. Dolaskom austro-ugarskeupr~ve o~e tentonJalne jedinice su ostale iste samo što su d bilnaziv operne. o I e

74

IZGRADNJA DŽAMIJE U KOVAČIMA

Od vremena izgradnje škole u Kovačima, izgradnjomzemljoradničke zadruge, a kasnije izgradnjom sportskedvorane, ambulante i doma u Kovačima, Kovači postajunekakav centar kroz koji dnevno prođe po tri hiljade građanaovog kraja, paje zbog toga i prije rata na par godina bilo ideja dabi u Kovačima trebalo napraviti jednu džamiju većeg kapaciteta.Ova ideja se vrtila u glavama dobrih vjernika ovog kraja. Da bise ova ideja provela u djelo trebalo je pronaći pogodnu lokacijuza džamiju u Kovačima. Takvih lokacija u Kovačima je vrlomalo pogodnih za ovakve objekte kao što je džamija. Dok se nijedošlo na ideju da je najpogodniji ovaj teren gdje je džamijaizgrađena. Pošto je taj teren bio vlasništvo mjesne zajednicetrebalo je vidjeti na koji način ovaj plac izuzeti od mjesnezajednice Kovača. Za izuzimanje placa za džamiju u Kovačimamora se odati priznanje Hasić Hazimu, Ibrić Mehmedu, hadžijiiz Kovača, Karajbić Muji, hadžiji iz Mustajbašića, Hasić Begi,hadžiji iz Mustajbašića i Dubravac Ademu iz Kovača.Zaslugom ovih ljudi došlo se do placa za džamiju u Kovačima iprišlo se rješavanju i pribavljanju projektno tehničkedokumentacije. Projekat za džamiju je obezbijeđen prije rata,I 992.godine. Zasluge za pribavljanje projekta pripadajuDubravac Ademu. Dalje se prišlo pribavljanju ostalihdokumenata kao što su: vodoprivredna saglasnost, sanitarnasaglasnost i urbanistička saglasnost. Kada su sve ove saglasnostipribavljene dalje se tražila građevinska dozvola. Zasluge zapribavljanje saglasnosti i građevinske dozvole pripadaju: HasićBegi, hadžiji iz Mustajbašića, Ibrić Mehmedu, hadžiji izKovača, Dubravac Ademu iz Kovača i Hamdiji Džiniću. Poštose dobila građevinska dozvola za gradnju džamije u Kovačimaimenovanje građevinski odbor:

75

Hasić Bego, predsjednikKarajbić Mujo, članHasić Hazim, članSead Mešić, članHasić Šaćir, članHasić Salko, članIbrić Mehmed, članDubravac Adem, članBukvić Mustafa, članHrkić Haso, članHalilović Omer, članDžinić Senad, članDžinić Hamdija, član

Za predsjednika građevinskog odbora imenovanje Hasić Bego,a glavni blagajnik i knjigovođa bio je Hamdija Džinić, a ostaličlanovi građevinskog odbora su blagajnici na terenu, ali se sveknjižilo kod Džinić Hamdije, glavnog blagajnika. Ovaj odbor jeimenovao nadzornog organa za gradnju džamije, Velić Milija,općinskog građevinskog inspektora. Poslije imenovanjagrađevinskog odbora i nadzornog organa za gradnju džamije uKovačima krenulo se u nabavku sredstava i materijala. Kada suradovi krenuli i temelj bio urađen, zbog zauzetosti i svojihposlova, na svoj lični zahtjev iz građevinskog odbora su izašli:Karajbić Mujo, hadžija iz Mustajbašića i Hazim Hasić, tako daje odbor nastavio sa radom u okmjenom sastavu, ali su radoviišli vrlo dobro. Cigla za džamiju je kupljena u «Željezari»Zenica. Saglasnost za kupovinu ove cigle dao je nadzorni organ.Tesarske radove uz pomoć dobrovoljnog rada mještana, zatemelj, stubove i vijence i kupole radio je Bratanović Mehmed izHrkića i Hasić Edhem iz Mustajbašića. Armiračke radovetemelja i stubova i kupola uradio je Heldovac Salko iz Rujnice.Beton i troškove pumpe za betoniranje kupole i gornje pločedonirao je Karajbić Muniz, privatni poduzetnik iz Mustajbašića.

76

Prozore za džamiju je radio Bukvić Mustafa, privatni stolar izKovača. Pokretna vrata za učionicu je radio Karajbić Ahmet,elektro instalacije u džamiji je radio Ibrić Haško, privatnielektroinstalater. Limarske radove na džamiji su radili: ParićAzem i Humkić Bego, vrsni limari zaposleni u «Krivaji»Zavidovići. Regulaciju potoka od asfalta do korita rijeke Krivajeradilo je Komunalno preduzeće «Radnik» iz Zavidovića.Donaciju za regulaciju potoka od asfalta do korita rijeke Krivajedonirala je Vodoprivreda BiH u vrijednosti od 42 000 KM.Zasluge za ovu donaciju pripadaju tadašnjem ministru zavodoprivredu i šumarstvo Zeničko dobojskog kantona, AzemuMustafiću iz Zavidovića. Munara je povjerena privatnomgrađevinskom poduzetniku, specijalisti za gradnju munara KruškiMuharemu iz Tešnja. Mimber je radila IP «Krivaja», Radnaorganizacija «Namještaj IV», a majstori su bili: Catić Ahmet izGostovića i Šabanović Izet iz Skroza. Zahvalnost za izradumimbera treba odati generalnom direktoru IP «Krivaja», HimziHusiću iz Zavidovića. Lehve u duborezu od drveta radio jeLepara Efendija Semin iz Hercegovine. Pored ovih majstora iizvođača radova važno je napomenuti nekoliko krupnih donatorakao što su: «Doboj putevi» - visina donacije 6200 KM, Privrednakomora Zeničko dobojskog kantona 12000 KM, Kuvajtskikomitet 11 100 KM, Općina Zavidovići 3000 KM, Porobić Edinusluge u prijevozu od 1000 KM, Porobić Nusret usluge uprijevozu od 1000 KM. Važno je napomenuti da je IP «Krivaja»donirala za potrebe džamije u Kovačima 200 m' šljunka, jedankamion stare građe, iznajmila vodootporne ploče za betoniranjetemelja i kompresor (vibrator), donirala pet stolova i dvadesetstolica. Za ovo sve priznanje pripada IP «Krivaji» iz Zavidovića injenom generalnom direktoru u to vrijeme Latifu Ćehajiću. Utoku gradnje iz odbora za gradnju džamije u Kovačima svojom

77

voljom izašao je Hasić Šaćir, a zbog smrti odbor za gradnju jeoslabljen za dva člana, i to: Ibrić Mehmed, hadžija iz Kovača iHalilović Omer iz Kovača.Umjesto njih u odbor su imenovani: Hrkić Ibrahim iz Kovačai Ramić Ševal iz Hrkića. Jedan član odbora za gradnjudžamije u Kovačima, Džinić Senad, otkako je imenovan nijese uključivao u rad odbora. Gradnja džamije je započeta1996.godine. Izgradnja munare je počela u aprilu, a završenaujulu 2002.godine. Fasadu je radio Kovačević Edin sasvojom grupom.

78Nedovršena džamija u Kovačima

DRUMOVI, LAĐE I PJEŠAČKI PUTEVI UMUSTAJBAŠrĆIMA

I prije dolaska turske uprave na ove prostore stanovništvo ovogpodručja bilo je vezano za planinu Klek kao glavni izvor za:građu, ugalj i drvo za ogrijev.

-Građa je služila za gradnju kuća i gospodarske objekte.•Ugalj za kovačke radnj e za izradu i popravku alata..Ogrijevno drvo za domaćinstva izagrijavanje prostorija.

Zato nije čudo što je drum vodio od sela Mustajbašića prekoLokve i Stupa, pravac Mahoje i dalje do četinarskih šumaBuretine i Veloža. Ovaj je put bio drumska veza sa Mahojem ipreko Dugih Njiva do Bajvata i drugih gostovićkih sela. Poredovoga puta bio je i put koji je vodio istočno od Mustajbašićapreko Abidovića Kleka za Mahoje .

•Sljedeći pješački putkojije vodio od Mustajbašićajužno prekoKopine Ravne, dalje Orašik za Beše i Bajvate i drugagostovićka sela .

•Sljedeći put kojije išao istočno od Mustajbašića preko usjele uKrajnjiće i ostalakrivajska sela i dalje do Vozuće .

•Zapadno od Mustajbašića vodio je put preko Vikovića i Skrozado Zavidovića i Potklečja .

•Bio je i pješački put koji je povezivao Vikoviće, Skroze iPotklečje sa Mustajbašićima .

•Putevi koji su povezivali Mustajbašiće sa činovičkim selimaHrkićima, Žižcima i Kovačima imali su više pravaca, a svisu vodili preko rijeke Krivaje i dalje.

•Tako je vodio put od Mustajbašića niz Ravne, Bregove iDavulije prema današnjem hrkićkom mlinu, a kod mlina jebio prelaz preko rijeke Krivaje za pješake i zaprežna kola itaj put je vodio preko Hrkića i Zižaka za Peroviće.

•

79

• Isto tako je vodio put od Mustajbašića preko parcela Palučak,Bregova i Davulija do lađe kod hrkićkog mlina. Za prijevozlađom bio je zadužen mlinar. Lađom se služilo kada se nijemogla gaziti Krivaja zbog hladnoće i kada nadođe većavoda .

• Sljedeći put je vodio od Mustajbašića niz potok i Bare daljepreko Marinkinog Brijega i Voća do Luka u pravcu potokaKuvelja na desnoj strani rijeke Krivaje. Tu se preko Krivajeprelazilo pješke i zaprežnim kolima.

Ovako se prelazila preko rijeke Krivaje, jer nije bilo mostova preko rijekeKrivaje u Mustajbašićima

• Sljedeći put je vodio od Mustajbašića niz Bare, Jusinu njivu dolađe u pravcu današnje džamije u Kovačima. Ovaj pravac je bionajprometniji za pješake radi mlina i veze sa činovićkim selima.Za prevozje bio zadužen trgovac kojije radio u dućanu VukovićIbrahima koji je držao prodavnicu u kući Mehe Bašića. Kasnijeje trgovinu držao Meho Bašić i oni su bili zaduženi za prevoZlađom.

80

.Po dolasku austro ugarske uprave i razvojem drvne industrije uZavidovićima je urađen drumski put Zavidovići prekoVučijaka, Skroza, Vikovića, Mustajbašića, Krajnjića,Krivaje i Memića za Tuzlu i Pašin Konak. Ovaj put je urađen1912.godine.

.Izgradnjom drvoprerađivačkih kapaciteta urađena je prugadolinom rijeke Krivaje od Zavidovića do Dubošnice1900.godine. Prugaje napravljena za jednu godinu.

Održavanje puteva i drumova bila je obaveza naroda ovog kraja.Svaki mještanin je imao obavezu odraditi svake godine jedanodređen broj dana za održavanje puteva i drumova. Obavezu zaodržavanje puteva i drumova imali su učenici mektebskenastave svaki zadnji dan u sedmici. Tako su se održavalidrumovi u tadašnje vrijeme. Ovakva praksa održavanja puteva idrumova bilaje i u drugim mjestima.Ovakvi drumovi, putevi, gazovi i čamci su bili u funkciji sve doknisu urađeni modemijj putevi 1970.godine. Lađe su prestaleprevoziti putnike preko rijeke Krivaje 1950.godine kada jenapravljena prva žičana ćuprija na Popovcu koja je povezivalalijevu i desnu obalu rijeke Krivaje između Mustajbašića iKovača.

81

IZGRADNJA ŽIČANE ĆUPRIJE NA POPOVCU UMUSTAJBAŠIĆIMA

Dolaskom austro ugarske uprave 1878.godine uZavidovićimase otvaraju firme za preradu drveta i izgradnjom željezničkepruge dolinom rijeke Krivaje 1900.godine dolazi do povoljnihuslova za komunikaciju ovog naroda u dolini rijeke Krivaje,imajući u vidu da je u to vrijeme bila u prometu pruga od Brodado Sarajeva. Ovim prugama narod ovog krajaje bio povezan sasvijetom. Ali sve veze od sela Mustajbašića sa prugom su bileuslovljene čamcima i gazovima. Trebalo je punih pedeset godinaod izgradnje pruge dolinom rijeke Krivaje da dođe do izgradnježičane ćuprije. Prva ideja o izgradnji žičane ćuprije je potekla odvodećih ljudi u Mustajbašićima Vuković Nezira, Hasić Jusezvanog Mališović i Pinjić Hašima. Tada je odbornik bio HašimČahtarević za sela Mustajbašiće, Vikoviće i Skroze. HašimČahtarević je tada bio načelnik općine Zavidovići. Njegovimautoritetom su obezbijeđena sredstva na nivou općineZavidovići da se izgrade dvije žičane ćuprije na rijeci Krivaji uMustajbašićima, na mjestu zvanom Popovac. Godinu danakasnije je izgrađena ćuprija u Skrozama. Ove dvije žičanećuprije su bile prve izgrađene od Zavidovića do Vozuće.Dodatni razlog izgradnje žičane ćuprije u Mustajbašićima jeizgradnja i otvaranje osnovne škole u Kovačima. Dodatni razlogje i što su se radnici prevozili u tri smjene željeznicom dolinomrijeke Krivaje. U to vrijeme putnički vozje išao dolinom rijekeKrivaje tri puta od Zavidovića do Olova i tri puta od Olova doZavidovića. Naravno daje red vožnje od Olova do Zavidovićabio prilagođen prema potrebama rada u tri smjene u Krivajinimfirmama za preradu drveta. Sve pripreme i nabavka materijala zagradnju ćuprije u Mustajbašićimaje išla preko Vuković Nezira,Hasić Juse i Pinjić Hašima. Poslije nabavke materijala: sajli,drvene

82

građe, daske, cementa i šljunka prišlo se izgradnji žičane ćuprijena Popovcu u Mustajbašićima. Majstorski dio poslaje povjerenHasić Jusi zvanom Mališević, Pinjić Hašimu, VukovićSulejmanu zvanom Smaić, Vuković Osmanu zvanom Hudžera iHasić Rašidu zvanom Burda. Zemljani radovi i betoniranje jeurađeno akcijom mještana sela Mustajbašića. Za zatezanje sajliu to doba nije bilo sailunga pa je taj dio pao u zadatak Hasić Jusizvanom Mališević, Pinjić Hašimu, Vuković Sulejmanu zvanomSmaić, Vuković Osmanu zvanom Hudžera i Hasić Rašiduzvanom Burda. Ovi majstori su uz pomoć drvenih valjakakonstruisali pri stroj sa kojim su zategnuli sajle, da je to bilopravo remek djelo u tadašnje vrijeme. Žičana ćuprija jezapočeta i završena 1950.godine. Ovom žičanom ćuprijom su seslužili i stanovnici krivajskih sela jer tada nije bilo žičara nimosta na Krivaji i Breziku, a u to vrijeme ni voz kojije prevozioputnike nije stajao na Breziku. Izgradnjom žičane ćuprije naPopovcu u Mustajbašićima prestalo je korištenje lađa i čamacaza prijelaz preko rijeke Krivaje.

Žičana ćuprija na Popovcu u Mustajbašićima

83

IZGRADNJA NOVE ŽIČANE ĆUPRIJE NA LUKAMA UMUSTAJBAŠIĆIMA

Izgradnjom zemljoradničke zadruge u Kovačima ipromovisanje šestogodišnje škole u osmogodišnju Kovačipostaju nekakvo središte ovoga prostora doline rijeke Krivaje. Usvrhu toga nameće se potreba za boljom i pristupačnijomžičanom ćuprijom preko rijeke Krivaje između Mustajbašića iKovača,jer je žičana ćuprija na Popovcu postala nepristupačna.Stvorila se ideja u narodu da se napravi nova žičana ćuprija naLukama. To je na mjestu današnjeg mosta u Kovačima. Nakonsvestrane rasprave građana sela Vikovića i Mustajbašića ideju oizradi žičane ćuprije u Lukama je trebalo sprovesti u djelo, a to jeprići rješavanju imovinsko pravnih odnosa za lokaciju gdje ćebiti buduća žičana ćuprija. Tada je bio odbornik za Vikoviće,Mustajbašiće i Skroze u Vijeću Općine Zavidovići MujoKarajbić. Kao odbornik onje trebao da riješi imovinsko pravneodnose i da iznađe sredstva za nabavku sajli, daske i cementa idvije noseće konstrukcije na jednoj i na drugoj strani rijekeKrivaje. Karajbić Muji u tom poslu su pomagali Pinjić Hašim iMujanović Huso. Uz dobru asistenciju Karajbić Muje, PinjićHašima i Mujanović Huse riješeni su imovinsko pravni odnosi inabavljen sav potreban materijal, a mještani sela Mustajbašića iVikovića su obezbijedili šljunak i radnu snagu. Majstorski dioposla je povjeren Hasić Jusi zvanom Mališević, VukovićSulejmanu zvanom Smaić, Vuković Osmanu zvanom Hudžera iMujanović Husi. Pošto je nabavljen sav materijal za gradnjužičane ćuprije u Lukama prišlo se radovima na iskopu temelja zanoseću konstrukciju i temelja za ankerisanje sajli najednoj i nadrugoj strani rijeke Krivaje. Poslije iskopa ovih temelja prišlo sebetoniranju temelja nosećih konstrukcija i nosećih ankera zasajlu. Poslije betoniranja temelja trebalo je čekati mjesec danada se beton osuši. Kada se beton osušio prišlo se zatezanju sajli.

84

Kod zatezanja sajli na ovoj žičanoj ćupriji posuđenje sajlcug izKrivajine tvornice opreme ikadaje sajla uredno zategnuta prišlose redanju dasaka. Taj dio redanja daske je završen za jedanvikend. I tako je napravljena žičana ćuprija na Lukama u ljeto1964. godine. Izradom nove, šire žičane ćuprije na Lukama ljudisu prelazili preko te ćuprije sa natovarenim konjima. Tako je ovaćuprija bila na usluzi narodu ovog kraja sve do jeseni, odnosno07.10.1984. godine kada je, poslije jakih kiša, vodostaj rijekeKrivaje bio toliki da je nosila vrbe i topole i tada je odnijela ižičanu ćupriju na Lukama u Mustajbašićima. I tako je prošlovrijeme žičanih ćuprija na rijeci Krivaji između Mustajbašića iKovača.

Popravka žičane ćuprije na Lukama u Mustajbašićima.

85

DIZANJE PRUGE DOLINOM RIJEKE KRIVAJE

U vremenu od 1965. godine država je iz ekonomskih razlogaukidala nerentabilne pruge koje su pripadale državnojželjeznici. Najviše su dolazile na udar uskotračne pruge jer suone mahom bile sve nerentabilne i to je bio razlog što je državnaželjeznica bila nerentabilna u tadašnjoj državi Jugoslaviji. Izbog toga je došla na udar i uskotračna pruga dolinom rijekeKrivaje od Zavidovića do Olova. Ovom prugom su se prevoziliputnici i roba, a najviše je pravila usluge drvnoj industrijiKrivaje iz Zavidovića prevozeći oblovinu za potrebe Krivajinepilane. Ali sve u svemu ova pruga je svrstana u red nerentabilnihpruga koje su pripadale državnoj željeznici, pa su tako odlukomDirekcije državnih željeznica za Bosnu i Hercegovinu prugaZavidovići Olovo, vagoni i mašine su predati na upravljanje IP"Krivaji" iz Zavidovića da vrši prevoz putnika i roba prugomdoline rijeke Krivaje od Zavidovića do Olova. Osobljezaposleno na toj pruzi Zavidovići Olovo je jednim dijelomraspoređeno na prugu Doboj Sarajevo, a jedan dio je ostao napruzi Zavidovići Olovo i tako se pripojili Krivaji. Tako da jepruga Zavidovići Olovo radila još dvije godine ali kaoKrivajina željeznica. Krivajina željeznica je radila do1972.godine kada je došlo do dizanja pruge od Zavidovićaprema Olovu, pa je te 1972.godine dignuta pruga od Zavidovićado Kovača. Te godine je počela izgradnja puta ZavidovićiKovači, a izvođač radova je bila sarajevska firrna "Bosnaputevi". Ova firrna je pristupila odmah izgradnji trase odZavidovića do Kovača. Tom trasom je tadašnj i "Prevoz putnika"svojim autobusima prevozio radnike sa posla i na posao i tako jedignuta pruga od Zavidovića do Olova.

86 87

IZGRADNJA PUTA 4 KM VIKOVIĆI MUSTAJBAŠIĆI

Odlukom Direkcije za željeznice u BiH od 1965.godine da sepristupi planskom ukidanju nerentabilnih pruga u tadašnjojdržavi Jugoslaviji i ukinuta je pruga Zavidovići Olovo koja jetada pripadala sistemu državnih željeznica. Tema o dizanjupruge Zavidovići Olovo je bila prisutna na ovim prostorimapunih sedam godina. Ova tema je bila prisutna i na javnimsredstvima informisanja. Ovakve teme u narodu su navodileljude sa prostora doline rijeke Krivaje da razmisle kakopristupiti ovom problemu i kako riješiti problem komunikacijedolinom rijeke Krivaje. Problem uskotračnih državnihželjeznica nije problem tadašnje Direkcije za željeznice BiH uSarajevu, nego je to problem kojim su se bavili i državni organitadašnje Jugoslavije, odnosno republički organi BiH. Pa shodnotom pitanju Općina Zavidovići u svom proračunu otvaraposeban račun za podsticaj i razvoj sela u Zavidovićima. Ovajračun u narodu općine Zavidovići je nosio popularan naziv"Fond za razvoj sela" općine Zavidovići. Uloga ovog fonda je dase sela osvijetle, da se promu putevi, a gdje je to moguće da seriješi i vodosnabdijevanje sela. Fondje osnovan 1968.godine, ausvojenje planom za 1969.godine. Shodno ovim okolnostima oukidanju uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje ZavidovićiOlovo i formiranjem Fonda za razvoj sela općine Zavidovićimještani sela Mustajbašića i Vikovića zavode samodoprinos zaprooravanje puta 4 km Vikovići Mustajbašići. Naravno da odsredstava samodoprinosa nije se mogao prooradi put 4 kmVikovići Mustajbašići i nabaviti cijevi za propuste na trasi kojaje duga 5 km. Dio finansiranja pomenutog puta je išao na računFonda za razvoj sela općine Zavidovići. Doprinos je zaveden 5% na lični dohodak u trajanju od jedne godine svih zaposlenih uselima Mustajabašići i Vikovići. Prihvatanjem samodoprinosaza navedeni put trebalo je imenovati odbor za prooravanje puta.

88

U odbor su imenovani: Kovačević Ismet, odbomik za selaMustajbašiće, Vikoviće i Skroze i ujedno načelnik OpćineZavidovići, Hasić Bego iz Mustajbašića čiji je zadatak bio dariješi imovinsko pravne odnose i rukovodi akcijom prooravanjaputa od Debelog hrasta do Usjele, te Parić Junuz koji je imaozadatak da riješi imovinsko pravne odnose na dijelu puta od 4km do Debelog hrasta i da rukovodi manjem. Kada je odborimenovan prihvatio se posla i počeo rješavati imovinsko pravneodnose na dijelu puta 4 km Vikovići Mustajbašići. Kodrješavanja imovinsko pravnih odnosa bilo je čarki vlasnikaparcela kao i krupnih riječi, ali uz pomoć viđenih ljudi izMustajbašića i Vikovića ovaj odbor je dobro odradio svoj posao.Naravno, bilo j e situacij a kada je trebalo i po licijada intervenira,ali sve u svemu imovinsko pravni odnosi su riješeni. Put 4 kmVikovići Mustajbašićije počeo sa manjem u ljeto 1969. godine.Kada je put počeo sa prooravanjem bili su to svečani dani zamještane sela Mustajbašića i Vikovića. Tada je majstor nabuldožeru bio Vukalija Ramo i Bijelić Salko, radnici KrivajinogGrađevinarstva, a projekat i nadzor je vodio Ajanović Hasan,

.projektant Krivajinog Građevinarstva. Kada se put orao na trasije bilo pedeset do sto mještana sela Vikovića i Mustajbašića.Pravaje šteta što u to vrijeme nije bilo kamere da to sve snimi pada vide ove sada generacije kako se organizuju akcije i okupljanarod. Atmosfera je bila takva da su svi bili zadovoljni i veseli,jednom rječju svi su isto mislili, pa je dionica 4 km VikovićiMustajbašići duga 5 km. Prooravanjem i izradom propusta1970.godine, trajno je prestala potreba da se koristi drum kojijeizgrađen 1912.godine za vrijeme austro ugarske uprave.

89

Slika sa radne akcije izgradnje puta četvrti kilometar Vikovići-Mustajbašići

90

NASIPANJE PUTA VIKOVIĆI MUSTAJBAŠIĆI

Poslije prooravanja puta 4.km Vikovići Mustajbašići1970.godine došlo je do dužeg zastoja na toj akciji. Razlogzastoja je što je Fond za razvoj sela od svog početka djelovanjautrošio toliko sredstava za razvoj sela. U tom vremenu suosvijetlena sva sela na općini Zavidovići, proorani putevi u svasela, a mnoga sela riješila su problem vodosnabdijevanja pitkomvodom. Toje uzrok da je općina Zavidovići prestala privremenoda finansira akcije na selu, pa između ostalog i put VikovićiMustajbašići. Mještani sela Mustajbašića ovakav razvojsituacije okarakterisali su kao slab rad odbora za izgradnju puta,pa je u tu svrhu u to vrijeme promijenjeno nekoliko odbora zagradnju puta. Ali radovi nikako da krenu sa mrtve tačke. U tomvremenu su se ljudi svakako dovijali kako da naspu put VikovićiMustajbašići, pa su došli na ideju da se otvori majdan na

- Ahmetovcu za nasipanje puta. Ali to nije moglo da prođe samona riječ sve dok Arif Karajbić i Nezir Vuković nisu nakupili uvreću tog materijala sa majdana Ahmetovac i odnijeli ga naanalizu u Krivajin razvojni centar da se ocijeni valjanostmaterijala. Analizom je utvrđeno da je materijal na majdanuAhmetovac dobar za nasipanje puteva. Sa namjerom da se put4.km Vikovići Mustajbašići završi, a mještani 1983. godinezavode samodoprinos 5 % na jednu godinu .. Doprinos je išaosamo na zaposlene iz sela Vikovića i Mustajbašića. U svrhunasipanja puta mještani Mustajbašića imenuju odbor zazavršetak puta Vikovići Mustajbašići. U odbor su imenovaniHasić Hazim i Karajbić Kasim. U međuvremenu se promijenilasituacija na nivou općine Zavidovići, finansijska situacija se udobroj mjeri popravila. Krivajino «Šumarstvo» je imalo interesada se završi put Vikovići Mustajbašići radi šume na Kleku.

91

Odbor za nasipanje 12utaje uradio dobre pripreme i povezali suinteres Krivajinog «Sumarstva» i mještana sela Mustajbašića iVikovića i stupili su u kontakt sa tadašnjim direktoromKrivajinog «Šumarstva» Bakić Milom i sa njim razradi li planzavršetka puta Vikovići Mustajbašići. Poslije dobro urađenihpriprema pristupilo se nasipanju puta materijalom sa majdanaAhmetovac. Za prijevoz i pripremu materijala sa majdanaje bioangažovan Mirko Trifunović i Tono Jelić, tadašnji privatnipoduzetnici. Tada su majstori prevoznici bili smješteni u kućikod Kasima Karajbića. Tu su imali hranu i prenoćište. Put 4.kmVikovići Mustajbašićije završen 1984.godine. Tako da se možekonstatovati da je put 4.km Vikovići Mustajbašići počet raditi1969.godine, a završen 1984.godine, što je vremenski period odpetnaest godina. Materijalom sa majdana Ahmetovac sunasipani i danas se nasipaju putevi širom općine Zavidovići.Aktivna dionica koja pripada Vikovićima u fazi nasipanja jerađena kao jedna akcija. Svi poslovi oko organizovanja ovogdijela puta su bili zadatak Kovačević Hasije, Parić Zahira iViković Seje. Ova dionica puta 4.km Vikovići Mustajbašići jezajednički i proslavljena.

92

IZGRADNJA PUTA DONJI MUSTAJBAŠIĆI DONJIVIKOVIĆI

Kada je 07.1 0.1984.godine rijeka Krivaja odnijela žičanućupriju preko rijeke Krivaje na Lukama u DonjimMustajbašićima ovaj dio naseljenog mjesta je bio odsječen odsvijeta. Nije bilo druge nego da se dobro izorganizuju i uberunovac za prooravanje puta Donji Vikovići Donji Mustajbašići idalje do majdana Ahmetovac. Pošto je ova dionica od DonjihVikovića do majdana Ahmetovac duga pet kilometara teško jebilo skupiti toliko novaca da se razore dionica puta od petkilometara. Postojeći putevi u Donjim Mustajbašićima su bilitoliko uski da konj sa tovarom nije mogao proći. Neki ljudi,cijeneći da je to veliki posao, su sumnjali u uspjeh. Na prijedlogMejrić Fehima i Karajbić Muje da se put počne orati od Davulijaprema mostu i da se skupljenim novcem može uplatiti radbuldožera dva dana. Tako je Mejrić Fehim uplatio dva dana radabuldožera i počeo se orati put od potoka u Davulijama premamostu u Lukama i toga dana proorana je trasa od potoka uDavulijama do kuće Karaj b ić Muje.

93

Kada se vidjelo da posao ide svi domaćini pored čijih kuća jeoran put donosili su hladno pivo, a domaćice kahvu i kolače.Kada je posao krenuo svi su mještani pomagali uorganizacionom smislu, a posebno su se isticali: Hasić Hazim,Hasić Hasan, Ćatić Edhem, Vuković Adem zvani Hiljaga, HasićAdem zvani Glonđa, Karajbić Ćašif, Karajbić Ahmet, HasićHilmo, Hasić Salko, Hasić Bego. Nije bilo domaćina u DonjimMustajbašićima koji se nije stavio na raspolaganje. Svidomaćini koji nisu bili izmirili obavezu u novcu za oranjepomenutog puta su izmirili iste tako da buldožer nij e prekidao saradom dok nije proorao cijelu trasu. U toku rada buldožerauvijek je bilo prisutno dvadeset do trideset ljudi. Kada negdjezapne oko imovinskih odnosa oni to odmah rješavaju, Tada jevažilo jedno pravilo: "Ako hoćeš put do svoje kuće morašdozvoliti i onom komšiji iza tebe preko tvoje parcele". Prilikomprooravanja trase odmah su postavljane propusne cijevi. Tadasmo cijevi kupovali u Žepču. Ovaj putni pravac od DonjihVikovića preko Donjih Mustajbašića, Davulija do majdanaAhmetovac i ogranci od mosta preko Voćnjaka do Breze iogranak od mosta do Bara i ogranak od Luka preko Voća doMale bare. Svi ovi putni pravci su proorani 1984.godine. Poslijeprooravanja ovih putnih pravaca trebalo je tražiti modus kakonasuti ove puteve. Tako se došlo na ideju da zamolimo MirkaTrifunovića, u to vrijeme privatnog poduzetnika koji je imaograđevinske mašine i kamione da nam naspe ove puteve, a da minjemu to platimo sljedeće godine ujesen. Sa ovim prijedlogomsmo izašli pred mještane sela Donjih Mustajbašića. Mještani suse obavezali da će izmiriti svoje obaveze koliko im pripada zanasipanje pomenutih puteva. Za taj dio posla mještani DonjihMustajbašića su imenovali odbor u sastavu: Karajbić Mujo,Mejrić Fehim i Karajbić Ćašif Pošto je Trifunović Mirkoprihvatio ovu obavezu da naspe pomenute putne pravce dovezaoje mašine, pripremio materijal na maj danu

94

Ahmetovac i dovezao materijal i rasplanirao, tako daje put biogotov, završen u jesen 1984.godine. Mještani DonjihMustajbašića su izmirli svoje obaveze za nasipanje puteva dosljedeće godine tako da je sve bilo isplaćeno u dogovorenomroku, pa su Karajbić Mujo, Mejrić Fehim i Karajbić Ćašifisplatili Trifunović Mirka za nasipanje puteva u DonjimMustajbašićima. Kada je Trifunović Mirko primio novac rekaoje: "Vi ste tačniji nego bilo koja firma sa kojom sam radio".Poslije završetka ovih puteva u Donjim Mustajbašićima nije seviše radilo puteva do 2000. godine kada grupa građana kojiimaju svoje parcele u Davulijama u pravcu hrkićkog mlina, atosu: Mejrić Fehim, Adrović Džeko, Hasić Sifet, Šehić Esad ibraća Razići iz Vrela, rade put od postojećeg puta u Davulijamau pravcu hrkićkog mlina. Ova grupa ljudi svojim vlastitimsredstvima je riješila imovinsko pravne odnose i uradilaprooravanje i nasipanje toga puta čijaje cijena bila 12.000 KM,tako da se može autom doći na plažu u Davulijama što je jošjedan kvalitet sela Mustajbašića.

95

PUŠTANJE AUTOBUSKE LINIJE ZAVIDOVIĆI VIKOVIĆIMUSTAJBAŠIĆI

Poslije kritičnog dana 7. 10. 1984. godine kadaje rijeka Krivajanadošla do tog nivoa daje nosila vrbe itopole, tadaje odnijela ižičanu ćupriju, a njene temelje povaljala. Tada su mještani selaMustajbašića i Vikovića za privremeno rješenje napravili skeluda prevoze đake, radnike i druge putnike preko rijeke Krivaje. Oovim teškoćama mještana sela Mustajbašića i Vikovića bili sudobro informisani i vodeći ljudi u tadašnjim vodećimstrukturama Općine Zavidovići. Pošto je završen put 4 kmVikovići Mustajbašići, vodeći ljudi iz sela Mustajbašića iVikovića su imali zadatak da iznađu rješenje da se pustiautobuska linija Zavidovići Vikovići Mustajbašići. HasićHazim, Karajbić Kasim i Kovačević Hasija uz pomoć ljudi izmjesne zajednice izvršiše pritisak na Općinu i Krivajin Prevozputnika i uspostaviše autobusku liniju Zavidovići VikovićiMustajbašići. Drugog rješenja nije bilo jer tadašnja skela nijebilo nikakvo rješenje kao prijevoz radnika, đaka i ostalihputnika. Po odobrenju autobuske linije mještani su se dobropripremili za najsvečaniji trenutak i doček prvog autobusa. Bilisu pozvani u goste svi vodeći ljudi Općine Zavidovići i mjesnezajednice Kovači. Centralni ceremonijal otvaranja autobuskelinije održan je na usjeli gdje je bila okretaljka za autobus.Presijecanje vrpce je obavio Adrović Džeko, tadašnjipredsjednik mjesne zajednice Kovači. Autobus je bio takonakić en darovima mještana Mustajbašića i Vikovića, zvanice sudobro ugošćene, a poslije svih ceremonija bilo je narodnoveselje. Za otvaranje autobuske linije najviše truda i zalaganjautrošili su: Hasić Hazim, Karajbić Kasim i Kovačević Hasija.Tada je Hasić Safija, supruga Hasić Juse (Mališevića) darovalazlatni dukat Hasić Hazimu za njegovo nesebično zalaganje i trudna završetku puta Vikovići Mustajbašići i otvaranju

96

Ovako je bio nakićen autobus prilikom svečanog puštanja autobuske linijeZavidovići- Vikovići-Mustajbašići.

autobuske linije Zavidovići Vikovići Mustajbašići. Ovimčinom otvaranja autobuske linije mještani sela Mustajbašića iVikovića su riješili problem prijevoza radnika, đaka i putnika.Autobus je pušten u ljeto 1985. godine, anakon 14. godinadogodila se saobraćajna nezgoda, da se autobus prevrnuo naVikovićkom groblju sa 65 putnika. U toj nesreći život je izgubioPašić Hasija iz sela Brašljevina a povrijeđenih što teže što lakše42 putnika. Ova saobraćajna nezgoda se dogodila dana02.09.1999. godine.

97

Mjesto saobraćajne nezgode na vikovićkom groblju

98

IZGRADNJA MOSTA U KOVAČIMA

07.10.1984.godine kada je voda odnijela žičanu ćupriju uMustajbašićima mještani sela Vikovića i Mustajbašića su biliodsječeni od Kovača. Sljedećeg dana je formirana komisija zasanaciju i iznalaženje nekakvog privremenog rješenja prelaskapreko rijeke Krivaje u Kovačima. U tu svrhu imenovana jekomisija u sastavu:

•Vuković Jusuf, predsjednik Socijalističkog saveza mjesnezajednice Kovači

-Karajbić Ahmet, predsjednik Savjeta mjesne zajedniceKovači

-Pinjić Hašim iz Mustajbašića

Sljedeća tri dana su mještani sela Vikovića i Mustajbašića vadilidaske i sve što se moglo izvaditi iz vode. Komisija je u tu svrhuutvrđivanja oštećenosti temelja i valjanosti materijalaangažovala inžinjera Matoša. Zaključakje bio sljedeći: Izvaljanje betonski temelj na jednoj i drugoj strani rijeke Krivaje. Sajlekoje su bile u upotrebi trideset godina nisu više za upotrebu iopšta konstatacija je bila da sve što se bude radilo mora se raditina novo. U tu svrhu mještani sela Mustajbašića i Vikovića su kaoprivremeno rješenje napravili skelu kojom su prevoženi učeniciu školu, radnici na posao i ostali putnici koji su imali potrebe daprelaze na drugu stranu rijeke Krivaje. Na skeli su bili ljudi kojisu bili zaduženi da prevoze putnike, a to su:

Imamović HamdoHasićAsifVuković AdemHasić Bego

99

,'~~."~/~~ .

Ovako je ~zgledala sk~la u ljetnom periodu donja slika, uzimskom periodu zaleđena gornja slika.

100

Kada je komisija utvrdila oštećenost temelja i sajli i to svepredočila u pismenoj formi mjesnoj zajednici Kovači, organimjesne zajednice Kovači su analizirali nalaz i mišljenjekomisije i kao takvog predočili ga organima Skupštine općineZavidovići. Nakon svestrane analize i rasprave organi Skupštineopćine su predložili da mjesna zajednica Kovači zavededoprinos za obezbjeđenje jednog dijela sredstava za izgradnjuklasičnog mosta li Kovačima, a ostali dio sredstava će daobezbijede organi i organizacije Skupštine općine Zavidovići.Nakon ovakve konstatacije u mjesnoj zajednici su krenuli uaktivnost da se zavede jedan samodoprinos na nivou mjesnezajednice radi obezbjeđenja jednog dijela sredstava za izgradnjuklasičnog mosta u Kovačima. U tu svrhu je trebalo ići popodružnicama da se da ocjena o potrebi mosta u Kovačima.Poslije se išlo po zborovima građana da se donese odluka da semože ići na referendum za zavođenje samodoprinosa zaizgradnju mosta li Kovačima. Kada su se sve ove formalnostiobavile mjesna zajednica Kovači se angažovala na izradibiračkih spiskova i glasačkih listića. Nakon svih obavljenihpriprema Skupština mjesne zajednice Kovači, na sjedniciodržanoj 20.01.1985.godine donijela je odluku o raspisivanjureferenduma za sprovođenje mjesnog samodoprinosa radiobezbjeđenja jednog dijela sredstava za most u Kovačima.Referendum je zakazan za 10.02.1985.godine od 07 do 16časova. Referendum se zavodi u trajanju od jedne godine uvremenu od 01.04.1985.godine do 31.03.1986.godine.

101

Ila osnovu člana 12. i 13. ZaJrOna o referenduom ("SlUŽbeni llitSRIliII", broj 29/77). člana 52. 1 106. Statuta lIJesne zajednice Kovači 1zakljuČka zborova ""dnih ljudi i gt'8!Ija.na. Skupst1na lijesne zajednice Kovači'na sJednio1 odrŽanOJ 2o.januara 1985. god1r.e. d o n o s i

ODLUKU

o rasp1s1 vanju referenduaa za ~rovodjenjelJIjesnog ~r1nosa

CIan 1.

~p1suje se refereMun za zavodjenje lJIjesnog samođoprinosa za pod-l'\IČje Iijesne zajednice Kovači os1m sela Stavci i za~ Gornji ItJstajbailći.

. Sa!IIodopr1no3se zavodi za obeZbjedjenje uče~ lijesne zajednice

. Kovači u suf1nensirailju 'izgradnje mosta preko rijeke Krivaje u KovaČiJIB.

Clan 2.

Referendum će se održati 10.februara 198~. godine od 7 do 16 čaoova.

elan 3.Na referendumu će se birači izjasni tl da 11 su ZA ili PIlOI'IV za>'O-

djenja I!ljesnog samocIopr1nosa za' obezbJedjeoJe uče~ lijesne zajednice Kovači-v-v il 3UC~ ~'lJJlSta preko rljeke KrlYaje u f'.ovačiJIB.mJi se za-

voc!1u DOVeuna neto l1čne' dohotke 1z rsdnog odnclsa:, penzije 1 prihođe:«l sa-lIIOSt:alIq ~ja zanatsk:1h i drugih Pr1Vredn1h djelatnosti na poc!ručjJ.ma. ito:

- Zbor radnih ljudi 1uadja.na Kovači Selo 1'J,- Zbor radnih ljudi i uadja.na Karaličl 2'J,- Zbor, radnih, ljudi 1 gra,dja.na Zišc! 2'J,- Zbor radnih ljud1 1 gt'8!Ijana ,V:Ucovlćt, ., . 2'J,- Zbor rsdn1h ljudl 1 gra.djtl!>Okovači Stanica 2'J,- 010 zbora radnih ljudI 1 gt'8!Ija.na f.l\stajba'-

šlc1 koji obuhvata Donje f.l\stajbašiće ~

CIan q.

Samodoprinos se zavodi u trajanju od 12 I!lje.seci na vrijeme od 1.aprUa 1985. godine do 31."",rta 1986. godine.

Odluka o zavedenom samodoprinosu za most u Kovačima.

Poslije uspješno sprovedenog referenduma i kada je referendumproglašen uspjelim Skupština i Savjet mjesne zajednice suImenovah odbor za izgradnju klasičnog mosta u Kovačima usljedećem sastavu:

102

.Karajbić Mujo, predsjednik

.Mejrić Fehim, član-Karajbić Ćašif, član.Omerčić Abid, član-Ibrić Mustafa, član

Poslije imenovanja odbor je pristupio na prikupljanje podatakaza izradu projekta i potrebne dokumentacije radi kvalitetnijegdavanja projektnog zadatka i gabaritnih mjera pomenutogmosta. Komisija je u tu svrhu angažovala Urbanistički zavodSkupštine općine Zavidovići. Jedna od stavki projektnogzadatka je bila da se izradi produžni presjek klasičnog mosta uKovačima koji je bio izložen prvog maja na svečanompolaganju kamena temeljca koga je položio Marijan Tomić,predsjednik Opštinske konferencije Socijalističkog savezaradnog naroda Zavidovići.

Postavljanje kamena temeljca za most li Kovačima 1. Maja 1985. godine.

103

Kompletna projektna dokumentacija je bila gotova krajem majaI985.godine. Tada se mjesna zajednica i zvanično obratilaIzvršnom odboru Skupštine općine Zavidovići za iznalaženjepreostalog dijela sredstava. Odbor za gradnju mosta u Kovačimaobavljao je razgovor sa svim čelnim ljudima općine ali zbognedostatka sredstava nisu se mogla obezbijediti sredstva zacijeli most, pa je zbog toga odložena gradnja mosta u Kovačimaza 1986.godinu. Da će se most graditi u 1986.godini dobili smotvrdo obećanje od tadašnjih čelnih ljudi općine ZavidovićiFranje Bartolovića i generalnog direktora IP "Krivaja" RudeBartolovića. Odbor za gradnju mosta je nekoliko puta dolazio naiskušenje da li da se radi žičara ili klasični most, pa je nainsistiranje jednog dijela čelnih ljudi da se pribavi vrijednost,odnosno koštanje žičanog mosta, uzet predračun žičanog mostau Globarici kod Maglaja čija je vrijednost bila 5.200.000.000dinara. Predračun betonskog mosta je u vrijednosti4,900.000.000 dinara. Zahvaljujući radu odbora za gradnjumosta sa projektantom cijena žičanog mosta je bila skuplja za300,000.000 tadašnjih dinara i time je skinuta dilema da li da segradi klasični most ili žičara. Pošto je žičara skuplja više se onjoj nije ni pričalo. Sva ova rabota od zavođenja doprinosa zamost, pribavljanja projektno tehničke dokumentacije ipribavljanja predračunske vrijednosti žičanog mosta je uzelacijelo vrijeme do jeseni 1985.godine, a i zbog nedostatkasredstava vrijeme izrade mosta je prolongirano za 1986.godinu.Pošto Izvršni odbor Skupštine općine krajem svake godineusvaja plan za sljedeću godinu, odbor za gradnju klasičnogmosta u Kovačima je bio stalno na nogama da bi se izgradnjamosta u Kovačima uvrstila u plan za 1986.godinu. U tom posluodbor za gradnju j e uspio i gradnja mosta u Kovačima je počela uljeto 1986.godine. Gradnja mosta je povjerena Željezničkograđevinskom preduzeću iz Zenice. Operaciju izrade temelja,stubova, postavljanje betonskih nosača i betoniranje pločevodio je građevinski inžinjer Bralović Milan.

104

Faza izrade temelja za betonski most u Kovačima.

Faza betoniranja ploče na mostu u Kovačima.

105

Svi ovi radovi izrade temelja u vodi, izrade stubova, postavljanjebetonskih nosača, betoniranje noseće ploče su urađeni do jeseni1986.godine i tu je došao kraj građevinske sezone, ali se prekomosta prelazilo i tada je došao kraj skeli koja je prevozilaučenike, radnike i putnike. Kada je došlo proljeće 1987.godineodbor za gradnju mostaje i dalje bio aktivanjer je trebalo iznaćisredstva za ogradu jer više sredstava za most nije bilo. U tu svrhuodbor je obišao sve radne organizacije da se izfinansira izradaograde. Taj dio sredstava su platili: Elektro Zavidovići, "Tajan"Zavidovići, TP "Centar" Zavidovići i jedan dio Metalnaindustrija. Ogradu je radila Metalna industrija i bilaje završenau ljeto 1987.godine. Više se nije imalo od koga tražiti sredstava,pa je most ostao bez asfalta do 1989.godine jer nije bilo višesredstava. Tada je nastalo zatišje, ali kada god ljudi iz odborasretnu nekoga od funkcionera oni pitaju: "Kada ćete pravitiproslavu mosta". Ljudi iz odbora odgovore: "Kada asfaltiramomost". I tako je most asfaltiran ujulu 1989.godine i sa asfaltomje most bio generalno završen. Odbor za gradnju mosta uKovačima je sazvao zbor građana Donjih Mustajbašića ipredložio da se jednom broju zaslužnih ljudi kupi vrijedanpoklon, pa je za poklone kupljeno osam zlatnih prstenova ipodijeljeno kao priznanje najzaslužnijim ljudima, a ostalimzaslužnim ljudima su uručene zahvalnice. Kada su kupljeniprstenovi i izrađene zahvalnice i obezbjeđena sredstva zaotvaranje, odnosno puštanje mosta zakazana je proslava za03.09. 1989.godine.Zlatne prstenove su dobili:

106

-Franjo Bartolović, načelnik Općine Zavidovići•Sretko Lazić, pred sjetnik Izvršnog odbora Općine Zavidovići.Rudo Bartolović, generalni direktor IP "Krivaja" Zavidovići-Bruno Poth, direktor Urbanističkog zavoda Zavidovići.Džeko Adrović, predsjednik mjesne zajednice Kovači.Mujo Karajbić, predsjednik odbora za gradnju mosta u

Kovačima-Mejrić Fehim, član odbora za gradnju mosta u Kovačima.ĆašifKarajbić, član odbora za gradnju mosta u Kovačima

Zahvalnice su dobili zaslužni ljudi iz svih sela mjesne zajedniceKovači.Vrpcu je presjekao predsjednik odbora za gradnju mosta uKovačima Karajbić Mujo.

107

108

IZGRADNJA ŠKOLE U KOVAČIMA

Još od vremena turske uprave djeca sa ovih prostora su pohađalamektebsku nastavu. Mektebska nastava je osnovni vidobrazovanja za vrijeme turske uprave. Pismo je tada bilo arabicai nije bilo ćirilice ni latinice. Kada je došla austro ugarskauprava za bošnjačku djecu vid obrazovanja je bila mektebskanastava. Dolaskom Kraljevine Jugoslavije obrazovanje djece naovom prostoru je bilo i dalje mektebska nastava. Taj vidobrazovanja djece ovog kraja je ostao sve do dolaska NoveJugoslavije 1945.godine kada mektebi služe i za školskunastavu. Tako je mekteb u Krajnjićima do podne imaomektebsku nastavu, a poslije podne se učila školska nastava gdjese učilo ćirilićno i latinično pismo. Takav vid obrazovanjaje biosve do 1948.godine kada je mekteb u Kraj njićima služio samo zaškolsku nastavu gdje se uči samo ćirilično i latinično pismo.Tako je 1948.godine mekteb bio četverorazredna škola za selaMustajbašiće, Vikoviće, Krivaju iMahoje. Četverorazrednanastava se održavala u mektebu u Krajnjićima sve dok se nijepočela održavati školska nastava u školi u Kovačima1951.godine i na Breziku 1954.godine. Daleke 1949.godinemještani doline rijeke Krivaje dolaze na ideju da se radi škola uKovačima. I na jednom zvaničnom skupu u Kovačima te1949.godine imenuju inicijativni odbor za gradnju škole uKovačima. U taj odbor su imenovani: Hrkić Alija, Karalić Bego,Hrkić Osman i Parić Nazif. Prostor za gradnju škole je određenda škola u Kovačima bude na mjestu gdje se i danas nalazi. Svakidomaćin sa ovog prostora ako je imao zaprežna kola, volove ilikonje imao je obavezu da dovozi šljunak i sve što je trebaloprevući od građevinskog materijala za pomenutu školu.Imenovan je glavni stručnjak za građevinske radove na školi uKovačima i on se zvao Fridrih, a ja mu nisam mogao saznatikako se prezivao. Stari ljudi su pričali da je taj Fridrih vodioradove na izgradnje Dome kulture u Zavidovićima. Majstori zaradove na školi u Kovačima su bili: Vuković Sulejman zvaniSmaić iz sela Mustajbašića, Vuković Osman zvani Hudžera iz

109

Mustajbašića, Hasić Juso zvani Mališević iz Mustajbašića,Hasić Rašid zvani Burda iz Mustajbašića i Ibrić Musto iz selaKovača. Zadatak ovih majstora je da se škola u Kovačima uradiu što kraćem vremenskom roku. Tako se škola započela raditi1949.godine, a završena je krajem 1950.godine. Tako da jenastava u toj školi počela u septembru 1951.godine. Prvi učitelju školi u Kovačima je bio Nalić Izet iz Žepča. Kadaje završena1950.godine škola u Kovačima imala je: dvije učionice,zbomicu, hodnik i dva stana za učitelje. Prve školske godineškolu u Kovačimaje pohađalo 75 učenika. Ova i ovakva školajeradila kao četverorazredna škola sve do 1953.godine, a od te1953.godine škola u Kovačima prerasta u šestorazrednu školu.Odmah su narasle potrebe za školskim prostorom i iste godine jeurađena jedna baraka sa dvije učionice, a sljedeće godine jeurađena i druga baraka. Tako je škola u Kovačima dobila iz dvijebarake još četiri učionice. Sa ovim školskim prostoromzadovoljavala se potreba šestorazredne škole u Kovačima svedo 1964.godine kada škola prerasta u osmogodišnju školu, anapostojeću školsku zgradu je podignut sprat.

Stara škola sa podignutim spratom 1964. godine.

110

Tada je škola rapolagala sa osam učionica, dva kabineta iostalim pratećim prostorijama. Tada je direktor škole bioMarković Ljubinko. Svi građevinski radovi na podizanju spratana školi u Kovačima povjereni su Krivajinom Građevinarstvu izZavidovića. Kada je podignut sprat na postojeću školsku zgradu1964.godine od tada u Kovačima postoji osmogodišnja škola, aveć sljedeće školske godine 1965.-66. urađena je sportskadvorana.

Školska fiskulturna dvorana

Izgradnjom sportske dvorane škola u Kovačima je kompletiranaza normalan rad. Tada je škola proglasila svoj Dan škole, a to jejedanaesti oktobar koji je škola proglasila kao Dan škole.1970.godine škola u Kovačima u saradnji sa mjesnomzajednicom odredila je da Dan škole u Kovačima bude "prvimaj" i od te 1970.godine u Kovačima se prvi maj slavi kao Danškole i svakog prvog maja u Kovačima je bila proslava. OvajDan škole "Prvi maj" je ostao sve do demokratskih promjena1990.godine kada škola nosi naziv Osnovna škola Kovači, a

1 1 1

ranije je bila Osnovna škola "Prvi maj" Kovači. Škola uKovačima sa ovakvim školskim prostorom radila je sve dok,zbog priraštaja stanovništva ovog kraja i naraslim potrebama zakabinetskom nastavom, 1980.godine nije urađena nova školskazgrada sa svim potrebnim prostorom za školsku nastavu togavremena. Tada je direktor škole bio Kožul Jakov. Izgradnjomnove školske zgrade u Kovačima zadovoljene su potrebe zaškolskim prostorom u osmogodišnjoj školi u Kovačima.

Nova školska zgrada izgrađena 1980. godine.

112

IZGRADNJA AMBULANTE U KOVAČIMA

U socijalističkoj Jugoslaviji, a shodno mogućnostima općinaišlo se ka rješavanu interesa građana u poboljšavanjuzdravstvenih prilika. U tu svrhu je Općina Zavidovići svojimplanom išla ka izgradnji ambulanti u mjesnim zajednicama ipodizanju zdravstvenog standarda građana u svim sredinama. Uto vrijeme je na nivou Republike BiH zavodio se samo doprinosza poboljšanje putne infrastrukture i željeznice, pa je općina uinteresu realizacije samodoprinosa ponudila izgradnjuambulante onoj mjesnoj zajednici kod koje bude najuspješnijerealizovan samodoprinos za rješavanje putne i željezničkeinfrastrukture BiH. Poslije provedenog referenduma najboljerezultate je iskazala mjesna zajednica Kovači, a premarezultatima referenduma ova ambulanta je pripala zborugrađana Mustajbašića jer je najbolje rezultate referendumaiskazao zbor sela Mustajbašića i Vikovića i prema rezultatimareferenduma, ambulanta je izgrađena u Kovačima.

113

Zgrada ambulante u Kovačima.

Ambulanta je izgrađena preko puta zemljoradničke zadruge iimala je ljekarsku izubnu ordinaciju i ljekari su radili svaki danza potrebe građana i škole u mjesnoj zajednici Kovači.Ambulanta je urađena 1966.godine. Zgrada je montažnog tipa, aizradu temelja i montažu je uradi la Krivajina radna organizacija«Tvornica kuća» iz Zavidovića. Ova ambulanta je prvaambulanta urađenana terenu mjesnih zajednica Zavidovića.Za utjehu zboru građana Mustajbašići je dodijeljeno 5 stolova i20 stolica.

114 115

IZGRADNJA ŠUMARNICE NA KLEKU

Kada se govori o prirodnom bogatstvu Kleka onda ima veze satim prirodnim bogatstvom izgradnja šumarnice na Kleku.Bukova šuma je dostigla taj nivo zrelosti da je bilo potrebnoeksploatisati tu šumu. Bukova stabla na Kleku su imala i prekodva metra preko panja. Šuma je pripadala Industrijskompreduzeću "Krivaja" iz Zavidovića, tačnije Krivajinom"Šumarstvu". Prvo je valjalo napraviti šumamicu sa <ivastana ijednom kancelarijom. U to vrijeme cigla se pravila ručno. Ciglase pravila na sljedeći način:Prvo se od kuhane zemlje napravi ćerpić i kada se ćerpić dobroosuši onda se slaže u peći za pečenje. U jednu se peć složi polOOOOmale cigle. Naravno za slaganje peći i loženje, odnosnopečenje cigle bili su ljudi koji dobro poznaju taj posao.Poslovima izrade cigle i njenog pečenja i pravljenja zgraderukovodio je Danilo Simić, a u tome mu je pomagao RankoSimić. Radnici za izradu cigle su bili iz gostovićkih sela. Naizradi cigle za šumamicu na Kleku iz Mustajbašića je radioMejrić Osman, Mejrić Jusufi Mejrić Hasan. Pečenje cigle, kadase peć potpali traje deset do petnaest dana. Kada je cigla bilapečena prišlo se nabavci i drugog građevinskog materijala. Prvoje dovežen kamen za zidanje magaze, odnosno temelja, a kasnijese zidao objekat, a poslije zidanja objekat je pokriven i tako ješumamica na Kleku bila završena 1951.godine. Poslijezavršetka šumarnice na Kleku u njoj su stanovali šumari saporodicama. Uloga šum ara je da izvrši doznaku šume šta je zasjeći i šumar je rukovodio svim poslovima od doznake i sječesve dok oblovina ili cjepanica ne odu iz šume. Nije u to vrijemebilo gole sječe nego su se sjekla ona stabla koja imaju svojuveličinu. Danas od te šumarnice su ostale samo zidine koje suzarasle u travu i trnje.

116

ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA KOVAČI

Izgradnjom prostora današnje prodavnice u Kovačima1953.godine. Na prostorima sela doline rijeke Krivaje od njenogušća u rijeku Bosnu do Stoga i Svinjašnice. Kada je ova zadruganapravljena njen zadatakje bio da otkupljuje sve poljoprivredneviškove i šumske plodove. Jednom rječju, u Kovačima je biojedan veliki tržni centar, ne u smislu trgovine, nego u smisluotkupa poljoprivrednih viškova od naroda ovog prostora. Ovazemljoradnička zadruga je bila jedna od vodećih firmi uZavidovićima u to vrijeme. Zemljoradnička zadruga jeotkupljivala sve poljoprivredne viškove koje je seljakproizvodio. Otkupljivali su se i šumski plodovi. I sam podatakda je zemljoradnička zadruga u to vrijeme imala halu u kojoj subile smještene kace za kiseljenje šljive i tada se proizvodilarakija. U to vrijeme su se u toj zadruzi otkupljivale divljakinjejabuke, maline i drugi šumski plodovi, a da ne pričamo o otkupugraha, žita, pšenice, zobi, suhih šljiva, oraha. Sirove šljive su seotkupljivale za proizvodnju rakije. Šljive su se kiselile ukacama. Kada se šljiva ukiseli tada se rakija pekla i po trimjeseca u tri smjene. Ako se svemu ovome doda da jezemljoradnička zadruga se bavila i trgovinom široke potrošnje.Jednom rječju, kada bi danas postojala jedna takva zadruga kojabi otkupljivala poljoprivredne viškove i šumske plodove, ne biniko tražio zaposlenja, bar kada je riječ o ljudima sa sela. Glavniknjigovođa u tadašnjoj zadruzi je bio Pekmić Hasan, službenikbanke u Zavidovićima. Poslovođa zemljoradničke zadruge jebio Hasan Halilović, a trgovci za široku potrošnju i otkuppoljoprivrednih viškova Džemo Ibrić i Osman Srganović. Oviljudi su svojim lošim radom, da li iz neznanja ili nečega drugog,u ovoj zadruzi napravili ogromni manjak. I naravno da su poslijesvega toga došli pod udar istražnih organa. U to vrijeme DžemoIbrić je bio u bolnici i kada je za to sve saznao skočio je sa drugogsprata bolnice i polomio obadvije noge i ostao invalid cijelogživota. Hasan Halilović i Osman Srganović su bili pod istragom.

11 7

Kada se ustanovilo da su ti ljudi bili pismeni samouci poslijeistrage su bili pušteni na slobodu, tako da je sva odgovornostpala na knjigovođu Hasana Pekmića i on je završio u zatvoru.Ovim manjkom zemljoradnička zadruga u Kovačimaje došla ulikvidaciju. U prostorijama zadruge je ostala trgovina širokepotrošnje. Poslije sve ove rabote ulogu zemljoradničke zadrugeje preuzela Zemljoradnička zadruga "Sloga" iz Zavidovića kojaje kasnije prerasla u Trgovački centar Zavidovići. Tada je"Centar" držao monopol na trgovinu u Zavidovićima sve dodemokratskih promjena koje su nastale 1990.godine.Likvidacijom zemljoradničke zadruge u Kovačima najviše jeizgubilo selo Mustajbašići jer su Mustajbašići bili najvećiproizvođač poljoprivrednih viškova, voća i šumskih plodova.

Bivša zemljoradnička zadruga li Kovačima.

118

IZGRADNJA DOMA V KOVAČIMA

U periodu 1966.-l974.godine, prije izgradnje doma uKovačima, sjedište mjesne zajednice je bilo u prostorijamaželjezničke stanice. To je bilajedna mala prostorija 3 x 4 metra.U toj prostoriji je bila smještena kancelarija mjesne zajednice itu su se održavali i sastanci mjesne zajednice Kovači. Pošto je totijesan prostor za normalan rad mjesne zajednice to je naveloljude koji su tada vodili mjesnu zajednicu Kovače da se počnerazmišljati o izgradnji jednog doma za potrebe mjesnezajednice. Tada je u sastavu mjesne zajednice Kovači bila idanašnja mjesna zajednica Brezik. Vodeći ljudi u mjesnojzajednici su tada bili: Hadžiefendić Junuz, predsjednikskupštine, predsjednik Socijalističkog saveza Mujanović Asim ipredsjednik Savjeta Mujanović Edhem. Na prijedlog vodećihljudi u mjesnoj zajednici krenulo se po podružnicama da se daocjena o potrebi jednog doma u mjesnoj zajednici Kovači. Kadase obavila rasprava po podružnicama poslije se išlo pozborovima građana mjesne zajednice Kovači da se doneseodluka o zavođenju doprinosa na nivou mjesne zajednice.Visina doprinosa je bila 2 % na lični dohodak zaposlenih cijelemjesne zajednice. Kada su se zborovi izjasnili da se ide nareferendum za zavođenje mjesnog samodoprinosa za izgradnjudoma u Kovačima, kada se obavila rasprava po podružnicama izborovima građana prišlo se izradi biračkih spiskova i glasačkihlistića. Poslije obavljenih priprema zakazan je referendum nanivou cijele mjesne zajednice za izgradnju doma u Kovačima.Kadaje referendum proveden, a po njegovom provođenju 55 %rezultata referenduma, odnosno glasački listići, osvanuli sujedno jutro pobacani putem u Donjim Mustajbašićima, a tevečerije skupština mjesne zajednice proglasila daje referendumza dom u Kovačima uspio. Kada su neki građani vidjelipobacane listiće na putu, pokupili su ih i slučaj je predatPolicijskoj upravi u Zavidovićima. Po nekim ljudima iz mjesnezajednice sumnjaje bačenanajedan dio ljudi iz Mustajbašića.

119

Ovaj slučaj nestanka glasačkih listića u Policijskoj upravi jevodio kriminalistički inspektor Mujanović Šefik. Poslije sveistrage o nestanku glasačkih listića cijeli slučaj je predatOpćinskom sudu u Zavidovićima. Ovaj slučaj o nestankuglasačkih listićaje na sudu bio više od godinu dana i referendumje realizovan, a slučaj na sudu nije okončan. Poslije svih ovihzavrzlama oko nestanka glasačkih listića od referenduma zaizgradnju doma mjesne zajednice Kovača jednog danaorganizovali su sastanak vodeći ljudi iz mjesne zajedniceKovači i pozvali ispred Općine Zavidovići načelnika OpćineIsmeta Kovačevića i predsjednika Općinskog suda uZavidovićima, te osumnjičene iz sela Mustajbašića. Na ovomsastanku bila je jedna tačka dnevnog reda: - izmirenje vodećihljudi iz mjesne zajednice Kovači i osumnjičenih ljudi iz selaMustajbašića. Na tom sastanku je pružena ruka pomirenja, akasnije je bilo pripremljeno piće i pečenje. Tako je realizovanreferendum za gradnju doma mjesne zajednice u Kovačima.Nakon svih ovih igara prišlo se eksproprijaciji zemljišta odHrkić Osmana i Hajdar Bege. To je prostor na kome se danasnalazi dom mjesne zajednice Kovači i novo izgrađena džamija uKovačima. Zemljište je izuzeto po Zakonu o eksproprijacijiodlukom Skupštine opštine. Poslije kada je zemljište biloizuzeto prišlo se traženju subjekata zainteresovanih za radniprostor u budućem domu u Kovačima. Tom prilikom su seudruži la četiri subjekta zainteresovana za radni prostor u domu,a to su: UPI radna organizacija "Tajan" iz Zavidovića za potrebekafane, PTT pošta za potrebe pošte, Centar za kulturu općineZavidovići za potrebe kino sale i biblioteke i Općina za potrebemjesnog ureda matičara i naravno mjesna zajednica Kovači zapotrebe kancelarije mjesne zajednice. Svaki od ovih subjekataimao je da izfinansira svoj radni prostor, a mjesna zajednica izsredstava samodoprinosa za dom u Kovačima izfinansirala jesvoj dio prostora i tako je zaokružena finansijska konstrukcijaizgradnje doma mjesne zajednice u Kovačima. Izvođač radovana domu u Kovačimaje bila IP "Krivaja", odnosno njena Radnaorganizacij a "Visoko gradnja".

120

Domje počet da se radi 1978.godine i iste godine je i završen.Svrha izgradnje doma u Kovačimaje bila sljedeća:

.da se prikazuju filmovi-da se održavaju igranke i okupljaju mladi-da ima biblioteku koja je radila do rata 1992.godine-da ima poštu•da ima mjesni ured-da mjesna zajednica ima svoje kancelarije jer je do izgradnje

doma u Kovačima sjedište mjesne zajednice bilo u zgradiželjezničke stanice u prostoriji 3 x 4 m.

Dom mjesne zajednice li Kovačima.

121

ELEKTRIFIKACIJA MUSTAJBAŠIĆA

Općinskim dekretom o proračunu za 1969.godinu otvara seFond za razvoj sela. Ovaj fondje davao podsticaj da se sela bržerazvijaju. Do 1969.godine više od 60 % sela nije biloelektrificirano. U tu svrhu selo Mustajbašići je zavelosamodoprinos da bi selo dobilo struju. Kada se zaveosamodoprinos trebalo je imenovati odbor koji će rukovoditiakcijom. U odbor su imenovani Hasić Bego kao predsjednik,Pinjić Hašim i Vuković Nezir kao članovi. Zadatak odboraje bioda pribavi projektno tehničku dokumentaciju za niskonaponsku mrežu kroz selo Mustajbašiće. Dok se pripremalaprojektno tehnička dokumentacija moralo se prići dovođenjudalekovoda od sela Žižaka preko Hrkića i rijeke Krivaje, analijevoj strani preko Davulija i Bregova do parcele Ravnevlasnika Mejrić Ahmeta, a odatle je dalekovod otišao u pravcuKrajnjića. Na parceli Mejrić Ahmeta je urađen prekidač kojimse dalekovod isključuje kada se vrše radovi na trafo stanici. Podovođenju dalekovoda iz sela Žižaka do Mustajbašića, odnosnodo parcele Ravne, vlasnika Mejrić Ahmeta na istoj parceli jemontirana trafo stanica sa tri izlaza. Jedan izlaz za staro, jedanizlaz za novo selo Mustajbašiće, a treći izlaz je išao sa seloKrajnjiće. Trafo stanica je izuzetno teška za prijevoz, pa je u tusvrhu bio angažovan Hasić Juso, zvani Mališević jer je on u tovrijeme imao najjače volove koji su zaprežnim kolima prevozilitrafo stanicu na mjesto gdje je treba montirati. Poslije prijevozatrafo stanice na parcelu Ravne Mejrić Ahmeta ista je bilamontirana. Montažu trafo stanice su izveli radniciElektrodistribucije Zavidovići. Kada je trafo stanica bilamontirana prišlo se montaži nisko naponske linije kroz seloMustajbašiće. Tada je bila gotova projektno tehničkadokumentacija. Postavljanje stubova i razvlačenje žicaje trajalonešto manje od mjesec dana. U tu svrhu svaki domaćinje platioštender na svojoj kući. Cijena štendera je tada bila dvadeset i pethi ljada dinara, tadašn

122

jih novaca. Nisko naponska linija u Mustajbašićima je bilazavršena u decembru 1969.godine, a svjetlo je prosijalo uMustajbašićima uoči nove 1970.godine, tj. 01.0 1.1970.godine.

ELEKTRIFIKACIJA DONJIH MUSTAJBAŠIĆA

Dobar dio domaćinstava se selio sa lokacije GornjihMustajbašića na prostore današnjeg sela Donjih Mustajbašića.Prvi domaćin koji je doselio na prostore Donjih Mustajbašića jeĆatić Edhem. Njegovim doseljenjem 1959.godine do1974.godine na današnjem prostoru Donjih Mustajbašića sestvorilo selo. A kada se formiralo naselje 1974.godine trebalo jeodmah raditi na dovođenju nisko naponske struje i to se desilo1974.godine kada mještani Donjih Mustajbašića paušalnoprikupljaju sredstva za elektrifikaciju naselja. Bandere i žicu jedonirao Fond za razvoj sela, a ostalo su mještani platili u novcu iradnoj snazi. Mještani Donjih Mustajbašića su imenovali odborza gradnju nisko naponske mreže, a u odbor su imenovani: HasićBego, Karajbić Mujo i Mejrić Fehim. Mejrić Fehimje u svojojradionici trebao da napravi sve šelne i španere i sve ostalo što semoglo napraviti, a da treba za nisko naponsku liniju. Za ovaj dioposla smo dobili odobrenje od direktora ElektrodistribucijeFranje Bartolovića i time smo pojeftinili jedan dio troškova.Nisko naponska linija kroz selo Donje Mustajbašiće počela seraditi u ljeto 1974.godine, a završena je u jesen iste godine.Nisko naponska mreža Donjih Mustajbašića je prikopčana natrafo stanicu u Kovačima kod škole.

123

UVOĐENJE TELEFONA U MUSTAJBAŠIĆE

Pošta u Zavidovićima svojim planom za proširivanjetelefonskih brojeva na sela u dolini rijeke Krivaje je povelaaktivnosti preko mjesnih zajednica da se iskopa, položi izagrnekanal za primarni telefonski vod od Zavidovića dolinom rijekeKrivaje do Vozuće i dalje. Tako je svaka mjesna zajednicatrebala da iskopa kanal, položi kabal i zagrne kanal na dijelu kojiprolazi kroz mjesnu zajednicu. Tako je mjesna zajednica Kovačiimala da iskopa kanal, položi kabal i zagrne kanal od željeznogmosta na 4.km do mjesne zajednice Brezik. Dobijanjem ovetrase mjesna zajednica Kovači je imenovala odbor za iskopkanala za polaganje primarnog kabla i zagrtanje kanala dolinomrijeke Krivaje od željeznog mosta na 4. km do Brezika. U tajodbor iz Donjih Mustajbašića su imenovani: Mešić Sead,Karajbić Nijaz i Karajbić Muniz. Zadatak ovog odbora je dauredno rasporedi i odredi mjesto kopanja kanala svakogzainteresovanog učesnika telefonske linije. Poslije kopanjakanala i polaganja primarnog kabla i zagrtanja kanala svakiučesnikje trebao da dobije urednu potvrdu daje odradio svojuobavezu na primarnom telefonskom vodu dolinom rijekeKrivaje. Tek tada se prišlo rješavanju sekundarnog voda popodružnicama. Primarni telefonski vod uz rijeku Krivaju jerađen u junu 1987.godine. Poslije završetka primarnog vodaprišlo se aktivnostima po podružnicama. Tako je podružnicaDonji Mustajbašići imenovala odbor za gradnju sekundarnelinije kroz selo. U odbor su imenovani: Hasić Hakija, KarajbićĆašif, Karajbić Ahmet, Mešić Sead i Mejrić Fehim glavniblagajnik. Ovaj odbor je odmah krenuo na posao: kopanjekanala, nabavku cijevi i konzola za prelaz preko mosta, nabavkakablova, spojnica, ormari ća, a posebno su morali voditi računaoko plaćanja centrale jer je tada bila jaka inflacija. Svakokašnjenje uplate je imalo svoje posljedice.

124

Tako da su radovi u podružnici Donji Mustajbašići bili završeniu maju I988.godine. Podružnica Gornji Mustajbašići je u istovrijeme vodila telefon, s tim što je zajednički zadatak bioprovođenje kablova preko mosta. Aktivnosti oko vođenjasekundarne telefonske linije u Gornjim Mustajbašićimaje vodioKarajbić Kasim i Viković Jusuf, a u tom poslu su im pomagali:Srganović Naim, Mešić Sakib i Hasić Sabit. Sve aktivnosti okotelefonskih linija su završene 1988.godine.

Akcija uvođenja telefona u Mustajbašićima.

125

MUHTARI IZ MUSTAJBAŠIĆA

Stabiliziranjem turske uprave vlast je postepeno prelazila savojne timorske na civilnu vlast. Prelaskom na civilnu vlasttrebalo je imenovati muhtare za područje Mustajbašića. Tu segledalo ko je najuticajniji čovjek i da ima vojne zasluge, te da jeiz reda najbrojnije familije u mjestu gdje živi.Prvi muhtar za Mustajbašiće bio je Bećir (Hase) Hasić. Ovlastitadašnjeg muhtara bile su toliko jake da je njegovom odlukomsvaki građanin mogao biti lišen slobode. Mandat tadašnjegmuhtara bio je neograničen, tj. sve dokjeu službi tadašnje turskeuprave i dok ga služi zdravlje.

Zadaci tadašnjeg muhtara u turskoj upravi bili su:

-da ocjenjuje političko stanje u svom mjestu•da brine o davanju, odnosno izvršavanju poreskih obaveza

prema spahiji i državi-da popisuje vojno sposobne mladiće za vojsku.da dostavlja i druge informacije koje naredi tadašnja turska

uprava.kada se ukaže prilika da posreduje u sporovima između građana

Muhtar je za svoje obavljanje poslova bio oslobođen poreskihobaveza prema spahiji i državi. Sljedeći muhtari za područjeMustajbašića bili su: Parić Omer, Karajbić Bećir, Pinjić Nuraga iParić Ragib.Ovlasti muhtara za vrijeme Kraljevine Jugoslavije su u dobrojmjeri oslabile, a dio ovlasti prenešene su na državne organe.Uloga muhtara bila je prisutna na ovim prostorima sve dodolaska II svjetskog rata 1941.godine i time je prestala epohamuhtara na prostorima Mustajbašića i tadašnje države.Za vrijeme austro ugarske uprave 1912.godine formirana jeopćina Zavidovići.

126

Tada su u općinsko vijeće mogli ući samo trgovci, zanatlije ivjerski službenici jer su oni smatrali da je kapital kod njih i daoni trebaju da upravljaju općinom. Drugi podatak govori da sedobar dio mještana sa ovih prostora Mustajbašića zaduživao kodtrgovaca pa su im zbog toga davali svoje glasove. Treći podatakgovori da su ljudi sa prostora Mustajbašića bili stranački nezrelii da su ignorisali tadašnji austro ugarski sistemjer su ga smatralikršćanskim.To su razlozi zbog kojih mustajbašićka sela nisu imala svojevijećnike u vijeću općine, odnosno muhtare sa prostoramustajbašićkih sela.O zapostavljenosti Bošnjaka u općinskim odborima dosta jepisao JusufMujkić u svojoj knjizi "Zavidovići kroz istoriju".Mustafa Imamović u knjizi "Historija Bošnjaka" objašnjavazašto su Bošnjaci ignorisali austro ugarsku vlast, a književnikEdhem Mulavdić u knjizi "Zeleno busenje" opisuje odnosBošnjaka spram kulturnih, političkih i drugih vrijednosti Austrougarske carevine .

127

ČUVARI REDA I OBIČAJA U MUSTAJBAŠIĆIMA

U vrijeme turske uprave na ovim prostorima selo Mustajbašićibilo je sjedište vojnog upravitelja, a taj vojni upravitelj je imaosvoje ljude čiji je posao bio čuvanje reda i običaja koji su važiliza to vrijeme.Poslije prelaska sa vojne na civilnu vlast, vlast je preuzeomuhtar. U to vrijeme muhtar je držao svu vlast i bio jeneprikosnoven. Njegova riječ morala se slušati i poštovati.Vremenom, na ovom prostoru Mustajbašića ulogu čuvara reda iobičaja preuzeli ljudi koji su za to imali afiniteta. U tu svrhupomenut ću dvojicu ljudi, a to su Mejrić Musto, u narodu su gazvali Musto Krajnjičkić jer mu je mati bila iz Krajnjića iIbrahima Hasića. Nema nigdje zapisano da su ti ljudi za teposlove bili plaćeni, a da su obavljali te poslove govori jedanpodatak koji ću navesti:Dva čovjeka su u to vrijeme izgubili život što nisu poštovali red iobičaj sela, tj. bili su ubijeni, a to su Ibrahim Pinjić i RagibKarajbić. O njihovom ubistvu niko ništa ne priča, a i ako priča,kaže: "Što su tražili, to su i našli". Nikada niko nije postaviopitanje ko ihje ubio niti je za to prozivan. Iza ovih ljudi čuvarareda i običaja sela stajao je njihov zaštitnik, muhtar. Ovi zakoničuvara reda i običaja su važili i za vrijeme austro ugarskeuprave.

128

OPĆINA MUSTAJBAŠIĆI

Nakon dvanaest godina poslije prvog svjetskog rata Kraljevinastare Jugoslavije uvodi nove podjele koje nisu mogle mimoići niprostore Mustajbašića. Tako od 1930.godine Mustajbašićipostaju opština, a u sastav opštine Mustajbašići ulaze sljedećasela: Krivaja Tuk, Mustajbašići, Rujnica, Dolac, Junuzovići,Hajderovići, Perovići, Činovići, Gostović, Mahoje, Bajvati,Krivaja i Karačići. Sjedište općine je "Krivaja Tuk". KrivajaTuk je desna strana rijeke Krivaje od ušća do Malih Skroza.Krivaja Tuk je nosio naziv Mustajbašići Tuk sve do popisastanovništva kojije provela austro ugarska uprava 191O.godinekada Mustajbašići Tuk dobijaju naziv Krivaja Tuk i pripajaju seopćini Zavidovići 1912.godine kada je prvi puta formiranaopćina Zavidovići.1930.godine je formirana općina Mustajbašići i postojala je svedo 1938.godine. Vijećnici u Općinskom vijeću općineMustajbašići za sela Skroze, Vikovići i Mistajbašići u perioduod 1930. do 1933.godine su bili:

-Parić Omer-Karajbić BećirU tom istom mandatu načelnik Općine Mustajbašićije bio ParićOmer.Vijećnici u Općini Mustajbašići u vremenu od 1934. do1938.godine su bili: Parić Omer i Pinjić Nuraga, anačelnikOpćine u istom periodu je bio Mujić Salih.1934. godine je sagrađena česma na izvoru Medina voda nakojoj je stajao natpis «Narodno Odbor Opštine Mustajbašići»,ovu česmu je zbog dotrajalosti renovirala porodica Marušić zadušu svojih roditelja (po odobrenju načelnice općine SelvedineUljić), time su brisani vizuelni podaci sjedišta i postojanjaopštine Mustajbašići na tom prostoru.

129

1930. godine izvršena je teritorijalna podjela postojećih općina iformiranje novih općina, tako je formirana i općina Mustajbašići, a u njensastav su ušla slijedeća sela: Krivaja Tuk, Mustajbašići, Rujnica, Dolac,Junuzovići, Hajderovići, Perovići, Činovići, Gostović, Mahoje, Bajvati,

Krivaja i Karačići.

130

Ovu sada renoviranu česmu je izgradila općina Mustajbašići1934.god.

Na kokoj je stajao natpis «Narodni odbor opštine Mustajbašići»

u ovoj ulici je bilo sjedište općine Mustajbašići od 1930-1938. god.

131

ODBORNICI IZ MUSTAJBAŠIĆA

Temu odbornika iz Mustajbašića nemam namjeru da obrađujem,ali da ne spomenem njihova imena to nisam mogao zaobići, pa utu svrhu ću da nabroj im imena odbornika od 1945. godine:

1. Čahtarević Hašim2. Imamović Hakija3. Karajbić Mujo4. Čahratević Huso5. Kovačević Ismet

Po dva mandata su držali kao odbomici Čahtarević Hašim,Imamović Hakija i Kovačević Ismet.Promjenom Ustava Socijalističke Federativne RepublikeJugoslavije 1974. godine ulogu odbornika su preuzeli delegati iod tada je nastao delegatski sistem. Uvođenjem delegatskogsistema najniži nivo lokalne samouprave je postala MjesnaZajednica pa je od tada Mjesna Zajednica po praviluorganizovanja imala Mjesnu konferenciju radnog naroda kaopolitički organ Mjesne Zajednice i Skupštinu i Savjet MjesneZajednice kao operativne organe. Pa u tu svrhu ću spomenutiljude koji su obavljali funkciju u tim organima MjesneZajednice. O ljudima koji su vodili Mjesnu Zajednicu nemazabilježenih podataka, ovi su podaci po sjećanju ljudi uKovačima Mujanović Edhema i Hasić Hazima.Predsjednici Socijalističkog Saveza radnog naroda u MjesnojZajednici Kovači su bili:

1. Hadžiefendić Junuz2. MujanovićEdhem3. Hasić Bego4. Džinić Hamdija5. Hasić Hazim6. Vuković Jusuf7. KundakMustafa8. Ibrić Asim9. Mejrić Fehim

132

Po.sljed~ji p.redsje.dnik Socijalističkog Saveza radnog naroda uMjesnoj Zajednici Kovači je bio Mejrić Fehim dodemokratskih izbora 1990. godine kada se Socijalistički Savezradnog naroda transformiše u političke partije odnosno upolitičke stranke.Skupštinu Mjesne Zajednice su vodili sljedeću ljudi:

1. Hadžiefendić Junuz2. Džinić Hamdija3. Mujanović Edhem4. Hasić Hazim5. Adrović Džeko6. Kovačević Hasija7. Mušić Nezir8. Halilović Edhem9. Ibrić Asim10. Hrkić Asim

Poslednji predsjednik Skupštine Mjesne Zajednice Kovača jebio Hrkić Asim.199~..godine ka~a Skupština Mjesne Zajednice po novimpravilima nije VIse organ Mjesne Zajednice.

Sl~edeći o~erat~vni organ u Mjesnoj Zajednici je SavjetMje.sne Za!ednIce, .on ~jeluje kao Izvršni Organ a predsjedniciSavjeta Mjesne Zajednice Kovača su bili:1. Hadžiefendić Junuz

2. Mujanović Edhem3. Džinić Hamdija4. Hasić Hazim5. Karajbić Ahmet6. Fehrić Nijaz7. Hasić Salko8. Hasić Hazim9. Halilović Edhem10. Fehrić ŠevalIl. Ibrić Osman12. Adrović Džeko

133

Savjet Mjesne Zajednice po najnovijim pravilima je organkoji i danas djeluje u Mjesnoj Zajednici Kovači kao operativniorgan.

DIREKTORI ŠKOLE U KOVAČIMA

Izgradnjom šestorazredne osnovne škole u Kovačima1950.godine stvoreni su uslovi za normalan upis djece ušestorazrednu školu. Da bi škola mogla raditi morala je imatisvog prvog čovjeka koji je pored svojih poslova učiteljaobavljao poslove upravitelja škole. Tako je prve školske godine,1951., za upravitelja škole bio postavljen Izet Nalić iz Žepča. Od1951. godine do 1961.godine početkom svake školske godine seimenuje novi upravitelj škole iz reda učiteljskog kadra. Tako ješkola u Kovačima od 1951.godine do 1961.godine promijeniladeset upravitelja škole. Redosljed upravitelja škole je sljedeći:

.1951.godine IzetNalić

.1952.godine Topavički Zoran

.1953.godine Elezović Suvada

.1954.godine Mujkić Jusuf

.1955.godine Elezović Suvada

.1956.godine Rotić Zijad

.1957.godine Pranjić Danica

.1958.godine Dilberović Tajko

.1959.godine Bakić Vlado

.1960.godine Ivić Velimir

Sva aktivnost ovih direktora škole se završavala u krugu škole.1961.godine za direktora škole je postavljen Marković Ljubinkoi od tada škola u Kovačima nije samo subjekt, nego i nosilacrazvoja ove sredine. U vremenu od 1961.godine do 1965.godinena postojeću školsku zgradu podignut je sprat i škola prerasta izšestorazredne u osmo godišnju školu. 1964.godine izgrađuje seškolska dvorana u Kovačima. Iste godine škola otkupljuje

134

voćnjak sa lijeve strane rijeke Krivaje veličine približno 38dunuma. 1966.godine ulogu direktora preuzima Aco Marković.Njegov rad se završavao u školskom dvorištu. Od 1967. do1972.godine imenovan je za direktora škole Popović Ramiz.Tada je škola vodila aktivnost sa mjesnom zajednicom okoizgradnje vodovoda mjesne zajednice. U tom vremenu škola jeotkupila željezničku stanicu za potrebe stanova školskogosoblja. Od 1972. do 1979.godine za direktora škole jeimenovan Kožul Jakov. Njegova aktivnost se svela na rad škole iizgradnju stambene zgrade. U vremenu od 1979. do1980.godine izgrađena je nova školska zgrada koju je započeoKožul Jakov, a završena je za vrijeme dok je direktor bioImširović Ahmet 1980.godine. Od 1979. do 1989.godine zadirektora je imenovan Imširović Ahmet. Za vrijeme njegovogmandata je završena nova školska zgrada. U vremenu1985.godine mjesna zajednica Kovači je vodila aktivnost okoizgradnje mosta u Kovačima. Tadašnji direktor škole se držao postrani jer je sumnjao u uspjeh akcije oko izgradnje mosta uKovačima. 1989. do 1991.godine za direktora je imenovanMujanović Edhem. Tada je škola bila sufinansijer sa mjesnomzajednicom oko izgradnje ulične rasvjete. Tada je škola bilatakođe sufinansijer oko proširenja vodovoda koji nikada nijepriveden kraju. 1991. do 1992.godine za direktora škole jeimenovan Muhić Salim. Njegov rad se sveo na rad škole uKovačima. Od 1992. do 1998.godine za direktora škole jeimenovan Bićo Huso. Za vrijeme njegovog mandata uređeno jedvorište škole i zagrađena škola. Od 1998. do 1999.godine zadirektora škole je imenovan Mujanović Sefir. Pored rada u školiza vrijeme njegovog mandata je započeto veliko nogometnoigralište u voćnjaku koje nikada nije završeno. Od 1999.godinedirektor škole je Mujčinović Fatka. Njen rad još ne možemoocijeniti.

135

FORMIRANJE PODRUŽNICE DONJI MUSTAJBAŠIĆI

Godine 1959. Edhem Ćatić se prvi nastani u DonjimMustajbašićima, a naredne godine rodi mu se sin Salih,10.05.1960.godine.Pet godina kasnije je doselio Karajbić Smail, a zatim MejrićHasan, pa potom Hasić Šaćir, Hasić Hasan, Hasić Osman,Karajbić Mujo i Mejrić Fehim. Od 1970.godine došlo je dobrzog naseljavanja prostora Donjih Mustajbašića, a razlogje štosu Kovači postali nekakav centar ovih sela. Ako se zna da je tuosnovna škola, mjesna zajednica, pošta i mjesni ured, a kasnijeje urađen regionalni put Zenica Tuzla i Olovo. U to vrijeme uKovačima nije bilo privatnih trgovina kao danas, već"Centrova" zadruga u kojoj su se podmirivala sva sela saprostora mjesne zajednice Kovača. Jednom rječju sav životovoga kraja je vezan za Kovače. Kada se selo naselilo valjalo jeprići rješavanju komunalnih prohtjeva ovog sela, a to je riješitirasvjetu, puteve i vodovod. Da bi se sve ovo rješavalo moralismo se organizovati i trebalo je formirati podružnicu DonjeMustajbašiće. Prvo što je riješeno u Donjim Mustajbašićima jebila rasvjeta i selo je osvijetleno u jesen 1974.godine. Načinubiranja sredstava za nisko naponsku liniju je bio u paušali.Važilo je jedno pravilo: - Hoćeš struju, obezbijedi novac -.Akciju nisko naponske linije u Donjim Mustajbašićima jepomogao tadašnji Fond za razvoj sela Općine Zavidovići.Formiranje podružnice se desilo u ljeto 1974.godine. Kada seriješila nisko naponska linija prišlo se rješavanju vodoopskrbnihobjekata, a potom rješavanju puteva u Donjim Mustajbašićima.Danas kada se gleda omjer stanovništva Donjih i GornjihMustajbašića po broju stanovnika su jednaki, s tim što jetendencija porasta u Donjim Mustajbašićima veća. Razlog bržegnaseljavanja Donjih Mustajbašićaje već spomenut. Takav je biored zbivanja događaja oko formiranja podružnice DonjiMustajbašići.

136

Kuća Ćatić Edhema koja je prva napravljena uDonjim Mustajbašićima 1959. godine

137

OD ČEGA SE ŽIVJELO U STARA VREMENA UMUSTAJBAŠIĆIMA

Dolaskom prvog čovjeka na prostore današnjeg selaMustajbašića, a to je bilo prema pokazeteljima negdje uvremenu srednjeg vijeka. Na to nas navode nazivi parcela:Marinkin brijeg, Peruljice, Rantak, Krst, Grobak i Popovac.Cijenio je tadašnji čovjek da je prostor današnjeg selaMustajbašića po položaju i prirodnim bogatstvima primamljivoCijenio je tadašnji čovjek tadašnje prostore zbog onih pedesetjakih izvora pitke vode koji izviru na prostoru današnjihMustajbašića. Cijenio je tadašnji čovjek rijeku Krivaju bogaturibom i čistom vodom. Cijenio je tadašnji čovjek šumskobogatstvo Kleka iz koga je obezbjeđivao drva za ogrijev, ugalj idrvenu građu za gradnju gospodarskih objekata. Cijenio jetadašnji čovjek klimatske uslove i široke prostore za bavljenjezemljoradnjom na ovim prostorima. Cijenio je tadašnji čovjekgeografski položaj i klimatske uslove za bavljenje voćarstvom.Cijenio je tadašnji čovjek ove prostore za bavljenje stočarstvomi pčelarstvom. Kada se nabroji ovih sedam stavki ono čime sečovjek sve na ovim prostorima bavio je:

.Čista izvorska voda 50 izvora

.Čista rijeka Krivaja bogata ribom i čistom vodom• Šumsko bogatstvo Kleka-Zemljoradnja i uzgoj žitarica•Voćarstvo i voćni proizvodi• Stočarstvo•Pčelarstvo

-Čista izvorska voda, prvi uslov za opstanak čovjeka na ovimprostorima jer ako se zna da na ovim prostorimaMustajbašića izvire pedeset jakih izvora pitke vode koji krozselo Mustajbašiće formiraju pet jakih potoka.

138

-Na tri od tih potoka su bili locirani mlinovi potočari od kojih idanas postoje četiri mlina potočara. A u ranija vremena naovim potocima je mljelo žito i pšenicu osam mlinovapotočara. Na potoku Ahmetovac bila su locirana dva mlina,a na potoku Zabarica pet mlinova, te na potoku Kajminovrelo u rejonu Trnjak jedan mlin potočar. Pored ovih jakihpet potoka koji protiču kroz selo Mustajbašiće, teku još ičetiri slabija potoka, a to su: potok Jusine njive, potok Luke,potok Podbare i potok Vodice. Ova četiri potoka u ljetnomperiodu presuše jer ovi potoci nemaju svoje izvore i služekao odvodi površinskih voda i to je bogatstvo vode kojimraspolaže selo Mustajbašići .

•Čista rijeka Krivaja je us lov tadašnjeg čovjeka da se možebaviti ribarstvom i time zadovoljiti svoje prohtjeve svježomribom.

-""- "

Detalj sa rijeke Krivaje

139

Ako se tome doda da je na rijeci Krivaji u stara vreJ?en~ bilosedam mlinova i to: u Skrozama dva mlina, u Stavclm~ Je~anmlin u Vikovićima jedan mlin, u Kovačima tri mllI~a I uMustajbašićima na parceli Salište jedan J?li~ što ?ovon da vustara vremena nije nikada dolazilo u pitanje gdje se mozesamljeti pšenica i kukuruz.

140

Rijeka Krivaja je uvijek privlačila kupače svojom čistomvodom u ljetnom periodu i u stara vremenaje rijeka Krivajaslužila za kupanje i osvježenje.

-Šumsko bogatstvo Kleka je glavna sirovina za drvenu građu,proizvodnju uglja za potrebe tadašnjih kovačkih zanatlija idrvo za potrebe ogrijeva tadašnjeg stanovništva ovog kraja.Nije čudo što su Mustajbašići u stara vremena imali dobremajstore tesare i stolare. Tadašnji majstori su radili kuće posistemu "ključ u ruke". Pošto je na prostoru Mustajbašićapostojao mekteb u drugoj polovini osamnaestog stoljeća, amekteb je tada bio obrazovna ustanova toga vremena pa suljudi sa ovog kraja bili prosvijećeniji, drugom riječjuobrazovaniji od ljudi ostalih sredina, a to što je to tako jerazlog što je sjedište timariije bilo u Mustajbašićima.Imajući u vidu da su Mustajbašići imali imama odmah podolasku turske uprave, a ti su imami bili iz familije Vukovićai ova familija je držala primat imama hodža od dolaskaturske uprave na ove prostore pa sve do 1970.godine kadajeumro posljednji imam hodža iz familije Vukovića .

•Zemljoradnja i uzgoj žitaricaje glavno zanimanje ljudi sa ovogprostora sela Mustajbašića. Svako domaćinstvo posije što seposijati može, a sijale su se sljedeće kulture: kukuruz,pšenica, zob, ječam, raž, proso, krompir, grah itd. Svepoljoprivredne radove tadašnji čovjekje obavljao plugom ialatom kojije sam svojom rukom napravio.

141

Ovaj vrijedni domaćin pravi jaram za volove

Ovako se obrađivala zemlja za sijanje žitarica

142

Konji su bili glavna prenosna snaga

Imao je tadašnji čovjek u svom dvorištu hambar, koš zaodlaganje i uskladištenje žitarica za zimu, imao je pušnicuza sušenje mesa i voća, imao je štalu za krupnu stoku, imaoje kokošinjac za uzgoj kokoši. Jednom rječju tadašnjemčovjeku je zemljoradnja bila glavna grana zanimanja. Nisupostojale fabrike, čak u to doba nisu postojali ni Zavidovićisve do dolaska Austro Ugarske na ove prostore. Višakžitarica bi prodao i kupio one artikle koje nije mogaoproizvesti na svom imanju i naravno morao je dati obavezuprema spahiji i državi .

•Voćarstvo i voćni proizvodi su bili dobro zastupljeni tako da jeovaj prostor današnjeg sela Mustajbašića bio poznat podobrim trešnjama i orasima, šljivi mađarici, jabukama ikruškama i drugim voćem. Razlog tome je što su ljudi izMustajbašića dobro znali kalemiti voćke. Ljudi izMustajbašića su kalemili voćke i kada nisu na njihovojparceli i kada je voćka u društvenoj svojini. To je razlog štosu ljudi i iz drugih sela dolazili u Mustajbašiće da naberutrešanja i drugog voća. Vrijedni domaćini sela Mustajbašićasu od voća pekli pekmez, sušili voće u pušnicama, ajedandio su odlagali kao svježe voće za svoje potrebe. Višak

143

• suhoga voća i oraha se proda i nabavi se ona roba koja se nemože proizvesti na imanju.

Svaka kuća je imala po par volova, jednu ili dvije krave, pokoje june i desetak ovaca. Svako drugo domaćinstvo je držalokonja. Držanjem krava i ovaca svo domaćinstvo je sebiobezbjeđivalo sir, maslo i druge mliječne proizvode. Svodomaćinstvo je svake jeseni klalo pastrmu da obezbijedi suhomeso, loj, maslo za ishranu, a koža je služila za izraduopanaka, ovčija vuna za izradu čarapa, ćebadi, platna idžempera i tako su vrijedni domaćini sela Mustajbašićiobezbjeđivali ono što im treba za život. U stara vremena kadadomaćin zakolje pastrmu on se hvali koliko je u njoj našaoloja zato što je loj služio u ishrani.

I

144

Narod ovog kraja se bavio i stočarstvom

145

.Pčelarstvo je na ovim prostorima bilo zastupljeno u manjojmjeri. To je bila privilegija bistrih i bogatih ljudi jer u n~ro~uje važilo: "Što će meni životinje koje se n~ vežu!" Onaj ko Jedržao pčele nije se bavio time kao danas Jer se u ta vremenanisu koristila sredstva za hembricide i pesticide.

Na ovaj načinje živio narod ovog kraja kada nije bil~ in~ustrije.Pojavom industrije u dobroj mjerije zanemarena.p~IJopnvr~?n~proizvodnja, a narod se orjentisao da radi I obezbijediegzistenciju radeći u industriji.

SLANJE GOVEDA NA ISPAŠU U PLANINU

Pošto su se Mustajbašićani dosta bavili stočarstvom svakodomaćinstvo je imalo po par volova, jednu ili dvije krave, parjunadi i desetak ovaca, a svako drugo d~maćin~tvo)e d~žalokonja. Kada dođe proljeće nastaju sjetvem radovi kOJItraju ?~prvog aprila do druge polovine maja. Poslije sjetve svi domaćimsu slali svoja goveda na ispašu u planinu. Kod kuće ~s~~nusam~krave koje se muzu. Nekim dogovorom tadašnjih vlastiMustajbašićima je za ispašu pripadala planina Debelo brd?:Čoban je bio kao po nekom ključu Srbin iz sela Mrđena. VO~OVIIjunad su se gonili na ispašu u planinu poslije završene proljetnesjetve i ostali bi na ispaši dok se ne poženje pšenica:Za nas.mlavdeje bilo posebno zadovoljstvo goniti goveda u planmu na IS~~SU.Slanje goveda na ispašu je bilo organizovano. Toga d~na cI~eloselo goni svoja goveda na ispašu. Obično od nas kOJIgommogoveda na ispašu budu dva ili tri ozbiljna čovjeka čijije zadatakbio da se uredno predaju goveda čobanu na čuvanje. Put doDebelog brda je vodio od Mustajbašića preko Kleka, Mahoja iOštrica do Debelog brda. U toku ljeta se išlo dva ili tri puta obićigoveda i osoliti ih. Kada se obave žetveni radovi svi domaćinidogone svoja goveda kući.

146

SJEČA BUKOVE ŠUME NA KLEKU

Izgradnjom šumarnice na Kleku stvoreni su us lovi da sesistemski može prići eksploataciji, odnosno sječi bukove šume.Sjeverni dio Kleka je bio do te mjere izrastao daje bilo bukovihstabala debljine i preko dva metra preko panja. U vrijeme sječeKleka mnogi ljudi iz Mustajbašića, Vikovića, Skroza igostovićkih sela su našli zaposlenje. Tako se tada zaposlilo ljudiiz Mustajbašića na sječi drveta i pravljenju puta od Kleka dorijeke Krivaje kod današnjeg mosta. Zaposlenje su našli sljedećiljudi: Mejrić Osman, Hasić Adem, Hasić Osman, Pinjić Izet,Srganović Ramo, Šadićkić Mujo, Hasić Ramo, VukovićMustafa, Hasić Rašid, Vuković Salko i Karajbić Ibrahim. Nasječi bukovog drveta na Kleku zapošljavali su se ljudi i iz drugihsela: Skroza, Vikovića, Krivaje i drugih gostovićkih sela. U tovrijeme sječa se obavljala sjekirom i ručnom žagom (testerom).Cijepanje je rađeno sjekirom i drvenim klinovima i drvenimmaljem (batom). Rijetko je ko nabavio željezni klin. Prilikomsječenja drvo se odmah odvajalo po klasama pa se odmah znalošta je za ogrijev, a šta za tehničko drvo. Svu organizaciju sječedrveta na Kleku vodio je šumar (lugar) i imao je svojepomoćnike primače čiji je zadatak bio da vode računa ošumskom redu i o kvalitetu urađenog posla. I pored sječekrupnih bukovih stabala na Kleku je vršen prokres sitne šume ipravio se nekakav šumski red. Sjeklo se sve što je škart i što jegusto. Sa ovakvom organizacijom rada na Kleku je sasječenasva krupna bukova šuma, a u sitnoj šumi je napravljen šumskired. Tako je izvršena sječa Kleka.Kada se pristupilo sječi Kleka morao se praviti put od Kleka dorijeke Krivaje kod današnjeg mosta u Donjim Mustajbašićima.Put sa Kleka je pravljen niz Lokve, niz Kosu preko Pinjića,Nabojni, Grobika, Peruljica i do Luka kod današnjeg mosta jertada na tom mjestu nije bilo žičane ćuprije ni mosta. Ovaj put jerađen za potrebe izvoza drveta sa Kleka. Put je rađen ručno jer uto vrijeme nije bilo građevinskih mašina. Lager za ostavljanje

147

drveta je bio na parceli Hasić Hilme pored rijeke Krivaje salijeve strane. Na tom mjestu je prevozio čamac za prijevozcijepanog drveta sa lijeve na desnu stranu rijeke Krivaje gdje sedanas nalazi ambulanta i stambena zgrada. Ovaj prostor je služiokao lager dok se drvo ne utovari u željezničke vagone tadašnježeljezničke pruge dolinom rijeke Krivaje od Zavidovića doOlova. Na desnoj strani rijeke Krivaje je postojao jedan "čekrk"na ručni pogon za prijevoz bukovih balvana preko rijekeKrivaje. Ovaj čekrk je imao na sebi jednu dugu sajlu da zakačibalvan na lijevoj strani rijeke Krivaje i uz pomoć čekrka seprivuče na desnu stranu rijeke Krivaje do vagona. Na desnojstrani rijeke Krivaje vagonima su se otpremali i bukovi balvani icijepano drvo do Krivajine pilane uZavidovićima. Ob lovinu saKleka su prevozili sa konjima, a cijepano drvo su samaricomprenosili. I prijevoz oblovine i prenos cjepanice su radiliprivatnici kiridžije i furrnani sa svojim privatnim konjima.Usluge prijevoza oblovine i prenosa cjepanice sa Kleka dolagera kod Krivaje radili su sljedeći vlasnici konja: KalabićEmin iz Žižaka, Kalabić Aziz iz Rujnice, Mujarić Bego izRibnice, Omerčić Nurija iz Ribnice, Karajbić Mehmed izMustajbašića. Dobar dio cijepanog drveta je spaljivan za ugalj itada je na potoku Zabarice do Dublja bilo locirano pet žežnica zapaljenje uglja. Dvije žežnice su bile u Dublju, jedna uKopinojravni i dvije u potoku Zabarice. U jednu žežnicu se složi po 200m' cijepanog drveta. Za proces paljenja uglja bili su posebnonaučeni ljudi koji su znali kako spaliti ugalj, a da se žežnica nezapali i drvo ne uništi. Kod svake žežnice su ljudi redovnodežurali da vatra ne izađe na površinu. Paljenje jedne žežnice jetrajalo petnaest do dvadeset dana. A kada se ugalj spali prilazi sevađenju uglja, vodom se gasio i kupio u vreće, a odatle sesamaricom prenosio do lagera za utovar na željezničke vagone iodatle do krajnjog kupca. Poslije kada je Klek bio sasječen ikada se drvo iz Kleka izvuklo dio radnika je bio raspoređen nadruga šumska radilišta, a jedan dio je raspoređen po pogonimaKrivajine drvne industrije uZavidovićima.Ovdje je važno napomenuti daje dobar dio domaćina iz

148

Mustajbašića imao svoju vlastitu šumu i u toj šumi je bilo ihrastovog drveta, pa je tada željeznica otkupljivala hrastovepragove za potrebe pruge, te su ljudi sa prostora Mustajbašićasjekli svoju vlastitu šumu, rezalije u pragove i prodavali. Tada uto vrijeme rezanje hrastovih pragova je rađeno brdnom žagomjer u to vrijeme nije bilo privatnih pilana. Krivajina pilana nijeradila sitne privatne poslove. I na ovaj način su ljudi dolazili dosredstava za život. Poslije sječenja Kleka šumarnicaje služila dosedamdesetih godina kada je razvaljena, tako da su na tommjestu ostale samo zidine.

SJEČA HRASTOVE ŠUME NA KLEKU

Jedan od vidova prirodnog bogatstva sa ovih prostora jekompleks hrastove šume koja se prostire južnom stranom Klekaod sadašnjeg releja na Kleku pa sve do najviše kote na Klekukoja ima nadmorsku visinu 777 m. Na ovim prostorima je bioveliki kompleks visoke hrastove šume. Zavidovićka Krivajinaradna organizacija koja se bavi sječom i eksploatacijomšumskog bogatstva sa prostora kojim gospodari ova radnaorganizacija za potrebe Krivajinih radnih organizacija «Pilana»i «Finalna prerada drveta» je donijela odluku da se sasiječehrastova šuma na Kleku. Da bi se sječi moglo pristupiti moralisu se uraditi priključni putevi za transport hrastove oblovine, paje napravljen put do sela Grabovice i produžno do sela Žioka.Drugi priključni put je priključen na put Mahoje Žioke 7.km.Ovaj priključak puta je išao od Žioka na kotu 777 na Kleku. Ovajpriključak je urađen, iako realno gledajući, nema nikakve vezesa hrastovom šumom na Kleku. Neki ljudi koji se razumiju uvojnu strategiju su mišljenja da je ovaj put od sela Žioka do kote777 bio namijenjen za potrebe vojske. O tome mještani selaMustajbašića nemaju nikakvih podataka. Sve ove priključneputeve je uradi la Krivajina radna organizacija «Niskogradnja».Kada je put završen hrastova šuma je sasječena 1977. i1978.godine. Poslije sječe prišlo se pošumljavanju i na tomprostoru su posađeni četinari i pošumljavanje je završeno

149

1979 .godine i time je završena sječa hrastove šume na Kleku.U nezvaničnom razgovoru između Ismeta Kovačevića bivšegNačelnika Oćine Zavidovići i Parić Rašida iz sela Vikovića jebila tema o bivšem fondu za razvoj sela zbog kojeg je u tovrijeme Općina Zavidovići došla u finansijsku krizu. Gdje IsmetKovačević između ostalog kaže « da novac koji je naplaćen zasasječenu hrastovinu na Kleku je otišao za finansijskukonsolidaciju Općine Zavidovići». Ova tema razgovora sedes ila u ratnim danima 1992-1995. godine Ismet Kovačević jetada bio penzioner.

POŠUMLJAVANJE KLEKA

Sječom bukove šume u dobrom dijelu se ogolio šumski prostorKleka. Tadašnji zakon je primoravao sve korisnike šuma dakada posijeku jedno stablo u šumi morali su posaditi jedan brojsadnica na šumskoj goleti. Zbog toga je Krivajino šumarstvo1956. godine prišlo pošumljavanju Kleka gdje je šuma sasječenailina šumskoj goleti. Jedna od takvih šumskih goletije Zabarice.To je prostor od potoka Zabarice do ciganjskog groblja. Na tomprostoru su 1956.godine zasađeni borić i, a dopunjavano je joščetiri godine na onim mjestima gdje se sadnice nisu omladile.Kada su zasađeni borići u Zabarici onda se prišlo sijanjusjemena na Kleku, od kote 777 na Kleku do releja više Potklečja.Pošto je Klek bio sasječen prišlo se sijanju sjemena. Sva brigaoko nabavke sjemena i sijanja pripadala je šum aru (lugaru).Ovom operacijom zasijavanja jelovog sjemena je zasijan cijelisjeverni dio Kleka. Krivajino šumarstvo je dopremalo sjeme došumarnice na Kleku, a odatle se sjeme raznosilo na prostor gdjese vrši zasijavanje. Posao zasijavanja sjemena i rasađivanjačetinarskih sadnica obavljali su momci i djevojkemustajbašićkih i gostovićkih sela starosne dobi od dvanaest dosedamnaest godina. Operacija sijanja četinarskog sjemenatrajalaje više od dvije godine jer je trebalo zasijati Klek od

150

klanca u ~iv~ji do releja iznad Potklečja. Tako je Klek neke1962.godme bI? ci~eli zasijan i time je operacija zasijavanja,odnosno zasađivanja Kleka završena. Tamo gdje su zasađenes~?nice ?arasli su veliki borovi, a tamo gdje je sjeme zasijanonIJ~pOStl~.nut.željenicilj jer sve što je niklo je tako kržljavo dajebolje da nije IIIzasijano.

Ovi borovi su zasađeni 1956-1958. godine

151

JAVNE ČESME I PRELA U MUSTAJBAŠIĆIMA

Nisu u Mustajbašićima bila mjesta za okupljanje samo musalei mektebi. Okupljali su se mladići i djevojke na prelima,komiljima i ljušćilima. Prije nego što se razvila industrija li

Zavidovićima narodi ovog kraja su živjeli isključivo odpoljoprivrede. Uvijek u selu su kod nekoga kopači ili žetalice,a naveče ljušćile i komilje. Djevojke poslije radova nanjivama dolazile su na javne česme da natoče vode i tu, dokrazmijenu koju riječ, okupi se po pet šest djevojaka. Javnečesme su bile mjesta za oglašavanje gdje će biti prelo. Pošto jenarod tada bio veseo i nije bio opterećen problemima kaodanas, djevojke obavezno zapjevaju To je znak da će bitiprelo. U Mustajbašićima nije nikada bilo problema za sviračada se zaigra kolo jer šargiju ima svaka druga kuća. Mladići suna prelo obavezno nosili šargiju, a po neko i violinu. Starenene su zadužene da čuvaju djevojke i donesu fenjere, pa nijebilo problema za svjetlo i tako se preli lo do kasno u noć.Takvih javnih česmi u Mustajbašićima ima dvije. Buban jejavna česma za staro selo,

Javna česma Buban

152

Javna česma Kućišće

a Kućišće za novo selo u Mustajbašićima. Jutarnjim točenjemvode najavnim česmama dolaze vijesti o promjenama u selu štose dogodilo te noći. Nije slučajno da za jednu noć budu i dvaprela. Interesantno je napomenuti da je selo bilo izuzetno veselo.Pjevalo se na ~vakom mjestu gdje se sastanu dvije djevojke ilidva mladića. Zetalice žanju pšenicu i tu pjevaju djevojke, nadrugom mjestu se suši sijeno i otuda se pjesma čuje. Pjesma sečuje i iz drugih sela. Čobani čuvaju goveda iovce i pjevaju. Takoje bilo veselo daje to za današnje pojmove neshvatljivo, ako sezna da se živjelo od onoga što naradiš na njivi i othraniš stoke uštali. Uveče bi se okupili ozbiljni ljudi da igraju prstena. UMustajbašićima su postojala dva tabora. Jedan tabor iz starogsela, a drugi tabor iz novog sela. Ekipu iz starog sela predvodioje ArifKarajbić i onje bio indžijaza staro selo. Ekipu novog selaje predvodio Hasić Meho, narod gaje zvao Meho Miš i onje bio

153

indžija za novo selo. U igri prstena naziv indžijaje onaj koji držiprsten. Ona ekipa koja izgubi meč morala je organizovatisljedeći meč na svom terenu i naravno pripremiti suho meso,orahe i suhe šljive. Suho meso, orahe i suhe šljive je imalo svakodomaćinstvo kao svoj vlastiti proizvod.

STARE KUĆE U MUSTAJBAŠIĆIMA

Danas, kada se prođe kroz selo Mustajbašiće mogu se naći kućekoje su starije od 100 godina. Ima ih i mlađih ali su po svomizgledu i načinu izrade slične onim najstarijim. Može se naći pokoja kuća od ćerpića ali ih nema puno. I ako ima u njima niko nestanuje. Kada se vide ove stare kuće onda one dočaravajunekadašnji izgled sela Mustajbašića.

Vlasnici naj starijih kuća u Mustajbašićima su:

.kuće Hasić Rasima, Vuković Hazima i Hasić Ibrahima su uvrijeme klizanja usjele 1906.godine prenesene iz starogdijela sela na prostor gdje se sada nalaze

.Hasić Bećir ova kuća je jedna od starijih kuća uMustajbašićima, rađena u vremenu klizanja usjele

.Srganović Zuhdija kuća pravljena na novo kadaje usjela sišla1906.godine

.Mejrić Ćazim kuća starog tipa pravljena 1948.godine

154

Stara kuća Hazima Vukovića

155

156

Stara kuća od ćerpića Mejrić Ahmeta

Stare kuće od ćerpića Mejrić Sinana i Salihe

157

U Mustajbašićima ima kuća i od ćerpića, a vlasnici su:

-Mejrić Ahmet ova kuća je u ispravnom stanju ali u njoj niko neživi

eVuković Ranka kuća od ćerpića u kojoj niko ne živi-Mejrić Saliha kućajeuruševnom stanju i u njoj niko ne živi-Mejrić Sinan kuća od ćerpića i u njoj niko ne živi

Najstarija kuća u Kovačima Hrkić Osmana

158

SVIRAČI I PJEVAČI U MUSTAJBAŠIĆIMA

Dol~s~om ~:ske uprave na ove prostore Turci donose svojtradicionalni Instrument šargiju (saz) koji se udomaćio na ovim?r~.storima. Omiljen instrument ne samo sela Mustajbašića negoI cijele Bosne i Hercegovine. Pored šargije, na ovim prostorimasu omiljeni bubanj i svirala, a dolaskom Austro ugarske na oveprostore svoje mjesto zauzima violina. Kada se svi oviinstrumenti ukomponuju, šargija, svirala, bubanj i violina,imamo muziku koja zabavlja narode ovog podneblja. Pošto seovdje govori o prostorima Mustajbašića onda se osvrćemo samona Mustajbašiće i prostore oko njega. Prva organizovana grupakoja je zabavlja narod sa ovih prostora, sa instrumetima bubanj isvirala, bila je iz romskog sela Mustajbašića, a sačinjavali su je:Redžo, Osman i Bajro.

Muzički instrumenti bubanj i šargija

159

Ova grupa je svirala na svim javnim skupovima, dovama,svadbama i drugim teferičima. U doba osmanske vladavine naovim prostorima Bosne pjevačica je mogla biti samo ciganka, akelnerica kršćanka. U doba turske uprave na ovim prostorimamuslimanske žene nisu smjele obavljati javne i prometneposlove kao što su kafane, barovi i sportski nastupi jer im tovjera nije dozvoljavala. Kako je vrijeme prolazi lo šargijaje bilanajrasprostranjeniji instrument u narodu ovoga prostoraMustajbašića i za kratko vrijeme u Mustajbašićima je svakidrugi, treći momak svirao šargiju. Naravno nisu se moglazamisliti prela, ljušćila ni komilje, a da se tu ne zaigra kolo cura imomaka. U to doba u kolu su momak i djevojka smjeli se držatisamo za maramicu. Taj običaj držanja za maramicu u kolu sezadržao sve do kraja šezdesetih godina prošlog vijeka. Nijetrebalo brinuti gdje će se nabaviti šargija. U to doba šargije su sepravile u Mustajbašićima, a majstor za izradu šargija je bioOsman Vuković. U narodu su ga zvali "Hudžara". Na daleko jebila poznata Hudžarina šargija. Šargija se pravila od trešnjevogdrveta. Svirati šargiju u Mustajbašićima je znao svaki odrastaočovjek, pa i djeca većeg uzrasta. Nije se u Mustajbašićimasvirala samo šargija. Na ovim prostorima svirala se i violina.Prvi čovjek koji je donio i svirao violinu u Mustajbašićima bio jeIbrahim Vuković, u narodu poznat kao Ibrahim Ajkunić. On jenabavio violinu i svirajući je zabavljao mještane ovog kraja.Ibrahim Vuković je svirao violinu prije sto godina od kada jenabavio violinu.Negdje pedesetih godina prošlog vijeka tomviolinomje svirao jedan vojni invalid, palapregičar jer su mu seobadvije noge osušile, a zvao se Ašir Hasić, a u narodu su gazvali Ašir Grga. Poslije njega tom violinomje svirao njegov bratEdhem Hasić i on je svirao tom violinom u svojim momačkimdanima. I danas neki bliski prijatelji Edhema Hasića kažu da jenjega oženila violina. Kasnije je tu violinu od Edhema Hasićakupio Vuković Smail i on je tom violinom svirao u svojimmomačkim danima. Ta violina se i danas nalazi kod VukovićSmaila.

160

Poslije Ibrahima Ajkunića u Mustajbašićima su violinu svirali:Osman Srganović, Ismet Šadićkić, Ašir Hasić Edhem HasićKasim Ka~ajbi~, Kasim Hasić, Smail Vuk~vić. Važno j~napomenuti da je Kasim Karajbić učio svirati violinu FuadaMuhića iz Mahoja, osnivača Kulturno umjetničkog društva"Veseljak" iz sela Mahoja. Nije se samo u Mustajbašićimasvirala šargija i violina. Svirao se i bubanj. U Mustajbašićima sububanj svirali sljedeći momci: Hasić Edhem zvani MališovićOsman v Srganović, Ašir Hasić zvani Grga, Ramo Hasić zvaniCotol. Sezdesetih godina prošlog vijeka na Radiju Sarajevo seemitovala jedna emisija svake nedjelje u jutarnjim satima. Taemisija se zvala "Selo veselo". Voditelj i urednik te emisije je bioZlatko Prlenda. On je kroz te emisije otkrio neke grupe izvornemuzi~~. Tad~ su otkrivene sljedeće grupe: Braća Begići,Kalesijska trojka, Braća Babaići. Tada su te grupe snimile svojeprve gramofonske ploče izvorne muzike. Jedna takva grupa je saprostora Mustajbašića, a to su: Huso Srganović šargija i IsmetSadićkić violina. Ova muzička grupa je izdala svojugramofonsku ploču i oni su svirali po svadbama, teferičima iveseljima i tako zabavljali narod ovog kraja

Izvorna grupa Ismeta iHuse

161

Nije u Mustajbašićima zapjevati znao samo Ismet Šadićkić iHuso Srganović. U Mustajbašićima se može sastaviti nadesetina grupa koje znaju zapjevati, pa u tu svrhu seloMustajbašići je važi lo za najveselije selo zavidovićkog kraja

i ovako se veseli narod Mustajbašića

U Mustajbašićima je bila jedna kombinovana grupa koja jepjevala izvorne i narodne pjesme, a sačinjavali su je:

•Pinjić Hajro.Pinjić Šemso

Pored njih narodne pjesme je pjevao Hajrudin Hasić. Ovaj vrsnipjevač osvojio je prva mjesta na desetak audicija koje suodržavane širom regije Zenica. Ovu muzičku grupu jepredvodio vrsni harmonikaš dr.Refik Ćatić.

162

Na kraju ću ispričati jednu anegdotu:Ne~oj jahati konja kroz Lovnicu jer Lovničani imaju bolje

konje.-Nemoj se jordamiti kroz Vikoviće jer Vikovićani se znaju bolje

jordamiti. ..1 nemoj pjevati kroz Mustajbašiće jer Mustajbašićani znaju

bolje zapjevati.

KULTURNE MANIFESTACIJE U MUSTAJBAŠIĆIMA

Od vremena formiranja Mustajbašića, još od dolaska turskeuprave, Mustajbašići su imali svoje dove koje su se svake godineodržavale na prostoru gdje je sada kuća Kasima Karajbića. Akada je usjela sišla 1906. godine dovište je prebačeno na parcelezvane Ograde kod kuće Hase Hasića, kasnije su ove doveprebačene kod džamije u Krajnićima. Otvaranjem škole uKovačima na ovim prostorima se počinje igrati fudbal, u tusvrhu su Mustajbašići imali svoju ekipu u malom fudbalu, kojaje svake godine organizovala turnire, ti turniri su se održavali naLivadama:

1.Kod šumarnice na Kleku2. Na parceli Omećak, vlasnika Mehmeda i Ćašifa Karajbića3. Salište, Mejrić Rame i4. Luka, Karajbić Muje

Kadaje urađeno igralište u školskom Voćnjaku od tada se turniriodržavaju na tom igralištu.Izgradnjom igrališta Jezero Mustajbašići i tu se održavaju turniriu malom fudbalu .Važno je napomenuti da 1990. godine je organizovana prvakorida na igralištu Voćnjak u Mustajbašićima. Svake godine seodržava memorijalni turnir na Kleku u čast boraca koji supoginuli braneći Klek. Ovaj turnir nosi naziv «Memorijalniturnir ĆazimViković» koji je bio prva žrtva na odbrani Kleka.

163

Mezar šehida Ćazima Vikovića

164

Memorijalni turnir "Ćazim Viković" na Kleku

Proslava prvog maja li školskom voćnjaku li Mustajbašićima

165

Od 1970. godine Mjesna Zajednica Kovači organizujetradicionalnu proslavu prvog maja, a prvi maj je bio naziv školeu Kovačima, dok nisu došle demokratske promjene 1990.godine. Ova proslava se održava u školskom Voćnjaku uMustajbašićima.

PRIRODNA BOGATSTVA MUSTAJBAŠIĆA

Nije slučajno vojni službenik Timarlija iz vreme?-a .tur~~euprave, poslije osvajanja ovih prostora, Izabrao za svoje sjedištelokaciju u današnjem starom selu Mustajbašići. Tu je Klek bogatbukovom šumom za ogrijev i proizvodnju uglja i bogat takođehrastovom šumom pogodnom za građu.Širok prostor pogodan za zemljoradnju, a na tom prostoru od 1~km2 teče 50 izvora jake vode za piće. Pogodna klima za uzgojvoća, pa su Mustajbašići poznati po uzgoju trešnje i šlji:vemađarice, a takođe i širok prostor za razvoj stočarstva. OVImprostorima Mustajbašića teče pet jakih potoka od kojih su d~ajaka za mlinove potočare, a posebnu draž ovog prostora dajerijeka Krivaja.

166

POTOCI KOJI TEKU KROZ MUSTAJBAŠIĆE

Kroz Mustajbašiće teče pet potoka:

-potok Zabarica-potok Kajmino vrelo-potok Omećak-potok Jezero-potok Ahmetovac

Od ovih pet potoka Ahmetovac i Zabarica su potoci koji supogonili mlinove potočare. Na potoku Zabaricajoš i danas imačetiri mlina potočara.

SLOBODNI IZVORI VODE U MUSTAJBAŠIĆIMA

Red. I

broiVlasnik par cele Naziv parcele Broj izvora I

1. Mejrić Fehim Salište 12. Šabić Fatima Davulije 13. Hasić Osman Polje 14. Mrkonjić Hata Salište 15. Karaibić Mu]o Luka 26. Vuković Pašan Vodice 17. Hasić Juso Vrniačica 18. Hasić Rasim Jačmišće 1 I9. Mejrić Osman .Mehina bašča 1

10. Hasić Hasan Kaimino vrelo 111. društvena svojina Potok 212. Vuković Hanka Lipice 1 I

I

13. Hasić Ibrahim Kućišće 1 114. Hasić Bećir Buban 1 I-

167

Spomen česma Dervi Bećiroviću

Od ovih šesnaest izvora njih šest je uzeto kao javne česme,a ostali teku slobodnim tokom.

168

Izvor Kajmino vrelo

169

UZETI IZVORI ZA PIĆE U MUSTAJBAŠIĆIMA

I Red. Vlasnik parcele Naziv parcele BrojI broj izvoraI

! 1. Hasić Ami r Omećak 3I 2. Karajbić Mina Omećak 1I 3. Karaibić Mehmed Omećak 1I

i 4. Hasić Rašid Omećak 1I

5. Mejrić Uzeir Pešovina 1I

6. društvena svojina Jezero 2!!

I 7. Mejrić Uzeir Uvala 1! 8. Hasić Rešid Uvala 1i!

9. Karaibić Hasan Maja bara 1i

I 10. društvena svojina Potok 111. Karajbić Kasim Brijeg 112. Hasić Bezo Vodice 113. Pinjić Himzo Pinjići 114. Karajbić Kasim Kapernvina 1

! 15. Vuković Junuz Hasići 2I 16. Hasić Amir Naboj ne 1i 17. društvena svojina Mujina vodica 1;

1 18. društvena svojina Ahmetovac 6I 19. društvena svojina Zabarica 7

Svi ovi izvori su uzeti za vodovode i napajaju sljedeća sela:

• MZKovačedio MZ Brezikselo Mustajbašićeselo Džinićeselo HrkićeseloŽiške

•••••

170

MLINOVI POTOČARI U MUSTAJBAŠIĆIMA

U vremenu kada je stanovništvo Mustajbašića živjelo isključivood poljoprivrede na potoku Zabarica je bilo pet mlinovapotočara. Na potoku Ahmetovac bila su dva mlina potočara, tejedan mlin potočar na potoku Kajmino vrelo. Iz ovoga se vidi daje u Mustajbašićima svaka porodica familija imala svoj mlinpotočar, a neke familije i dva mlina potočara.

Vlasnici nekadašnjih mlinovaPotok Zabarica.Mejrića mlin-Mališevića mlin-Đulin mlin-Pinjićamlin-Hafačića mlin•Vukovića mlin-Bećinmlin

Kajmino vrelo•Vukovića mlin

Vlasnici sadašnjih mlinovaPotok Zabarica

.Pinjića mlin-Hafačića mlin-Šadićkića mlin-Hasić Husnije mlin

Ova četiri mlina još i danas postoje i ponekada rade.Kada sam pisao imena vlasnika mlinova pisao sam ih onakokako ih je narod zvao, a ne punim imenom i prezimenom.

171

Mlinovi potočari u Mustajbašiću

172

VODOVODI U MUSTAJBAŠIĆIMA

Okolnosti koje su se dešavale na području Zavidovića poslijeformiranja Fonda za razvoj sela i dinamika izgradnje novih kućai proširenja naseljenih mjesta na lijevoj i desnoj strani rijekeKrivaje u mjesnoj zajednici Kovači. U to vrijeme sve su oči bileuprte u selo Mustajbašiće jer u tom selu ima najviše čistih izvorapitke vode, posebno ako se zna da u Mustajbašićima ima više odpedeset izvora jake čiste vode za piće. Važno je napomenutipodatak da se sa izvora iz Mustajbašića vodom napajaju sljedećasela: Gornji Mustajbašići, Donji Mustajbašići, selo Džinići, seloŽišci, selo Hrkići, jedan dio mjesne zajednice Brezik i cijelamjesna zajednica Kovači sa svim svojim subjektima: školom,poštom, domom, ambulantom i svim postojećim trgovačkim izanatskim radnjama. Ova sela koja sam spomenuo su uzela vodusa trideset i šest izvora i izgrađen je dvadeset i jedan bazen. Odtih dvadeset i jednog bazena četiri bazena su locirana na lijevojstrani rijeke Krivaje, i to: bazen Hrkići, bazen Žišci, bazenDžinići i bazen koji je lociran na Breziku, dok je ostalihsedamnaest bazena locirano na lijevoj strani rijeke Krivajeuglavnom na prostoru sela Mustajbašića. Ovih sedamnaestbazena su različitih kapaciteta i neki od njih napajaju po petdomaćinstava, a neki i po četrdeset domaćinstava. Ako seovome doda sistem od tri bazena smješten u Vodicama kojinapajaju četiri stotine domaćinstava onda se treba ponosititakvim prirodnim bogatstvom kojim raspolaže seloMustajbašići. Kada govorim o bazenima onda osjećam potrebuda spomenem lokaciju gdje su locirani ovi bazeni. Nemamnamjeru da spominjem kapacitete tih bazena jer nemampouzdanih podataka. Podatke o njihovim kapacitetima nijeteško dobiti od njihovih korisnika. Ovi bazeni su locirani nasljedećim parcelama: bazen Hasić napaja deset domaćinstava iovo je prvi vodovod kojije urađen na mjesnoj zajednici Kovači.Svu brigu oko izgradnje ovog

173

vodovoda je vodio Karajbić Arif, Vuković Sulejman zvaniSmaić i Mejrić Fehim. Ovaj vodovod je urađen vlastitimsredstvima korisnika tog vodovoda. Bazen Usjela 1je lociran naterenu kojim je nekada 1906.godine usjela zahvatila jedan diosela. Ovaj bazen crpi vodu sa izvora Ahmetovac i napaja desetdomaćinstava. Bazen Pešovine se napaja sa izvora Pešavine kojije izuzetno jak, a koristi ga deset domaćinstava. Bazen jenapravljen privremeno. Bazen Hrapnjača crpi vodu sa izvoraOmećak i napaja trideset domaćinstava. Ovaj bazen napaja desetdomaćinstava. Iovaj bazen crpi vodu sa izvora Omećak. BazenGrobak crpi vodu sa izvora Omećak i napaja desetdomaćinstava.

Bazen Grobak

174

Bazen, .Usjela 2 crpi vod~ sa izvor~ Ahmetovac i napaja desetdomacmstava. Bazen Usjela 3 crpi vodu sa izvora Omećak i~akođe napaj~ de.set domaćinstava. Bazen Lipanj 1 crpi vodu saIzvora Z.abance I napaja deset domaćinstava. Bazen Pinići crpivo~u sa Izvora ~inići inapaj~ pet.domaćinstava. Bazen Lipanj 2crpi vodu sa Izvora Zabance I napaja deset domaćinstava.Bazen .Lipanj 3 crpi vodu sa izvora Zabarice i napaja desetdomaćmstava. Bazen Nabojne 1 crpi vodu sa izvora Zabarice inapaja deset domaćinstava. Nabojne 2 crpi vodu sa izvoraZabarice i napaja pet domaćinstava. Bazen Vodice crpi vodu saVodica, Jezera i sa izvora Ahmetovac. Ovaj bazen napaja četiristotme domaćinstava.

Na ovom mjestu se nalazi bazen od 100 rn' koji napaja oko 400domaćinstava

175

Bazen Uvala crpi vodu sa izvora Uvala i Jezero i napajačetrdeset domaćinstava. Ima još sitnih ili nazovimo ihporodičnih vodovoda. Njih ima oko pet što nemam namjeru daregistrujem. Svi ovi nabroj ani vodovodi crpe vodu sa trideset ičetiri izvora, ako se ovome doda da u Mustajbašićima ima joššesnaest izvora koji teku slobodnim prirodnim tokom.

KOPANJE KANALA ZA VODOVOD HRKIĆI ŽIŽCI

Pošto je Općina Zavidovići u svom proračunu za 1969.godinuotvorila poseban račun za razvoj sela. Na čelu za rukovodiocatog fonda je imenovan Tomo Milinković, nekadašnji službenikna državnoj željeznici. Uloga fonda za razvoj sela je bila dapomaže i pospješuje akcije koje se vode na selima općineZavidovići. Ovaj računje u narodu nazvan "fond za razvoj sela",a pomagao je akcije od kapitalne vrijednosti za sela kao što su:elektrifikacija sela, oranje i nasipanje puteva za sela, izgradnjaseoskih vodovoda na selu. Nekim pravilima fonda za razvoj selavažilo je da mještani obezbijede jednu trećinu vrijednosti akcijekoju vode, a dvije trećine troškova je snosio fond za razvoj sela.U narodu je važila priča da selo obezbijedi jedan dinar, a fond zarazvoj sela će obezbijediti dva dinara. Sela su tada masovnozavodila samodoprinose da bi obezbijedila jednu trećinusredstava za razvoj svoga sela. Neka sela su, da bi ubrzali radakcije, ubirali sredstva i u paušali kroz priznanice. Naravnopriznanice su trebale biti ovjerene i protokolisane u mjesnojzajednici. Jedna od akcija koju je sufinansirao fond za razvojsela je izgradnja vodovoda Hrkići Žižci. Vodovod su vodili izsliva potoka Ahmetovac u Mustajbašićima. Akcija je počela saradom 1974.godine. Mještani Hrkića i Žižaka su pronašli izvorevode u slivu potoka Ahmetovac u Mustajbašićima. Uredno suuradili kaptaže za uzimanje vode i počeli kopati kanal od izvorapreko mustajbašićkih njiva do korita rijeke Krivaje. Akcija jetekla tako lijepo da su sa sobom nosili državnu zastavu, veseli lise i pjevali kopajući kanal za vodu do korita rijeke Krivaje na

176

sadašnjoj parceli Esada Šehića. Kada pišem ove tekstove oovom kanalu za vodovod Hrkića i Žižaka neko će reći kakveve~e imaju Mustajbašići sa akcijom vodovoda koju vode Hrkićii Zižci. Napomenuo sam da su kopajući kanal prekomustajbašićkih njiva nosili državnu zastavu ipjevali i da su došlido korita rijeke Krivaje i tu su stali. Nisu mogli dalje kopatikanal do sela Hrkića i Zižaka jer nisu mogli da riješe imovinskopravne odnose za pomenuti kanal preko parcela Hrkića i Žižaka.Ova dobrodušnost Mustajbašićana se isplatila kada se zavodiosamodoprinos za izgradnju mosta preko rijeke Krivaje izmeđuMustajbašića i Kovača. Ovaj samodoprinos je bio na nivoumjesne zajednice Kovači. Tada su mještani sela Hrkića i Žižakau znak zahvalnosti Mustajbašićanima dali puni glas nareferendumu kada se zavodio samodoprinos za izgradnjube~on~kog mosta između Mustajbašića i Kovača preko rijekeKrivaje. I zahvaljujući mještanima sela Hrkića, Žižaka iKa.ral~ća.refere?dum za most Mustajbašići Kovači, preko rijekeKrivaje je USpIO.Za takav human gest uvijek su im zahvalnimještani lijeve strane rijeke Krivaje u Kovačima.

TURIZAM, LOV, RIBOLOV I EKOLOGIJA

. Prostor sela Mustajbašića je naslonjen na rijeku Krivaju udužini od tri kilometra. To je najljepši dio rijeke Krivaje od~lova do njenog ušća u rijeku Bosnu. Ovaj dio rijeke Krivajeje pogodan za ribolov jer na tom dijelu Krivaje ima dosta ribe,a korito je široko i pogodan je pristup do njega. Na tom dijeluKrivaje možeš svakoga dana da vidiš dvadesetak ribolovaca.

177

Na tom dijelu Krivaje koji gravitira u Mustajbašićima lociranoje 12 vikendica.

Vikend naselje u Mustajbašićima

178

U razgovoru sa vlasnicima vikendica oni kažu da je ovaj dioKrivaje najatraktiviniji, pa je sve veća potražnja za lokacijuvikendica. O ovom prostoru najbolje govore ljetni mjesecikada dođe najviše kupača na prostor od hrkićkog mlina doKovača.

Plaža davulije u Mustajbašićima

Prostor Kleka iznad Mustajbašića je pogodan za lov jer naKleku irna i visoke divljači.

179

-,

Lovački ustrel na prostoru Kleka

U cilju zaštite čovjekove okoline dobar dio mještana uključiose u pokret «Eko čista Krivaja», a sjedište toga pokreta je uKovačima. Za samo dvije godine djelovanja ovog pokreta«Eko čista Krivaja» nestala je deponija smeća, a korito rijekeKrivaje je u dobroj mjeri očišćeno.

180

Ovaj kamen čudnog izgleda nađen je na prostoru Davulija u Mustajbašiću

Na dijelu puta od Zavidovića prema Kovačima, nalazi seugostiteljski objekat «Stari Most» vlasnika Mujice Mehića. Uovaj objekat svraćaju sve prevozničke firme koje se baveprevozom i organizovanjem ekskurzija. U ovaj ugostiteljskiobjekat svraćaju gosti sa cijelog terena Općine Zavidovići.

Ugostiteljski objekat "Stari Most"

181

Nizvomo 100m nalazi se najluksuzniji ugostiteljski objekat«Panorama» vlasnika Muje Dedića. U ovom ugostiteljskomobjektu se organizuju svadbena i druga veselja. U ovaj objekatsvraćaju gosti koji hoće da uživaju u lijepo uređen prirodniambijent, a posebno plijeni goste svojom uslugom visokogkvaliteta.

Ugostiteljski objekat "Panorama"

Ugostiteljski objekat "Panorama" zimi

182 183

Na dijelu prostora Kovača privatnu plažu drži MujanovićEdhem, na ovu plažu zbog prirodnog ambijenta i lijepe uslugesvraćaju mladi ovoga kraja.

Privatna laža u Kovačima

Kamen Popovac koji nosi naziv iz srednjeg vijeka

184 185

Mustajbašići mogu biti atraktivni za razvoj seoskog turizma

186

Hercegovića naselje

Centralni dio Vikovića

187

IGRALIŠTA U MUSTAJBAŠIĆIMA

1970.godine kada je prooran put 4. kilometar VikovićiMustajbašići Usjela i kada je stigao buldožer na usjeluomladina Mustajbašića se organizuje i skuplja novac zaprooravanje malog nogometnog igrališta na usjeli gdje se sadanalazi kuća Vuković Hakije. Omladina se organizuje, skupljanovac, te proorava se malo nogometno igralište. Tu djeca iomladina upražnjavaju svoje slobodno vrijeme, a odrasli kadadođu s posla rekreiraju se. Tu je igralište bilo sve dok OsmanVuković nije rekao da je to njegova zemlja i da on tu hoće danapravi kuću svome sinu Hakiji Vukoviću. Tada je HakijaVuković napravio kuću, a omladina iz Mustajbašića ostala je bezigrališta. Dugo je omladina razmišljala gdje da razore igralište ina koncu pronađu teren za Dugom nj ivom ispod Hasurikinešumice i skupe novac za oranje igrališta za Dugom njivom ispodHasurikine šumice i tada se pojavi Vuković Ejub i kaže da je tonjegova zemlja i da hoće na tom mjestu da posije krompir. Parekoje je omladina skupila pojela je inflacija. OmladinaMustajbašića ostane ponovo bez igrališta. U prvoj poloviniI983.godine mještani podružnice Donji Mustajbašićiorganizuju se da razoraju puteve kroz selo. Dogovore se dasakupe novac za oranje i kada je novac bio u fazi sakupljanja idobar dio novca sakupljen, 07.1 0.I984.godine nadolazi voda narijeci Krivaji i odnosi žičanu ćupriju, te mještani DonjihMustajbašića prikupe preostali dio novca i prooru put DonjiVikovići Donji Mustajbašići do Majdana na Ahmetovcu i tegodine put Donji Vikovići Donji Mustajbašići MajdanAhmetovac. Te iste godine su proorani i ogranci: od Breze domosta, od druma na Barama do mosta, od Male bare prekoOrašlja i Voća do Luka gdje se sastaje sa putem od mosta. Svi oviputevi su proorani u ljeto 1984.godine. Svu organizaciju okorješavanja imovinsko pravnih odnosa, prikupljanja novca zaoranje i prooravanja odradili su: Mejrić Fehim, Karajbić Mujo iKarajbić Ćašif

188

Zaslu.gom ov~ trojice ljudi put je urađen 1984.godine do jeseni.Tada je.predsjednik mjesne zajednice bio Mujanović Edhem,nastavnik u osmo godišnjoj školi u Kovačima, a direktor školebio je Kožul Jakov. Odnosi između Mujanović Edhemapredsjednika Mjesne zajednice i direktora škole Kožul Jakova?ili su .vrlo loši. Razlog njihovih loših odnosa bio je ponovniIzbor dIrektora škole u Kovačima. Pošto je Mejrić Fehim dobarpoznavalac prilika u mjesnoj zajednici i osnovnoj školi uKovačima on organizuje omladinu da skupljaju novac zaprooravanje igrališta u Peruljicama na školskom voćnjaku.Kada su novac skupili, Mejrić Fehim organizuje oranje igralištau ~kols~?m. voćnjaku na mjestu gdje se danas nalazi igralište. UtOJsvoj igri Mejrić Fehim je iskoristio priliku kada je direktorš~ole Ko~l Jakov bio odsutan jednu sedmicu dana. Kada jedirektor skole došao, nakon sedam dana, igralište za malinogomet je bilo gotovo razorano. Pošto je igralište razoranodirektor škole je po svaku cijenu htio da svali odgovornost napredsjednika mjesne zajednice Kovači, Mujanović Edhema i dana taj način nametne odgovornost i time mu onemogući dakonkuriše za direktora ško le u Kovačima. Kada je direktor ško leprov~:ravavo u mjesnoj ~ajednic.i u Kovačima ko je prooraoigralište u skolskom voćnjaku om su ga uputili Mejrić Fehimu uDonje Mustajbašiće. Kada je direktor škole u Kovačima, KožulJakov obavljao razgovor sa Mejrić Fehimom dobio je odgovorda je ~mladina Mustajbašića sakupila novac i proorala igralište.Ah direktor škole je htio da Mejrić Fehim po svaku cijenuodgovornost prebaci na mjesnu zajednicu i njenog predsjednikaMujanović Edhema. Sada kada je vrijeme prošlo sa punomodgovornošću mogu da kažem da su mjesna zajednica uKovačima i njen predsjednik prećutno odobrili akciju u širudruštvenu korist. Igralište je proorano 1984.godine u vrijemeškolskih odmora. Išao je direktor škole Kožul Jakov direktoruUdruženih škola u Zavidoviće Soldi Jerki i poslije svihrazgovora na temu prooranog igrališta u školskom voćnjaku,Soldo Jerko je

189

direktoru škole u Kovačima rekao: "Idi gore u Mustajbašiće isjedi sa tim ljudima, popij kafu i nemoj ?a id~všnarod~ uz nos."Prooravanjem malog nogometnog igrališta u skolskomvoćnjaku omladina Mustajbašića je dobila. igrali~te nak?n d~~etgodina kako je Hakija Vuković napra,;I,o kucu n~ I~rahs~Usjela. 1998. godine omladi na Mustajbašića se organ~~Je da birazorali veliko nogometno igralište na prostoru kOJI se ~oveJezero. Da bi se igralište razoralo trebalo je tra~iti o~obrenJve?dIndustrijskog kombinata "K:ivaja" iz .ZavId.ovIC~: tačmjeKrivajine radne organizacije "Sumarstvo" IZZavIdo~I~~. Od?orza gradnju velikog nogometnog igral.išta j~: ~araJbIc .~aslI~,predsjednik, Hasić Hazim, član i Mejnć Fehim I VUkOVICSalihzaduženi za ubiranje sredstava od građana (po desetkonvertibilnih maraka ako neko da više dobro dao). Odbor zagradnju igrališta je napravio zahtjev za oranje velikognogometnog igrališta i zahtj~v je upućen na .adre.s~ generaln?gdirektora Krivaje, Latifa Cehajića u Zavidovićima ". Pos~IJeodređenog vremena stiglo je odobrenje da se može orati veh~onogometno igralište na mjestu koje se zove J~zero. Po odobrenjuprišlo se ubiranju sredstava od građana I kada s~ sre~stvaprikupljena od građana Mustajbašića za pr~orav.anJe vehk~gnogometnog igrališta bio je angažova?- ~nva~~I podu:;etnIkPorobić Edin. Porobić je za razoravanje igrališta angazovaoveliki buldožer od Krivajinog Šumarstva i sve svoje rapoloživemašine. Rad buldožera je bio uslovljen na jedan dan rada zbogzauzetosti na šumskim putevima Krivaijinih radilišta. PorobićEdin je za taj jedan dan razora~ na grubo .što je.~~da ig~ališt~ ~otišao. Poslije ovog razoravanja nastalo Je zatišje u ~ma~c~radova od mjesec dana radi nemogućnosti da se dobije velik~buldožer. Omladina jednog dijela sela nije mogla da čeka Iizvršila je pritisak na Karajbić Rasima da na tom mjestu uradimalo igralište za mali fudbaL Karajbić Rasim j~ podleg~~pritisku omladine i a~~a~ovao priva~nog .poduzetm~a MerdićAdila da uradi priključni put I da igralište naspe I zategnegrederom. Tako da je Merdić Adil

190

Fudbalsko igralište Jezero

u~adio ovo igralište do faze markiranja i postavljanja stativa.Tn~e su. gra~evinski radovi bili završeni. Odbor za gradnjuvehk~g I~~~hsta u Jeze~ uputio je zahtjev jednoj donatorskojorgantzacijr da finansijski pomogne izgradnju igrališta uMus~ajbašićima. Sjedište ove donatorske organizacije je bilo uTuzli, Ova organizacija nosila je naziv NSU. Ova donatorskaorganizacija je finansirala sitne projekte mjesnih zajednica. U tovr~jem~ u ~pć.ini ~.avi~ovići referat za obnovu mjesnihzaJe~~l1caVOdI?J: ~pcmskI.slu~benik Karajbić Abid, mještaninDonph ~~st~JbasIca. O~ Je bIO koordinator između OpćineZavIdovICI 1 NSU. Njegovom zaslugom je donatorskaorganizacija NSU finansirala jedan dio radova velikog igralištau Must~j?aš.ićima u Jezeru. Vrijednost donacije je bila 4840k~n.vertIbIlmh maraka. Pošto je Karajbić Rasim podlegaopritisku omladine jednog dijela sela Mustajbašića onje umjestovelikog igrališta završio malo nogom etno igralište. Dio odboraza gradnju velikog nogometnog igrališta se distancirao odovakvog načina rada i svu organizaciju rada prepustio KarajbićRasimu.

191

Dio sredstava ubranih od građana u visini od 500 KM usmjerenje na proširenje igrališta u školskom voćnjaku. I tako je urađenoigralište u Gornjim Mustajbašićima.

Ideja o izgradnji i proširenju malog. igrali.šta ~ šk~~skomvoćnjaku je starija od ideje prooravanja vel!kog I~al~sta naprostoru Jezero u Gornjim Mustajbašić~ma. A.I.Itadašnji dlr~~torškole u Kovačima Bićo Huso o voćnjaku nije dao govoriti, akamoli da se proširuje veliko igralište. Pa nije bilo dru~~ ne~o dase iznađe prostor za jedno veliko igralište. Zago~O~!?I v~l!kogigrališta za potrebe Nogometnog k!~lba ~ustaJbavsI~.I ~~h,s~:Karajbić Muniz, direktor kluba, HaSlCHazim, t~dasnJ1v~ecnIku Općinskom vijeću Zavidović~ i. Mejri~ ~eh~m. Pod:-sku zagradnju velikog igrališta dao Je I tadašnji d~rek~or s.~ole ~Kovačima Bićo Huso jer i školi treba jedno veliko igralište, allBićo Hus; nije dozvoljavao da se to radi u škols.ko~ voć~jaku.Tadašnji direktor škole u Kovačim~, Bić~ Hus.oJe ?!o volJ~n ~aškola finansijski pomogne izgradnju velikog igrališta. Ta Idejavelikog igrališta bila je usmjerena na prostore Jezera uMustajbašićima. U tom vremenu od srčano? udar~ je um~odirektor škole u Kovačima Bićo Huso. Na mjesto direktora Jepostavljen Mujanović Sefir, nast~vnik. histo~ije-g~?grafije.Tako je novi direktor škole u Kova~~ma b.1OMu}a?ov~c Sefir? apredsjednik Upravnog odbora HaSlC Hazim, mJes~anm ~?nJlhMustajbašića. Promjenom direktora škole ponovo Je aktiviranaideja o proširenju igrališta u školskom voćnjaku. Na to.mev.s~radili Karajbić Muniz, direktor Nogometnog kluba Mustaj bašićii Hazim Hasić, predsjednik Upravnog odbora škole uKovačima, te Mejrić Fehim, čovjek čiji je zadatak bio dakoordinira sa mjesnom zajednicom Kovača oko proširivanjaigrališta u voćnjaku. Zadatak Mejrić Fehima bio je da usaradnjisa mjesnom zajednicom Kovači uputi zahtjev Upravnomodboru škole u Kovačima da odobri proširenje igrališta uškolskom voćnjaku za potrebe škole i mjesne zajednice št~ jeUpravni odbor prihvatio i dao odobrenje da se ore velikoigralište u školskom voćnjaku.

192

Izvođenje zemljanih radova na igralištu u školskom Voćnjaku

Tada je imenovan odbor za oranje velikog igrališta. U odbor suimenovani: Mejrić Fehim, predsjednik, Hasić Salim i HrkićIbrahim. Hasić Salim je bio blagajnik. Poslije imenovanjaodbora za gradnju igrališta prišlo se traženju izvođača zemljanihradova. U kombinaciji su bili: "Viko" Viković Idriza, "Erdi"Merdić Adila i firma Porobić Edina. Poslovi na zemljanimradovima su bili: izrnještanje postojećeg puta i oranje placa zaigralište dimenzija IlOm x 55 m što je zadovoljavalo potrebevelikog igrališta.

193

Grupa mještana iz Mustajbašića

Na usmenom dogovoru sa poduzetnicima najpovoljniji je bioPorobić Edin. On je trebao da izmjesti put i razore plac IlOm x55 m. Cijena tog posla bila je 7500 KM. Mejrić Fehim, u imemjesne zajednice će da isplati kao avans 2000 KM i obezbijedihranu, a osnovna škola u Kovačima 5500 KM po završetkuradova. Troškovi hrane su koštali 700 KM. Mejrić Fehim, u imemjesne zajednice preko priznanica je isplatio kao avans 2000KM Porobić Edinu, a ostalih 5500 KM će platiti škola pozavršetku zemljanih radova. Porobić Edin je angažovao pet danabuldožer od Šumarstva i sve svoje mašine i kamione' Kada jeprošao sedmi dan radova na igralištu u školskom voćnjakuPorobić Edinje napustio radove sa izgovorom: "Bolje mi vas jenapustiti nego dalje sa vama propadati" i zbog toga je igralište uvoćnjaku ostalo nedovršeno. Škola u Kovačima nikada nijeplatila 5500 KM, a igralište u voćnjaku čeka neka boljavremena.

194

Nedovršeno igralište u školskom Voćnjaku

NOGOMETNI KLUB MUSTAJBAŠIĆI

Od 1951.godine kada je počela sa radom škola u Kovačima, odtada je na ovom prostoru bila obaveza upisa djece u školu.Pohađanjem škole stvoreni su uslovi za kolektivne igre kao štoje fudbal. Od tada je svako selo imalo svoju fudbalsku ekipu.Teren na kome se igrao fudbal su bile tuđe njive, livade, pa je naračun tih ekipa bilo jakih kritika što igraju fudbal po tuđimlivadama. U to vrijeme su se počeli organizovati i turniri umalom nogometu na otvorenim livadama. Spomenut ću parmjesta gdje su se organizovali turniri malog fudbala uMustajbašićima, a to su: Luka Muje Karajbića pored rijekeKrivaje, Selište Mejrić Rame pored puta Donji MustajbašićiKrajnjići, Omećak parcele Karajbić Mehmeda i Karajbić Ćašifa,Duge nj ive na Kleku kod šumarnice.

195

Fudbalska ekipa Mustajbašići, kada se fudbal igrao na livadi

Tako se fudbal igrao u Mustajbašićima dok se nije prooraloigralište Usjela kod kuće Vuković Hakije, a kasnije je prooranoigralište u Peruljicama na školskom voćnjaku i od tada su seturniri organizovali na igralištu Peruljice u školskom voćnjaku.Ljudi koji su predvodili nogometnu ekipu Mustajbašića su:Mešić Sakib, Hasić Omer, a za fudbalere u Mustajbašićimanikad nije bilo problema jer su Mustajbašići uvijek imali zdravuomladinu. U novije vrijeme Mustajbašići imaju ekipu uopćinskoj ligi. Ekipu Mustajbašića u općinskoj ligi supredvodili: Karajbić Šaban, a kasnije Karajbić Zajko i KarajbićRasim. Ekipa iz Mustajbašića je osvajač Općinskog kupaZavidovići za 1999.godinu. Ovako se igrao fudbal uMustajbašićima od davne 1950.godine do danas.

196

\

Osvajači fudbalskog kupa Općine Zavidovići 1999.godine

NOGOMETNI SAVEZZAVI IĆI

,:,,;,:,;;::,,~""jodnikefnog !io<t\trd

la\jđ(t\W

197

LJUDI KOJI SEBE UGRADIŠE U MUSTAJBAŠIĆE

BEĆIRHASE HASIĆ

.Muhtar za vrijeme turske uprave za sela Mustajbašiće,Vikoviće i Skroze i Mustajbašića Tuk.

.Nosilac svih aktivnosti oko izgradnje prve džamije uKraj nj ićima.

•Prvi mutevelija krivajske džamije .•Nosilac svih aktivnosti oko izgradnje mekteba u Kraj nj ićima.-Imao je dvije vjenčane žene. .

KARAJBIĆ BEĆIR

-Drugi mutevelija krajnjićke džamije..Zagovornik izgradnje krivajske džamije.•Zagovornik izgradnje mekteba u Krajnjićima .•Čovjekkojijepoznavao ćirilicu i latinicu u ono vrijeme.-Jedini čovjekkojije u ono vrijeme imao zidni sahat.

KARAJBIĆ SALIH

•Treći mutevelija Krajnićke džamije•Zagovornik izgradnje mekteba u Krajnićima

SRGANOVIĆ MUSTAFA

•Četvrti mutevelija.Zagovornik izgradnje džamije u Krajnićima

198

NEZIR VUKOVIĆ

Osvajanjem stare Jugoslavije 1941. godineod strane Njemačke Bosna je dodijeljenaNezavisnoj državi Hrvatskoj. Pošto je biloratno stanje mladići sposobni za vojsku izMustajbašića su regrutovani, neki uNjemačku vojsku, a neki u Hrvatsku

. vojsku. Naše komšije Srbi iz sela Mrđana iGrabovice su regrutovani u četničke

formacije, pa su često puta dolazili u Mustajbašiće, uzimalihranu i gonili goveda, te se s te strane osjećala nesigurnost. Uselu je bila neka policija zelenoga kadra sa vrlo malo pušaka. Tanesigurnost je bila sve dok naši momci nisu pobjegli izNjemačke i Hrvatske vojske i sa sobom donijeli puške imuniciju. Jedan od tih njemačkih vojnika je bio i Vuković Nezirkojije sa sobom donio pušku i municiju. Pošto je Nezir bio jaki islobodan. Čulo se da se Nezir Vuković vratio iz njemačkevojske. Tada više četničke formacije nisu smjele dolaziti uMustajbašiće. Tada se selo Mustajbašići sa postojećompolicijom zelenog kadra i vojnicima koji su pobjegli iznjemačke i hrvatske vojske osjećalo sigurnim. Posebnasigurnost je bila kada Nezir Vuković pro svira sa šargijom krozselo. Nezir Vuković je bio simbol sigurnosti u tim ratnim danimau Mustajbašićima.Poslije rata Nezir Vuković je bio zagovornik popravke drumovau Mustajbašićima .

-Član odbora za dovođenje dalekovoda Hrkići ŽišciMustajbašići .

•Član odbora izgradnje nisko naponske mreže krozMustajbašiće .

•Zagovornik i aktivista izgradnje žičane ćuprije na Popovcupreko rijeke Krivaje.

199

MUJANOVIĆ HAVA .Poslije rata 1945.godine narod Mustajbašića se 'počeo o~uštatIod ratnih strahota. I ako se zna da je rat mnogim porodicamananio bol jer se iz rata 1941.1945. godine nije vratilo de~etvojnika. Pošto je vrijeme najbolji lij.ek.i ratn~ tra~me su prel.azIl~u drugi plan. Počeo se narod okuplJ~tI na VJerSkImSkup~Vll?a Iprelima. U Mustajbašićima su post~Jala I?}esta za okupIJ~nJe, ajedno takvo mjesto je kod kuće Mujanović Have. Ovo mjesto unarodu zvalo se menza i kada neko pita: - Gdje ćemo na prelo"-on kaže: - Idemo u menzu. Drugo takvo mjesto za okupljanjeprela je kod kuće Pinjić Sabiha u no~o~.dijelu Mu~tajba.šića. Naovim mjestima se prela nisu naJavlJ1val~. T;.ece ffiJesto. z~okupljanje je bilo kod Karajbić Bvege.U OV?Jkući su se o~up~Jahoni što vole popiti i pokartati. Cetvrto mjesto za okupljanje.?Mustajbašićimaje kod Hasić Mehe, a narod ga zvao Meho MIS.Kod Mehe se moglo posjediti i poigrati domina. K~~ Mehe. s~moglo saznati gdje se šta prodaje, a tu su se pravili pazan, ~moglo se saznati sve što se događa u n~ro~u. K~da god prođ~~kroz Mustajbašiće naći ćeš da neko preli u bilo koje doba dana.I.lInoći. Ovako se narod okupljao u Mustajbašićima dok se nijepojavila televizija.

HASIĆMEHO~------- U ranija vremena u Mustajbašićima je

živjela jedna izuzetno siromašna porodica.To je porodica o kojoj se malo zna za njenkorijen. Hasić Meho je u narodu imaonadimak Meho Miš. Meho je sa sobomimao amidžu koji se zvao Bego, a u narodusu ga zvali Bijeli. Meho je imao brata koji jeodselio u Maglaj i tamo živio. Kada je Bijeliumro ostao je Meho sam i živio u jednojL- _

izuzetno maloj kućici. U narodu se ova kućazvala Mehina bajta. Zbog dotrajalosti ova Mehina kuća sesrušila a Meho Hasić je uselio u stari mekteb jer su, .,. .Mustajbašićani napravili novi mekteb. Meho Has~~ Je Im~onacrtanu kuću na širokoj jelovoj dasci sa svim proston Jama kOJe

200

imaju današnje moderne kuće i zidao je kameni temelj cijelogživota, a da nikada sa temelj om niju uspio izaći iz zemlje. Usvojim starim godinama je otišao u starački dom, a plac gdje jezidao kuću prodao Mejrić Osmanu. Meho Hasić je umro ustaračkom domu šezdesetih godina prošlog vijeka.

MEJRIĆ AHMET I DUDA

Pored glavnog puta od Vikovića preko Mustajbašića za Krivajuu starom selu Mustajbašići sa gornje strane puta u nekakvomneplaniranom šoru je pet kuća čiji su vlasnici od zapada premaistoku: Karajbić Bećir, Karajbić Arif, Mejrić Mehmed, MejrićAhmet i Vuković Ibrahim. Između ovih kuća je postojala stazakoja je povezivala te kuće. Svaka od ovih kuća je imala uprizemlju sobu za dnevni boravak i spavanje u pola kuće, a udrugoj polovini je bilo ognjište i verige i služila je kao kuhinja.Svaka od ovih kuća je imala dvoja ulazna vrata: glavna isporedna. Kuća Mejrić Ahmeta i Dude je imala isto dvoja vrata,jedna s istočne, a druga sa zapadne strane. Kada komšija ArifKarajbić ide na kahvu svom komšiji Ibrahimu Vukoviću onnormalno prolazi kroz kuću Mejrić Ahmeta i Dude, a da tonikome ne smeta. Kako reče Kasim Karajbić: "Ja nosimnaramak drva i prolazim kroz kuću Mejrić Ahmeta iDude, aDuda na ognjištu gotovi hranu i ne obazire se". Ovakvih

201

komšijskih odnosa može biti sa~o ~ Mustajb~ši~~~a. 0:'0pišem iz razloga da se ne zaboravi da Je u Mustajbašićima bilajedna plemenita porodica kao što je Mejrić Ahmeta i Dude.

.U kući Mejrić Ahmeta poslije II svjetskog rata se održavalanastava analfabetskog tečaja, a učitelji su bili: VukovićJunuz i Mejrić Ahmet. . .

.Mejrić Duda je bila tako dobra komšinica i znala je da pommdvije komšinice kada se posvađaju .

•Znalaje da zamota ranu i pomogne u nevolji. ..-Znalaje danasavjetuje svaku ženu ako se nađe u nevolji.

SRGANOVIĆ MEHMED

Vodio analfabetski tečaj u novom dijeluMustajbašića.Zagovornik nisko naponske mreže krozMustajbašiće.

s Po zanimanju imam hodža.

VUKOVIĆ DERVIŠU Mustajbašićima je živio Vuković Derviš, čovjek siromašnogstanja. Imao je ženu i dvoje djece. Zbog siromašnog stanja brakse raspao tako da je muško dijete bilo sa ocem, a žensko samajkom. Žena mu se zvala Sevla. Derviš j e pleo sepete i to mu jebilo zanimanje. Pleo je izuzetno lijepe sepete. Derviš le sjekaomotke za sepete u svačijoj šumi i niko mu nije branio. Zena mu,Sevla, se preudala u Mećeviće i odvela oboje djece, a Derviš jeumro šezdesetih godina prošlog vij eka.

HASIĆ BEĆIR ZVANI BEĆOU vremenu kada je stao II svjetski rat Hasić Bećir zvani Bećo izsela Mustajbašića je stekao najveće imanje u Mustajbašićima.Bavio se kiridžijskim poslom sa dva konja i činio usluge

202

Krivajinom "Šumarstvu" iz Zavidovića i zakratko vrijeme je imao dvadeset i pet konja iplus jednog konja jahača za svoje potrebe.Hasić Bećo je zaposlio pet svojih sinova daprenose sa konjima cjepanicu iz planine dolagera. Njegov najstariji sin Juso je vodiosvu operativu i bio je zauzetnik poslova.Hasić Bećo je za kratko vrijeme bionajbogatiji čovjek na općini Zavidovići.

HASIĆ JUSO MALIŠEVIĆ-Graditelj ćuprije na Popovcu u

Mustajbašićima.- Graditelj škole u Kovačima.- Graditelj starog mekteba u

Mustajbašićima.-Graditelj ćuprije na Lukama uMustajbašićima.

-Zagovornik puta 4. km VikovićiMustajbašići.

VUKOVIĆ JUNUZ

Voditelj analfabetskog tečaja uMustajbašićima za staro selo.

KARAJBIĆ ARIF

-Otpravnik vozova u Kovačima.-Zagovornik izgradnje niskonaponskemreže u Mustajbašićima.

-Zagovornik puta 4. km VikovićiMustajbašići.

203

VUKOVIĆ OSMAN ZVANI HUDŽARA

- Graditelj ćuprije na Popovcu uMustajbašićima.- Graditelj škole u Kovačima.- Graditelj ćuprije u Lukama uMustajbašićima.- Graditelj starog mekteba u Mustajbašićima- Zaljubljenik lova i krivolovac.

ĆATIĆEDHEMIHANIFA

Kada je ćuprija izgrađena na Popovcu1950.godine prvi domaćin kojije doseliobio je Ćatić Edhem. Njegova kuća je bilaudaljena 50 m od ćuprije. Ova ćuprija jejedino mjesto gdje se može preći prekorijeke Krivaje u Kovačima.Svi prolaznici sa konjima bi ostavljalikonja kod kuće Edhema i Hanife.Svaki iznemogli i bolesni čovjek svratida se odmori. Kome god zatreba užeili vreća obratili su se Edhemu i Hanifi.Ćatić Edhem i Hanifa su izlazili u susretsvakom ko se obrati za pomoć.Na njihovim licimaje bilo uvijek raspoloženje.

204

HASIĆ BEGO "MALIŠEVIĆ"

-Predsjednik odbora za izgradnju niskon~ponske linije u Mustajbašićima..Clan odbora za gradnju puta 4.kmVikovići Mustajbašići.• Predsjednik odbora za gradnju niskonaponske linije Donji Mustajbašići .•Predsjednik odbora za gradnju džamijeu Kovačima.

HASIĆ (BEGO) RASIM

-Čovjek koji je zaradio pemziju idućipješice sa posla i na posao.• Najbolji poznavalac prošlosti uMustajbašićima.

HASIĆ RAŠID ZVANI BURDA

-Graditelj ćuprije na Popovcu uMustajbašićima.-Graditelj škole u Kovačima..D o bar p o zna val a c p r o š los tiMustajbašića.

205

206

VUKOVIĆ SULEJMAN ZVANISMAIĆ

.Graditelj ćuprije na Popovcu uMustajbašićima .• Graditelj škole u Kovačima..Graditelj ćuprije u Lukama uMustajbašićima .•Graditelj starog mekteba uMustajbašićima .•Počasni lovac Lovačkog društva "Klek"Zavidovići.

KARAJBIĆ MUJO

•Odbornik u vijeću Općine Zavidovići od1964. do 1968.godine .•Vodio aktivnosti izgradnje ćuprije naLukama u Mustajbašićima .•Član odbora za izgradnju nisko naponskelinije u Donjim Mustajbašićima. .,•Vodio aktivnosti izgradnje puta DOnjIVikovići 'Donji Mustajbašići .•Predsjednik odbora za izgradnju mosta uKovačima.

PINJIĆHAŠIM

Graditelj ćuprije na Popovcu uMustajbašićima.Graditelj ćuprije na Lukama uMustajbašićima.Član odbora za gradnju nisko' naponskelinije u Mustajbašićima.Zagovornik izgradnje puta 4.km VikovićiMustajbašići.

HASIĆ (IBRE) HASAN

Predsjednik odbora za gradnju novogmekteba u Mustajbašićima .

VUKOVIĆ PAŠAN

Član odbora za gradnju mekteba uMustajbašićima.

207

208

MEJRIĆ JUSUF

.Član odbora za gradnju mekteba uMustajbašićima.

MEJRIĆ FEHIM

.Član odbora za gradnju nisko naponskelinije u Donjim Mustajbašićima..Član odbora za gradnju puta DonjiVikovići Donji Mustajbašići .•Vodio aktivnosti izgradnje igrališta uškolskom voćnjaku u Mustajbašićima.•Član odbora za gradnju telefona uMustajbašićima.•Član odbora za gradnju mosta uKovačima.

HASIĆ (HASANA) HASAN

Zagovornik izgradnje nisko naponskemreže u Donjim Mustajbašićima..Zagovornik izgradnj e puta DonjiVikovići Donji Mustajbašići..Zagovornik izgradnje telefona u DonjimMustajbašićima .•Zagovornik izgradnje mosta u Kovačima

KARAJBIĆ KASIM

-Član odbora za nasipanje puta VikovićiMustajbašići.•Vodio aktivnosti otvaranja autobusnelinije Zavidovići Mustajbašići .•Predsjednik odbora za gradnju telefona uMustajbašićima .•Prvi predsjednik SDA stranke za GornjeMustajbašiće.

•HASIĆHAZIM

-Predsjednik odbora za završetak putaVikovići Mustajbašići .•Vodio aktivnosti puštanja autobuskelinije Zavidovići Mustajbašići .-Zagovornik puta Donji Vikovići DonjiMustajbašići.•Vijećnik u Vijeću Općine Zavidovići od1990. 1994.godine.-Zagovcrnik igrališta u školskomvoćnjaku .•Predsjednik mjesne zajednice Kovači ujednom mandatu.-Zagovo mi k telefona u DonjimMustajbašićima.-Zagovorni k izgradnj e mosta uKovačima .•Predsjednik SDA stranke mjesnezajednice Kovači u 1990. - 1994.godine.

209

210

VUKOVIĆ ADEM

-Zagovomik izgradnje puta DonjiVikovići Donji Mustajbašići .•Zagovornik izgradnje telefona u DonjimMustajbašićima.-Zag ovom ik izgradnje mosta uKovačima.

KARAJBIĆ AHMET

•Zagovornik puta Donji Vikovići DonjiMustajbašići .•Zagovornik telefona u DonjimMustajbašićima .•Zagovornik mosta u Kovačima .•Predsjednik savjeta mjesne zajedniceKovača u jednom mandatu.•Član odbora za gradnju telefona uMustajbašićima

HASIĆSALKO

.Zagovornik puta Donji Vikovići DonjiMustajbašići .•Zagovornik telefona u Donj imMustajbašićima .•Zagovornik mosta u Kovačima .•Član odbora za gradnju džamije uKovačima.Predsjednik savjeta mjesne zajedniceKovači u jednom mandatu.

VUKOVIĆ JUSUF

Član odbora za telefone u GornjimMustajbašićima.-Zagovomik završetka puta VikovićiMustajbašići .•Zagovornik autobuske linije ZavidovićiMustajbašići .•Predsjednik mjesne konferencijeSocijalističkog saveza mjesne zajedniceKovača .

SRGANOVIĆ NAIM

-Zagovomik završetka puta VikovićiMustajbašići .-Zagovomik izgradnje telefona uGornjim Mustajbašićima.-Zagovomik autobuske linije ZavidovićiMustajbašići .•Čovjekkoji zna nasmij ati društvo.

HASIĆ (RASIMA) HASAN

.Zagovornik telefona u Donj imMustajbašićima .•Zagovornik mosta u Kovačima.-Predsjednik SDP stranke mjesne

211

212

MEJRIĆ ĆAZIM

.Čovjek koji je u ratu 1992. 1995.godinelogistički pomogao borce i mještaneMustajbašića .•Voditelj i zagovornik asfalta 4.krnVikovići Mustajbašići.

K.ARAJBIĆ ĆAŠIF

.Član odbora za put Donji Vikovići DonjiMustajbašići .•Član odbora za telefone u DonjimMustajbašićima .•Član odbora za gradnju mosta uKovačima.

MEŠIĆSEAD

.Član odbora za gradnju telefona uDonjim Mustajbašićima .•Zagovornik puta Donji Vikovići DonjiMustajbašići.•Zagovornik mosta u Kovačima .•Član odbora za gradnju džamije uKovačima.

HASIĆHAKIJA

.Član odbora za gradnju telefona uDonjim Mustajbašićima .•Zagovornik puta Donji Vikovići DonjiMustajbašići.

K.ARAJBIĆ NIJAZ

-Predsj ednik odbora za gradnju vodovodau Donjim Mustajbašićime .•Zagovornik asfalta u DonjimMustajbašićima.

K.ARAJBIĆ RASIM

-Predsjednik odbora za gradnju igrališta uMustajbašićima .-Zn g o v o r n ik asfalta VikovićiMustajbašići.

213

214

VUKOVIĆ HAKlJA

.Komandant Kovačkog odreda1992.godine.

HASIĆ (RAŠIDA) FAHRO

- Operativac i komandir čete Kovačkogodreda 1992.godine.

HASIĆSALIM

-Član odbora za gradnju igrališta uškolskom Voćnjaku.Zagovornik asfaltiranja puta u donjimMustajbašićima

•MUNIZ KARAJBIĆ

.Član odbora za gradnju vodovoda donjiMustajbašići.Član odbora za gradnju telefona uMustajbašićima-Zagovornik asfaltiranja puta u donjimMustajbašićima

VISOKO OBRAZOVANI LJUDI U MUSTAJBAŠIĆIMA

1. Karajbić Nijaz; diplomiraniinženjer mašinstva

Šef carine u Zavidoviću

2. Vuković Senad; diplomiraniinženjer mašinstva,

Profesor li sednjoj Tehničkojškoli uZavidovićima.

215

216

3. Srganović Šahbaz; diplomiranipravnik, sudija Općinskog suda uZavidovićima

4. Hasić Hasan; diplomiraniekonomista, finansijski inspektoruZavidovićima

5. Hasić Ibrahim; diplomiranipoljoprivredni inženjer, vlasnikprivatne trgovine na Breziku-Zavidovići

6. Hasić Hazim; ekonomista,direktor lK Banke u Žepču

7. Karajbić Muniz; građevinskiinženjer, vlasnik firme «Karming»-Zavidovići

8. Karajbić Abid; građevinskiinženjer, zaposlen u Općini Zavidovići

217

218

9. Ćatić Dževad; nastavnikmatematike i fizike u O.Š. Kovači

10. Ćatić Badema; nastavnikmatematike i fizike u O.Š. Kovači

11. Hasić Nisveta; profesoricabosanskog jezika u Srednjoj MedicinskojŠkoli-Zenica

12. Hasić Nefisa; nastavnica razrednenastave u I O.Š. Zavidovići

13. Hasić Ragib; viši RTG tehničarzaposlen u Domu Zdravlja uZavidovićima

STUDENTI IZ MUSTAJBAŠIĆA U 2002. GODINI

l.Hasić Edhema Mediha Medicinski fakultet2.Hasić Ibrahima Amerisa Ekonomski fakultet3.Hasić Mustafe Dževad Pravni fakultet4.Karajbić Zejnila Selma Ekonomski fakultet5.Hasić Azema Nermina Ekonomski fakultet6.Mešić Sakiba Merzuk Teološki fakultet7.Vuković Mihrudina Admir Teološki fakultet8.Hasić Husnije Sedina Pedagoška akademija9.Ćatić Dževada Hanifa Matematika-informatika1O.Vuković Benjamina Adnana Ekonomski fakultetl l.Karajbić Muniza Irfan Građevinski fakultet12.Karajbić Muniza Esma Žurnalistika

219

LJUDI ROĐENI U XIX VIJEKU

Vuković Malunuta Srnajo1860-1944

Hasić Huse Ibro1877-xxxx

Hasić Huse Bećo1893-xxxx

220

Pinjić Hašima Đulaga1893-1944

Hasić Mehe Bego-Ibrahirn./ 1895-1970

Mejrić Hasana Mehmed1898-1959

Karajbić Ahmeta Ibrahim1898-xxxx

221

LJUDI ROĐENI POČETKOM XX VIJEKA

:E-J:asićIbre Bećo1901-1970

Karajbić A.bida A.bid1901-1985

Mejrić Hasana Ahmet1906-1978

Vuković Smaje Rasim1903-1970

Karajbić Ahrneta Arif1906-1978

Hasić Ibre Rašid1907-1996

222

Hasić Ibre Mehmed1913-1993

Hasić Đulage Juso1914-1985

Hasić Mehe Bećir1913-1966

Srganović Mustafe Mehmed1908-1979

223

ŽRTVE PROTEKLIH RATOVA

Dešavali su se ratovi na prostoru Balkana i odnosili žrtve, pa bezžrtava nije moglo proći ni selo Mustajbašići. Tako je u Isvjetskom ratu poginuo: Hasić (Ibrahima) Juso

U II svjetskom ratu su poginuli:

.Mejrić (Mehmeda) Sinan-Hasić (Đulage) Edhem•Vuković (Rasima) Hasija.Pinjić (Đulage) Haso•Vuković (Smaje) Mahmut• Šadićkić (Briše) Ađul• Šadićkić (Briše) Musto-Hasić (Osmana) Omer-Hasić (Beće) Omer.Mujanović (Hadžalije) Zaim

U ratnom vihoru od 1992. do 1995.godine poginuli su:

.Hasić (Ismeta) Merzuk•Vuković (Junuza) Sefir.Hasić (Omera) Nedim•Vuković (Mahmuta) Salim

Bez obzira kakva ratna dešavanja se događala ona ne mimoilazeni selo Mustajbašiće.

224

OSAM TUŽNIH DANA DANAŠNJEG SELAMUSTAJBAŠIĆA

Pored dinamičnog radnog raspoloženja u bezbroj izvedenihradnih akcija na infrastrukturi današnjeg sela Mustajbašića iveselih dana provedenih na prelima i veseljima, vjerskimteferičima, dovama i proslavama, selo Mustajbašići su imali odju la 1989.godine do početka ljeta 2002.godine osam tužnihdana. U ovih osam tužnih dana živote su izgubili osam mladićastarosne dobi od 18do 29 godina života, i to:

1. Šadićkić (Muje) Rašid, rođen 18.11.1961. godinepoginuo 22.07. 1989.godine

2. Vuković (Mahmuta) Salim, rođen 1969.godine, poginuo1994.godine

3. Hasić (Omera) Nedin, rođen 1974.godine, poginuo1994.godine

4. Vuković (Junuza) Sefir, rođen 1956.godine, poginuo1995.godine

5. Hasić (Ismeta) Merzuk, rođen 1970.godine, poginuo1994.godine

6. Vuković (Hamdije) Nermin, rođen 1978.godine,poginuo 1996.godine

7. Mejrić (Fehima) Zijad, rođen 1977.godine, poginuo1999.godine

8. Karajbić (Ahmeta) Vahidin, rođen 1978.godine,poginuo 2002.godine

225

Šadićkić (Muje) Rašid poginuo je od udara struje kodsvoje vlastite kuće 22.07.1989 .godine. Bio je oženjen iima dvoje djece.Vuković (Mahmuta) Salim poginuo je na borbenoj linijiTunjik Svinjašnica nije oženjenHasić (Omera) Nedin poginuo je na borbenoj linijiTunjik Svinjašnica nije oženjenVuković (Junuza) Sefir poginuo je na borbenoj linijiPodcijelovo otac troje djeceHasić (lsmeta) Merzuk poginuo na borbenoj linijiSvinjašnica Smailbašići oženjenVuković (Hamdije) Nermin poginuo nailaskom naminsko polje u PodvolujakuMejrić (Fehima) Zijad poginuo od udara felge uvulkanizerskoj radnji u KovačimaKarajbić (Ahrneta) Vahidin poginuo usaobraćajnojnesreći na putu Kovači Hrkići, prevrnuo se satraktorom.

Ovih osam slučajeva mještani sela Mustajbašića su prihvatili satugom, a njihove porodice ih nikada ne mogu prežaliti.

226 227

13)~;j1-};'(~C%)~I~~_~'

13)~~;;;.~ 13).f-:!;l~r,~\ Q ~..J~tJ4..J~1~J..J(I·~I3)(i~ij.~i

~"'T'~I~~13)-:.t t::z.J( il'

228

Šadićkić Rešid

229

cl)~.,fi;fN·WttJ~i"';"':;~~~i

Cl)~:ili",;.~ cl)~)ip.)i

t~t ci) ~.!j~~;i4..;1~l~\:")i.l.~Cl)ri~ij,~i

~..,....~;.;~Cl)~i::SJi1;

230

VLASNICI FIRMI U MUSTAJBAŠIĆIMA

Iz političkih razloga u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilodozvoljeno da privatnik može imati svoju privatnu firmu. Usocijalističkoj Jugoslaviji sve su firme bile u državnom ilidruštvenom vlasništvu, bez obzira bila to proizvodna ili uslužnadjelatnost. Neki ljudi u Mustajbašićima su se i u takvimprilikama snalazili i organizovali nekakva poduzetništva koje supojedinim ljudima i u takvim prilikama stvarale visoku dobit. Utu svrhu spomenut ću nekoliko takvih poduzetništva koje supojedinim ljudima stvarale visoku dobit. Jedno takvopoduzetništvo je bilo vlasništvo Bećira Hasića zvanog Beće. Onje 1952. godine imao dva konja sa kojima je vršio uslugeŠumarstvu IP «Krivaje» iz Zavidovića i prenosio cijepano drvosamaricom, konjima iz šume do lagera za utovar na vagone ilikamione. Baveći se ovim unosnim poslom ovo poduzetništvovlasnika Bećira Hasića zvanog Beće za tri godine imalo jedvadeset i pet konja i ljude koji su opsluživali te konje. Imao je isvoju kuharicu i tako ostvarivao visoku dobit sa ovakvimpoduzetništvom, a da nikada nije registrovao firmu jer mu tonisu dozvoljavale zakonske prilike u tadašnjoj socijalističkojJugoslaviji. Bilo je još takvih poduzetništva u Mustajbašićimakoja su imala po dva ili tri konja, a vlasnici su bili KarajbićMehmed i Karajbić Ćašif. Jedno takvo poduzetništvo je bilo i u

-susjednom nam selu Vikovićima, vlasnika Saida i DerveBećirovića zvanog Mehagića. Ovo poduzetništvo u Vikovićimaje imalo četiri do pet konja sa kojima su vršene usluge tadašnjemŠumarstvu IP «Krivaja». Još jedno poduzetništvo jepoduzetništvo vlasnika Muje Karajbića. Ovo poduzetništvo unekim vremenskim situacijama zapošljavalo je i po tridesetljudi, vršeći usluge izrade temelja i montaže montažnih kuća zafirmu «Lovčević» iz Hrvatske. Kada su došle demokratskepromjene ovo poduzetništvo je registrovano pod nazivom«Karming» ,

231

vlasnika Karajbić Muniza. Sada firma «Karming» važi kaojedna odjačih firmi u Zavidovićima. Vlasnik firme «Karming»gospodin Muniz Karajbić je proglašen zamenadžera 2001.godine.

BOSNA I HERCEGOVINADIREKCIJA ZA IZBOR MENADŽERA

i___d')It'IIIit

'I(

I?llEf,it\OžER GOĐU!!:·IE-DO u\n~!'m. ._.-)

j ••MUli 8Z l{/~/EMJB['(clirefttnr

"fiflRr.1ii'lGU·ZAYHmmil.Zenica, 1. iuJa/srpnia 2001. godine

Firma "KARMING" Zavidovići

233232

U Mustajbašićima postoji još jedna finna vlasnika HasićHamde. Ova finna se bavila trgovačko ugostiteljskomdjelatnošću.

H-AIDA Vlasnika Hasić Hamde

Iz ove firme vlasnika Hasić Hamde je izrasla još jedna finnavlasnika Hasić Ramiza.

234

ELVISA Vlasnika Hasić Ramiza

Važno je napomenuti da u susjednom selu Vikovićima radi finna«Viko» vlasnika Viković Idriza čija je djelatnost građevinskeusluge sa građevinskim mašinama. Sjedište ove firme «Viko» jeu Vikovićima. Ovaj vlasnik firme je ujedno i nosilac razvoja selaVikovići. Ovaj vrsni privrednik je dao svoju vlastitu parcelu-njivu i napravio nogometno igralište za mali fudbal, s~.d~Vikovići imaju jedno od najljepših igrališta na OpC1ll1Zavidovići. Finansijski pomaže nogometni klub VIKO

235

Firma «Vika» vlasnika

U Vikovićima postoji građevinska firma «ERDI» vlasnikaMerdić Adila, sa sjedištem kod starog mosta na četvrtomkilometru uz rijeku Krivaju. Ova firma je izvodila radove mlfudbalskom igralištu Jezero u Mustajbašićima.

Firma "ERDI" vlasnika Merdić Adila

236

Pored firme "Karming", «Erdi» i "Viko" iz Vikovića postojifirma vlasnika Hasić Safeta, a proizvodi šljaku, betonskeelemente i betonske cijevi.

Firma vlasnika Hasić Safeta

Jedna važna napomena za uzoritog privrednika Safeta Hasićada je u 2001.12002. školskoj godini stipendirao dvije učenicečetvrte godine Srednje medicinske škole u Zenici, a to su:-Seikanović (Mehmeda) Amra.Avdić (Semiza) NerminaUzoriti privrednik Safet Hasić je stipendirao dvije studenticeu školskoj 200 l.12002.godini, i to:.Saletović (Meme) Amra II godina fakulteta.Bećirović (Rifeta) Mimesa I godina fakultetaAko radovi budu išli dalje dobro ovaj uzoriti privrednik, SafetHasić kaže da će i dalje stipendirati nadarene učenike i studente.

237

Iz susjednog sela Vikovića, Kovačević Ismet drži firmu uHajderovićima koja proizvodi građevinsku stolariju, a imeisteje "Kovačević Junior"

UGOSTITELJSKE, TRGOVAČKE I DRUGERADNJE U MUSTAJBAŠIĆIMA

Na prostoru sela Mustajbašića od 1975.godine je bilaugostiteljska radnja, vlasništvo Hasić Hamde. Ova ugostiteljskaradnja, vl. Hasić Hamde je prerasla u ugostiteljsko trgovačkopreduzeće kada su nastale demokratske promjene u državi BiH1990.godine. U Mustajbašićima je bila još jedna ugostiteljskaradnja od 1980.godine. Vlasnik ove ugostiteljske radnje je HasićAdem. Ova ugostiteljska radnja je radila do rata u BiH1992.godine i od tada više ne radi. Pored ugostiteljskih radnji uMustajbašićima su radile trgovačke radnje, a neke i danas rade,pa ću spomenuti njihove vlasnike. Trgovačke radnje su imali:Mejrić Ćazim,Hasić Salim, Karajbić Ćašif Ova trojica vlasnikatrgovina promijenili su djelatnosti. Mejrić Ćazim zaposliose uItaliji, Hasić Salim bavi se građevinarstvom, a Karajbić Cašifima farmu koka nosilica.

238

Sada u Mustajbašićima drže trgovinu: Hasić Enver i HasićRamiz. Ibrahim Hasić iz Mustajbašića drži trgovinu na Breziku ivaži za jednog od najuzomijih trgovaca. Ibrahim Hasić jesvojom pažnjom i uslugom prodaje svoju robu i u drugimselima.

Vlasnik trgovine'ŽIŽAK" Hasić Edhema

Ibrahim

239

Jedan tako vrijedni i uslužni trgovac je i iz susjednog selaVikovića, a zove se Sinanović Redžo. Ovaj vrijedni trgovacsvojim uslugama je osvajao mušterije i u drugim selima ovemjesne zajednice.

Vlasnik Trgovine «ISKRA» Sinanović Redžo

Pored ovih trgovačkih i ugostiteljskih radnji u Mustajbašićimaima ljudi koji se bave stolarijom, a to su:

.Karajbić Ahmet građevinskom stolarijom•Vuković Hakija građevinskom stolarijom.Hasić Hasan kuhinjski namještaj.Hasić Husnija kuhinjski namještaj.Hasić Amir izrada nadgrobnih nišana.Hasić Sabit - izrada nadgrobnih nišanaVuković (Hasije) Ibrahim vlasnik kafića "Italy'

240

Kafić Italy

•Vuković (Asima) Ibrahim vlasnik trgovine uZavidovićimak~ji svojom lijepom us lugom plijeni mušterije i drugihmjesta.

Trgovačka radnja ASTRA, Ibrahima A Vukovića

241

U Mustajbašićima od 1970.godine postoji i kovačka radionicavlasnika Mejrić Fehima.

Stovarište građevinskog materijala u Zavidovićima drži HasićIsmeta Ibrahim, kvalitetom robe i uslugama prevoza do kuće,osvaja tržište i šire od Zavidovićkog područja.

Stovarište građevinskog materijala ELEKTRO LUX

242

ZAPOSLENI U ZEMLJAMA ZAPADA IZMUSTAJBAŠIĆA

Zaposlenje u Saveznoj Republici Njemačkoj našli su sljedećimomci:

.Hasić (Rašida) Salih-Hasić (Osmana) Azem-Hasić (Rašida) Azem-Hasić (Mehmeda) Ramiz-Hasić (Osmana) Suvad-Hasić (Rame) Mensud.Hasić (Ismeta) Hajro

Zaposlenje u Austriji su našli sljedeći momci:

-Mejrić (Hasana) Ekrem-Mejrić (Hasana) Mustafa.Karajbić (Smaje) Fadil-Hasić (Šaćira) Edvin.Mejrić (Ekrema) Nedžad

Zaposlenje u Italiji su našli sljedeći momci:

-Mejrić (Jusufa) Ćazim-Hasić (Bege) Amer•Vuković (Šefika) Zehrid•Vuković (Salke) Senad•Vuković (Šefika) Nermin

Zaposlenje u Luksemburgu je našao Vuković (Mustafe) Smajo.Svoje utočište u Americi su našli: Hasić (Sulejmana) Refik iVuković (Sulejmana) Ejub sa porodicama.

243

AKTIVNOSTI OKO ASFALTIRANJAPUTEVA MUSTAJBAŠIĆA

Mještani Donjih Mustajbašića su u 2000.godini poveli aktivnostoko asfaltiranja, odnosno betoniranja puteva kroz naselje DonjiMustajbašići. U tu svrhu su sve puteve podijelili na dionice idogovorili se da ubiru novac po 25 KM mjesečno po jednomdomaćinstvu. Ova aktivnost je u toku. Po pričanju ljudi kojiskupljaju novac, ide dobro, što govori da bi mještani DonjihMustajbašića u 2003.godini mogli privesti kraju betoniranjeputeva kroz Donje Mustajbašiće. Mještani sela Mustajbašića iVikovića su poveli aktivnost oko asfaltiranja puta 4. kmVikovići Mustajbašići i u tu svrhu su uradili projekat i ostalutehničku dokumentaciju čija cijena iznosi 7000 KM. Svu ovudokumentaciju su uputili u Zeničko dobojski kanton, odnosnoMinistarstvu za promet i komunikacije Zeničko dobojskogkantona da im pomognu da se asfaltira put 4.km VikovićiMustajbašići. Prema pričanju ljudi koji vode ovu aktivnost nadobrom su putu da ova akcija bude realizovana.Dok ovu knjigu uređujem betonira se put od mosta do vikendnaselja. Za ovu dionicu puta aktivnost vode: Karajbić Nijaz iĆatić Dževad.Betonira se dionica puta od voća do puta u Lukama. Oveaktivnosti vode: Karajbić Ahmet, Karajbić Sabahudin i VukovićHasija.Betonira se put od potoka iz polja prema mostu u dužini 300m.Ovu aktivnost vode: Hasić Salim, Mešić Sead i Hasić Zulfer.

244

RECENZIJA KNJIGE OMUSTAJBAŠIĆIMA

Rijetka su mjesta u Bosni koja su imala sreću da se unjima rodi neki veliki pisci ili pjesnik i tako postanu čuvena.Ogromna većina seoskih naselja ostala su daleko iza zanimanjaopće kulturne i društvene javnosti. Za ogromnu većinustanovnika koja kroz generacije nastanjuju prostore sela nećeostati neki vidljivijih trag osim u nekim zabačenim matičnimuredima. Osim što će njihovi skromni stanovnici ljubomornopričati priče iz djetinstva i pokušavati ispričati priču onajljepšem selu na svijetu. Neki se možda neće željeti ni sjetitisvog mjesta koje ih možda u nekom velikom gradu podsjeća nabijedu.

Bosnaje seoska zemlja. Njeno seosko biće nema snagu,ideologiju, poetiku, ekonomiju. Društvo koje se "stidi" svojedvije trećine uvijek će imati problema sa razvojem. Selo se,nažalost, još uvijek tretira kao ostatak nekog starog zaostalogsistema umjesto početak novog koncepta ljudskog društva kojeviše ne počiva na ogromnoj koncentraciji ljudi u velikimgradovima. Savremena nauka sve više zagovara svijet kao"globalno selo". Selo je ipak još jedina, doduše tanka veza saljudskom prirodom i izvornošću.

Zato sam sa izrazitim zanimanjem pročitao knjigu oMustajbašićima čiji autor Mejrić Fehim donosi hronikujednogtakvog bosanskog mjesta, nekada seoske općine, danas lijepogseoskog naselja, u čijoj se zanimljivoj prošlosti ogleda tipičnostseoskog načina života ovog podneblja. .

Poslije knjige "Zavidovići i okolina» prof. RizahaOdžačkića" i "Zavidovići kroz istoriju" Mujkić Jusufa, ovo jetreći put da se autor upušta u pokušaj stvaranja kakve takvepisane povijesti. Makar se ona uveliko temeljila na usmenompredanju. Vrijednost ovome djelu daje pokušaj istraživanja

245

demografske slike sela. Naravno daje domet i ovih istraživanja iinteresovanja za ovu knjigu sveden na uže područje, ali najvećidoprinos svakako je odvažno st da se o svojoj prošlostidefinitivno nešto zapiše. Pogotovo ako će to biti izazov za drugeautore iz drugih mjesta. Sve je ipak bolje od činjenice da oistinama o našim zavičajima možemo saznati samo iz priča"starih ljud".

Šemsudin Starčević, prof.

246

RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAŠIĆIMA

U Zavidovićima kao i u svim manjim mjestima gdje seizdavaštvo ne bilježi kao dio svakidašnjice, izlazak svake knjigeje praznik. Bez obzira o čemu govori, knjiga je knjiga-vječnavrijednost, čuvar izgovorenog, osmišljenog, čuvar historije itradicije.

Knjiga pod naslovom: «Građa za monografijuMustajbašića», nepretencioznog naslova, ali vrijednog sadržaja,dobar je temelj za dalje istraživanje Zavidovića i njegovihsegmenata. Fehim Mejrić je dio našeg kraja ponudio na dlanu,osmislio kazivanja «starih» i povezao sa historijskimčinjenicama napravio kompaktnu cjelinu, izvukao na površinuhistorijske vrijednosti.

Jedna generacija ostavlja mogućnost generacijama kojedolaze da nastave sa istraživanjem Mustajbašića, ali daju impulsi drugima da se sa znamenitostima svojih sredina pojave danasili u budućnosti.

Mirsad Đerzić, prof.

247

ZAHVALNICE

.Zahvaljujem se Općini Zavidovića i Načelnici općineSelvedini Uljić, i pomoćniku Načelnika ŠemsudinuStarčeviću što su pomogli da ova knjiga bude izdata.

.Zahvaljujem se ljudima koji vole Mustajbašiće i pomogošematerijalno da ova knjiga ugleda svjetlo dana:

1. Mejrić Ćazim2. Mejrić Ekrem3. Mejrić Mustafa4. Mejrić Nedžad5. Karajbić Muniz6. Hasić HOmer7. Hasić O Safet8. Vuković A Ibrahim9. Hasić I Ibrahim10. Hasić Hazim11. Mujanović Mustafa12. Karajbić Abid13. Vuković Senad14. Hasić E Hasan15. Hasić E Ibrahim16. Srganović Šahbaz17. Karajbić Nijaz18. Ćatić Dževad19. Hasić R Hasan20. Sinanović Redžo21. Kovačević Ismet22. Dedić Mujo23. Hasić Ismeta Hajrudin24. Hasić Rašida Azem

248

.Zahvaljuje~ se na stručnoj i moralnoj pomoći doktoruRefiku Catiću, što se do kraja založio da ova knjiga budeizdata .

•Zahvaljujem se Vejselović Edibu što se založio zaprib~v.ljanje fotografija i tehnički uredio ovu knjigu .

•Zahvaljujem se recenzentima profesoru Starčević Semsudinui profesoru Mirsadu Đerzić što su prihvatili recenziju oveknjige.

.Zahvaljujem se svim onim ljudima što dadoše ideju imoralnu podršku izdavanja ove knjige.

.Zahvaljujem se takođe i svojoj porodici na podršci

249

PREGLED IZVORA PODATAKA I LITERATURA 35. Knjiga «Historija Bošnjaka» od dr. MustafeImamovića

36. Knjiga «Bošnjaci Gacka u prostoru i vremenu»37. Knjiga «Zeleno Busenje» od književnika Edhema

Mulabdića38. Knjiga «Foto Monografija Zavidovića» od doktora

Refika Ćatića39. Bosna i Bihorci Bihora od Raifa Hajdarpašića prof.

1. Halilović Mahmut zvani Maljak iz sela Kovača2. Kovačević Ismet iz Zavidovića3. Imamović Hakija iz sela Skroza4. Sinanović Kasim iz sela Mahoja5. Mrkonjić Mehmed iz sela Brašljevina6. Parić Ašir iz sela Vikovića7. Parić Junuz iz sela Vikovića8. Parić Rašid iz sela Vikovića9. Huskić Omer iz Zavidovića10. Bajrić Esad iz Zavidovića11. Bajrić Nuraga iz Zavidovića12. Mrkaljević Stevo iz Vozuće13. Marušić Asim iz sela Skroza14. Mujanović Edhem iz Kovača15. Mejrić Mehmed iz Mustajbašića16. Mejrić Ahmet iz Mustajbašića17. Hasić Rašid zvani Burda iz Mustajbašića18. Srganović Mehmed iz Mustajbašića19. Hasić Juso zvani Mališević iz Mustajbašića20. Hasić Rasim iz Mustajkbašića21. Karajbić Mujo iz Mustajkbašića22. Vuković Pašan iz Mustajkbašića23. Vuković Sulejman zvani Smajić iz Mustajkbašića24. Vuković Osman zvani Hudžera iz Mustajkbašića25. Hasić Ragib iz Mustajkbašića26. Hasić Adem zvani Oćehan iz Mustajkbašića27. Hasić Hazim iz Mustajkbašića28. Hasić Bego zvani Mališević iz Mustajkbašića29. Vuković Nezir iz Mustajkbašića30. Porodični zapis efendije Asima Marušića iz Skroza31. Arhiva Krajnićke džamije32. Ljetopis Osnovne Škole Kovači33. Knjiga «Zavidovići Kroz Istoriju» od Jusufa Mujkića34. Knjiga «Zavidovići i okolina» od Rizaha Odžačkića

250 251

uovoj knjizi iznio sam samo trohu sprege i dugogodišnjegrada aktuelnog predsjednika Savjeta MZ Kovači, DžekeAdrovića i našeg dobitnika općinskog priznanja u povodu 15.Septembra, Dana općine Zavidovići.

Dieko Adrović

I.J ,.l/\'UJ luk.tlnt·':IIIUlllp,.I\T

Za.\lidoviti. IS.OC}.200l. hood.

252

PODACI O AUTORU

Mejrić Mehmeda Fehim rođen 19.08.1943. godine u seluMustajbašići općina Zavidovići. Šestorazrednu školu završiou Kovačima, Osmogodišnju i srednju školu završio u Zenici.Do kraja 1970. godine radio u Zenici, a od 1970. godine dopenzije u Žavidovićkoj «Krivaji».

253

SadržajIDEJA o PISANJU KNJIGE 5UVODNE NAPOMENE 7POSTANAK MUSTAJBAŠIČA 10HISTORIJSKI SPOMENICI 15KLIZANJE US JELE U MUSTAJBAŠIČIMA 1906. g 18GENEZA MUSTAJBAŠIČA 21LEGENDA KOJA NEŠTO GOVORIO KLEKU .45PORODICE KOJE SU SE ODSELILE IZ MUSTAJBAŠIČA 52PORODICE KOJE SU SE DOSELILE U MUSTAJBAŠIČE 53ROMSKO NASELJE MUSTAJBAŠIČI 54GROBLJA U MUSTAJBAŠIČIMA 56VJERSKI OBJEKTI U MUSTAJBAŠIČIMA 60MEKTEB U SKROZAMA 68IMAMI HODŽE U MUSTAJBAŠIČIMA 70MUTEVELIJE IZ MUSTAJBAŠIČA U KRIVAJSKOJ DŽAMIJI 73IZGRADNJA DŽAMIJE U KOVAČIMA 75DRUMOVI, LAĐE I PJEŠAČKI PUTEVI U MUSTAJBAŠIČIMA 79IZGRADNJA ŽIČANE ČUPRIJE U POPOVCU U MUSTAJBAŠIČIMA 82IZGRADNJA NOVE ŽIČANE ČUPRIJE NA LUKAMA U MUSTAJBAŠIČIMA .84DIZANJE PRUGE DOLINOM RIJEKE KRIVAJE 86IZGRADNJA PUTA 4. KILOMETAR VIKOVIČI-MUSTAJBAŠIČI 88NASIPANJE PUTA VIKOVIČI-MUSTAJBAŠIČI 91IZGRADNJA PUTA DONJI MUSTAJBAŠIČI-DONJI VIKOVIČI 93PUŠTANJE AUTOBUSKE LINIJE ZAVIDOVIČI-VIKOVIČI-MUSTAJBAŠIČI...96IZGRADNJA MOSTA U KOVAČIMA 99IZGRADNJA ŠKOLE U KOVAČIMA 109IZGRADNJA AMBULANTE U KOVAČIMA 113IZGRADNJA ŠUMARNICE NA KLEKU 116ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA KOVAČI 117IZGRADNJA DOMA U KOVAČIMA 119ELEKTRIFIKACIJA MUSTAJBAŠIČA 122ELEKTRIFIKACIJA DONJIH MUSTAJBAŠIČA 123UVOĐENJE TELEFONA U MUSTAJBAŠIČE 124MUHTARI IZ MUSTAJBAŠIČA 126ČUVARI REDA I OBIČAJA U MUSTAJBAŠIČIMA 128OPČINA MUSTAJBAŠIČI 129ODBORNICI IZ MUSTAJBAŠIČA 132DIREKTORI ŠKOLE U KOVAČIMA 134FORMIRANJE PODRUŽNICE DONJI MUSTAJBAŠIČI 136OD ČEGA SE ŽIVJELO U STARA VREMENA U MUSTAJBAŠIČIMA 138SLANJE GOVEDA NA ISPAŠU U PLANINU 146SJEČA BUKOVE ŠUME NA KLEKU 147

SJEČA HRASTOVE ŠUME NA KLEKU 149.POŠUMLJAVANJE KLEKA 150JAVNE ČESME I PRELA U MUSTAJBAŠIČIMA. 152STARE KUČE U MUSTAJBAŠIČIMA 154SVIRAČI I PJEVAČI U MUSTAJBAŠIČIMA 159KULTURNE MANIFESTACIJE U MUSTAJBAŠIČIMA. 163PRIRODNA BOGATSTVA MUSTAJBAŠIČA 166POTOCI KOJI TEKU KROZ MUSTAJBAŠIČE 167SLOBODNI IZVORI VODE U MUSTAJBAŠIČIMA 167UZETI IZVORI ZA PIČE U MUSTAJBAŠIČIMA 170MLINOVI POTOČARI U MUSTAJBAŠIČIMA I7IVODOVODI U MUSTAJBAŠIČIMA 173KOPANJE KANALA ZA VODU HRKIČI-ŽIŽCI... 176TURIZAM, LOV, RIBOLOV I EKOLOGIJA I77IGRALIŠTA U MUSTAJBAŠIČIMA 188NOGOMETNI KLUB MUSTAJBAŠIČI 195LJUDI KOJI SEBE UGRADIŠE U MUSTAJBAŠIČE 198VISOKO OBRAZOVANI LJUDI U MUSTAJBAŠIČIMA 215STUDENTI IZ MUSTAJBAŠIČA U 2002. GODINI 219LJUDI ROĐENI U 19. VIJEKU 220LJUDI ROĐENI POČETKOM 20. VIJEKA 222ŽRTVE PROTEKLIH RATOVA 224OSAM TUŽNIH DANA DANAŠNJEG SELA MUSTAJBAŠIČI... 225VLASNICI FIRMI U MUSTAJBAŠIČIMA 231UGOSTITELJSKE, TRGOVAČKE I DR. RADNJE U USTAJBAŠIČIMA 238ZAPOSLENI U ZEMLJAMA ZAPADA IZ MUSTAJBAŠIČA. 243AKTIVNOSTI OKO ASVALTIRANJA PUTA U MUSTAJBAŠIČIMA 244RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAŠICIMA I 245RECENZIJA KNJIGE O MUSTAJBAŠICIMA 2 247ZAHVALNICE 248PREGLED IZVORA PODATAKA I LITERATURA 250PODACI O AUTORU 253