1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Fakultet filozofije i religijskih znanosti Jordanovac 110, HR - 10000 Zagreb

Filozofski niz Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Popis izdanja

1. Filozofija znanosti Ruđera Boškovića: radovi simpozija Filozofsko-teološkog

instituta DI., Zagreb, FTIDI, 1987.

Predgovor Valentin Pozaić Pozdravno pismo Gilles Pelland Suradnici Zajednički putovi filozofije i znanosti Stipe Kutleša Teorija spoznaje Ruđera Boškovića u njegovu vremenu Peter Henrici Pojam i značenje Boškovićeva principa indukcije Vjekoslav Bajsić Temeljna dedukcija Boškovićeve filozofije prirode Ivica Martinović Sile u modernoj fizici i Boškovićevoj Teoriji Ivo Šlaus Građa tvari i Boškovićeve ideje Dubravko Tadić Bošković i pitanje gibanja zemlje Žarko Dadić Eksperimentalni pristup Ruđera Boškovića pitanjima optike August Ziggelaar Boškovićevi razlozi protiv Leibnizova načela dovoljnog razloga Ivan-Pal Sztrilich Fundamentalno-filozofijski horizont Boškovićeve teorije? Franjo Zenko Boškovićeva nauka o finalnosti – vrijedan doprinos metafizici Miljenko Belić Kazalo imena Kazalo stvari

2. The philosophy of science of Ruđer Bošković: proceedings of the Institute of the Philosophy and Theology, S.J., Zagreb, FTIDI, 1987.

2

Contents: Foreword Valentin Pozaić Congratulatory Letter Gilles Pelland Contributors Common Paths of Philosophy and Science Stipe Kutleša Part One The Theory of Knowledge of Ruđer Bošković in His Time Peter Henrici The Concept and Significance of Bošković’s Principle of Induction Vjekoslav Bajsić The Fundamental Deductive chain of Bošković’s Natural Philosophy Ivica Martinović Part Two Forces in Modern Physics and in Bošković’s Theoria Ivo Šlaus Bošković’s Theories on the Structure of Matter Dubravko Tadić Bošković and the Question of the Earth’s Motion Žarko Dadić Ruđer Bošković’Experimental Approach to Optical Questions August Ziggelaar Part Three Bošković’ s Arguments Against Leibniz’s Principle of Sufficient Reason Ivan-Pal Sztrilich A Fundamentally Philosophical Horizon of Bošković’s Theory? Franjo Zenko Bošković’s Theory of Finality –a Valuable Contribution to Metaphysics Miljenko Belić Index of Names Index of Matter

3. Brajičić, Rudolf, Opravdanje čistoga uma: u svjetlu transcendentalnih odnosa, Zagreb, FTIDI, 1988.

Predgovor Uvod Transcendentalni odnošaji – temelj proširene metafizike O jednoj stranici Kantove Kritike čistoga uma Načelo uzročnosti i dokazivanja u proširenoj metafizici Uz članak Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga Osnovanost transcendentalne teologije – Kritika čistoga uma u završnici Napomena o dokazivanju Božje opstojnosti Nedijalektičnost i mir u Hegelovoj dijalektičkoj praćeliji Napomena o Heideggerovoj egzistencijalnoj analizi

3

Dokaz za Božju opstojnost metodom proširene metafizike Metafizička bit Prvoga bića Pojam bića u odnosu na svoje subjekte Bitak i bit Zašto je moguće više pojedinki s istom naravi O razlici duše i njezinih moći Pojmovna spoznatljivost Boga Nadljudsko u ljudskome Vječno čovještvo Annex theologicus Korak k većem razumijevanju teologa Da li je u Kristu i ljudska osoba Küngova kristologija u svjetlu kontemplativne metafizičke spoznaje Granica vjere Temeljna načela mariologije Annex II. Razlika analitičkih i sintetičkih sudova a priori Annex III. Tekst sv. Tome o subjektu i predikatu u sintetičkom sudu a priori: Biće je istinito O načinu prosuđivanja nužnosti u analitičkim i sintetičkim sudovima a priori, kao što je sud:

Broj je paran ili neparan Kazalo imena

4. Macan, I. (ur.), Filozofija u susret teologiji: radovi simpozija Filozofsko-teološkog instituta D.I. prigodom 50. obljetnice Filozofskog studija, Zagreb, FTIDI, 1989.

Predgovor Ivan Macan Suradnici Studij filozofije na teološkim školama (Prema crkvenim dokumentima) Antun Weissgerber Biti ili ne-biti – u svjetlu analogije bića Miljenko Belić Misaono temeljenje spoznaje Boga –danas Ante Kusić Proces ljudske spoznaje i stav teističkih egzistencijalista Josip Kribl Filozofski korijeni prirodnih znanosti Vjekoslav Bajsić Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova (Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog

reda) Ivan Devčić Kazalo imena Kazalo pojmova

4

5. Étienne Gilson, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb, FTIDI, 1995.

Predgovor Uvodna napomena I. FILOZOFIJA POVIJESTI RAZMATRANA OPĆENITO 1. Je li filozofija povijesti moguća 2. Hegelova iluzija 3. Kriva i prava filozofija povijesti 4. Filozofija povijesti i adekvatno uzeta moralna filozofija II. ZAKONI POVIJESTI AKSIOMATSKE FORMULE ILI FUNKCIONALNI ZAKONI Zakon dvostrukoga oprečnog napretka Ambivalencija povijesti Zakon povijesnog dozrijevanja dobra i zla Zakon svjetskog značenja događaja povijesnog dometa Zakon osvješćivanja Zakon hijerarhije sredstava III. POVIJESNI ZAKONI TIPOLOŠKE FORMULE ILI VEKTORSKI ZAKONI Teološki pojam različitih ''stanja'' ljudske naravi Teološki pojam različitih ''stanja'' povijesnog razvoja čovječanstva Sudbina židovskog naroda Krivi Hegelovi i Comteovi zakoni različitih stanja ili stupnjeva čovječanstva Zakon prijelaza iz ''magijskog'' ustrojstva ili stanja u ''logično'' ustrojstvo ili stanje u povijesti

ljudske kulture Zakon napretka moralne svijesti Zakon prijelaza iz ''sakralnih'' civilizacija u ''profane'' ili ''laičke'' civilizacije Zakon dolaska naroda do većine u političkim i socijalnim predmetima IV. BOG I TAJNA SVIJETA Bog i povijest Svijet i njegove prirodne svrhe Kristovo mistično tijelo Tajna svijeta Dobro duše i dobro svijeta Neka dođe Kraljevstvo tvoje V. POSLJEDNJE NAPOMENE 1. Filozofija i povijest 2. Filozofija povijesti i nad-filozofski podaci DODATAK: Domaća bibliografija o J. Maritainu (1921-1900) KAZALO VLASTITIH IMENA

6. Belić, Miljenko, Metafizička antropologija, Zagreb, FTIDI, 1995.

Uvodna napomena Pristup: Što proučava metafizička antropologija? Prvi dio: Opći metafizički vidici na život Drugi dio: specifične osobine čovjekova života Treći dio: o unutarnjem ontičkom počelu specifičnog čovjekova života Četvrti dio: podrijetlo i budućnost čovjeka Osvrt Abecedno kazalo

5

7. Lasić, Hrvoje, Čovjek u svjetlu transcendencije: nadnaravno određenje ljudskog bića, Zagreb, FTIDI, 1994.

Predgovor I. Filozofsko-teološko promišljanje naravne i nadnaravne zbilje

1. Naravna i nadnaravna dimenzija ljudskog bića 2. Naravni i nadnaravni red postojanja 3. Transcendentno obilježje i nadnaravno određenje čovjeka 4. Nadnaravno određenje ljudskog bića u Blondelovoj definiciji istine 5. Određenje istine prema nadnaravnom određenju čovjeka

II. Odnos filozofije i teologije – filozofija i kršćanstvo 1. Albert Veliki – posrednik integralnog aristotelizma u kršćanstvu 2. Maurice Blondel – mislilac katoličke filozofije 3. J. Maritain i E. Gilson – mislioci kršćanske filozofije 4. Kršćanska filozofija i svjetonazor – humanizam u svjetlu filozofije religije 5. Filozofija i teologija u djelima Mauricea Blondela

III. Religiozno odnosno ateističko obilježje ljudskog bića 1. Filozofsko-teologijsko poimanje svetoga i profanoga u filozofiji religije 2. Filozofsko-teološki pristup ateizmu i Blondelovo polazište: Il nʹy a pas ȇtre athée

(Pensée, I, p. 328) 3. Blondelovo poimanje ateizma i ljudske slobode

IV. Fenomenologija religije i religiozne znanosti 1. Nastajanje i povijesni razvoj fenomenologije religije 2. Fenomen religije u filozofiji i teologiji 3. Fenomen mistike u religijama Sažetak Summary Pomoćna literatura

8. Maritain Jacques, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb, FTIDI, 1995.

Uvodna studija Otkriće kršćanske filozofije i Étienne Gilson

1. Filozofska izobrazba 2. Rezultati povijesnih istraživanja 3. Vjera i filozofija 4. Tomističko esse kao temelj kršćanske metafizike

Uvod u kršćansku filozofiju

Predgovor

I. Filozofirati u vjeri II. Uzrok bitka III. Onaj koji jest IV. Iznad bîti V. Iznad ontologija VI. Temeljna istina VII. Kamen zaglavni VIII. Uzročnost i participacija IX. Bitak i bîti X. Bitak, akt i svrha

6

Kazalo imena Stvarno kazalo Rječnik

9. Marijan Steiner, (ur.), Ljepota istine: zbornik u čast p. Miljenka Belića SJ u povodu 75. obljetnice života, Zagreb, FTDI, 1996.

Predgovor Bibliografija radova Miljenka Belića Metafizika Stanislav Kos SJ, Metafizička narav osobe u pravnom poretku Otto Muck SJ, Pojam materia prima u Tome Akvinskog i njegove ontološke pretpostavke Slavko Platz, Pozitivnost stvorene stvarnosti prema Tomi Akvinskom Vitomir Slugić OFM, O distinkciji meditacija Tomo Vereš OP, Zbilja i istina u Akvinca Filozofija o Bogu Stjepan Kušar, Biblijski bezumnik u Anselmovu Argumentu. Prilog izvornom razumijevanju

Proslogiona Vladimir Richter SJ, Univočnost –trag – slika. Prilog Skotovoj teološkoj nauci o spoznaji Harald Schöndorf SJ, Pretpostavlja li Kritika čistog uma Božju opstojnost? Filozofija spoznaje Rudolf Brajičić SJ, Nekoliko napomena o udjelu subjektivnosti u našoj osjetilnoj spoznaji Josef Schmidt SJ, Nazočnost istine i nadvladivom znanju. Komentar Hegelova Uvoda u njegovu

Fenomenologiju duha Filozofska antropologija Gerd Haeffner SJ, Pitanje kao temelj jedne filozofske antropologije Ivan Kordić, Nihilizam – svjetonazor i filozofija Karl-Hein Neufeld SJ, Razmišljanja i nadanja. Prilog današnjoj eshatologiji Etika Ivan Koprek SJ, Potreba i značenje etike danas. Personalističko utemeljenje etike Ivan Macan SJ, Savjest – norma moralnog djelovanja Ante Vučković OFM, Etički govor o Bogu u Emmanuela Levinasa Filozofija prirode Ante Kusić, Postanak svijeta prema učenju kozmologa Stephena Hawkinga Stipe Kutleša, Prostorno – vremenski odnosi u Hermanovoj filozofiji prirode Ivan-Pal Sztrilich SJ, Suradnici Božji u upravljanju svijetom prema sv. Tomi Akvinskom Iz povijesti filozofije Borislav Dadić, Počeci filozofske misli u Rusiji

10. Ćirović, Branko, Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija, Zagreb, FTIDI, 1996.

I. Uvod II. Propozicionalna logika III. Predikatni račun IV. Elementarna teorija brojeva V. Formalna karakterizacija algoritma VI. Redukcije VII. Postov problem i stupnjevi nerješivosti Bibliografija

7

Kazalo simbola Kazalo pojmova

11. Mijo Nikić (ur.), Novi religiozni pokreti: zbornik radova znanstvenog simpozija Filozofsko-teološkog instituta i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu o novim religioznim pokretima, održanog 15. i 16. studenog 1996. U Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 1997.

Predgovor Uvodni govor i pozdrav p. M. Matića Suradnici Mijo Nikić, Fenomen novih religioznih pokreta istočne i zapadne provenijencije Tomislav Ivančić, Credo novih religioznih pokreta Tonči Trstenjak, Metode propagande i uzroci uspjeha novih religioznih pokreta Ivan Šporčić, Biblija i novi religiozni pokreti Anto Mišić, Sekte u ranom kršćanstvu Jakov Jukić, Nove društvene prilike i ezoterično – okultna religioznost Stephan Djundja, Spiritizam i sotonizam u novoj religioznosti Ivan Koprek, Religijsko-etička prosudba Scientology pokreta Jadran Zalokar, Izvori i dometi New agea- jedno dublje razumijevanje u kontekstu mišljenja

planetarnog politologa Hrvoje Lasić, New age – nova religija modernog doba Stipe Tadić, Novi religijski pokreti u sekulariziranom svijetu Ivan Devčić, Antikršćanski karakter nove religioznosti Jure Bogdan, Odgovor Katoličke crkve na nove religiozne pokrete – sekte PierLuigi Zoccatelli, Mogućnost dijaloga s novim religioznim pokretima Juraj Kolarić, Navjestitelj novog svijeta Božja djeca Hare Krišna Transcendentalna meditacija Ananda Marga Lectorium Rosicrcianum Dark pokret Eugenio Fizziotti, Reinkarnacija – izazov s više dimenzija Albino Ronco, Reinkarnacija i osobni identitet (Psihologijsko gledište) Marko Matić, Završna riječ Kazalo imena Kazalo pojmova Bibliografija

12. Macan, Ivan, Filozofija spoznaje, Zagreb, FTDI, 1997.

I. dio: Sustavni pregled spoznajnog problema Uvod Postavljanje kritičkog problema Dodatak Pojam istine i njezin kriterij Samosvijest temelj svake spoznaje Realni temelj pojmovne spoznaje Problem jezičnog priopćavanja Neopozitivizam i pretpostavke prirodnih znanosti

8

Sigurnost posrednih i nadiskustvenih spoznaja Kritički realizam Spoznaje a priori i uvid u načelo protuslovlja Evidencija kauzalnog principa Uvid u istina i zauzimanje stava, Istina i sloboda II. dio: Kritički problem u povijesti filozofije Pogovor Bibliografija Kazalo osoba Stvarno kazalo

13. Ivan Devčić, Pred Bogom bližim i dalekim, Filozofija o religiji, Zagreb, FTIDI, 1998.

Uvod I. Bit i istina religije II. Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma. Filozofski problemi religioznog govora III. Bog i patnja. Iskustvo patnje-izvor očovječenja i stvaralaštva IV. Moralni korijeni ateizma V. Fenomen praktičnog ateizma VI. Duhovnopovijesni korijeni nove religioznosti VII. Nova religioznost i gnosticizam VIII. Nova religioznost u svjetlu socioloških istraživanja IX. Problem Boga u religijama X. Nada i kriza novovjekovnih utopija XI. Homo imago Dei ili o nastanku shvaćanja čovjeka kao osobe Umjesto zaključka Antropo-teologija nemoći Iris Tićac: Pogovor Kazalo imena Kazalo pojmova

14. Mijo Nikić, Reinkarnacija i/ili uskrsnuće, Zbornik radova znanstvenog interdisciplinarnog simpozija FFDI-a u Zagrebu održanog 21. i 22. studenoga 1997. u Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 1998.

Predgovor Uvodni govor i pozdrav p. Marka Matića Suradnici Prof. dr. Josip Ćurić SJ, Čovjek – jedino smrtno biće Prof. dr. Ivan Koprek SJ, Problem reinkarnacije u suvremenoj filozofiji Prof. dr. Ivan Macan SJ, Filozofska kritika reinkarnacije Prof. Jakov Jukić, Sociološka pozadina ideje o reinkarnaciji – danas Doc. dr. Anto Mišić SJ, Problem smrti i umiranja u ranokršćanskoj literaturi Prof. dr. Miro Jakovljević, Psihijatrijski pogled na reinkarnaciju Mr. Mijo Nikić SJ, Neumoljivi zakon karmana i kršćansko oproštenje Prof. dr. Lothar Lies SJ, Origen o reinkarnaciji Prof. dr. Arij A. Roest Crollius SJ, Monoteizam i reinkarnacija: nepomirljivi? Prof. dr. Karl-Heinz Neufeld SJ, Vjerujem u uskrsnuće tijela

9

Prof. dr. Alfred Schneider SJ, Razmišljanje o čistilištu i reinkarnaciji Dr. Ivan Karlić, OFMConv., Isus Krist – Spasitelj čovjeka Doc. dr. Marko Matić SJ, Isusovo uskrsnuće – temelj kršćanske vjere Doc. dr. Ladislav Nemet, Eshatologija i pojam reinkarnacije u katoličkoj teologiji XX. stoljeća Prof. dr. Anton Švajger, Biologija i reinkarnacija: genom i klon Doc. dr. Tonči Trstenjak SJ, Reinkarnacija –pastoralni izazov za Crkvu Muftija Ševko Omerbašić, Stav islama prema ideji reinkarnacije Prof. dr. Pietro Cantoni, Biblija i reinkarnacija Doc. dr. Marko Matić, Završna riječ Mr. Mijo Nikić, Rječnik pojmova Kazalo imena Kazalo pojmova Bibliografija

15. Brajičić, Rudolf, Filozofija i filozofije: filozofski fragmenti: dovršavanje-suprostavljanje-zbližavanje, Zagreb, FTIDI, 1999.

Uvod U APSOLUTU SU BITAK I MISAO STVARNO ISTO 1. O ISTINITOSTI I OBJEKTIVNOSTI NAŠE SPOZNAJE 2. S KANTOM ZAJEDNO 3. O ULOZI FANTAZIJE U OBLIKOVANJU SINTETIČKIH APRIORNIH SUDOVA 4. DIAGNOZA KANTOVE BOLESTI: FRENETIK ILI LETARGIK 5. ZA LAKŠE SHVAĆANJE HEGELOVE DIJALEKTIČKE METODE 6. RAZLIKA IZMEĐU BITI I BITKA U STVOROVIMA 7. EX NIHILO NIHIL FIT 8. KAKO JE U BOGU MOĆ MIŠLJENJA I MOĆ HTIJENJA 9. PASCAL O SKOLASTICI 10. APSOLUTNA BIT (BITAK) I APSOLUTNI APSURD 11. DVA PRIVIDNO ISTA POČETKA 12. UBIJEN BOG U NASLJEĐU JE NEPODNOSIVA BAŠTINA 13. KANTOVA PREĐA 14. NEKOLIKO NAPOMENA ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE HEGELA 15. DVA POTEZA 16. MALI KATEKIZAM O SINTETIČKIM APRIORNIM SUDOVIMA 17. APSOLUT JE STVARNO ISTOVJETAN S JEDNOTOM 18. NOESIS NOESEOS MORA IMATI DVIJE SUPSISTENCIJE 19. APSOLUT JE STVARNO ISTOVJETAN S APSOLUTNOM VOLJOM 20. NEPOSREDNO SPOZNAVANJE BIVANJA OSJETNIH PREDMETA 21. POSREDNO SPOZNAVANJE BIVANJA NADOSJETNOG SVIJETA 22. APOLOGIJA NUŽNOSTI 23. JE LI FILOZOFIJA ZNANOST? 24. O RAZLICI BITI I BITKA U STVORENIM STVARIMA 25. JEDNO INDISKRETNO PITANJE 26. APSTRAHIRANJE (ODMIŠLJANJE) 27. KANTOV METAFIZIČKI AGNOSTICIZAM LAKO JE OBORITI 28. SUKLADNI SA ZEMLJOM 29. MISLI UZ ANALOGIJU 30. WITTGENSTEINOVE POTICAJNE ZAMISLI 31. TAJNA STVARANJA 32. U APSOLUTU NE MOŽE BITI NI MATERIJA NI MOŽNOST 33. RUSSELLOV PARADOKS

10

34. NE VJERUJEM U BOGA 35. O SAMO JEDNOJ ISTINI 36. DVA FIZIČARA O METAFIZICI 37. O SVIJESTI KAO IZVORU UNUTRAŠNJEG ISKUSTVA 38. PROBLEM APSOLUTA I OSTALIH BIĆA MATEMATIČKI 39. VJERNICI NISU PROTIV HUMANIZMA 40. TOMINA FENOMENOLOGIJA DUHA 41. POJAM BIĆA IZNIMKA JE MEĐU OPĆIM POJMOVIMA 42. IUSTITIA SOCIALIS 43. SUD O KANTOVOJ AUTONOMNOJ ETICI 44. BOG UNAPRIJED ZNA DA ĆE STVORITI SVIJET 45. O NAČELNOJ MOGUĆNOSTI REALNE METAFIZIKE 46. ČOVJEK JE BIĆE VJERE 47. NAŠ UM IMA SVOJ VLASTITI PREDMET 48. KAKO GOVORITI O APSOLUTU 49. IMA LI APSOLUT UM? 50. KANT JE NEDOKAZIVI APSOLUT DRŽAO PREDMETOM 51. ZAMIŠLJA LI TOMA APSOLUT PREDMETOM? 52. KANTOV BOG PRAKTIČNOG UMA NIJE ENS REALISSIMUM KANTOVE

NOETIKE 53. PUNINA MOJEGA IDENTITETA 54. SPOZNAJA I VOLJA (LJUBAV) 55. ZNA LI TOMA METAFIZIČKE ISKAZE ILI U NJIH VJERUJE? 56. KANT IZABRAO TOMIN, A HEGEL AUGUSTINOV STAV 57. MARÉCHALOVA NADGRADNJA 58. BIĆE JE PRVI OPĆI POJAM KOJI TVORIMO 59. OTPOR FILOZOFSKOM RAZMIŠLJANJU 60. U APSOLUTU NEMA BITI (ESENCIJE) 61. O RAZLICI IZMEĐU BITI (ESENCIJE) I BIVANJA (ESSE) 62. ODAKLE NAČELO ISTOVJETNOSTI (IDENTITETA)? 63. RAZLIKA IZMEĐU BITI I ODREĐENE POJEDINKE 64. ČOVJEK TRAŽI SVOJ SMISAO 65. DOSEG ULOGE FANTAZME U NAŠOJ SPOZNAJI 66. IZVJESNOST KAO RASUDBENICA (KRITERIJ) ISTINITOSTI 67. DESCARTESOV POSRTAJ 68. NAPOMENE O HEIDEGGERU 69. ANALOGIJA U KORIJENU 70. MIŠLJENJE O BITKU 71. S KAKVIM SE BITI U APSOLUTU STVARNO POISTOVJEĆUJU APSOLUTOVA

AKCIJA, MISAO I LJUBAV? 72. BESKONAČNOST 73. NOSIM SE S APSOLUTNIM 74. NEMA APRIORNOG DOKAZA ZA BOŽJU OPSTOJNOST 75. ŽUDNJA ZA SAMIM SOBOM 76. DOPUNA JEDNOG NAČELA 77. POJAM JE BIĆA RASKRIŽJE FILOZOFA 78. NAČELO UZROČNOSTI 79. ŠTO APSOLUT NE MOŽE 80. APRIORNI ZAKLJUČAK: SVEMIR NIJE BESKONAČAN 81. ANALOGIJI: DA. NAČINU DOKAZIVANJA ANALOGIJE: NE 82. DOKAZ KOJI NE DOKAZUJE 83. MATIČNO MJESTO RAZGLABANJA I PRONICAVOSTI

11

84. POSTANAK POJMA BIĆA 85. APSOLUT NIJE IMENICA NEGO GLAGOL 86. ISTINSKIJE I STVARNIJE 87. VJERA I NA VRHUNCU SPOZNAJE 88. TOČKA NA KOJOJ SE OD KANTA RASTAJEMO 89. SKRIVENOST I OTKRIVENOST BITKA 90. LIJEPAK PANTEISTA I NASJEDANJE MONOTEISTA 91. RASKOPANO GNIJEZDO BITKA 92. ŠTO JE FILOZOFIJA 93. BEZ ANALITIČKIH SUDOVA NEMA FILOZOFIRANJA 94. KOJA JE ANALOGIJA PRVOTNIJA? 95. ONTOLOŠKI TEMELJ OPTIMIZMA 96. PLURALIZAM JE IZLAZ U NUŽDI 97. FILOZOFSKA VJERA U BOGA JE SLOBODAN ČIN 98. INTEGRALNA FILOZOFIJA 99. AFATIČNO APSOLUTOSLOVLJE 100. APSOLUT JE APSOLUTNI MISTERIJ 101. MISTERIJ BIĆA 102. SLAP MISTERIJA 103. ČOVJEK JE NEDOVRŠENO BIĆE 104. APSOLUTOLOGIJA JE MISTERIOLOGIJA 105. TVORNI JE UZROK ANALOGAN POJAM 106. JEFTINA RASPRODAJA MATEMATIKE I FILOZOFIJE 107. NEPOSTOJEĆE IZVANJSKO I UNUTRAŠNJE 108. TAJNE OPĆIH POJMOVA 109. LOGIKA JE OBJEKT ETIKE 110. MOLITVA FILOZOFA 111. KADA ĆEMO IMATI POKRET FILOZOFSKOG EKUMENIZMA? 112. NEMOJTE ME U IME GLOBALIZACIJE OTKIDATI OD KOLIJEVKE 113. BIĆE NEMOŽE NE BITI 114. PROŠIRENJE FILOZOFIJE NA PODRUČJE OBJAVE Table of contents Kazalo imena

16. Anto Mišić (ur.), Crkva i zdravo društvo (Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog simpozija održanog u Zagrebu 20. i 21. studenog 1998.), Zagreb, FTIDI, 1999.

Pozdravni govori Suradnici Ivan Supičić, Crkva i humanije društvo Ivan Macan, Socijalno –filozofijske pretpostavke zdravog društva Mate Babić, Ekonomski vidici zdravog društva Josip Jelenić, Birokracija u društvu Marta Ljubešić, Zdravo društvo – pogled iz kolijevke Mijo Nikić, Psihotrauma – užas zamrznut u pamćenju Bernhard Kriegbaum, Socijalna revolucija ranog kršćanstva Ladislav Nemet, Civilizacija ljubavi. Pojam kulture u suvremenim crkvenim dokumentima Hans Rotter, Misli katoličke moralne teologije o zdravom društvu Marijan Steiner, Kršćanstvo – nada za treće tisućljeće Valentin Pozaić, Dominium terrae – amor terrae

12

Kazalo pojmova

17. Rudolf Brajičić, Govor o Apsolutu je govor o misteriju. Misterij ključni pojam filozofije, Zagreb, FTIDI, 2000.

Uvod Glavni razlog zbog kojega filozofi odbacuju Anselmov ontološki dokaz

1. Apsolut kao nužno biće je apsolutan naravni misterij 2. Filozofi i spekulativni teolozi nisu dovoljno svijesni Apsoluta kao apsolutnog

misterija 3. Stvarna nenazočnost misterija u nekom filozofskom sustavu znak je njegove

neispravnosti 4. Nedovoljna svijest kršćanskih filozofa o Apsolutu kao o apsolutnom misteriju išla

je na ruku nastanku ateističke novovjekovne filozofije 5. Misterij nije apsurd 6. Svjetlo misterija 7. Misterij Apsoluta je izvor života 8. Dug je moj put do filozofskog uvjerenja da misterij Apsolut postoji 9. Kant u svjetlu misterija Apsoluta 10. Maréchalovo inhoativno dohvaćanje na intuitivan način samoga misterija

Apsoluta 11. Zašto apsolutni bitak a ne apsolutno ništa 12. Pan-ontizam: sve je biće. Misterij nam je pradomovina 13. Misterij Apsoluta nam je potreban Sažetak Kazalo imena

18. Nikola Stanković, Čovjek pred Bezuvjetnim, Zagreb, FTIDI, 2000.

Bilješka o piscu Uvod Prvo poglavlje: Transcendiranje svijeta Putovi Tome Akvinskoga i gibanje nebeskih tijela (Quinque viae i apparentia sensibilia circa

motus caelestes) Lijepo i transcendentno u Tome Akvinskoga Kaos kao teodicejski problem Drugo poglavlje: Doživljaj ljudskosti Nepovredivost ljudskog dostojanstva Pitanje o smislu čovjekova života je nezaobilazno Ljubav je čovjekova sudbina Uvjeti ravnodušnosti prema Bogu Žena u razmišljanju starih filozofa Treće poglavlje: Poimanje Boga Ontologijski argument u Antuna Bauera Filozofija kao velika i posljednja borba Lava Šestova Pojmovnik antitotilarnih enciklika iz 1937. godine Umjesto zaključka Fides et ratio – konsekvencije za filozofiju o Bogu Kazalo pojmova

13

19. Anto Mišić (ur.), Oči vjere, Zbornik u čast Josipa Ćurića SJ u povodu 75. obljetnice života, Zagreb, FTIDI, 2002.

Predgovor Josip Ćurić – Životopis Bibliografija radova Josipa Ćurića Tomo Vereš, Ontološki aspekt Akvinčevih dokaza za Božje postojanje Rudolf Brajičić, Kritika Kantove kritike kozmologijskog dokaza za Božju opstojnost Anto Gavrić, Narav i značenje metafizike kod prvih tomista: primjer Remigija iz Firenze Ivan Koprek, Moralni subjekt u filozofiji B. Lonergana Edmund Runggaldier, Čovjekova čežnja i ispunjenje: pristup Aristotela i Tome Akvinskog Mattakottil Abraham, Jnana – Deepa Vidyapeeth, Čovjekova čežnja i ispunjenje: psihološka

perspektiva Giovanni B. Sala, nedodirljivost ljudskog života i vjera u Boga Ronald K. Tacelli, Moralne vrijednosti u svijetu bez Boga Josip Talanga, Kantova filozofija religije Ivan Kešina, Odnos teologije i prirodoslovnih znanosti u 20. stoljeću Charles Morerod, Koncepcija dijaloga: filozofija znanosti (Popper, Kuhn, Feyerabend) i ekumenski

dijalog Josip Oslić, Vrijednosni odgovor u filozofiji Dietreicha von Hildebranda Philibert Secretan, Kršćanska filozofija prema Aeterni patris i Fides et ratio Iris Tićac, Kritička recepcija G. E. Moorea u svjetlu fenomenologije D. von Hildebranda Nikola Stanković, Praeambula fide – filozofijski ili teologijski problem?

20. Ivan Macan, Socijalna etika i druge studije, Zagreb, FTIDI, 2002.

Uvod I. SOCIJALNA ETIKA 1. Opća socijalna etika 1. Predmet socijalne etike 2. Socijalno kao realnost 3. Socijalno kao normativnost 4. Čovjek pojedinac i društvo Vrste društvenih oblika 5.Definicija ljudskoga društva 6. Teorija uređenja društvenih odnosa – jednostrane teorije Konkretni oblici kolektivizma 7.Društvenost kao mjerilo poretka 8. Zajedničko dobro 9. Socijalni principi 10. Završne misli 2. Specijalna socijalna etika 1. poglavlje: Juridički red 2. poglavlje: Privatno vlasništvo 3. poglavlje: Obiteljska zajednica 4. poglavlje: Građansko društvo II. SOCIJALNE STUDIJE Uvod Čovjek i njegovo dostojanstvo Što je ljudsko dostojanstvo Što su ljudska prava?

14

Opća deklaracija o pravima čovjeka Zaključak Nepovredivost ljudskog dostojanstva Uvodna napomena Nepovredivost ljudskog dostojanstva Čovjek kao političko biće Čovjek u procjepu individualnog i socijalnog 3.Temelj ljudskih prava u međunarodnim dokumentima Uvod Problem naravnog prava Shvaćanje naravnoga prava Ljudska prava u međunarodnim dokumentima Zaključak 4.Socijalnofilozofske pretpostavke zdravog društva Čovjek po naravi društven Čovjek kao osoba Individualizam, kolektivizam, solidarnost Načela kršćanskoga socijalnog nauka Zaključak 5. Filozofska analiza totalitarizma 1. Povijest izraza ''totalitarizam'' 2. Filozofska podloga totalitarizmu 3. Bitne crte totalitariz(a)ma 4. Korijeni totalitarizma 6. Filozofsko razmišljanje o miru 1. Ideja mira u zapadnoj kulturi i filozofiji 2. Izgledi mira u moderno tehničko doba Zaključak 7. Filozofsko-antropološki preduvjeti mira 1. Čovjek kao jedini subjekt mira 2. Glavne zapreke ostvarenju mira 3. Preduvjeti mira 8. Čovjek je put Crkve Čovjek – put i briga Crkve Teološka dimenzija društvenog nauka Crkve Pastoralna dimenzija društvenog nauka Promicanje pravde Ne prevrat, nego ''obraćenje'' ''Jedinstvena istina o čovjeku'' – interdisciplinarna dimenzija Zaključak 9. Centesimus annus 10. Kršćanski humanizam – zalog čovjekove budućnosti Kako govoriti o budućnosti? Neke smjernice za odgoj budućeg naraštaja Glavne točke za izgradnju budućega svijeta Zaključak Literatura Kazalo imena Stvarno kazalo

15

21. Ivan Koprek, Defensor hominis, Zbornik radova na međunarodnom simpoziju Čovjek u filozofiji K. Wojtyle – Pape Ivana Pavla II. održanog 5. travnja 2003. u Zagrebu, Zagreb, FTIDI, 2003.

Predgovor Alfred Wierzbicki: Na izvorima humanizma Ivana Pavla II. Ivan Zelić: Lublinska filozofska škola Vlado Vladić: K. Wojtyla i philosophia perenis Ivan Tadić: Antropološki vid enciklikȃ Ivana Pavla II. Ivan Jakulj: Neki etičko-pravni vidovi dostojanstva ljudske osobe u enciklikama Ivana Pavla II. i

njihova zaštita u Zakoniku kanonskoga prava Đuro Hranić – Slavko Platz: Personalni dinamizam čovjeka u filozofiji Karola Wojtyle Josip Ćurić: Čovjekovo osobno samoodređenje prema K. Wojtyli Ivan Kešina: Ivan Pavao II. – Papa života Krešimir Cerovac: Ivan Pavao II. – evolucija i istina o čovjeku Nikola Stanković: Bog u poimanju Karola Wojtyle Anto Gavrić: Rad kao ostvarenje ljudskoga bića Ivan Antunović: Poslušnost istini i promicanje pravednosti prema enciklici Centesimus annus pape

Ivana Pavla II. Iris Tićac: Odnosi između zajednice (interpersonalne i socijalne) i personalnog subjektiviteta čovjeka Nela Gašpar: Homo patiens i Ivan Pavao II. Hrvoje Lasić: Ivan Pavao II. – zagovornik međureligijskog dijaloga

22. Oswald, Julius, Filozofija prakse u Hrvatskoj, Zagreb, FTIDI, 2006.

Uvod Kako je nastala filozofija prakse u Hrvatskoj Bit čovjeka po viđenju filozofa praxisa Samootuđenje čovjeka Ukidanje samootuđenja na putu u samoupravljanje Bibliografija

23. Miljenko Belić, Ontologija. Biti, a ne ne – biti, što to znači?, Zagreb, FTIDI, 2007.

Predgovor: Ontologija radosti Miljenka Belića (Daniel Miščin) Bibliografija radova Miljenka Belića ONTOLOGIJA Što proučava ontologija? Prvi put rješenju problema bitka: Parmenidov problem i njegovo rješenje 1. DIO: Parmenidova problematika 2. DIO: Metafizička promatranja kojima se rješava Parmenidova problematika TRAKTAT O ZBILJNOSTI I MOGUĆNOSTI (DE ACTU ET POTENTIA) TRAKTAT O ANALOGIJI BIĆA DIO: Dopunski traktati TRAKTAT O MOGUĆIM BIĆIMA TRAKTAT O KATEGORIJAMA TRAKTAT O UZROCIMA BITI ILI NE-BITI – U SVJETLU ANALOGIJE BIĆA

16

Uvod PRVI DIO: Činjenica analognog spoznavanja i njeno onto-logičko opravdanje I. ČLANAK: UVODNI SUSRET S ČINJENICOM ANALOGIJE II. ČLANAK: ISTOST I RAZLIKA III. ČLANAK: ZAGONETNI GLAGOL ''BITI'' IV. ČLANAK: OPRAVDANOST ANALOGNOG SPOZNAVANJA DRUGI DIO: Onto – teo – logička razmišljanja u svjetlu analogije bića I. ČLANAK: ''NEPLIVAČI'' I ''STIJENA'' II. ČLANAK: SAMO ''DA!'' – ŠTO TO ZNAČI? III. ČLANAK: BIĆE – PO KOME? IV. ČLANAK: JOŠ NEKI VIDICI O NAZOČNOSTI PRA – BIĆA U OSTALIM BIĆIMA Indeks nominum et rerum

24. Ivan Šestak, Prilozi filozofiji o čovjeku, Zagreb, FTIDI, 2011.

Predgovor I. SHVAĆANJE ČOVJEKA U POVIJESTI FILOZOFIJE II. PRINOS KRŠĆANSTVA FILOZOFSKOJ MISLI O ČOVJEKU III. ČOVJEKOVO OPSTOJANJE I ŽIVOTINJSKO POSTOJANJE IV. ČOVJEKOVE VLASTITOSTI KAO POKAZATELJI NJEGOVE DUHOVNE DIMENZIJE V. ČOVJEK KAO RELIGIOZNO BIĆE. POKUŠAJ FILOZOFSKOG UTEMELJENJA

RELIGIOZNOG ŽIVOTA VI. HRVATSKI NEOSKOLASTIČKI PRIRUČNICI FILOZOFIJE O ČOVJEKU Umjesto zaključka Kazalo imena

25. Marito Mihovil Letica, Odnos metafizike i znanosti: Boškovićevo metafizičko prirodoslovlje, Zagreb, FTIDI, 2011.

Predgovor Dopuna predgovoru: recenzija (Krunoslav Pisk) Uvod: polazišta i smjernice Osnovna obilježja Boškovićeve filozofije prirode O metafizici Glavne mijene metafizike u povijesti filozofije Metafizički i fizikalni aspekti geometrije i matematike, prostora i vremena i materije u

Boškovićevih prethodnika Boškovićevi metafizički i fizikalni aspekti geometrije i matematike, prostora, vremena i

materije Zaključno razmatranje Literatura O autoru Kazalo imena

26. Hrvoje Lasić, Fenomenologija i filozofija religije, Zagreb, FTIDI, 2012.

Predgovor PRVI DIO: FENOMENOLOGIJA RELIGIJE Uvod

17

I. FENOMENOLOGIJA RELIGIJE – ZNANOST O RELIGIJSKIM I RELIGIOZNIM FENOMENIMA

II. NASTAJANJE I POVIJESNI RAZVOJ FENOMENOLOGIJE RELIGIJE III. VELIKE RELIGIJE SVIJETA I NOVI RELIGIOZNI POKRETI IV. ''SVETO'' – BITNO OBILJEŽJE RELIGIJSKIH I RELIGIOZNIH FENOMENA DRUGI DIO: FILOZOFIJA RELIGIJE Uvod NASTAJANJE I POVIJESNI RAZVOJ FILOZOFIJE RELIGIJE POIMANJE NARAVNE I ''NADNARAVNE'' STVARNOSTI U FILOZOFIJI I TEOLOGIJI FILOZOFIJA RELIGIJE U SREDNJOVJEKOVNOJ FILOZOFIJI FILOZOFIJA RELIGIJE U NOVOVJEKOVNOJ FILOZOFIJI FILOZOFIJA RELIGIJE U DJELIMA SUVREMENIH AUTORA FILOZOFIJA RELIGIJE U SUVREMENOJ FILOZOFIJI I TEOLOGIJI DODATAK – PRILOZI Literatura Kazalo imena

27. Anto Gavrić, OP i Ivan Šestak, DI (ur.), Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o čovjeku i Bogu, Zbornik u čast Hrvoja Lasića, OP, Zagreb, FTIDI, 2012.

Kratice Proslov Domagoj Augustin Polanščak, Život i djelo Hrvoja Lasića, OP Charles Morerod, Poziv katoličkog filozofa kao filozofa Stipe Jurič, ''Do smrti se bori za istinu'' (Sir 4, 28 LXX) Alojz Ćubelić, Istina i mudrost na kušnji Ivan Kordić, Istina i osjećaji Ivica Raguž, O nekim vidovima sreće Tome Akvinskog Stjepan Radić, Fenomen prijateljstva i pokušaj njegova sustavnog određenja Ivica Musić – Ivana Ljubić, Suvremene rasprave o Bogu Anto Mišić – Ivan Antunović, O vremenu i prostoru – Augustinovo poimanje vremena Mile Babić, Ljubav prema Bogu u Ivana Dunsa Škota Anto Gavrić, Transcendentali – razvoj nauka i pojmovna problematika Borislav Dadić, Metafizička misao Meistera Eckharta Ivan Koprek, Mjesto i važnost morala u filozofije Franje Suareza Ivan Šestak – Rebeka Šimunković, Edmund Husserl i Martin Heidegger prema Edith Stein. Prilog

za portret filozofkinje Srećko Koralija, Mudroslovna skicoznost u Prop 1, 4 – 11 Johannes B. Brantschen, Istina križa ili je li Isusova smrt na križu kazna zadovoljštine za naše

grijehe? Mirko Vlk, Eshatološka nada kao istinski horizont povijesti Alen Matušin, Filozofija umjetnosti Hijacinta Boškovića. Odnos između umjetnosti, moralnosti i

intelektualnosti s. Ivana Pavla Novina, Slika svijeta i višedimenzionalnost istine: filozofijska priroda fizikalne

kozmologije Dr. sc. Ivan Zelić, Dominikanski utjecaj na Maritaina Philibert Secretan, Upoznavanje sa španjolskim filozofom: Xavier Zubiri (1898. –1983.) Benedict Thomas Viviano, Postoji li kršćanska filozofija?

18

28. Béla Weissmahr, Ontologija, Zagreb, FTIDI, 2013.

Uvod: Ontologija kao osnovni dio metafizike

A. Dokazivanje mogućnosti metafizike kao znanosti I. Što je metafizika?

II. Prigovori mogućnosti metafizike

1. Kant o mogućnosti metafizike kao znanosti 2. Kritika metafizike u logičkom pozitivizmu 3. Odnos prema metafizici u kasnijoj analitičkoj filozofiji

III. Jesu li mogući istiniti iskazi o stvarnosti koja je empiriji nedostupna?

1. Argument ''retorzije'' 2. Ono što se ne može zanijekati 3. Zašto su mogući istiniti iskazi o stvarnosti koja nije dostupna empiriji? 4. Svojstva metafizičkih iskaza i predmet metafizike B. Metafizika kao prikaz shvaćanja bitka

I. Bitak u svom jedinstvu i mnoštvu 1. Prva spoznaja metafizike 2. Obilježja ''pojma'' bića 3. Problem univerzalija 4. Analogija bića 5. Identitet i razlika bića u bitku 6. Odnosni bitak bića

II. Bitak u svojoj djelatnosti 1. Kako treba shvatiti promjenu i nastajanje ? 2. Bitak kao načelo dinamike 3. Shema ''supstancija – akcident kao osnovna struktura dinamičke

stvarnosti III. Pogled dalje: Bitak kao duhovna stvarnost Bibliografija Kazalo imena Predmetno kazalo Pogovor: Transcendentalni argument (Dalibor Renić)

29. Šestak, I., Oslić, J., Gavrić, A. (ur.), Prilozi o hrvatskoj neoskolastici, Zagreb, FTIDI, 2014.

I. Šestak, Predgovor A. Mišić – I. Macan, Korijeni filozofskog nazivlja hrvatske neoskolastike Kata Lamešić, Skolastička filozofija – prava filozofija? Recepcija skolastike kod Franje Šanca Barbara Ćuk, Karlo Balić: integralna skolastika Draženko Tomić, Kvirin Vasilj i neoskolastika Ivan Koprek – Ivan Šestak, Intuicija i /ili diskurs Skolastička baština u filozofiji J. Weissgerbera Mihaela Lovrić, Zimmermannova kritika Kantova subjektivizma Ivan Šestak, Ontologija Josipa Ćurića Anto Gavrić, Problem Boga u misli Hijacinta Boškovića

19

Josip Oslić, Keilbachovo razumijevanje „eksperimentalne“ metode u psihologiji religije i tumačenje „religioznog doživljaja“

Ivana Pavla Novina, Filozofija znanosti u hrvatskih tomista – dominikanska baština Ivan Kordić, Kruno Pandžić na tragu Heideggerova mišljenja istine Marjan Ostrogonac, Ozbiljenje filozofije kod Tome Vereša Domagoj Polanščak, Recepcija estetike Tome Akvinskog u Rajmunda Kuparea Tomislav Drežnjak, Hrvatski neoskolastici protiv velikih ideologija 20. stoljeća – S. Zimmermann i

H. Bošković Nikola Bolšec, Politički diskurs Hijacinta Boškovića u časopisu Duhovni život Željko Pavić, Odnos Marka Josipovića prema neoskolastici ili Što bi danas mogla značiti „četvrta skolastika“? Eva Šibl, Aktualnost časopisa Hrvatska straža (1903. – 1918.) Karolina Matić, Aktualnost časopisa Nova revija (1922. – 1941.)

30. Stanković, N., Kutleša, S., Šestak, Ivan (ur.), Filozofija Ruđera Josipa

Boškovića, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 4. 11. 2011. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, FTDI, Zagreb, 2014.

Sadržaj Program simpozija Predgovor Stipe Kutleša, Privlačno–odbojne sile: Boškovićevo otkriće? The Attractive–Repulsive Forces: Bošković’s Discovery? Hans Ullmaier, Bošković’ s Theoria: A First Attemp of a „Theory of Everything“? Je li Boškovićeva Theoria prvi pokušaj „teorije svega“ (Theory of Everything)? Anto Mišić, Boškovićevo poimanje protežnosti Bošković’s Understanding of Extension Luca Guzzardi, The One or the Many? Boscovish, Kant, and the Metaphysical Puzzle of Space Jedno ili mnoštvo? Bošković, Kant i metafizička zagonetka prostora Marito Mihovil Letica, Boškovićevi metafizički dokazi kontinuiteta Bošković’s Metaphysical Proofs of Continuity Georg Sans, Gesetze der Freiheit: Bošković über das Leib–Seele–Problem Zakoni slobode: Bošković o problemu odnosa tijela i duše Nikola Stanković, Poimanje kontingencije u Boškovićevim dokazima za Božje postojanje The Concept of Contingency in Bošković’s Proofs for the Existence of God Mihaela Girardi–Karšulin, Beskonačna djeljivost i konačnost spoznaje kod Boškovića Infinite Divisibility and Finite Knowledge in Bošković Erna Banić–Pajnić, Po čemu je Bošković skeptik? In What Ways Was Bošković a Skeptic? Srećko Kovač, Logika opravdanja u Boškovićevoj indukciji The Logic of Justifications in Bošković’s Induction Snježana Paušek–Baždar, Ruđer Josip Bošković i kemija u doba prosvjetiteljstva Ruđer Bošković and Chemistry in the Age of Enlightenment Podaci o sudionicima simpozija 31. Šestak, Ivan, Toma Akvinski o sreći i blaženstvu (Summa theologiae I-II, q. 1-5),

FTIDI, Zagreb, 2018.

20

Uvod Povijest poimanja sreće do Aurelija Augustina

Sreća u predkršćanskom razdoblju povijesti filozofije Kršćanska ponuda sreće Prva kršćanska filozofska obrada sreće kod Augustina

TOMA AKVINSKI I SREĆA ODNOSNO BLAŽENSTVO

Život i djelo Tome Akvinskoga „Filozofija“ u srednjemu vijeku? Toma Akvinski „filozof“? Značenje Tomina pogleda na čovjeka i njegovu sreću Kontekst Tominog govora o sreći u Summa theologiae Shematski prikaz kvestija i artikula iz S. th. I_II, q. 1-5.

Pitanje 1. O konačnoj čovjekovoj svrsi Pitanje 2. U čemu se sastoji čovjekovo blaženstvo? Pitanje 3. Što je blaženstvo? Pitanje 4. Što je potrebno za blaženstvo? Pitanje 5. O postignuću blaženstva Zaključni izvodi Literatura 32. Aktualnost srednjovjekovne filozofije. Tomo Vereš kao inspiracija. Zbornik

radova, uredili Anto Gavrić i Marina Novina, Zagreb, 2018.

Predgovor Kardinal Georges Cottier o Tomi Verešu Barbara Ćuk, Što je srednjovjekovna filozofija? Anto Gavrić, Zašto proučavati filozofiju srednjega vijeka? Serge-Thomas Bonino, Je li potrebna „tomistička filozofija“? Georges Cottier, Zauzetost učiteljstva za svetog Tomu u Fides et ratio Ruedi Imbach, Biblija i filozofija: razmatranja povjesničara srednjovjekovne filozofije Ivica Raguž, O sakramentalnoj teologiji Huga od Sv. Viktora Ivan Zelić, Neke posebnosti srednjovjekovne logike Nikola Stanković, Uvjeti suglasja vjere i razuma Borislav Dadić, Princip individuacije u srednjovjekovnoj metafizičkoj misli Tomislav Kovač, Mjesto filozofije i teologije u kršćansko-muslimanskom dijalogu u srednjem vijeku i danas Josip Talanga, Utjecaj skolastike na Descartesovo esse obiectivum Dalibor Renić, Verbum mentis: Toma Akvinski i Lonergan Ivan Kordić, Johannes B. Lotz između Tome Akvinskog i Martina Heideggera Željko Pavić, „Prekomjerno autoritativno osiljenje“ teologije kao teologije teologâ u odnosu na „svetu nauku” i filozofiju Vladimir Premec, Toma – Marx – Vereš Draženko Tomić, Neoskolastičnost filozofskoga voluntarizma Bonifaca Badrova? Ivan Šestak, Srednjovjekovna filozofija u hrvatskoj katoličkoj periodici od 1910. do 2012. godine 33. Odjeci filozofije personalizma. Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog

skupa Personalizam – jučer, danas, sutra održanoga 1. prosinca 2017. u Zagrebu, uredili Ivan Šestak, Ivan Čulo i Vladimir Lončarević, Filozofski niz, knjiga 33, FTIDI, Zagreb, 2019.

21

Urednici, Predgovor Ivan Koprek, Pozdravna riječ na otvorenju skupa Ivan Supičić, Kristova „Radosna vijest“ – perenijalna utemeljenost i suvremena aktualnost

personalizma Anto Mišić i Miroslav Čadek, Filozofsko-teološki izvori govora o osobi Hrvoje Relja, Metafizički temelji specifičnosti osobe u sv. Bonaventure i sv. Tome Nikola Kajtez, Ontološke granice personalizma – negentropijska perspektiva Ivan Čulo, Personalistička filozofija prava Dan Đaković, Sekularnost, sekularizacija i sekularizam u svjetlu misli J. Maritaina Alojz Ćubelić, Što je ostalo od cjelovitog humanizma? Pavle Mijović, Mogućnost institucionaliziranog personalizma unutar biopolitičke paradigme: Jacque

Maritain i Giorgio Agamben Miroslav Rožić, Suprotstavljenost personalizma i materijalizma na primjeru političkih doktrina Ivan mons. Devčić, Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva Jakub Gorczyca, Berdjajevljevo čitanje Martina Bubera Nenad Malović, Berdjajev o političkim sustavima Nikola Stanković, Personalizam ruskog filozofa Lava Šestova Bojan Žalec, Kierkegaard i personalizam Daniel Miščin, Bit personalizma i Levinasova kritika Heideggerove ontologije Barbara Ćuk, Hannah Arendt i otkrivanje jedinstvenog osobnog identiteta Ivan Šestak, Robert Spaemann – promocija osobe Neven Šimac, Don Ivan Dinko Illich – život i djelo Božidar Petrač, Recepcija personalizma kod hrvatskih mislilaca u emigraciji Vlado Lončarević, Osoba i država u misli Dušana Žanka Petar Kovačić Perčin, Personalizam kod Slovenaca Božidar Brezinščak Bagola, Kako biti i opstati čovjekom – zapisi uz prevođenje izabranih eseja Petra

Kovačiča Peršina, suvremenog slovenskog personalista Program međunarodnog znanstvenog skupa Personalizam – jučer, danas, sutra