Financije Regionalni razvoj Telekomunikacije Kontinentalni

1www.mirakul.hr

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuDamir Ciglar i Jan Jilek

Regionalni razvojTelekomunikacijeKontinentalni turizamAutomobili

issn

: 184

7-16

5X

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 32, godina VI, travanj 2014.

32 BIZdirekt � travanj 2014. www.mirakul.hr


Sadržaj

17 tema broja: Financije

Smatramo eurozonu prekrasnim brodom koji je izgrađen i pri-premljen za plovidbu mirnim morem. Još nije dovršen pa se ne može nositi s olujama. Treba završiti točno određen dio bro-da i važna je brzina - naglasila je nedavno jedna od europskih čelnica, referirajući se na ideju o bankovnoj uniji. Takav bi se proračun mogao koristiti za zajedničko financiranje naknada za nezaposlene, a mogao bi se puniti iz čitavog niza izvora na razini članica Europske unije, odnosno cijele eurozone.

29 Regionalni razvoj

54 Kontinentalni turizam 66 Automobili

50 Telekomunikacije

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Damir Ciglar, predsjednik HURA-e i Jan Jilek, predsjednik IAB Hrvatske

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Novi Zeland

Poslovni softver - Najbolje godine softverske industrije

Nekretnine i interijeri - Uskoro jedinstvena baza podataka realnih cijena

Poslovni stil - Transformacija managementa kao posljedica promjena u svijesti društva

Hrvatska enogastronomija - Heterogena hrvatska kuhinja glavni turistički adut

Vrhunske zdravstvene usluge - U očekivanju financijski održivog zdravstvenog sustava

Poslovni kalendar

46

60

64

73

7

8

14

26

38

42


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

23 godine je i puno i malo. To je doba kada mladi ljudi, sa završenim fakultetima, obično kreću u potragu za prvim poslom. Imaju ograničena znanja i uglavnom vrlo malo iskustva, ali izgaraju od želje da se dokažu i uspiju u životu. Često se pitam i je li naše društvo ‘pri kraju svog fakulteta’, odnosno jesmo li stekli osnovna znanja, usvojili temeljne obrasce ponašanja, i sada krećemo prema razvoju i vlastitoj potvrdi? Odnosno, je li sve što nam se događa svojevrsna katarza, na-kon koje ćemo biti bolji, jači i sposobniji? Ili su nam do sada iskazane mane urezane u DNK i ne možemo bolje? Hoćemo li nakon silnih financijskih kontro-la, otkrivanja malverzacija, uhićenja i presuda, biti poštenije i odgovornije društvo? Hoće li se smanjiti broj koruptivnih djela, hoće li se manje tražiti mito za određene ustupke? Je li to sve ostavština socija-lizma i posljedica divljeg kapitalizma, ili mi ne znamo drugačije? Koliko je, i što, uopće potrebno da se narod promijeni? Puno pitanja, a odgovora još uvijek vrlo malo. Činjenica je da trenutno vlada pravosudni stam-pedo na političare i gospodarstvenike optužene za ko-rupciju, neviđen u ovim dijelovima Europe, a vjerujem i šire. No postavlja se pitanje je li to rezultat katarze društva, ili trenutna inercija nakon koje, kad se uspori, neće biti puno toga drugačije.

Kako se u svemu tome snalazi lideri? Oni istinski, poduzetni i sposobni, pošteni i vrijedni? Mirakul ove godine, u suradnji s Motivacijskim govornikom, prvi put organizira konferenciju Lideri za lidere, na kojoj ćemo okupiti dvadesetak hrvatskih i regionalnih lide-ra, iz raznih područja poslovanja ali i ‘životnog balan-

sa’, poput turizma, enogastronomije, sporta i umjet-nosti. Želja nam je približiti poslovnoj zajednici način razmišljanja uspješnih lidera, iz svih sfera života. Na konferenciji ćete saznati kako se uspješni poduzetni-ci, manageri, umjetnici i sportaši nose s poslovnim i životnim izazovima, što ih motivira, kako postavljaju i ostvaruju svoje ciljeve. Želimo pokazati i da je uspjeh moguć u naizgled nemogućim uvjetima, da se svatko od nas suočava s velikim preprekama u životu, ali u načinu rješavanja razlikuju se uspješni od neuspješnih. Konferencija sadrži upravo ono o čemu pišemo i što potičemo sve ove godine: sagledavanje šire slike po-tencijalnih mogućnosti u našem okruženju, promjenu perspektiva, oslobađanje straha i osjećaja inferiorno-sti, inovativno i kreativno razmišljanje koje vodi do izvrsnih rezultata.

Natprosječno uspješni ljudi nisu nadljudi, samo su iznimno vrijedni, hrabri, uporni i odlučni. Svi možemo uvijek i u svakom trenutku više i bolje, samo to mora-mo osvijestiti. Nadamo se da ćemo nakon ove konfe-renciji dobiti još bolje lidere, ali i da ćemo potaknuti stvaranje nekih novih.

Katarza


BIZ vijesti BIZ vijesti

U Virovitici je 6. ožujka, u organizaciji Hrvatske zajedni-ce županija, održan sastanak svih hrvatskih župana na poziv Ministarstva gospodarstva, kako bi se upoznali s dosadašnjim rezultatima u izradi Strategije pametne specijalizacije te odredili daljnji smjer aktivnosti. Mini-starstvo je prepoznalo važnost uključivanja županija u izradu ovog strateškog dokumenta, budući da će njime definirati ključne odrednice za podizanje konkurentno-sti ekonomije Republike Hrvatske i dati smjernice koje su to tržišne niše i prednosti u okviru prioritetnih go-spodarskih sektora ključne za razvoj gospodarstva naše zemlje u razdoblju do 2020. godine.U čitavoj Europskoj uniji, regije odnosno županije no-sitelji su gospodarskog razvoja i upravo kroz Strategiju specijalizacije koriste svoje komparativne prednosti te time na razini države doprinose cjelokupnom regional-nom i gospodarskom rastu i razvoju. Izrada Strategije pametne specijalizacije u sklopu IPA projekta započela je u kolovozu 2013. godine, a predviđeni rok izrade je II. kvartal 2014. godine. Republika Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice, ima obavezu izraditi Strategiju pametne specijalizacije, te je izrada iste preduvjet za korištenje fondova EU namijenjenih za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije te je, kao takva, preduvjet za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova u finan-cijskoj perspektivi 2014. do 2020. godine.

U Zagrebu se krajem travnja završilo dvodnevno natje-canje u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC) u organizaciji hrvatskog Alumni kluba IEDC-Poslovne škole Bled. Tema ovogodišnjeg natjecanja kojeg hrvatski IEDC Alumni klub organizi-ra već 7. godinu za redom, bila je ‘Strategija’. Poslovni slučaj odabrao je IEDC Alumni klub Hrvatska u su-radnji s IEDC-Poslovnom školom Bled. Sedam timova iz vodećih hrvatskih tvrtaka (Adris grupa, Cemex, Coca Cola Hellenic Croatia, Franck, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta, Končar) nakon dva dana timskog rada svoja rješenja predstavilo je pred profesorom i stručnim žirijem sastavljenim od predstavnika IEDC Alumni klu-

ba Hrvatska, koji su odlučili da je tim Franck najbolje riješio zadani poslovni izazov. IEDC Alumni klub Hrvatska okuplja diplomante IEDC-Poslovne škole Bled, s ciljem promocije dodatne po-slovne edukacije te cjeloživotnog učenja među mladim managerima i voditeljima hrvatskih tvrtaka.

IT konferencija The Geek Gathering ove će se godine po drugi put održati od 8. do 10. svibnja. Tijekom tri dana tra-janja konferencije, posjetitelje očekuju brojna predavanja renomiranih međunarodnih stručnjaka, radionice pod vodstvom svjetskih znalaca u programiranju te brdo dobre zabave uz retrogaming, partyjanje i uživanje u kulturnim, prirodnim i kulinarskim sadržajima Osijeka i okolice.

Svoj dolazak na The Geek Gathering već je potvrdilo nekoliko vrhunskih predavača, kao što su Douglas Crock-ford, Zoltan Nemeth, Rob Ashton i Harry Roberts. U sklopu The Geek Gatheringa održat će se i zbivanje Pio-neers Unplugged. Radi se o konceptu održavanja lokalnih tech meetupa i natjecanja s ciljem prezentacije startupa na lokalnoj sceni, networkinga s potencijalnim investitorima te predavanja i širenja startup zajednice. Riječ je o lokal-nom događaju uoči glavnog Pioneers Festivala, a kako u Osijeku već dulje jača startup scena, posjetitelje očekuju kvalitetna predavanja, savjetovanje i networking.

Hrvatska IT tvrtka InfoCumulus pobijedila je na međunarodnom natječaju za implementaciju CRM rješenja u drugom po veličini azerbajdžanskom mo-bilnom operatoru, Azerfonu, te je 17. ožujka u Bakuu potpisan ugovor o izvedbi tog rješenja za upravljanje odnosima s klijentima. Ugovor o implementaciji i održavanju sustava Azer-fon i InfoCumulus potpisuju na razdoblje od 5 go-dina, što predstavlja velik izvozni uspjeh za InfoCu-mulus, specijaliziranu tvrtku čiji je fokus upravo na rješenjima za upravljanje odnosima s korisnicima i računarstvu u oblaku.

IEDC Alumni klub Hrvatska: pobjednik 7. natjeca-nja u rješavanju poslovnih slučajeva je Franck d.d.

Hrvatske županije razvijaju svoje komparativne prednosti i postaju lideri razvoja Hrvatske

InfoCumulus implementira CRM rješenje u azer-bajdžanskom Azerfonu

Druga IT konferencija The Geek Gathering

Predstavnici Agencije za investicije i konkurentnost tijekom službenog posjeta gradu Splitu i Splitsko-dalma-tinskoj županiji krajem veljače održali su nekoliko sasta-naka te su se osim sa zamjenikom gradonačelnika grada Splita g. Kovačevićem i županom Splitsko-dalmatinske županije g. Ževrnjom susreli i s predstavnicima inve-stitora čiji se investicijski projekti realiziraju upravo na području Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o investicijskim projektima kojim Agencija za in-vesticije i konkurentnost u suradnji s predstavnicima lo-kalne samouprave aktivno pomaže u otklanjanju prepre-ka, a u svrhu što skorije i uspješnije realizacije. Također, razmatrane su mogućnosti prijavljivanja određenih projekata prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.Splitsko-dalmatinska županija jedna je od najatraktivni-jih županija kada govorimo o investicijskim projektima u turizmu. Trenutno Agencija vodi 10-ak velikih projeka-ta upravo na području Županije i aktivno pomaže u uklanjanju prepreka, a čijom će se realizacijom otvoriti preko 1000 novih radnih mjesta.

Perpetuum Mobile, ICT tvrtka koja je 25 godina prisut-na na našem tržištu, predstavila je sredinom veljače svoja rješanja iSite Open te iSite Shop, a u sklopu događanja predstavljeni su i rezultati ankete ‘Motivacija online ku-paca u Hrvatskoj’. Pokazalo se kako u online kupovini prednjači mlađa po-pulacija, i to u rasponu od 23 do 35 godina, koja čini najveći udio u ukupnom uzorku, njih čak 49 posto. Najmanje kupuju seniori, svega njih 4 posto, između 52 do 60 godina starosti, a preko 60 i više godina starosti, samo 1 posto. Čini se kako kupce na Internetu najviše motivira cije-na, čak 76 posto ispitanika očekuje niže cijene artikala na Internetu nego u dućanu i ističe kako im je upra-vo niža cijena glavni motivacijski faktor za donošenje odluke o kupnji na Internetu. Inače, dostava je također

detektirana kao jedan od ključnih faktora, pri tom, kupci na cijenu dostave najčešće gledaju u odnosu na ukupnu vrijednost u njihovoj košarici. Prednost internetske tr-govine svakako leži i u činjenici da web trgovine, ali i razna druga internetska mjesta, nude detaljne opise ar-tikala koji se žele kupiti, kao i iskustva ostalih kupaca i recenzije. Navedeno smatra prednošću 74 posto ispita-nika, koji su izjavili da se prije kupovine vole detaljno informirati o proizvodu, a 66 posto prije kupovine uspoređuje cijene i atribute proizvoda. Što se tiče lokacije web trgovina, 47 posto ispitanika je odgovorilo kako im nije važno kupuju li putem domaće ili strane web trgovine. 85 posto ispitanika nema omilje-nu domaću web trgovinu, a najdraži strani su im: Ama-zon, eBay i DealeXtreme. Ispitanici najvećim dijelom koriste PayPal prilikom plaćanja na Internetu, njih 47 posto, dok su kreditne kar-tice, kao platežno sredstvo na drugom mjestu, za koje se odlučilo 23 posto ispitanika. Plaćanje pouzećem izabralo bi 17 posto ispitanika.

Hrvatski inovatori, njih dvanaest koji su sudjelova-li na 42. Međunarodnom salonu inovacija u Ženevi, najvećemu takvom događaju u svijetu, osvojili su prestižne nagrade. Zlatnom plaketom nagrađena je inovacija bioreaktorskog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda tvrtke Tehnix, kojoj je pripala i zlatna pla-keta saudijskog kralja Abdullaha.Među nizom osvojenih srebrnih medalja ističe se 16-godišnji Ivan Kožar za bežični punjač mobitela. Ostali srebrni su madrac Thermocare, tvrtke Bernar-da, propocijan kapsule tvrtke PIP, senzor željezničkih kotača za pneumatske metroe tvrtke Altpro, generator za proizvodnju plina iz vode inovatora Marinka Spudića, prostirka za papkare i postupci za njeno recikliranje u kompost inovatora Matije Volnera, fitoaromini – novi prirodni osvježivači tvrtke Svijet biljaka, vertikalna eolska električna centrala inovatora Franca Žirovnika, beachbox tvrtke Mas-plastik te elektromagnetska bušilica tvrtke Dok-Ing. Brončana medalja ide Puljanki Sanji Vale Čupić, za edukativne nautičke zabavne peljare, tj. društvene igre ‘Osvoji Jadran’ i ‘Mediteraneut’. Salon inovacija u Ženevi od 2. do 6.travnja okupio je 790 inova-tora i inovativnih poduzetnika iz 45 zemalja svijeta.Istodobno, u glavnom gradu Rusije Moskvi, hrvatski inovatori, okupljeni oko Hrvatskog saveza inovatora, na 17. međunarodnom salonu inovacija i novih tehno-logija Arhimed osvojili su 20 nagrada, od čega 7 zlatnih, 4 srebrne i 9 posebnih priznanja. Ove je godine na tom ruskom sajmu prikazano ukupno 750 inovacija iz 17 država svijeta.

Hrvatski inovatori i izumitelji ponovno ostvarili uspjeh

Online kupci u Hrvatskoj očekuju besplatnu dosta-vu, nemaju omiljenu domaću web trgovinu, a pri kupovini najradije koriste PayPal

Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Splitsko-dalmatinskoj županiji


BIZ vijesti

U Osijeku će se 5. i 6. lipnja održati IZLET - Festi-val održivog razvoja, na kojem će se kroz predavanja stručnjaka, otvorene rasprave i praktične radionice pružiti konkretna rješenja za izazove koje pred nas po-stavlja koncept održivog razvoja.

Vodeći se idejom pomirbe okoliša, gospodarstva i društva kao osnovnom pretpostavkom održivog razvoja, organizatori Izleta pripremili su okupljanje relevantnih sugovornika koji predstavljaju navedene stupove održivog razvoja. Na Izletu će se okupiti do-nositelji odluka, stručnjaci i predstavnici brojnih orga-nizacija iz gospodarstva, politike i civilnog društva, koji sudjeluju u razvoju i implementaciji održivog poslo-vanja u Hrvatskoj i šire, a spremni su podijeliti svoja znanja, iskustva i razmišljanja te otvoreno razgovarati o konkretnim aktivnostima kroz predavanja, panele i studije slučaja. Izlet je zajednički projekt tvrtaka Studio Conex, Luminis i Fairground, a programski partner fe-stivala je GfK Croatia.

Virovitičko-podravska županija pokrenula je inicija-tivu izgradnje Centra za razvoj mliječnih proizvoda, istraživačko-proizvodnog projekta kojim želi osigura-ti održivost i razvoj sektora mljekarstva na području županije i cijele Kontinentalne Hrvatske. Planirani Cen-tar zamišljen je kao središte znanstvene, ali i praktične podrške potpore malim i srednjim mljekarima te kao pokretač istraživačkih aktivnosti u mliječnom sektoru.

Centar se planira u Poduzetničkoj zoni III u Viroviti-ci na površini od 1.458,90 m2, a među ostalim, pružat će usluge prerade mlijeka za proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije u krugu od 40-ak kilo-metara.

Centar će se baviti i razvojnim istraživanjem kroz korištenje novih tehnologija te razvojem i stvaranjem inovativnih mliječnih proizvoda u suradnji sa znanstve-

nim institucijama za prerađivače mlijeka s područja Kontinentalne Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je 36.087.405,15 kuna, planira se otvaranje 10 novih radnih mjesta, a planirani početak rada Centra je krajem 2015. godine. Virovitičko-podravska županija uložila je do sada oko 500 tisuća kuna u pripremu dokumenta-cije za projekt, a Grad Virovitica donirao je zemljište.

Projekt je kandidiran i za sredstva iz EU fondova, u kojem slučaju bi Europska unija sufinancirala 90% ukupnih troškova.Osječkoj gimnaziji Gaudeamus i mađarskim partne-rima odobren je projekt u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna u okviru IPA prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske. Riječ je o projektu pod nazivom ‘Razvoj prekograničnih gastronomskih ruta u panonskom ba-zenu’, kraćeg naziva ‘Okusi Panonije’, a predstavljen je sredinom ožujka.

Cilj projekta, koji je 85% financiran iz pretpristup-nog programa Europske unije IPA, jest omogućiti udruživanje preko 400 budućih korisnika kao što su restorani, obiteljska gospodarstva i turistički objekti i predstaviti zajedničke turističke i gastronomske ponude, s proizvodima tipičnim za panonsko područje. Projekt službeno kreće 1. svibnja. Razvijaju se Internet i mo-bilne aplikacije koje će korisnicima projekta omogućiti izravno oglašavanje, a dodatna važna komponenta je standardizacija proizvoda i usluga koja je na današnjem tržištu od presudne važnosti.

BIZdirekt, besplatni regionalni poslovni časopis kon-cepcijski i tematski namijenjen poduzetnicima i vodećim poslovnim ljudima, u 2013. godini je izašao šest puta, kao i u prethodnoj godini u istoj nakladi od 12.000 primjera-ka. Časopis se distribuirao direktno svim najutjecajnijim poslovnim ljudima u lokalnom gospodarstvu.

Budući da časopis izlazi, na isti datum, u 3 regionalna izdanja (Središnja Hrvatska, Primorska Hrvatska, Slavo-nija i Baranja), omogućuje da oglašivači, birajući izdanje u kojem će se oglasiti, usmjere svoje promotivne poruke upravo na tržište kojem su poslovno orijentirani. Ukupni prihodi koje je BIZdirekt ostvario u prošloj godini izno-si 875.121 kn. Zahvaljujemo svima koji su prepoznali BIZdirekt kao inovativan i kvalitetan medij te efika-sno sredstvo komuniciranja i omogućili nam da i dalje aktivno sudjelujemo u razvoju poduzetništva i gospo-darstva u Hrvatskoj.

Projekt ‘Okusi Panonije’

BIZdirekt u 2013. godini

IZLET - Festival održivog razvoja 5. i 6. lipnjau Osijeku

Virovitičko-podravska županija gradi Centar za razvoj mliječnih proizvoda


KonferencijeKonferencije

Kako razmišljaju vodeći regionalni lideri i kako rješavaju izazove u poslovanjuU Hotelu Westin će se 16. svibnja održati regionalna konferencija Lideri za lidere, s ovogodišnjom temom STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE, u organizaciji tvrtaka Mirakul i Motivacijski govornik. Konferencija će okupiti vodeće hrvatske i regionalne lidere iz područja međunarodnog poslovanja, financija, proizvodnje i obrazovanja, te iz turizma, enogastronomije, sporta i umjetnosti.

Više od dvadeset lidera u četiri strateška interaktivna panel razgovora konkretnim će primjerima i poslov-nim situacijama pokazati s kojim se sve izazovima su-sreću u svom poslovanju i na koji način prilaze njiho-vom rješavanju.

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP – Kako ra-zviti strategiju izlaska na nova tržišta?Znate li tko je otkrio mehanizam kojim se stanice ljud-skog organizma brane od razvoja karcinoma? Prof.dr.sc. Ivan Đikić, a Njemačka istraživačka zaklada mu je 2012. dodijelila najprestižniju njemačku znanstve-nu nagradu ‘Gottfried Wilhelm Leibniz’. Član uprave tvrtke Calzedonia u Hrvatskoj Dubravko Hoić, kaže: ‘Jak si onoliko koliko si jak u maloprodaji.’ Grupa da-nas ima preko 3.300 dućana u svijetu, a u Hrvatskoj zapošljava 2.200 ljudi. Donald Hudspet predsjednik je i dekan RIT-Croatia, jedinog američkog koledža u Hr-vatskoj koji djeluje na dvije lokacije, odnosno kampusa u Zagrebu i Dubrovniku, a dio je prestižnog sveučilišta Rochester Institute of Technology, desetog po veličini privatnog sveučilišta u SAD-u.

Krilatica dekana Don Hudspetha je ‘The knowledge you gain throughout your life is one of the greatest assets in developing your career and shaping your fu-ture.’ Branimir Muidža je generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i Country Manager HeidelbergCe-ment grupacije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U roku od dvije godine doveo je tvornicu među prvih 5

kompanija po dobiti u BiH, ali i stvorio jednu od naj-modernijih tvornica cementa u svijetu.

Jeste li čuli za Aqua Maris? Ivo Usmiani, vlasnik i direktor Jadran Galenskog Laboratorija (JGL), jedne od najuspješnijih hrvatskih farmaceutskih tvrtaka, na konferenciji će osobnim primjerom opisati kako je osigurao rast akvizicijama i osvojio 45 tržišta, ali i koje tehnike koristi kako bi umrežio 20 novih tržišta. JGL je 2014. nagrađen Indeksom DOP-a u kategoriji Velikih poduzeća, a od gotovo 640 zaposlenika, njih 70% ima visoku stručnu spremu, prosječna dob je 38 godina. Zahvaljujući brandu Aqua Maris, JGL je dru-gi proizvođač na svijetu u segmentu slanih otopina za higijenu nosa na bazi morske vode, a ukupan prihod JGL grupe je gotovo 800.000.000 HRK.

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP – Kako ste-ći i zadržati povjerenje investitora i klijenata?Znate li tko je gradio Muzej suvremene umjetnosti, Sky Office, američku ambasadu, Eurodom u Osijeku ili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u čijem se trezoru čuva zbirka Metropolitana? Tehnika d.d., s direktorom Filipom Filipecom na čelu. Igor Greblički, BOXMARK Leather – zvuči poznato? U Trnovcu Bartolovečkom pokraj Varaždina proizvode kožne navlake za Porsc-he, VW koncern, Mercedes, BMW, Bentley, Bugatti, Maybach i Saab. Lani su ostvarili prihod od oko dvije milijarde kuna. Hotel Croatia, Cavtat, wellness hotela Diamant u Poreču, hotel SOL Umag, turističko naselje

Konačni cilj konferenci-je je popraviti osobnu percepciju poslovnih

mogućnosti koje postoje u našoj zemlji i potom

moći primijeniti liderske poslovne modele i lider-ski ‘mindset’ u funkcio-

niranju vlastite tvrtke.

Preuzimanje odgo-vornosti, predanost i samodisciplina karakteristike su koje determiniraju lidere

Belvedere, Memorijalni centar Dražen Petrović - iza tih objekata stoji Dragutin Kamenski, koji je, krenuvši od obrta, godinama strpljivo sa svojim timom gradio i razvijao Kamgrad d.o.o. - danas jednu od vodećih domaćih tvrtaka u sektoru graditeljstva iz segmenta visokogradnje i niskogradnje. Sjećate se kada je na zagrebački aerodrom Pleso sletio Antonov, najveći zrakoplov na svijetu? Sletio je kako bi mogao ukrcati transformator vrijedan 5,5 milijuna eura i težak 140 tona, koji je za kupca iz Filipina izra-dila tvrtka Končar energetski transformatori (KPT), koja je s direktorom Ivanom Milčićem prošla više faza razvoja, od uspostave organizacije nove tvrtke, potom njezina preporoda i joint venturea sa Simensom koji je ušao u tvrtku kao jedan od vlasnika uz Končar Elek-troindustriju, pa sve do sadašnjeg uspjeha u kojemu je KPT već tri godine zaredom najuspješnija u grupi tvrtaka transformatora unutar Siemensa.

STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIP – Financije i konzalting partneri u poslovanjuDr.sc. Miroslav Dragičević, Horwath HTL, globalni je lider u hospitality konzaltingu s preko 35 godina ek-spertize u području konzaltinga u turizmu. Znate koli-ko ureda u svijetu ima Mreža Horwath HTL? 50 ureda u 39 zemalja stvara snažne poveznice s međunarodnim izvorima know-howa, a potom primjenjuje moderne koncepte upravljanja imovinom i aktivnostima u ho-telijerstvu tranzicijskih zemalja. Allianz Zagreb hrvat-ska je osiguravateljna tvrtka, dio međunarodne Allianz grupe i lider u životnim osiguranjima. Na čelu s Bori-som Galićem u 2013. godini ostvarili su bruto dobit u iznosu od 125,2 milijuna kuna.

Koja je vaša asocijacija na IEDC-Poslovnu školu Bled? Prof.dr.sc. Danica Purg njezina je predsjednica, ali i predsjednica internacionalne organizacije CEEMAN, asocijacije 219 institucija za razvoj managementa iz 54 zemlje. Danica Purg je profesorica leadershipa, a posebno područje njezina interesa je potraga za ma-nagerskom inspiracijom koja proizlazi iz umjetnosti i drugih profesija. Hrvoje Zgombić je country managing partner PwC Hrvatske, tvrtke unutar globalne mreže PwC, koja pruža profesionalne računovodstvene i po-rezne usluge te usluge poslovnog savjetovanja, usmje-rene na pojedine industrijske sektore.

LIFE BALANCE - Turizam & GastronomijaZnate li tko radi najbolji sir na svijetu? Ivan Gligora. Sirana Gligora dosad je nagrađivana kao sirana koja izrađuje najbolje sireve u Europi, a kao krunu svega Sirana je sada dobila i gotovo maksimalnih 99,90 od 100 bodova na svjetskom prvenstvu u SAD-u, za Paški sir iz maslinove komine, koji je osvojio prestižnu ti-tulu u kategoriji tvrdih ovčjih sireva, a u konkurenciji preko 2.600 sireva iz dvadesetak zemalja svijeta.

Ivana Kolar direktorica je Termi Tuhelj d.o.o. i liderica koja postavlja standarde hrvatskog wellnessa i toplič-kog turizma, a vodi poduzeće gotovo od samog osni-vanja i pokretanja poslovanja 2003. godine. Za svoj rad i rezultate Terme Tuhelj primile su četiri uzastopna Turistička cvijeta za najbolji hotel u svojoj kategoriji, te priznanje Gala wellness 2011. za najbolji wellness hotel u Hrvatskoj. Vlado Krauthaker enolog je u čijim vinogradima raste 38 različitih sorti grožđa, koji su smješteni u Vinogorju Kutjevo, na južnim padinama Krndije, slavonske gore koja je dijelom smještena u Parku prirode Papuk. Krauthaker je predsjednik Udru-ge Graševina Croatica, više puta proglašen je vinarom godine, a 2013. na Challenge International du Vin, Francuska, njegov Chardonnay Rosenberg 2010. osvo-jio je srebrnu medalju. Gordan Kožulj olimpijac je svjetskoga glasa, veleposla-nik sporta, snošljivosti i fair playa pri Vijeću Europe, veleposlanik promicanja kulture i olimpijske izobrazbe Hrvatskog olimpijskog odbora te jedan od olimpijaca instruktora u projektu ‘Olimpijsko NE pretilosti u Hr-vatskoj’. Na University of California, Berkely završava ekonomiju, a to ga je sveučilište godine 1999. proglasi-lo najboljim studentom športašem.

LIFE BALANCE - Sport & UmjetnostO djelu Dimitrija Popovića dosad je objavljeno 13 monografija te snimljeno 8 dokumentarnih filmova. Dobitnik je 30 domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Od 1990. godine piše likovne eseje i beletri-stička štiva koja su objavljivana na Hrvatskom radiju te kulturnim dodatcima dnevnih novina i časopisima. Jedan je od 15 umjetnika, likovnih kritičara i filozofa koji su pozvani da odgovore na ‘Pismo Pape Ivana Pa-vla II umjetnicima’. Karijeru Damira Hoyke obilježilo je niz autorskih projekata temeljenih na kreativnoj fo-tografiji, ali i edukacijski projekt Fotosofia te SF roman Xavia. Veljko Barbieri poznati je hrvatski gastronomski struč-njak i književnik. Zahvaljujući iskustvu i priznanjima, ne iznenađuje činjenica da ga mnogi pamte kao naj-većeg poznavatelja povijesti gastronomije u Hrvatskoj jer je voditelj TV emisije Jelovnici izgubljenog vreme-na te piše u gastronomskim rubrikama hrvatskih ti-skovina. Dalibor Matanić hrvatski je filmski redatelj. Već njegov prvi film ‘Blagajnica hoće ići na more’ za-bilježio je nepamćenu gledanost, a nagrađen je Zlat-nim arenama u 3 kategorije te nagradom Breza. Film je otvorio jubilarni 30. Filmski festival ‘New directions/new films’ u New Yorku, a na festivalu Cottbus u Nje-mačkoj Matanić je dobio nagradu za najboljeg europ-skog redatelja debitanta. Jeste li ikada bili u Dubrovni-ku? Ivana Medo Bogdanović rođena je u Dubrovniku, diplomirala je engleski i francuski jezik i književnost, a svoj diplomski rad izradila je na pariškom sveučilištu Sorbonne. Ravnateljica je Dubrovačkih ljetnih igara, najstarije kulturne institucije u Hrvatskoj.


U dobrim poslovnim vremenima oglašavanje je potrebno, a u kriznim nužnoNužno je promijeniti ekonomsku klimu u Hrvatskoj. Što se trendova tiče, glavni trend jest silazni trend ekonomije - ako on postane uzlazan, lako ćemo prihvaćati ili postavljati druge oglašivačke trendove.

Marketing je kompleksno područje djelovanja, dinamično područje poslovne ekonomije. U marketinškoj komunikaciji sudjeluju agencije, oglašivači i mediji, a u zahtjevnim tržišnim vremeni-ma uspjeh je na svim razinama sve teže postići. Damir Ciglar, predsjednik HURA-e, Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje i Jan Jilek, predsjednik hrvatske podružnice Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) kroz svoja su razmišljanja dotakli situaciju na hrvatskom i glo-balnom oglašivačkom tržištu, budućnost tiska i porta-la, projekte koje trenutno provode te Dane komunika-cija, nacionalni festival oglašavanja čiji su organizatori.

Od prosinca 2011. godine na čelu ste HURA-e, koja za-stupa preko tri četvrtine ukupnih marketinških budžeta u Hrvatskoj. Koliko je zahtjevno biti na ovoj poziciji? Je li funkcija predsjednika opravdala Vaša očekivanja?Damir Ciglar: Pa možda bi bolje pitanje bilo jesam li ja opravdao predsjedničku funkciju, zar ne? A odgovor

na to pitanje jest svakako povezan sa složenošću ne toliko predsjedničke pozicije, koliko okoline i trenut-ka u kojem se nalazi cjelokupno marketinško tržište, a posebno marketinške agencije. Dakle, moje je osobno mišljenje da su aktivnosti HURA-e pod ovom Upra-vom intenzivnije, kao i da su rezultati tih aktivnosti vidljiviji nego što je to bilo u ekonomskim vreme-nima koja su bila znatno naklonjenija marketingu i oglašavanju. Pa vam i tako mogu reći da je zahtjevnost funkcije znatno veća od mojeg očekivanja, ali i da vje-rujem da se to vidi u rezultatima.

Prema Vašem mišljenju, što je nužno promijeniti na hrvatskom oglašivačkom tržištu? Koje trendove predviđate u sljedećih nekoliko godina?Damir Ciglar: Nažalost, na osnovni uzrok relativno lošije situacije u kojoj se nalazi oglašivačko tržište mi agencije nemamo najveći utjecaj, a taj uzrok jest opća ekonomska situacija u zemlji. Marketing i oglašavanje vrlo su povezani s ekonomskim rastom - ako nje-ga nema, onda se i funkcija marketinga i oglašavanja mijenja, kao i uloga agencija čije interese HURA štiti. Dakle, nužno je promijeniti ekonomsku klimu u Hr-vatskoj, a za to je odgovoran neki drugi predsjednik.Što se trendova tiče, glavni trend koji bih volio da se promijeni i kojeg više priželjkujem nego ga predviđam jest silazni trend ekonomije - ako on postane uzlazan, lako ćemo prihvaćati ili postavljati druge oglašivačke trendove.

Kada pričamo o marketingu i oglašavanju, posebno u

‘lošim’ vremenima, kakve korake savjetujete i zašto?Damir Ciglar: Kada su poslovna vremena dobra, oglašavanje je potrebno, kada su ona loša - oglašavanje je nužno. Ta je deviza, vjerujem, poznata svima nama koji se bavimo marketinškom komunikacijom, čak i onima koji se ne ponašaju po tom pravilu, iako vjeruju u njega. Upravo iz razloga što je teže prodati proizvode i usluge kada su poslovna vremena teža, potrebno je barem nastaviti, ako već i ne intenzivirati komunikaci-ju: ne samo da će se lakše prodavati proizvodi koje vi-dite i o kojima slušate, već će vam i startna pozicija na povratku u bolja vremena biti jednostavno jača. Dakle,

Marketing i oglašavanje vrlo su povezani sa

ekonomskim rastom -ako njega nema, onda

se i funkcija marketinga i oglašavanja mijenja.

ono što nikako ne bih preporučio u ovakvim vremeni-ma jest prekid oglašavanja, jer će to potrošačima pre-nijeti poruku da nam baš i ne ide ili će jednostavno zaboraviti na nas.

Koliko je vrijedilo tržište oglašavanja u 2013. godini, a koliko u 2008.? Prema kojim bi se medijima i kako budžet mogao rasporediti u ovoj godini i do kraja 2015. godine?Damir Ciglar: Službene procjene za 2013. godinu još ne postoje, bit će objavljene tijekom svibnja, a uspoređujući pretprošlu, 2012. godinu s 2008. go-dinom, vidimo da se procjene pada medijskog tržišta kreću oko 35%. To je, naravno, zabrinjavajuća brojka u kojoj s negativnim predznakom sudjeluju sve vrste medija, osim Internet medija koji, nažalost, ipak raste s manjim tempom od pada ostalih medija. Za očekivati je da će Internet i dalje rasti, ali i da će doći do određenih učvršćivanja jačih offline medija, prije svega televizije, koja je i dalje primarni oglašivački medij.

Dani komunikacija, nacionalni festival oglašavanja koji spaja IdejuX i Effie, osmišljen je kao centralno mjesto okupljanja domaćih marketinških profesionalaca i ko-munikatora iz područja online i offline oglašavanja. Zašto je važno da sudionici festivala budu i predstavnici agencija, ali i oglašivači?Damir Ciglar: U kreiranju marketinške komunika-cije sudjeluju i agencije i oglašivači, ali i mediji preko kojih se ta komunikacija prenosi. Važnost marketinške komunikacije nije upitna za bilo koji segment tog ‘trokuta’, pa samim time ne bi trebalo biti upitno niti (aktivno) sudjelovanje oglašivača, agencija, ali i medija na festivalu. Iskreno, mislim da si nijedan profesiona-lac marketinške komunikacije ne bi smio dopustiti da izostane s tog događanja, kako zbog konferencijskog i natjecateljskog segmenta festivala, tako i zbog samog ‘networkinga’.

U suradnji s Weekend Media Festivalom, HURA organi-zira i BalCannes, reviju regionalnih reklamnih agencija. Koja je svrha ovog projekta?Damir Ciglar: Da, BalCannes je regionalni projekt koji bi trebao ispuniti prazninu uslijed nepostojanja nekog oblika regionalnog festivala ili natjecanja na kojem se agencije imaju priliku pokazati oglašivačima, odnosno oglašivačima omogućiti regionalni uvid u agencijsku scenu. Koliko god svaka država imala nacionalna tržišta i agencije, regija je ipak poslovno povezanija zbog povijesnih i jezičnih razloga. Stoga je i BalCan-nes revija vrlo smislena, što pokazuju i rezultati dosad održanih revija i popratne aktivnosti vezane uz nju, kao što je BalCannes yellow pages web, odnosno Bal-cannes publikacija.

Kakva je budućnost tiska (u Hrvatskoj/svijetu)? Vezano uz to, zašto kod nas portali još uvijek

U kreiranju marketinške komunikacije sudjeluju i agencije i oglašivači, ali i mediji preko kojih se ta komunikacija prenosi.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

uglavnom nisu profitabilni?Damir Ciglar: Ja osobno ne vjerujem da će tisak i tiskovine izumrijeti, barem ne u neko dogledno vrije-me. No, ono što vjerujem jest da će se preobraziti i redefinirati, jer očito postojeći model nije dobar za funkcioniranje u novonastalim okolnostima, kao i da će utjecaj tiskovina biti adekvatan ulozi samog medija.Što se pak (news) portala tiče, niti za njih postojeći model nije održiv, upravo iz razloga dostupnosti (odnosno, nenaplaćivanja sadržaja). Jednako kao što niti tiskovine nisu besplatne u većini, tako niti kva-litetni online sadržaji ne mogu biti bazirani samo na modelu oglašavanja - oglašivački budžeti jednostavno nisu dovoljno izdašni da bi investicije u oglašavanje na tim portalima omogućilo normalan život, no niti sami efekti oglašavanja na Internetu ne opravdavaju znatno veće investicije u taj medij, čega sve više postaju svje-sni i oglašivači.Jan Jilek: Pitanje je kako će za par godina generalno izgledati medijska scena u Hrvatskoj i svijetu. Što se printa tiče, pada vrijeme koje ljudi provode uz print, a time pada i njegov utjecaj. S druge strane, www je drastično smanjio barijeru za ulazak na medijsko tržište te je omogućio velikom broju malih igrača da uzmu dio budžeta koji se prije koncentrirao samo kod njih nekoliko. To, naravno, ima pozitivne, ali i nega-tivne utjecaje. Smanjenjem prihoda velikih moguće je opadanje kvalitete, veći utjecaj od trećih strana, a oni su ti koji su zaista istraživali i proizvodili vijesti, ali s druge strane, smanjenje barijere za ulazak također je uzrokovalo povećanje količine tema koje se obrađuju od manjih i srednjih izdavača. Također, sve je veći utje-caj globalnih igrača poput Googlea i Facebooka, koji ne igraju po lokalnim, već po globalnim pravilima, i koji

Damir CiglarDamir Ciglar, predsjednik HURA-e, i Jan Jilek, predsjednik IAB Hrvatske

Intervju mjeseca Intervju mjeseca


svake godine preuzimaju sve veće udjele u oglasnim budžetima koji bi trebali završiti kod lokalnih online i print izdavača, što generalno smanjuje količinu novca na tržištu. Posebno je to naglašeno kod nas koji smo već par godina u krizi, a rast se vidi samo na Googleu i Facebooku.

Je li se što u hrvatskoj oglašivačkoj industriji promijenilo

ulaskom u EU?Damir Ciglar: Premalo je vremena prošlo od ulaska Hrvatske u EU da bi neki konkretniji rezultati već bili jasno vidljivi, ali s vremenom će to svakako biti slučaj. Činjenica da nam je znatno dostupnije puno veće tržište još uvijek nije u potpunosti osviještena u bilo kojem segmentu, pa tako niti u oglašivačkoj industriji. No, po prirodi sam temeljno optimist, pa samim time vjerujem da će sveukupni dugoročni efekt EU tržišta imati pozitivne učinke na hrvatske agencije!Jan Jilek: Rado bih rekao da je ulazak u EU pozitivno utjecao na našu industriju, ali se plašim da je kri-za imala veći negativni utjecaj. Brandovi koje smo očekivali ulaskom, radi krize su zaobišli Hrvatsku. Sve aktivnosti koje poduzimamo za svrhu imaju promociju struke jer se plašimo da smanjenje oglasnih budžeta dodatno uzrokuje pad potrošnje i spirala se nastavlja vrtjeti prema dolje.

Koja je uloga hrvatske podružnice Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) čiji ste

predsjednik?Jan Jilek: Uloga IAB-a u Hrvatskoj se ne razlikuje od uloge IAB-a na globalnoj razini, jedino je razlika u količini aktivnosti koju možemo odraditi, radi razlika u veličini tržišta. Zadatak IAB-a je da, kroz istraživanja, dokazuje učinkovitost online oglašavanja, da ga pro-movira, da educira tržište i da ga, na kraju krajeva,

štiti. Uz stvari koje radimo na hrvatskom tržištu, uključeni smo i u dva IAB odbora na europskoj razini te kroz njih pokušavamo pokrenuti neke inicijative na europskoj razini koje bi mogle imati pozitivne utjecaje i na lokalna tržišta, uključujući i naše.

Ove godine Dani komunikacija donose osvježenu pro-gramsku strukturu s naglaskom na usvajanje praktičnih znanja i vještina sudionika. Što biste izdvojili iz ovogodišnje najave događanja?Jan Jilek: Od predavača osobno me izuzetno zanima Kris Hoet, glavni digitalac Duval Guillaume Modem agencije koja je u zadnje dvije godine pokupila preko 20 Lions na-grada na, za našu struku, najznačajnijem ‘Cannes Lions’ festivalu te Mark Truss, koji je direktor Brand Intelli-gence-a u JWT agenciji, a pričat će o novim spoznajama neuroznanstvenih istraživanja na polju marketinških ko-munikacija te o ulozi emocija i podsvijesti na donošenje odluka. Što se tiče radionica, posebno me zanima Julie Burstein, poznata TED predavačica, koja će održati radio-nicu o pričama koje leže u pozadini kreativnih procesa i o kreativnim pristupima.

Za koje se radove dodjeljuju nagrade Mixx i IdejaXi-ca? Očekujete li da će broj prijava biti veći li jednak prošlogodišnjem broju?Jan Jilek: MIXX nagrade se dodjeljuju za najbolje di-gitalne uratke, pri čemu se ne ocjenjuje samo krea-tivnost, već i strategija, rezultati i korištenje medija, a IdejaXica je studentsko natjecanje kojim studentima želimo dati priliku da primjene stečena znanja i da na stvarnom klijentu nauče kako će izgledati njihov po-sao kada završe fakultet. Vjerujemo da će u najmanju ruku broj prijava biti kao i prošle godine, a nadamo se i većem odazivu.

Kakva je situacija što se tiče oglašivačkih strategija i kampanja na hrvatskom tržištu, vidite li promjenu i(li) zaokret u promišljanju? Ili se sudionici marketinškog komuniciranja nadalje trebaju drugačije orijentirati?Jan Jilek: U segmentu strategije, stvari se poboljšavaju, vidi se da se ne koriste iste strategije za sve proizvode, već da se na različite kategorije proizvoda primjenju-ju različite strategije, od toga što i kako komunicirati, tako i koje oglasne platforme koristiti za komunici-ranje. Online oglašavanje je poprilično komplicirano, ako ga uspoređujemo s klasičnim oglašavanjem, svaka oglasna platforma ima svoje korisnike koji ju koriste na specifičan način i svaka daje drugačije rezultate za različite segmente proizvoda. Da bi netko mogao po-staviti ispravnu strategiju oglasne kampanje, mora dobro poznavati proizvod koji oglašava, navike target skupine oglašavanog proizvoda i biti upoznat sa svim prednostima i manama svake oglasne platforme. I tu me veseli da mogu reći da, s obzirom na veličinu našeg tržišta, već imamo dosta profesionalaca koji suvereno ba-rataju tim vještinama.

Da bi netko mogao po-staviti ispravnu strategi-

ju oglasne kampanje,mora dobro poznavati

proizvod koji oglašava, navike target skupine

oglašavanog proizvoda i biti upoznat sa svim

prednostima i manama svake oglasne platforme.

Jan Jilek

Intervju mjeseca Tema broja

FinancijeSmatramo eurozonu prekrasnim brodom koji je izgrađen i pripremljen za plovidbu mirnim morem. Još nije dovršen pa se ne može nositi s olujama. Treba završiti točno određen dio broda i važna je brzina - naglasila je nedavno jedna od europskih čelnica, referirajući se na ideju o bankovnoj uniji. Takav bi se proračun mogao koristiti za zajed-ničko financiranje naknada za nezaposlene, a mogao bi se puniti iz čitavog niza izvora na razini članica Europske unije, odnosno cijele eurozone.

Pripremila: Anita Zelić


Tema broja

crne dane. Ranije su štedjeli bogatiji, ali sada štede i siromašniji jer shvaćaju da im država neće moći pomoći – izjavio je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Potencijal životnih osiguranja još nije iskorištenU proteklih deset godina premija životnih osigura-nja porasla je za malo više od milijardu eura. Samo u siječnju 2014. premija životnih osiguranja, koje u Hrvatskoj nudi 16 osiguratelja, iznosile su 212,8 mi-lijuna kuna, odnosno 18 milijuna kuna više nego u siječnju 2013.Unatoč rastu, potencijala ima još mnogo, opći je za-ključak na nedavno održanom okruglom stolu u or-ganizaciji Poslovnog dnevnika, pod radnim nazivom ‘Osiguranja’. Napomenuto je da je potražnja za život-nim osiguranjima velikim dijelom motivirana padaju-ćim kamatnim stopama na štednju u bankama, čime životno osiguranje kao alternativni i sigurni oblik štednje dobiva na atraktivnosti.I dok se životna osiguranja u Hrvatskoj još uvijek poi-stovjećuju s čistom štednjom, pritom se zaboravlja na rizike koji, za razliku od klasične štednje, klijentima u slučaju najgorega pokriva. Upravo iz tog razloga, sma-traju stručnjaci, važno je jačanje svijesti o važnosti ži-votnog osiguranja, ne samo kao štednje za treću život-nu dob, nego i kao jedinom proizvodu koji uz štednju nudi i riziko komponentu.

Jakša Krišto, predavač na Ekonomskom fakultetu u Za-grebu, smatra da su životna osiguranja ključni kanal i oblik mirovinske štednje. Ulaganja u police životnog

osiguranja su konzervativne prirode, a cilj im je sigur-nost. No, Krišto smatra da bi bilo dobro pronaći opti-malan način poticanja rasta prodaje životnih osigura-nja s ciljem pružanja sigurnosti osiguranicima.

Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osigu-ranje, smatra kako je fokus s banaka dobrim dijelom prebačen na osiguratelje. -Hrvati su dosad štednju po-vjeravali bankama, no u posljednje vrijeme omjer se mijenja u korist osiguratelja. Iako su građani svjesni da u ovo vrijeme krize moraju više štedjeti, svaki Hr-vat radije će uložiti u proizvod koji mu kratkoročno donosi prinos, a starost mu nije na pameti.

Oporavak zdravstvenog osiguranjaFokus osiguratelja u idućem će razdoblju biti i na do-punskim osiguranjima koja klijentima nude dodatnu financijsku zaštitu. S obzirom na starenje stanovniš-tva i sve češće pojave bolesti koje uzrokuju nemo-gućnost samostalnog života, osiguratelji najavljuju i nova pokrića, a posebice će razvijati takozvane life-assistance proizvode i usluge, koji za cilj imaju bolju kvalitetu života i preventivno djelovanje na zdravlje. Takva je usluga, primjerice, DNA analiza koja po-jedincu može ukazati na njegove osobne genetske predispozicije vezane uz prehranu i način života, te može pomoći u podizanju kvalitete života i prevenciji nekih bolesnih stanja.

Osiguravajuća društva osmislila su poseban zdrav-stveni program koji sami možete u potpunosti pri-lagoditi svojim potrebama. Dobrovoljno zdravstveno

U siječnju 2014. premije životnih osiguranja u Hrvatskoj iznosile su 18 milijuna kuna više nego u siječnju 2013.

Tema broja

U uvjetima globalne ekonomske krize, koja je započela 2008. godine, potrebno je na zajedničkom tržištu EU osigurati fiskalnu sigurnost. Stoga mnogi smatraju kako bi najbolje bilo kad bi svih dvadesetosam država članica imalo zajedničku ekonomsku politiku.Pa iako monetarna unija u EU postoji već neko vri-jeme, mnogi iz branše pitaju se hoće li EU napraviti značajan korak i stvoriti jedinstvenu bankovnu uniju.Nastojanja mnogih Europljana upravo se kreću u smjeru da uspostave zajednički regulatorni okvir za bankovni sektor. Vlade se, prema njihovu mišljenju, ne bi trebale oslanjati isključivo na blagu monetarnu politiku Europske središnje banke kada je u pitanju stabilizacija dužničke krize u eurozoni i tvrde kako su takve aspiracije od ključne važnosti za temelji boljeg sustava upravljanja.

Pojeftinjenje potrošačkih kredita-Želja nam je da u Hrvatskoj vodimo brigu da nema velikih razlika u bankarskom sustavu između samih kamata, a druga nam je želja da te kamate na neki način što više približimo kamatama u zemljama Eu-ropske unije - izjavio je nedavno ministar financija Slavko Linić, koji priprema Zakon o kamatama, a koji bi trebao detaljno regulirati formiranje kamata i pojef-tiniti potrošačke kredite.

Izmjenama zakona se efektivna kamatna stopa ‘plafo-nira’ na 12 posto, a budući da se sada ponegdje kod kartičnih kredita ova stopa penje iznad tog postotka, ovo postaje gornja granica za ugovornu kamatnu sto-pu. Posljedično, krediti bi u konačnici mogli ponešto pojeftiniti i postati dostupniji potrošačima.I dok mnogi smatraju kako bi ovo mogla bi biti dobra vijest za sve one koji imaju kartične kredite, banke su još oprezne u interpretaciji s obzirom na činjenicu da se većina kamatnih stopa na gotovinske i potrošačke

kredite drži na oko 10 ili 11 posto, pa i ne premašuje spomenutih 12 posto.Hrvatska zbog visokog rizika ne može previše smanji-vati kamatne stope na kredite, ali kada bi se kao refe-rentna stopa počela primjenjivati ona Europske središ-nje banke, onda bi kamate bile znatno niže.

Štednja građana - milijarde kuna više nego kod kreditaU šest kriznih godina bez posla je ostalo 190 tisuća radnika, a ukupna financijska imovina hrvatskih gra-đana porasla je za 87 posto. Najviše je rasla štednja. Najnoviji podatci Hrvatske narodne banke potvrđuju da je štednja u bankama oborila rekord - u odnosu na 2005., kada se o krizi još nije ni razmišljalo, štednja građana porasla je za 70 milijardi kuna, odnosno 75 posto. Samo tijekom 2013. štednja je narasla za 13,4 milijarde kuna - otprilike devet posto.

Istodobno, izvješće HNB-a pokazalo je da građani imaju sve manje kredita. Ukupni dug građana prema banka-ma je krajem 2013. iznosio 123,6 milijardi kuna. Samo tijekom prošle godine kreditne obveze stanovništva smanjile su se za 2,6 milijardi kuna. Ljudi se posebno razdužuju u segmentu auto-kredita, zatim kredita po kreditnim karticama, te minusa po tekućim računima.Dakle, građani su uspjeli otplatiti kredite i smanjiti dug za 2,6 milijardi kuna i istodobno povećati štednju u bankama za 13 milijardi kuna.I dok se mnogi pitaju otkuda građanima novac i kako je moguće da štednja u ovakvim uvjetima ra-ste, stručnjaci pojašnjavaju kako se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama pogođenim krizom, događa rast štednje iz predostrožnosti. Sada štedi i srednji sloj, koji je ranije trošio.

- Ljudi se boje budućnosti, strahuju od visoke neza-poslenosti i mogućnosti gubitka posla, pa štede za

Hrvatska zbog visokog rizika ne može previše

smanjivati kamatne sto-pe na kredite, ali kada bi se kao referentna stopa

počela primjenjivati ona Europske središnje banke, onda bi kamate

bile znatno niže.


Tema broja

osiguranje vam odnosi bržu i jednostavniju uslugu nego što je to predviđeno osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Pruža viši standard zdravstvene zaštite, moguće pokriće participacija kod obveznog zdrav-stvenog osiguranja, doplatu za lijekove, uključuje specijalističke i preventivne preglede, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, manje operacijske zahvate, bolji bolnički smještaj. Dobrovoljno zdravstveno osi-guranje mogu ugovoriti osamo osobe koje već imaju osnovno zdravstveno osiguranje. Ipak, osiguravatelji koji se bave dopunskim zdrav-stvenim osiguranjem upozoravaju kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za razliku od njih posluje bez obveze poštivanja zakonskih propisa koji se odnose na poslovanje osiguravatelja te bez nadzo-ra HANFA-e. Krajem 2013. zaračunata bruto premija u segmentu zdravstvenog osiguranja dosegla je 249,4 milijuna kuna.

Novi osiguravatelji na tržištu donose nove proizvodeČini se kako su u vodu pale prognoze nekih osigu-ravatelja koji su nam neposredno pred ulazak u EU govorili da je domaće tržište dobro pokriveno s njih 28 i da nema mnogo prostora za nove igrače, jer se u nepunih devet mjeseci od ulaska Hrvatske u Europsku uniju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga prijavilo osamdesetak novih osiguravatelja.U Uniji je dovoljno da osiguravatelj koji u svojoj ma-tičnoj zemlji ima odobrenje za rad najavi svoj dolazak regulatoru zemlje članice u koju stiže i obavijesti ga o uslugama koje planira nuditi.

- Usprkos tome, domaći osiguravatelji zadržali su naj-veći udio na tržištu, a otvorenost tržišta nije dovela do pada premija, kako se očekivalo. Na pad premije utjecala je više financijska kriza i veća konkurencija između domaćih osiguravatelja, istaknuli su nedavno u Croatia osiguranju.

Za sada, čini se kako se velik dio novopridošlica regi-strirao i prati klijente, ali još uvijek nemaju namjeru pokretanja poslovanja u Hrvatskoj.Ipak, očekuje se dolazak nekih novih usluga, a veća konkurencija trebala bi donijeti kvalitetnije i jefti-nije proizvode. Veliku korist, prema mišljenju stručnjaka, imat će prije svega poduzetnici, jer su uglavnom njima usmjerena osiguranja koja će nuditi. Ipak, i građani bi mogli uskoro profitirati jer, kako smatraju eko-nomski stručnjaci, domaće tržište je nedovoljno ra-zvijeno i cijelo drže dva-tri osiguravatelja, a kako su osiguranja od autoodgovornosti obvezna, tako im je i zajamčena određena razina prihoda, pa su se malo uspavali. Tako su pretpostavke da će policama obve-znog autoosiguranja cijene sigurno pasti sa sadašnje prosječne razine od 200 eura, jer je to i duplo više nego na tržištima zemalja jugoistočne Europe, gdje se

one nude po cijenama od 80 do 100 eura, a prostora ima i za promjene u kasko osiguranjima. Građani će svakako imati veći izbor različitih osigu-ranja i osiguravatelja. Ipak, iz branše upozoravaju i na moguće ‘mamce’ povoljnih ponuda do kojih će sigur-no doći, posebice preko Interneta.

Raste broj plasiranih kredita za investicije u gospodarstvuKada je riječ o novcu za investicije u gospodarstvo, vjerojatno je najbolja adresa ona od HBOR-a. U 2013. godini HBOR je plasirao 7,8 milijardi kuna kredita gospodarstvu, što je za 2,2 milijarde kuna manje nego u 2012. godini, kada je plasirao približno 10 milijar-di kuna. Pritom iz HBOR-a ističu zadovoljstvo što je lani za 11 posto više plasirano kredita za investicije u gospodarstvu, negoli godinu dana prije, a znatno ma-nje za obrtna sredstava, odnosno povećanje likvidno-sti. U prošloj godini HBOR je od ukupno plasiranih kredita ostvario 64 posto kredita za investicije u gos-podarstvu, što je gotovo približno pretkriznoj 2007. godini. Pritom ohrabruje i činjenica da je najveći dio sredstava plasiran u strojeve, opremu i tehnologije, za razliku od prijašnjih godina, kada je većina kredita za investicije usmjeravana za gradnju novih građevin-skih objekata/zgrada.

Prednosti leasing financiranja za male i srednje poduzetnikePrema podatcima koji dolaze s leasing tržišta, čini se kako se fokus polako prebacuje s potrošnih dobara na proizvodna. Tvrde kako je sve veći interes za nabavu opreme i strojeva.Leasing kao poseban oblik financiranja koji, ovisno o vrsti ugovora, može poprimiti obilježje najma (ope-rativni leasing), ima svoj osnovni postulat koji kaže kako financiranja putem leasinga glasi: koristiti, a ne biti vlasnikom.Bilo kako bilo, prednosti financiranja na leasing za male i srednje poduzetnike brojne su i nose niz pore-znih olakšica – iskoristivost porezno priznatog rasho-da. Može se smanjiti porez na dobit, PDV se priznaje kao pretporez, rate leasinga plaćaju se iz prihoda, brža realizacija financiranja…Leasing je posebice privlačan s računovodstvenog i po-reznog stajališta jer plaćanje leasing naknade za po-duzetnika predstavlja trošak (porezno priznati rashod). Budući da objekt leasinga nije u vlasništvu primatelja leasinga, te se stoga ne pojavljuje u njegovoj bilanci, leasing ne opterećuje njegovu kreditnu sposobnost.

Kako faktoring može poboljšati likvidnost tvrtke Tvrtke koje imaju problem s naplatom svojih potra-živanja koja prelaze ugovorene rokove i time donose u pitanje likvidnost samog poduzeća, rješenje svojih problema sve češće pronalaze u angažiranju faktoring društava. Uloga istih je u tome da se nelikvidna aktiva tvrtke pretvara u likvidnu.

Prema podatcima leasing tržišta, fokus se prebacuje s financiranja

potrošnih dobara na proizvodna - postoji sve

veći interes za nabavu opreme i strojeva.


Tema broja

Za to treba biti zadužena država, a oni kao agencija nude stručnu procjenu projekata malih i mikro poduzetnika, te na sebe preuzimaju izdavanje jamstava bankama u iznosu od 80 posto vrijednosti ukupnog projekta.

‘Cash pooling’ - centralizirano upravljanje likvidnošćuKroz proces globalizacije i otvaranja novih tržišta do-lazi do spajanja društava na internim i prekograničnim tržištima. Pripajanjem manjih poduzeća (poduzeća kćeri) u drugim zemljama, matična tvrtka upravlja li-kvidnošću kroz veći broj računa u različitim valutama, bankama i zemljama.Sustav ‘Cash pooling’ koristi se za obračunsko ujedi-njavanje novčanih sredstava na računima poduzeća, odnosno za konsolidiranje viškova i manjkova na ra-čunima više poduzeća unutar jedne grupe. Poduzeće majka ima uvid u sve kupnje i prodaje roba i usluga poduzeća unutar grupe.Omogućeno je ujedinjavanje pozitivnih i negativnih salda na računima povezanih poduzeća , a viškovi i manjkovi se prelijevaju. Primarni cilj svakog novčanog ujedinjavanja je bolje upravljanje sredstvima i korište-nje viška sredstava svih poduzeća u grupi kako bi se umanjio vanjski dug i povećala likvidnost svih članova unutar grupe uz jednostavniju administraciju i manje bankarske troškove.Ipak, cash pooling mijenja tradicionalni način uprav-

ljanja financijama i likvidnošću u velikim grupama te osigurava bolju kontrolu novčanih sredstava na razini cijele grupe te se na taj način ostvaruju znat-ne uštede. Ovakav način vođenja financija svakako je najpovoljniji jer omogućava jednostavnije poslova-nje, manje troškove te veću transparentnost.

Kriza zaustavlja rast nebankovnih financijskih institucijaHrvatski visoko kapitaliziran bankovni sustav ostao je stabilan tijekom krize, usprkos rizicima i visokim re-zervacijama. U usporedbi s bankama, ostale financijske institucije teže podnose krizu.

Osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, leasing kuće, burze, mjenjačnice, brokerske kuće, neki su od glavnih oblika nebankovnih financijskih insti-tucija, tj. institucija koje se ne bave prikupljanjem depozita ili njima bliskih surogata. Karakterizira ih činjenica da izdaju financijske instrumente koji se ne mogu analizirati s aspekta likvidnosti i prefe-rencija glede prinosa.

Kriza je zaustavila rast nebankovnih financijskih insti-tucija, a fondovi su s nekadašnjih 6% pali na svega 2% ukupne imovine. Leasing i stambene štedionice ni prije krize nisu se uspjeli nametnuti kao ozbiljna alternativa bankovnom kreditu.

Nakon ulaska u EU, Hr-vatskoj agenciji za nad-zor financijskih usluga prijavilo se osamdesetak novih osiguravatelja.

Tema broja

Poboljšanje likvidnosti, brži pristup radnom kapi-talu, smanjenje rizika daljeg poslovanja, smanjenje operativnih troškova, povećanje rentabilnosti te veća konkurentnosti na tržištu, samo su neke od prednosti faktoringa.Suvremeni faktoring je prilagodiva usluga, koju mogu koristiti poduzeća svih veličina iz gotovo svih područja gospodarstva uz odgovarajuće prilagodbe. Posebno je primjeren za mala i srednje velika podu-zeća, koja pomoću faktoringa financiraju rast opsega poslovanja i otklanjaju rizik nenaplate. Jednako tako je nezaobilazan za poduzeća, bez obzira na veličinu, koja zapadnu u poteškoće s likvidnošću zbog odobra-vanja dobavljačkih posudbi.

Faktoring kao oblik kratkoročnog financiranja pogodan je za sve subjekte koji ne mogu ili ne žele sredstva pri-kupiti na klasičan način. Pogodan je i za izvoznike jer ih oslobađa rizika boniteta kupca, rizika neplaćanja i političkih rizika.U Hrvatskoj je registirano 16 faktoring društva, a uku-pna vrijednost imovine faktorinških društava je 7,18 milijardi kuna.Osnovni je smisao faktoringa održavanje i ubrzavanje procesa likvidnosti poduzeća pa mu i vrijednost akti-ve u posljednjih nekoliko godina kontinuirano raste. U 2013. se pojavilo 27 posto više mjenica nego godinu ranije, čime je eskont mjenica postao najzastupljeniji oblik faktoringa.

Financiranja subjekata maloga gospodarstvaPrema posljednjim podatcima, udio mikro i malih po-duzeća u ukupnom kreditiranju iznosio je tek osam posto, iako mikro i mala poduzeća nose ukupno 98,5 posto hrvatskog gospodarstva.Istraživanja financijskih stručnjaka o problemima koji se odnose na financiranje malog gospodarstva u Hrvatskoj identificirala su 5 glavnih problema: ma-njak kreditnih jamstava, neodgovarajući raspon ban-karskih usluga, potrebna dokumentacija, iznos ka-matnih stopa i nedovoljne informacije o dostupnim financijskim proizvodima.

Naglašeno je da su u Hrvatskoj mikro financije veo-ma ograničene, iako većina dostupnih financija dolazi iz bankarskog sektora, njih 82 posto. Krediti se uglav-nom daju srednjim poduzećima,a mikro i mala podu-zeća imaju problema kod pregovaranja o uvjetima kre-ditiranja i njihovim iznosima. Vrlo teško mogu dobiti kredite u rasponu od 25.000-100.000 eura.Značajnu ulogu u olakšanom pristupu financiranju ima svakako HAMAG INVEST jer, kako je i sam nagla-sio Darko Liović, predsjednik HAMAG INVESTA, ne može se očekivati od banaka da se bave rizičnim ope-racijama kreditiranja malih i mikro poduzetnika jer on kao štediša ne bi bio sretan znajući da njegova štednja ide u financiranje izrazito rizičnih poslovnih pothvata.

EIB je odobrio HBOR-u zajam u iznosu od 800 milijuna eura za poticanje malog i srednjeg poduzetništva i inovativnih projekata

Ugovor o prvoj tranši zajma u iznosu od 400 milijuna eura 24. ožujka su potpisali potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, a potpisivanju je nazočio i Slavko Linić, ministar financija.Sredstva u iznosu 250 milijuna eura namijenjena su za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a 150 milijuna eura je namijenjeno za financiranje projekata javnih i privatnih srednje kapitaliziranih poduzeća koja ulažu u projekte bazirane na znanju, infrastrukturu i zaštitu okoliša. Ugovor o zajmu potpisan je u okviru prezentacije re-zultata rada Europske investicijske banke u 2013. godini i njihovih aktivnosti u Hrvat-skoj, a Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a tom je prilikom istaknuo:

-Olakšan pristup dugoročnim sredstvima koje omogućava EIB zajedno s HBOR-om, našom dugogodišnjom parterskom institucijom, ključan je za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva i srednje kapitalizirani poduzeća koja su nositelj hrvatskog gospodarstva i glavni pokretač razvoja i novih radnih mjesta u Hrvatskoj. Putem HBOR-a EIB omogućava da njihovi projekti budu financirani pod povoljnim uvjetima, uključujući i one vezane za povećanje energetske učinkovitosti.

Anton Kovačev , predsjednik Uprave HBOR-a, dodao je:-Danas pribavljena sredstava u iznosu 400 milijuna eura HBOR će iskoristiti u svojim nastojanjima da potakne nove investicije, posebno u uvođenje novih proizvoda i teh-nologija. Ovakva ulaganja su ključna za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodar-stva, a time i povećanje izvoza. U našim nastojanjima imamo veliku podršku EIB-a koji nas prati već trinaest godina. Ovom im prilikom zahvaljujem još jednom na povjerenju i na tome što su HBOR prepoznali kao ključnu ustanovu za suradnju u Hrvatskoj.

Suradnja EIB-a i HBOR-a započela je 2001. godine te je, uključujući i danas potpisani zajam, do sada EIB odobrio HBOR-u iznos od gotovo 1,8 milijardi eura. Ova sredstva su u najvećoj mjeri bila namijenjena za financiranje projekata malih i srednjih podu-zetnika, srednje kapitaliziranih poduzeća i javnih poduzeća s područja proizvodnje i usluga, uključujući i turizam, kao i investicijama u sektoru energetike, zaštite okoliša i sličnim infrastrukturnim projektima.


Tko sve i na koji način može koristiti kreditnu liniju Eu-ropske investicije banke, namijenjenu za financiranje projekata energetske učinkovitosti u cilju uštede energije i smanjena emisije CO2?Program financiranja projekata energetske učinkovitosti namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, jedini-cama lokalne i regionalne samouprave i višestambenim zgradama. U skladu s naputkom Europske komisije, sredstvima iz ove kreditne linije financiraju se projekti usmjereni na obnovu fasada i krovišta, zamjenu stolari-je, modernizaciju sustava grijanja (zamjena energenata, rekonstrukcija/zamjena kotlovnica, ugradnja termostat-skih ventila i sl.), supstituciju klasične rasvjete štednom te uvođenje inteligentnih elemenata upravljanja rasvje-tom, ulaganje u infrastrukturu (proširenje, modernizacija proizvodnih kapaciteta, nabava novih strojeva, adaptacija proizvodnih objekata i sl.) te ponovnu upotrebu proi-zvodnog otpada za dobivanje energije.

Osnovne karakteristike ovog programa:• Kreditni aranžman podržan je poticajima Europske

komisije - bespovratna novčana sredstva od 7,5% do 15% od iznosa odobrenog kredita, pri čemu je važno istaknuti da se iznos poticaja razlikuje od projekta do projekta jer ovisi o strukturi samog projekta, tj. broju i obujmu mjera kojima se ostvaruju energetske uštede

• Sveobuhvatna tehnička pomoć (konzultanti koje odo-brava i financira Europska komisija besplatno pomažu klijentima u definiranju mjera kojima se ostvaruju energetske uštede)

• Iznos kredita za pojedini projekt: od 150.000 do 2.500.000 EUR, a za projekte energetske obnove više-stambenih zgrada od 40.000 do 250.000 EUR

• Rok otplate kredita do 10 godina (otplata u skladu s ugovorom s Bankom u jednakim mjesečnim, tromje-sečnim ili polugodišnjim ratama).

Kada ste započeli s tim linijama?Privredna banka Zagreb je prva banka u Hrvatskoj koja je još 2010. godine prepoznala važnost energetske obnove i započela s kreditiranjem projekata čija je namjena unap-ređenje/podizanje energetske učinkovitosti.Pored bespovratnog poticaja koji osigurava Europska komisija, Privredna banka Zagreb dodatno stimulira korisnike kredita za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Ako se investicijom poboljša energetski razred

zgrade (npr. iz C u B), Banka smanjuje kamatnu stopu na kredit za 0,5%.

Koliko je objekata tom linijom obnovljeno i kolika je finan-cijska vrijednost tih projekata? Iz spomenutog programa do sada je financirano 19 proje-kata energetske učinkovitost i obnovljivih izvora energi-je, čija je ukupna vrijednost oko 30 milijuna kuna.

Što se planira u sljedeće tri godine – ostalu li te linije iste, hoće li biti preinaka?PBZ svakako i u narednom razdoblju planira zaključivati slične programe kreditiranja. Budući da je Europska unija upravo ušla u novo proračunsko razdoblje (2014.-2020.), sasvim je izvjesno da će se postojeći programi koji su strukturirani za proračunsko razdoblje 2007.- 2013. iz-mijeniti, tj. unaprijediti, a u skladu s novim smjernicama EK za korištenje EU fondova.Osim toga, posebice kod kreditiranja obnove višestambe-nih zgrada, Banka surađuje s domaćim izvorima sufi-nanciranja (resorna ministarstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinice lokalne i regionalne samouprave i ostali), bilo da se radi o poticaju ili subven-cioniranju kamata. Otvoreni smo za sve nove ideje koje bi mogle unaprijediti zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svim segmen-tima, posebno u zgradarstvu, gdje su, kao što je opće po-znato, najveće ‘rezerve’ za uštede, a relativno mala ulaga-nja koja se kroz smanjene račune za potrošnju energije isplate u roku od 7 do 10 godina.

Financiranje projekata energetske učinkovitosti uz PBZPrivredna banka Zagreb je prva banka u Hrvatskoj koja je još 2010. godine prepoznala važnost ener-getske obnove i započela s kreditiranjem projekata čija je namjena unapređenje i podizanje ener-getske učinkovitosti. Program financiranja projekata energetske učinkovitosti namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i višestambenim zgradama.

Pored bespovratnog poticaja koji osigurava Europska komisija, Privredna banka Zagreb dodatno stimulira korisnike kredita za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Nediljko Rojnica, direktor u Sektoru za upravljanje prodajom, Privredna banka Zagreb d.d.

Tema broja

Što će donijeti promjene u Zakonu vezano za različite kategorija fondova A, B ili C?Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima u smi-slu kategorizacije mirovinskih fondova uvedena su striktna pravila vezana uz članstvo u mirovinskom fondu, izbor fonda, raspored osiguranika, ograničenja članstva, promjene, odnosno prijelaze u druge miro-vinske fondove, promjene kategorija te rokove izbora i prijelaza.

Prema članstvu i načelima ulaganja, mirovinski fondovi dijele se u tri kategorije: A, B i C, a međusobno se razli-kuju po ograničenjima članstva te investicijskoj strate-giji i ograničenjima ulaganja sukladno Zakonu o obve-znim mirovinskim fondovima. Zakonom je omogućeno ulaganje imovine mlađih članova u rizičnije financijske instrumente koji nose i veći prinos, sve do konzervativ-nih ulaganja imovine s najmanjim rizikom.

Pri tome je u mirovinskom fondu kategorije A naj-veći očekivani prinos uz najveći preuzeti rizik, u mi-rovinskom fondu kategorije B očekivani prinos i pre-uzeti rizik su umjereni, dok je u mirovinskom fondu kategorije C najmanji očekivani prinos uz najmanji preuzeti rizik. Također, obveza valutne usklađenosti imovine fonda s valutom u kojoj se isplaćuju miro-vine najmanja je za mirovinski fond kategorije A, a najveća za fond kategorije C.

Kada će novi fondovi započeti s radom? Što će se do-goditi s postojećim mirovinskim fondovima?Mirovinska društva dužna su u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona osnovati mirovinske fondove kategorije A i C. Postojeći mirovinski fon-dovi postaju mirovinski fondovi kategorije B istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, dakle 20. kolovoza 2014. godine, a u istom roku mirovinski fondovi kategorija A i C počinju s radom.

U kojem će se razdoblju osiguranici moći odlučiti o prebacivanju u drugi fond, s obzirom na kategoriju?Članovi postojećih mirovinskih fondova mogu jed-nom u razdoblju od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona pa do 14 dana prije početka rada fondova kate-gorije A i C Središnjem registru osiguranika podnijeti

prijavu za promjenu mirovinskog fonda, s obzirom na kategoriju koja će nastupiti početkom rada mirovin-skih fondova kategorije A i C.

Osiguranici koji su postali članovi obveznog mirovin-skog fonda prije stupanja na snagu Zakona ili će po-stati članovi u prvih šest mjeseci od njegova stupanja na snagu, postaju članovi mirovinskog fonda kategori-je B, osim ako su se u gore navedenom razdoblju pri-jave drugačije izjasnili. Po isteku šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona, članovi mirovinskog fonda kategorije B raspoređuju se u mirovinski fond katego-rije C istog mirovinskog društva, ako do umirovljenja imaju manje od 5 godina.

Je li Zakonom određen automatski prijelaz u fond s manjim stupnjem rizika, ovisno o životnoj dobi osi-guranika?Da, ukoliko je osiguranik član mirovinskog fonda ka-tegorije A, na dan kada ispuni uvjet da do umirovlje-nja ima manje od 10 godina, Središnji registar osigu-ranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B, kojim upravlja isto mirovinsko društvo. Ako je osi-guranik član mirovinskog fonda kategorije B, na dan kada ispuni uvjet da do umirovljenja ima manje od 5 godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporedi-ti u mirovinski fond kategorije C kojim upravlja isto mirovinsko društvo, kako bi se sačuvala vrijednost njihove imovine neposredno prije ispunjenja uvjeta za umirovljenje.

Hoće li, kada i kako član mirovinskog fonda i naknadno bez naknade moći promijeniti kategoriju fonda?Član mirovinskog fonda može promijeniti kategoriju mirovinskog fonda samo u godinama kada će napuniti godine života koje su višekratnik broja tri i samo u kalendarskom mjesecu u kojem je rođen. Ne plaća se naknada za izlaz ako se samo mijenja kategorija fonda, međutim, ako se promjenom fonda mijenja i društvo u prve tri godine članstva, naplaćuje se naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva. Član promjenu fonda obavlja prijavom Sre-dišnjem registru osiguranika.

Aktualne promjene u Zakonu o obveznim mirovinskim fondovimaNovi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima stupio je na snagu 20. veljače 2014. godine. O tome što on donosi u smislu kategorizacije mirovinskih fondova razgovarali smo s Mirjanom Rađenović, pomoćnicom ministra rada i mirovinskoga sustava.

Razgovarala: Bojana Šimac

Mirjana Rađenović, pomoćnica ministra rada i

mirovinskoga sustava

Tema broja


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviStatistika Novog Zelanda

http://www.stats.govt.nz/Vlada Novog Zelanda

http://newzealand.govt.nz/ Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine

http://www.mfat.govt.nz/Carinska služba

http://www.customs.govt.nz/ Ulaganja u Novi Zeland

http://www.linz.govt.nz/overseas-investment

Opće informacije Naziv:

Novi ZelandGlavni grad:

WellingtonPovršina:

267,710 km2Stanovništvo:

4.471,100Službeni jezik:

engleskiValuta:

1 novozelandski dolar = 0.87 USD

Robna razmjena s Novim Zelandom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Novi Zeland Uvoz Hrvatske iz Novog Zelanda

Duhanski proizvodi Smrznuta govedina

Plastika Janjetina

Obuća Lignje

UKUPNI IZVOZ 938 689 USD UKUPNI UVOZ 4 206 660

USD

New Zealand Ministry of Foreign Affairs & Trade

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U AUSTRALIJI POKRIVA NOVI ZELAND

Veleposlanik: mr.sc. Damir Kušen Adresa: 14 Jindalee Crescent, O’Malley Act 2606, Canberra, Australija Tel: 0061 2 6286 6988Fax: 0061 2 6286 3544E-mail: [email protected]

KONZULAT NOVOG ZELANDA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počasni konzul: Nikola Jelinčić, Adresa: Vlaška ulica 50a, 10000 ZagrebTel/fax: 00385 1 46 12 060E-mail: [email protected]

Wellington

Novi Zeland - iznimno sigurna zemlja za ulaganje i poslovanjeMinimalna tolerancija prema korupciji, jak bankarski sustav, strana ulaganja i izvoz razlozi su koji su pridonijeli razvoju gospodarstva Novog Zelanda.

Tijekom posljednjih 20 godina gospodarstvo Novog Zelanda transformiralo se iz agrarne ekonomije, koja je bila na principu britanskog pristupa tržištu, u više in-dustrijalizirano, slobodno tržišno gospodarstvo prepo-znatljivo na globalnoj razini. Novozelandsko moderno i konkurentno gospodarstvo olakšava sudjelovanje u globalnoj trgovini. Potiče se poduzetnička aktivnost kod privatnog sektora, postoji minimalna tolerancija prema korupciji, te se pravna država temelji na ekonomskoj slobodi i doprinosi visokoj razini trajnog prosperiteta. Forbes je 2012. godine komentirao kako je novozelan-dsko gospodarstvo usko vezano uz Australiju i njeno gospodarstvo, a obje države su još uvijek visokopozicio-nirane unatoč globalnoj financijskoj krizi. Novi Zeland je doživio usporavanje gospodarstva, no ipak se uspjelo izvući iz recesije, gdje je izvoz najveći razlog oporavka, najviše od strane Australije i Kine. Osim toga, Novi Ze-land ima jak bankarski sustav koji je održao stabilnost

gospodarstva. Vlada planira povećati rast produktivno-sti i razvoj infrastrukture, te smanjiti javnu potrošnju.

Struktura gospodarstvaIako se polovina izvoza temelji na poljoprivrednim proizvodima, njegov doprinos u BDP-u je najmanji. Plodno tlo i odlični uvjeti za uzgoj, uz kombinaciju sa sofisticiranim metodama uzgoja i napredne poljoprivredne tehnologije, pružaju idealno okruženje za šumarstvo i hortikulturu. Poljoprivredni proizvodi čine oko polovice robnog izvoza, a Novi Zeland jedan je od pet najboljih mliječnih izvoznika u svijetu. Uz poljoprivredni sektor, industrijski i uslužni sektori također su obilježeni visokom tehnologijom. Industrijski sektor uključuje rudarstvo, tekstil, strojeve i transportna sredstva. Sektor usluga je najzastupljeniji, od čega se posebno izdvaja turizam koji doživljava brz rast i inovacije.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Novi Zeland imaju sve bolju suradnju, te im je želja produbljivanje bilateralnih odnosa, posebice gospodarskih i trgovinskih. Područja gdje postoje mogućnosti za daljnju suradnju su poljoprivreda, energetika, hortikultura, prehrambena industrija, ribarstvo, vinogradarstvo i turizam. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorilo je nove mogućnosti suradnje. Suradnja će se nastaviti i u području djelovanja Ujedinjenih naroda, gdje se jača međunarodna sigurnost i prosperitet, te promiče mir, demokracija i ljudska prava.

Postupak uvoza roba i usluga u Novi ZelandTijekom posljednjih nekoliko godina Vlada Novog Zelanda uspješno je smanjila carine, te prešla na liberalizirani oblik sustava carinske zaštite. Član je GATT-a, te je potpisan sporazum s WTO o carinskim subvencijama, kompenzacijskim poslovima i anti-dampingu. Na svu uvezenu robu plaća se PDV od 15% i dodatni troškovi osiguranja nastali pri isporuci robe. Gospodarstvo je ovisno o poljoprivrednoj proizvodnji u zemlji, stoga postoje stroge kontrole na uvoz bilo koje žive životinje ili biljke koje mogu biti štetne za primarnu proizvodnju. Uvoz je također zabranjen za oružja, multimediju nepoželjnog sadržaja, meso, trofeje ili dijelove tijela zaštićenih životinja i sl.

UlaganjaNovi Zeland je globalno prepoznat kao sigurna zemlja za ulaganje i poslovanje. U svijetu je rangiran kao prva zemlja gdje ne postoji korupcija (2012.), te prva zemlja za pokretanje poslovanja i zaštite ulagača

(2013.). Uključivanje u poslovanje traje vrlo kratko zbog dosljednog političkog okruženja i transparentnih propisa, te niske stope poreza koje podržavaju dugoročne ulagače. Velik broj ulaganja ne treba viša odobrenja od zakonodavnog okvira poslovanja. Strana ulaganja značajno su pridonijela razvoju gospodarstva Novog Zelanda. Postoje mogućnosti u mnogim

Auckland


područjima za ulaganja, od tradicionalnih do novih poslovnih sektora, često inovativnim područjima. Veliki razlog za dodatnim ulaganjima je privlačenje novih obitelji koji će uživati u prostranstvima i svim drugim oblicima blagodati koje pruža Novi Zeland.

Poslovni običajiRukovanje je normalna pojava među poslovnim surad-nicima, bez obzira na spol, s obzirom na to da im je društvo egalitarno. Otvorenog su uma, te izrazito paze na manire i ljubaznost. Mali razgovor prije sastanka je prihvatljiv, ali ne više od nekoliko relevantnih pitanja. Vrlo su politički korektno društvo, preferira se direk-tan kontakt očima, iako postoje zabune jer se u kulturi velikog broja otoka na Tihom oceanu smatra nepri-stojnim. Točnost se cijeni, a sporost se promatra kao nepristojnost ili nepoštivanje. Za sastanak muškarci se odijevaju u crno konzervativno poslovno odijelo, iako je dopušteno i ležernije odijevanje, ali s ukusom. Žene odijevaju haljine, poslovna odijela, odnosno sve što ne otkriva previše. Darovi ne bi trebali biti raskošni te je poželjno otvoriti dar odmah po primitku.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Taupo jezero

Gospodarstvo Novog Zelanda

BDP: 136 mlrd USD

BDP per capita: 57 636 USD

Stopa rasta BDP-a: 2,5%

BDP prema sektorima: usluge (69,5%), industrija (25,5%), poljoprivreda (5%)

Izvoz (2013.): 37,84 mlrd USD

Izvozni proizvodi: mliječni proizvodi, meso, drvo i proizvodi od drveta, riba, strojevi

Zemlje izvoza: Australija (21%), Kina (15%), SAD (9%), Japan (7%)

Uvoz (2013.): 37,35 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, vozila, zrakoplovi, nafta, elektronika, tekstil,

plastika

Zemlje uvoza: Kina (16%), Australija (15%), SAD (9%), Japan (6,5%), Singapur

(4,8%), Njemačka (4,4%)

Nezaposlenost: 6%

Inflacija: 1,3%

Internetski kod zemlje: .nz

Pozivni broj: +64

Suvremena regionalna politika integrira različite strate-gije rasta na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, uz istovremeno jačanje načela partnerstva i uključenost regionalne i lokalne razine, jer se upravo tamo nalazi vjerodostojno iskustvo i prepoznavanje potreba.

-Proces strateškog planiranja pripreme i programi-ranja korištenja strukturnih fondova (glavnih finan-cijskih instrumenata regionalne politike) u RH još je u tijeku, te se odvija isključivo na nacionalnoj razini, bez sustavne i jasne komunikacije s ‘terenom’, te tako i plan korištenja fondova EU za financiranje prioritetnih razvojnih projekata s ciljem uravnoteženog regional-nog razvoja postoji samo u naznakama. Uzevši u obzir da su države članice koje su korištenjem prilike EU fi-nanciranja za razvoj postigle rast BDP-a zahvaljujući kvalitetnim kapacitetima, dobroj provedbenoj struktu-ri i koordinaciji nacionalne, regionalne i lokalne ra-zine, čini se da izostanak strateški važnog ulaganja u regionalne i lokalne kapacitete za pripremu i provedbu projekata (što uključuje i kadrovske i financijske resur-se) već ukazuje da se nadležne strukture u RH nisu za takav pristup pripremile planski i na vrijeme. Osim toga, pitanje „učinkovitosti” korištenja EU financi-ranja je i dilema između kriterija utrošenog novca naspram stvarnog učinka projekata koji se financi-raju. U ovom razdoblju u kojem se oslabljeno gospo-darstvo jako sporo oporavlja, poduzetništvo i ulaganja

nemaju sigurno i pozitivno institucionalno okrilje za rast, nezaposlenost dostiže tragične brojke, a depo-pulacija prijeti dugoročnom razvitku Hrvatske - pri-lika korištenja EU financiranja za razvoj je, najjedno-stavnije rečeno, nužnost i obaveza - smatra Kornelija Mlinarević, izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.

Prema riječima Maje Lehman, savjetnice za regional-ni razvoj u Agenciji za razvoj Varaždinske županije, ulaskom Hrvatske u EU preuzeta je obveza kreiranja regionalne politike u skladu s kohezijskom, odnosno regionalnom politikom Europske unije. Hrvatska je stoga definirala prioritete ulaganja na koje će se foku-sirati u razdoblju 2014.-2020., prema jedanaest te-matskih ciljeva postavljenih od strane Europske unije. Navedeni ciljevi usmjereni su na istraživanje i inova-cije, ICT, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, okoliš, klimatske promjene, prirodnu i kulturnu baštinu, održivi promet, zapošljavanje i mobilnost, socijalnu uključenost i suzbijanje siromaštva, obra-zovanje te jačanje administrativnih kapaciteta. Na-vedena područja bit će detaljno razrađena u plansko-programskim dokumentima, točnije partnerskom sporazumu koji s EU potpisuje svaka država članica te operativnim programima koji definiraju mjere i aktivnosti koje će osigurati učinkovito korištenje eu-ropskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji

Smanjenje regionalne nejednakosti - jedan od glavnih nacionalnih ciljeva do 2020.Regionalna (ili kohezijska) politika jedna je od najstarijih i financijski najizdašnijih politika Europske unije koja ima za cilj uravnoteženi gospodarski razvoj regija, usmjerena je na investicije koje vode u gospodarski rast, u istraživanje i razvoj, inovacije, poduzetništvo, razvoj ljudskih potencijala i informacijske i komunikacijske tehnologije.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Pitanje „učinkovitosti” korištenja EU financiranja je i dilema između kriterija utrošenog novca naspram stvarnog učinka projekata koji se financiraju.

Regionalni razvoj


Regionalni razvoj

cilj takve regionalne politike je poticanje gospodarskog rasta u svim državama članicama Europske unije.

Kako postići ravnomjeran razvoj?Po odluci Vlade RH o karti regionalnih potpora iz 2008. godine, Panonska Hrvatska je dosezala 31,54% BDP EU 25 i ostvarivala maksimalni intenzitet regionalne potpore od 50 posto, plus 10 za srednje poduzetnike, odnosno plus 20 za male poduzetnike, dakle, ukupno 70 posto.U Službenom listu EU možemo pronaći Smjernice za na-cionalne regionalne potpore za 2007.-2013., a na stranici broj 15 jasno se definira kojim regijama Europska komi-sija dopušta koji intenzitet potpora: 40 posto intenziteta regionalnih potpora za regije čiji je BDP niži od 6%, a za regije koje su ispod 45% prosječnog BDP-a dopušta se iznos potpore za 50 posto, plus 10, odnosno plus 20.

Odlukom Vlade od 01.01.2013. da RH podijeli u dvije nove statističke regije, Jadransku i Kontinentalnu, došlo je do promjena u intenzitetu potpora. U novoj odluci Vla-de RH od 14.02.2013. mogli smo pročitati da je sada BDP Kontinentalne Hrvatske 49,62%, što znači da smo iznad granice od 45%, i to za 4,62% - jasna je stvar da je to zbog Grada Zagreba, i ukida nam se onih 10% na koje smo imali do sada pravo. Pravi smisao regionalne politike EU je identificirati slabije razvijene regije te osmisliti razvojne politike i poticaje, kako bi one što prije dostigle ravnomjeran i

ravnopravan razvoj s drugim razvijenim regijama EU. Ovdje to nije slučaj.

Uz Europski fond za regionalni razvoj do smanjivanja razlika između regija u EUCilj Europskog fonda za regionalni razvoj je jačanje eko-nomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne inve-sticije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj je ERDF otvoren nakon pristu-panja, za što se pripremala kroz program IPA. Proračun programa za razdoblje od 2007. do 2013. godine iznosi 201 milijardu eura. U razdoblju od 2014. do 2020. godine očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 mili-jarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2013. godine dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet i Regio-nalna konkurentnost.U lipnju 2011. godine Europska komisija je pripremila prvi prijedlog, a u veljači 2013. Europsko vijeće je prihva-tilo prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdo-blje 2014.-2020. Europska komisija je pri tome predložila brojne važne promjene u dizajniranju i provođenju Kohe-zijske politike. Koncentriranje sredstava na manji broj prioriteta i jače povezivanje s europskom Strategijom 2020, fokusiranje na rezultate, nadzor napretka prema dogovorenim ciljevima te pojednostavljivanje provedbe glavne su značajke prijedloga. Slijedom toga, prema prijedlogu uredbe za uspostavu ERDF-a za financijsko razdoblje 2014.-2020. jasno je naznačeno da ERDF za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a.

Jačanje uloge regionalnih razvojnih agencija-Iako je uloga razvojnih agencija vrlo važna u dinamici regionalnog razvoja, osobito s obzirom na opseg poslova koje agencije obavljaju i korisnika s kojima komunici-raju, zasad se ne može reći da se za agencije nešto važno promijenilo ulaskom u Europsku uniju. Od agencija se već godinama očekuje maksimalna pomoć u informi-ranju, pripremi i provedbi projekata financiranih kroz programe EU i to prvenstveno javnom sektoru, ali i poduzetnicima, nevladinim organizacijama i mnogim zainteresiranim stranama. Razvojne agencije osim obve-ze pripreme i provedbe projekata za i s osnivačima rade i na izradi strateških dokumenata lokalne, regionalne i nacionalne razine, te veliki dio vremena mentoriraju pripremu i provedbu projekata razvojnih dionika, i di-rektno educiraju korisnike o metodologiji upravljanja projektima. Nova Strategija regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju kao glavni okvir i utemeljenje regionalne politike RH još se uvijek definiraju, što znači da još uvijek nema jasnog smjera regionalne politike.

Odlukom Vlade od 01.01.2013. da

RH podijeli u dvije nove statističke

regije, Jadransku i Kontinentalnu, došlo

je do promjena u intenzitetu potpora.

COSME program - novi program Europske

unije za poticanje konkurentnosti malih i

srednjih poduzeća u razdoblju 2014. - 2020.

COSME program (Programme for the Competitiveness of enterprises and SMEs - Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća) novi je program Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020., kojim će se poticati konkuren-tnost europskih malih i srednjih poduzeća. Zajedno s programom Horizon 2020, COSME predstavlja nastavak aktivnosti koje su se u razdoblju 2007.-2013. uspješno provodile kroz Program za poduzetništvo i inovacije (CIP EIP) i to na sljedeći način:1. Kroz Horizon 2020 poticat će se sve aktivnosti vezano za inovacije te poticati ino-

vativna mala i srednja poduzeća (MSP). Cilj je bio napraviti integrirani sistem fi-nanciranja koji će pokriti sve aktivnosti vezano za inovacije i istraživanje, a koje su do sada bile financirane kroz više programa, uključujući i CIP program. Dakle, Horizon 2020 obuhvatit će kompletan inovacijski ciklus - od istraživanja do izlaska inovativnih proizvoda/proizvodnih usluga na tržište, odnosno njihove komercija-lizacije.

2. Kroz COSME program nastavit će se financirati aktivnosti koje za cilj imaju podiza-nje konkurentnosti i osnivanje te rast malih i srednjih poduzeća.

Kroz oba ova programa malim i srednjim poduzećima omogućit će se pristup finan-cijskim instrumentima, i to na način da će se kroz Horizon 2020 investirati u start-up i ranu fazu MSP te u MSP koja su orijentirana na istraživanje i inovacije, a kroz COSME u MSP u fazi rasta.


Kapaciteti agencija ne rastu proporcionalno interesu i potrebama, a agencije, iako uz gore navedene poslo-ve koordiniraju dionike regionalnog razvoja na svom području i provode niz nacionalnih programa financi-ranja razvojnih projekata, u ovom trenutku ne znaju koja im je uloga dodijeljena u budućoj strukturi regio-nalnog razvoja RH - napominje Kornelija Mlinarević.- Uloga razvojnih agencija u cjelokupnoj provedbi politike regionalnog razvoja trebala bi ulaskom u EU sve više do-bivati na značaju. Veći naglasak na njihovu ulogu stavljen je već u fazi pripreme plansko-programskih dokumenata koji su izuzetno važni u kreiranju mogućnosti korištenja EU sredstava u razdoblju 2014.-2020. Isto tako, novi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju predviđa jačanje te uloge kako bi se iskoristili njihovi značajni kapaciteti u strateškom planiranju te pripremi i provedbi razvojnih projekata - smatra Maja Lehman.

Uspješnost RH u povlačenju EU fondova?Pitanje uspješnosti povlačenja EU fondova u pravilu se analizira prema tri osnovna kriterija: vrijednost ugovore-

nih sredstava, vrijednost isplaćenih sredstava iz EU fon-dova te vrijednost sredstava koja su vraćena u proračun EU zbog kašnjenja u povlačenju sredstava (tzv. decom-mitment). Hrvatskoj je do danas kroz sve pretpristupne fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 mlrd. eura od čega je ugovoreno ukupno 820 mil. eura ili čak 73,15%, što nas stavlja u ‘gornji dom’ EU-članica. Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007., od ukupno 823 mil. eura koji stoje na raspolaganju ugovoreno je 556 mil. eura ili 67,5%. No, taj će postotak kao i onaj prethodni i dalje rasti jer se neugovorena sredstva mogu ugovarati i trošiti sve do kraja 2016. godine. Vrijednost završenih i isplaćenih projekata iz IPA-e danas je 365 mil. eura ili 66% onog što je ugovoreno, podatci su koje donosi Mi-nistarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije.Ovo će biti godina programiranja i pripremanja admi-nistracije za povlačenje novca u narednih šest godina, kako za Hrvatsku, tako i za ostale zemlje EU. Do kraja 2014. godine očekuje se objava javnih poziva za dostavu projekata koji se natječu za bespovratne potpore manje vrijednosti, ali isto tako i otvaranje natječaja za ugova-ranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014.-2020. koji su u visokoj fazi pripreme, po-put novih projekata u području vodoopskrbe i odvodnje, daljnje obnove željezničke infrastrukture na X. i Vb. koridoru, regionalnih odlagališta otpada, proširenja ae-rodroma u Ćilipima, gradnje centra za translacijsku me-dicinu u Zagrebu, itd.

No s druge strane, prema posljednjim službenim ana-lizama Europske komisije o iznosima koji su dosad isplaćeni, u povlačenju sredstava iz EU fondova Hrvatska je najlošija u EU. Podatci koji su dostupni unazad nekoliko mjeseci govore da postotak isplaćenih sredstava u odno-su na ona koja su bila na raspolaganju u financijskoj per-spektivi 2007.-2013. za Hrvatsku iznosi mizernih 18%.Države čijem smo se pristupanju čudili tijekom zadnjih nekoliko godina i smatrali da nemaju što tražiti u Uniji prije nas, kao što su Bugarska i Rumunjska, napravile su značajan iskorak. Rumunjska se nalazi neposredno ispred Hrvatske, ali je njezin postotak iskorištenosti znatno viši i iznosi 36% isplaćenih sredstava. Bugarska je još uspješnija i nalazi se na 48% iskorištenosti, dok Estonija ima 78%.

Valja upozoriti da je Hrvatska u financijskoj perspektivi za koju je Komisija radila usporedbe koristila pretpristupni program IPA, dok su druge članice koristile strukturne i druge investicijske fondove – ESI fondove, pa je uspo-redba ponešto specifična, međutim uzmite u obzir da su financijske alokacije, to jest iznosi koji su na raspolaganju iz ESI fondova značajno veće od onih koje smo imali u programu IPA. Tako Hrvatska već sada ima priliku ko-ristiti u prosjeku milijardu eura godišnje za perspektivu 2014.-2020., dok je u programu IPA nešto manji iznos imala za sedmogodišnje razdoblje.Iako nas Vlada redovito uvjerava da će Hrvatska povući

Uloga razvojnih agencija u cjelokupnoj provedbi

politike regionalnog razvoja trebala bi

ulaskom u EU sve više dobivati na značaju.

Tablica: Iskorištenost EU fondova za zemlje EU27 u financijskoj perspektivi 2007.-2013. nakon tri godine provedbe

Zemlja članica

Ukupno dodijeljeno za raz-doblje 2007-2013 (mil. €)

Isplaćeno do sij. 2010. (mil. €)

Iskorišteno (%)

Austrija 1.461 136 9,29

Belgija 2.258 218 9,65

Bugarska 6.853 0 0,00

Cipar 640 35 5,47

Češka 26.692 674 2,52

Danska 613 21 3,36

Estonija 3.456 338 9,79

Francuska 14.319 832 5,81

Finska 1.716 144 8,40

Njemačka 26.340 2.532 9,61

Grčka 20.420 631 3,09

Mađarska 25.307 920 3,64

Irska 901 119 13,19

Italija 28.812 636 2,21

Latvija 4.620 244 5,28

Litva 6.885 797 11,57

Luksemburg 65 1 2,03

Malta 855 2 0,20

Nizozemska 1.907 14 0,72

Poljska 67.284 2.547 3,79

Portugal 21.511 1.177 5,47

Rumunjska 19.668 141 0,71

Slovenija 4.205 162 3,84

Slovačka 11.588 66 0,57

Španjolska 35.217 1.078 3,06

Švedska 1.891 141 7,44

Ujedinjeno

Kraljevstvo 10.613 598 5,63

UKUPNO 346.097 14.203 4,10Izvor: EK

Regionalni razvoj


maksimalan iznos sredstava i da će biti uspješna u korištenju ESI fondova, opravdano se pitamo koliko su takve prognoze realne, posebice kada vidimo da u sedam godina nismo bili u stanju iskoristiti iznos koji će nam sada biti na raspolaganju u jednoj godini. Ne obećavaju niti komentari koje nam šalje EK, a koji se odnose na kvalitetu pripremljenosti naših strateških dokumenata koji su temelj za korištenje EU fondova za novu finan-cijsku perspektivu.

Agencija za investicije i konkurentnost - aktivnosti usmje-rene poticanju investicija i podizanju razine konkurentno-sti hrvatskog gospodarstvaAgencija za investicije i konkurentnost je agencija Vlade Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća promicanje Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije, proaktivno privlačenje i realizacija investicijskih projekata velikih po-duzetnika te unaprjeđenje konkurentnosti hrvatskog go-spodarstva na globalnoj razini.Agencija je izradila Vodič za investitore po Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (NN 133/13) na hrvatskom i engleskom jeziku i dostupan je stranicama Agencije. Pripremljeni Vodič za investitore detaljnije objašnjava koji projekti mogu biti strateški in-vesticijski projekti, kriterije za odabir strateških projeka-ta, tijela za odabir i provedbu strateških investicijskih projekata, sam postupak prijave, kao i proceduru javnog poziva zainteresiranim investitorima. Vlada Republike Hrvatske, krajem 2013. godine donije-la je Zakon o strateškim investicijskim projektima RH (NN 133/13) s ciljem stvaranja preduvjeta za pokretanje investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj. Navede-nim Zakonom znatno se ubrzava priprema i provedba investicijskih projekata kao i procesi ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarivanje projekata. Isti također uređuje kriterije i postupak prijave, procje-ne, odabira, pripreme i provedbe strateških investicijskih projekata, raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, davanje koncesija i izdavanje upravnih akata u vezi s pro-vedbom strateških projekata, a svi postupci vezani za pri-premu i provedbu strateškog projekta i obradu urednih zahtjeva smatraju se hitnima.

Promicanje održivog ruralnog razvoja u Europskoj unijiEuropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricul-tural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojedno-stavljivanje njezine provedbe. Za razdoblje od 2007. do 2013. godine programu je bilo namijenjeno 96,4 milijarde eura. U novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura. Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udru-ge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Regionalni razvoj

Opći cilj projekta jest modernizacija i digitalizacija na-stavnoga procesa temeljenog na ishodima učenja koji su usklađeni s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini pa će se kroz projekt razviti četiri kurikula nastavnoga predmeta informatike za peti, šesti, sedmi i osmi razred. Informatička područja kojima će se ku-rikuli baviti su: robotika, vektorsko crtanje i oblikovanje crteža, LOGO programski jezik te osnove robotike. Budući da će se kroz projekt partnerske škole opremi-ti informatičkom opremom, planiran je posjet jednom od najvećih informacijsko-komunikacijskih sajmova u svijetu - sajmu CeBIT u Hannoveru u Njemačkoj koji se je ove godine održao od 10. do 14. ožujka 2014. U današnje vrijeme rapidnog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija vrlo je bitno stalno prati-ti njihov razvoj te biti usklađen s novim IK alatima i tehnologijama te je od presudne važnosti stvoriti sliku kako i kamo će se razviti u budućnosti. Uz e-desk na kojem je sada potpuno moguće upravljati datotekama i na kojem odjednom može raditi više osoba, pažnju je privlačio i sustav koji združuje funkcije stolnog računala i pametne ploče; naime, predstavljen je sustav kojim je moguće upravljati računalom potpuno uz pomoć touch screena tako da on u isto vrijeme predstavlja i metodu i sadržaj učenja te je time iznimno pogodan za upotre-bu u školama. Na sajmu je predstavljeno mnogo ino-vativnih rješenja za sva područja ljudske djelatnosti, a projektni je tim, sačinjen od nastavnika informatike, projektnih voditelja, koordinatora i članova radnih gru-pa, dobio brojne ideje vezane uz e-learning portal, koji će uskoro biti dostupan na stranicama www.e-skola.com.hr. Na njemu će se moći pronaći zadatci koji su no-sivi dio nastave informatike kao izvannastavne aktivno-sti, ali i sadržaji iz ostalih nastavnih predmeta. Njih će na portalu objavljivati polaznici informatičkih i radio-nica iz engleskog jezika (rječnika vezanog uz stručnu informatičku terminologiju), a koje su jedna od aktivno-sti unutar ovoga projekta. Cilj održavanja ove aktivno-sti je obuka nastavnika za uporabu e-portala za učenje. Nakon edukacije nastavnici koji nisu informatičari po struci znat će postavljati materijale na portal za učenje, koristiti mrežne aplikacije te raditi nastavne jedinice u elektroničkom obliku. Tvrtka Cognita, specijalizirana je za e-learning, odnosno za organizaciju i izvođenje

edukacije putem interneta i njezini stručnjaci, održavat će radionice iz informatike i engleskog jezika. Radioni-ce iz engleskog jezika bit će održane u 8 navrata po 4 školska sata. U Slatini će ih pohađati 10 nastavnika iz Osnovne škole Eugena Kumičića koja je vodeći partner projekta, a u Zagrebu ukupno 24 nastavnika. Isti će na-stavnici pohađati i radionice iz informatike, ali u dvo-strukoj satnici, ukupno 64 školska sata.

Osim što će organizacija tih radionica rezultirati i modernizacijom nastave svih nastavnih predmeta, učvrstiti informatičke vještine kao generičke (u smi-slu kako to propisuje HOK) te još tješnje povezati nastavne predmete s informatikom, ona ujedno daje na znanje da cjeloživotno učenje nije koncept na čiju nužnost treba upozoriti samo mladi naraštaj, već da se on itekako provodi u praksi i predstavlja uvjet za sva-kodnevno obavljanje posla onih koji već jesu na tržištu rada. Treba držati korak s vremenom, a mladima ćemo najbolje pomoći ukoliko se potrudimo biti barem ko-rak ispred njega, što i jest glavni cilj ovoga projekta - u tom su koraku sadržani novi kurikuli s ishodima učenja koje prate i priručnici za nastavu informatike čiji su sadržaji potrebni poslodavcima, e-portala za učenje s nastavnim materijalima za različite predme-te koji su prilagođeni ovoj informacijskoj eri te trajna znanja i vještine koje se neće samo upotrebljavati već i dijeliti i nadograđivati, kako na Ljetnoj informatičkoj školi (koja će se provesti u sklopu Projekta), tako i u daljnjem radu učenika i učitelja, sudionika projekta ICT4SCF i svih ostalih korisnika.

Upotrijebi, podijeli, nadogradiProjekt „Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost - ICT4SCF“ sufinanciran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda pri Daljnjem razvoju i provedbi hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ukupna vrijednost projekta 204.224,23 eura) te osnivača - pet partnerskih škola, OŠ Eugena Kumičića iz Slatine, koja ima ulogu vodećeg partnera, te projektni partneri iz Zagreba, OŠ Dobriše Cesarića, OŠ Otona Ivekovića, OŠ Ivana Granđe i Grafička škola u Zagrebu.

Piše: Melita Schmitz, voditeljica projekta, Osnovna škola Eugena Kumičića, Slatina

Ulaganje u budućnostProjekt je sufinacirala EU iz Europskog socijalnog fonda


EVN Croatia aktivna je u Dalmaciji od 2009. godine, gdje u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalma-tinskoj županiji na temelju 30-godišnje koncesije gra-di distribucijsku plinsku mrežu. Tvrtka je u vlasništvu korporacije EVN AG, koja posluje u više od 20 europ-skih zemalja i opskrbljuje više od 14 milijuna korisnika temeljem provedenih projekata u srednjoj, istočnoj i ju-goistočnoj Europi.

Prve cijevi kojima je obilježen početak radova u Zadar-skoj županiji položene su u travnju 2011., a stanovnici zadarskog naselja Crvene kuće prvi su korisnici plina. Od tada se više od 800 kućanstava u Zadru spojilo na EVN-ovu plinsku mrežu, a tu su i veliki korisnici kao što su Maraska i Tvornica kruha Zadar, športski centar Višnjik, dječji vrtić Radost te nekoliko manjih restorana i obrta. Radovi su u studenom 2013. počeli u Dugopolju, jednoj od najrazvijenijih općina koja oduvijek pokazuje veliki smisao za poduzetništvo i otvorenost prema ula-gačima. U isto vrijeme započeli su i radovi u Šibeniku izgradnjom visokotlačnog priključnog voda do samog grada. Prve korisnike u ova dva područja EVN očekuje tijekom ljeta. U tri godine EVN je izgradio više od 50 km plinske mreže u sve tri županije, a visina investicije čini ga jednim od vodećih ulagača u regiji.

Prvi korisnici plina u Dalmaciji imaju pozitivna isku-stva s prelaskom na plin. Oni koji su prije koristili druge energente za grijanje, danas ostvaruju prosječnu uštedu između 40 do 50 posto korištenjem plina. Obitelji s pro-sječnim brojem članova kućanstva ostvaruju i do 600 kuna godišnje uštede samo na kuhanju, nakon što su s plinske boce od 10 kg prešli na EVN-ovu plinsku mre-žu. EVN svim svojim korisnicima pruža i savjete kako racionalno postupati s plinom te pažljivim raspoređiva-njem temperature u kući, ovisno o vanjskoj temperatu-ri, imati značajne mjesečne energetske uštede.

Ulaganja u plinsku mrežu prate i ulaganja EVN-a u ob-razovanje mladih stručnjaka, prvenstveno plinoinstala-tera. Tako je EVN još 2011. potpisao ugovor o trogodiš-njoj suradnji s Industrijsko-obrtničkom školom Šibenik i Obrtno-tehničkom školom Split. Ta suradnja uključuje stručnu, materijalnu i financijsku podršku programu prekvalifikacije vodoinstalatera i instalatera grijanja u plinoinstalatere, kao i dvije stipendije za učenike prvih razreda plinoinstalatera svake godine. Na taj način EVN

Dalmatinci s plinom ostvaruju uštedeU tri godine EVN je izgradio više od 50 km plinske mreže u tri dalmatinske županije, a visina investicije čini ga jednim od vodećih ulagača u regiji. Prvi korisnici plina u Dalmaciji imaju pozitivna iskustva s prelaskom na plin. EVN svim svojim korisnicima pruža i savjete kako racionalno postupati s plinom te pažljivim raspoređivanjem temperature u kući, ovisno o vanjskoj temperaturi, imati značajne mjesečne energetske uštede.

Regionalni razvoj

Obitelji s prosječnim brojem članova kućanstva ostvaruju i do 600 kuna godišnje uštede samo na kuhanju, nakon što su s plinske boce od 10 kg prešli na EVN-ovu plinsku mrežu.

ulaže u njihovo znanje i stjecanje vještina, tako da jed-nog dana mogu postati i njegovi zaposlenici.

EVN je ostvario i dobru suradnju s Fakultetom elektro-tehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, na kojem je tijekom 2013. godine dva puta predstavio projekt plino-fikacije i sve aktivnosti u provođenju jedne od najvećih investicija na području Dalmacije. Kao i u slučaju surad-nje s obrtničkim školama, EVN-ov je cilj zainteresirati buduće inženjere strojarstva za plinski biznis i iz prve ruke im pokazati što je sve potrebno da bi se izgradila plinska mreža.

Sektor malih i srednjih poduzeća izrazito je dinamičan te zahtijeva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Upravo zato je od izuzetne važnosti imati pouzdanoga partnera na kojega se može osloniti u po-stizanju poslovnih ciljeva.

Iz širokog asortimana usluga koje Raiffeisen ban-ka nudi poduzetnicima i obrtnicima, izdvajamo EU podršku i FlexiBIZ prekoračenje.

Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge savjetovanja te infor-

Rješenja Raiffeisen banke za poduzetništvo Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge informiranja klijenata o EU fondovima te im pravovremeno pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata. FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti.

Zajedničkom definici-jom ciljeva poduzetnika, Raiffeisen banka nastoji

pronaći rješenja koja odgovaraju indivi-

dualnim potrebama i mogućnostima klijenta.

miranja klijenata o EU fondovima te im pravovreme-no pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata, pri čemu se sastoji od tri segmenta: informiranje i savje-tovanje, financiranje projekata te financiranje javne nabave. Informiranje je u današnje vrijeme postalo za sve jedan od najvažnijih zadataka te je zapravo postalo preduvjet realizacije aktivnosti. Budući da informi-ranje zahtijeva vrijeme i odabir relevantnih informa-cija, RBA putem nekoliko različitih kanala, sukladno preferenciji klijenata, pruža obavijesti tijela nadležnih za EU fondove, obavijesti o natječajima i fondovima te o mogućnostima korištenja fondova.

Nadalje, RBA svojim klijentima osigurava financi-ranje koje je u rokovima, cijenom i drugim važnim sa-stavnicama povoljnije u odnosu na komercijalne uvje-te. Financiranje javne nabave javlja se u slučajevima kada klijenti RBA nisu izravni korisnici EU fondova, nego se javljaju kao dobavljači proizvoda, usluga ili radova za izravne korisnike. U tim situacijama, RBA svojim klijentima osigurava jamstva i financiranje kao dobavljaču te je jedan od izvora putem kojih se mogu pratiti objave javnih nabava te ih koristiti kao priliku za plasman proizvoda ili usluga koje nude.

FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Jednostavno ugovaranje prekoračenja po transakcijskomu računu, korisniku olakšava upravljanje likvidnošću. Korisniku kredita odobrava se iznos dopuštenoga prekoračenja po transakcijskomu računu, a odlika ove usluge je mogućnost da korisnik sredstva može koristiti i vraćati na revolving osnovi. Dodatno, obnavljanje limita prekoračenja realizira se automatski, bez potrebe da klijent ponovno dola-zi u banku te prikuplja dokumentaciju, a određuje se u skladu s prometom kojega klijent obavlja po tran-sakcijskomu računu. Ovo su samo pojedina konkretna rješenja za poduzetništvo, a o cjelovitoj ponudi Raiffeisen ban-ke možete se informirati na internetskim stranicama Banke www.rba.hr ili posjetiti Vama najbližu poslovni-cu. Zajedničkom definicijom ciljeva poduzetnika, Raif-feisen banka nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama i mogućnostima klijenta.

Regionalni razvoj


Poslovni softver

Male tvrtke u početku mogu jednostavno funkcionirati i bez specijaliziranog poslovnog softvera, međutim, kada tvrtka prijeđe određeni broj zaposlenika ili klijenata, javlja se potreba za nekim vrstama takvog softvera kako bi se olakšalo poslovanje. Zadatak je poslovnog softvera simplificirati procese i ubrzati jednostavne repetitivne radnje, što kao rezultat ostavlja više vremena zaposleni-cima za obavljanje drugih zadataka.

Softver po mjeri korisnika Iako je softverska industrija danas sigurno najjača brzo-rastuća grana industrije, gledajući globalno, softverska rješenja često su kompleksna, pružaju cijeli niz funkci-onalnosti koje korisniku nisu niti potrebne pa se javlja nesklad između gotovih rješenja i stvarnih potreba ko-risnika. To će značiti da je takav softver najčešće skup, ponekad i nedovoljno efikasan jer ne rješava sve proble-me i na kraju dovodi do smanjenja produktivnosti jer se javljaju situacije da korisnik zaobilazi softver kako bi jednostavnije obavio posao. S druge strane, tipične aplikacije često pokrivaju poslovanje generalno i odnose se na projekte, zaposlenike ili imovinu, ali ne rješavaju specifične probleme svih odjela pa, primjerice, odjeli po-put marketinga ili HR-a ostaju bez alata koji bi njima olakšali posao – kalkulatora koji radi usporedbe u cije-nama zakupa, npr. ili programa koji u realnom vremenu

prati gledanost TV kanala na kojem se želimo reklami-rati, odnosno, programa koji izdvaja najbolje komentare o našem proizvodu na društvenim mrežama ili aplika-cije koja će nam pokazati koji kandidat ima u postotku najbolje rezultate na testiranju za posao... Zbog toga se javlja potreba za softverom koji će zadovoljiti potrebe korisnika u potpunosti, a pritom neće biti pretjerano skup, no što učiniti ako takvih rješenja nema u ponudi?

Poslovne aplikacije ‘Uradi sam’U novije vrijeme razvija se trend da korisnici sami stva-raju jednostavna softverska rješenja za vlastite potrebe. To i nije toliko nemoguća misija kako se na prvi pogled čini i ne zahtijeva specijalno programersko znanje. Ipak, u obzir treba uzeti da se na takve pothvate više odlučuju mlađi ljudi koji su odrasli uz računala i tehnologija nije nešto što ih plaši. Razmišljajući na način da su softver-ska rješenja jednostavno alat za lakše i brže obavljanje posla, pojedinci se odlučuju na razvijanje takvih pro-gramskih prečaca ne čekajući IT odjele za taj posao i bez plaćanja skupih programa koji će možda riješiti i speci-fični problem. Zahvaljujući razvojnim platformama za poslovne aplikacije koje se baziraju na cloud tehnologiji poput npr. Salesforce.com i sličnih, moguće je razviti vlastite programe i bez posjedovanja skupih alata za taj posao, a uloženi trud se itekako isplati.

Najbolje godine softverske industrijeSoftverska industrija upravo proživljava svoje najbolje dane. Tržište još uvijek nije posve zasićeno, ima mjesta za nove ideje i mlade snage. Generacije koje dolaze razmišljaju tehnološki, žive ukorak s tehnologijom, ponekad i ispred nje. Gledajući s te perspektive, bit će vrlo zanimljivo živjeti u vremenima koja dolaze.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

U posljednjih nekoliko godina promjene u softverskoj industriji događaju se više inicirane krajnjim korisni-cima, nego velikim IT kompanijama, ispričao nam je Hrvoje Smolić, direktor tvrtke Qualia. Protok informa-cija nikada nije bio brži, a dostupnost novim znanjima nikada veća. Iz tog razloga danas softver grade ne samo IT tvrtke, već i nebrojeni pojedinci, često mnogo talenti-raniji, fleksibilniji i jednostavno bolji jer rade pogonjeni vlastitim entuzijazmom. Rezultat - softver će biti sve bolji i maksimalno prilagođen potrebama krajnjeg kup-ca, a ne generički.

Softverski aduti u doba potrošača Budućnost softverske industrije je sjajna, ispričao nam je Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave Poslovne inteligencije. Sve oko nas je već sada zasnovano na računalnim tehnologijama i sve više uređaja bit će pri-sutno u našim životima i okruženjima, a svi ti uređaji zahtijevaju softver. Dakle, posla će biti sve više, te je potrebno naći nišu u kojoj se može konkurirati s kva-litetnim rješenjem. U Hrvatskoj ima puno tvrtaka koje imaju kvalitetna rješenja i koje od razvoja softvera do-bro žive te imaju kvalitetan i kontinuiran rast prihoda s globalnog tržišta. Mnoge od njih su članice udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, poznate kao CISEx - Croatian independent software exporters, u zaključku kaže Oreščanin.

Ono što bi moglo činiti razliku i unutar ove industrije jest to da će tvrtke okrenute potrošačima postaviti teme-lje poslovanju u budućnosti. Moderni potrošač zna što želi, po kojoj cijeni i kada, a što prije dobije zanimljivu i dobro prezentiranu informaciju u realnom vremenu, to je vjerojatnije da će zaista kupiti proizvod/uslugu. No-vac koji je nekad bio tradicionalno ulagan u brandiranje, distribuciju, odnose s dobavljačima i sl. bit će potrebno uložiti u kvalitetan softver i zaposlenike u potpunosti ori-jentirane na iskustvo potrošača. Tvrtke koje to na vrijeme shvate bit će u prednosti pred konkurencijom.

E-Hrvatska - na tragu informatizacije državne uprave Iako se neprestano govori o tehnološkim dostignućima te iako živimo u svijetu gdje su praktički sve informa-cije dostupne online, sektor koji u našoj zemlji redovito kaska za ostalima je državna i javna uprava. Bilo bi za očekivati da upravo taj sektor inicira promjene u ostali-ma te da se građani mogu osloniti na brzu i kvalitetnu uslugu. No, na polovici drugog desetljeća 21. stoljeća, nažalost, još uvijek možemo reći samo to da smo na tra-gu informatizacije državne uprave. Manjih pomaka ima, ali još uvijek ne postoje povezane baze podataka, nema dijeljenja i objedinjavanja informacija unutar javnog i državnog sektora, i dalje ne postoji objedinjeni postupak javne nabave, a o nepotrebnim radnim mjestima, utroš-ku materijala poput papira, tonera i sl. teško je i govori-ti. Sve to, naravno, u velikoj mjeri otežava svakodnevni život građanima, a i odbija strane ulagače.

Tipične aplikacije često pokrivaju poslovanje

generalno i odnose se na projekte, zaposlenike

ili imovinu, ali ne rješavaju specifične

probleme svih odjela.


Poslovni softverPoslovni softver

Prema riječima Dražena Oreščanina, informatizacijom državne uprave postiglo bi se prvenstveno poboljšanje i ubrzavanje usluga građanima i smanjili bi se troško-vi birokratskog aparata. Za takvo nešto treba pameti, sposobnosti i odlučnosti u javnoj upravi. Oreščanin pritom naglašava još jednu važnu činjenicu - treba te-žiti tome da se poslovi informatizacije daju hrvatskim tvrtkama koje to mogu odraditi kvalitetno i po razu-mnoj cijeni te da se prilikom ugovaranja i realizacije spriječi i strogo kažnjava svaki oblik korupcije.

Dobri EU primjeri informatizacije državne uprave Da informatizacija nije nešto toliko teško izvedivo, a ni nemoguće, pokazuje primjer malene Estonije, zemlje s približno 1.3 milijuna ljudi, površinom nešto manje od Hrvatske. Vladu te baltičke državice UN je proglasio najboljom e-Vladom u EU. Estonija je u sklopu informatizacije državne uprave implementirala e-Kabinet, e-Poreznu upravu, e-Cari-nu, e-Registar i i-Glasanje i olakšala život svojim gra-đanima te poboljšala kvalitetu državne uprave, a ono što je zanimljivo jest činjenica da su estonski građa-ni stekli povjerenje u rad Vlade zahvaljujući brzom i transparentnom sustavu. Estonija je jedno od najbo-ljih e-društava u svijetu, a upravo na takva se treba i ugledati. Nadajmo se da će ulazak u EU primorati i Hrvatsku da krene brže tim stopama jer građani hitno trebaju nešto čemu će moći vjerovati kako bi društvo u cjelini krenulo putem oporavka i prosperiteta.

Kako spriječiti softversko piratstvo? Iza kvalitetnog softvera stoje sati i sati rada, promišlja-nja, zaobilaženja prepreka i rješavanja problema, testira-nja i provjeravanja. Poput izuma ili glazbenog komada, i softver je potrebno zaštititi od softverskog piratstva. Na što se točno pod tim pojmom misli, pojasnila nam je Ivana Jurin Puhalo, pravna zastupnica BSA Hrvat-ska. Radi se o neovlaštenom umnožavanju ili distribu-ciji, krivotvorenju, instaliranju, korištenju, stavljanju u promet (prodaja, distribucija, uvoz-izvoz, posudba, da-rovanje) softvera zaštićenog autorskim pravom. Mnogi korisnici ne shvaćaju - ili ne razmišljaju o tome - da, kada kupuju softver, zapravo plaćaju licencu za njego-vo korištenje, a ne kupuju sam softver. Upravo licenca govori kako i koliko puta se taj softver može instalirati i na koji način se može koristiti, pa ju je potrebno pažljivo pročitati. Ako korisnik napravi više kopija softvera no što licenca dopušta, radi se o piratiziranju, pojasnila je Ivana Jurin Puhalo.

Softversko piratstvo za sobom povlači građanskoprav-nu, prekršajnu i kaznenu odgovornost na temelju Za-kona o autorskom pravu i srodnim pravima i Kaznenog zakona. Zakonske sankcije za povredu autorskog prava na računalnim programima uključuju pravo na nakna-du u obliku penala u dvostrukom iznosu tržišne vrijed-nosti softvera, novčane kazne čak i do iznosa od 100.000 kn, kao i zatvorsku kaznu u trajanju do 3 godine.

Najinovativnija softverska rješenja i projekti domaćih IT tvrtakaDa i u Hrvatskoj ‘znamo znanje’ pokazuje niz kvalitet-nih softverskih rješenja proizašlih od strane hrvatskih tvrtaka. Izdvojit ćemo neke od njih. Iz Zagrebačkog Inkubatora Poduzetništva od koordina-torice Tihane Marelje doznajemo za dva njihova zani-mljiva projekta. Bithub je jedinstvena platforma za pra-ćenje korisnika na gotovo svim društvenim mrežama (Facebook, Twitter, Pinterest...) i vezanje njihovih aktiv-nosti na jedan korisnički profil. Aktivnosti svih korisni-ka se automatski boduju, neovisno o postojanju Bithub računa. Korisnicima se automatski dodijele bodovi pri-likom povezivanja računa s njihovih društvenih mreža te skupljaju bodove različitim aktivnostima, a nakon određenog broja prikupljenih bodova dodjeljuju im se nagrade. Cilj je praćenje korisničkih aktivnosti vezanih uz određeni brand kako bi se, na primjer, lakše pratila uspješnost određene kampanje vezane uz neki proizvod. Testna faza projekta započela je u rujnu 2013. godine. Tictiq je idealna online solucija za sve koji se bave uslužnim djelatnostima. Platforma koju je razvio Appointment Labs (ZIP tim) rješava problem rezerva-cija termina i olakšava upravljanje odnosima s klijenti-ma. Tictiq sustav omogućuje online rezervacije putem kalendara, što višestruko olakšava proces naručivanja. Postoji mogućnost implementacije gumba za rezer-vacije na web ili Facebook stranicu te kompanije, tj.

Tvrtke okrenute potrošačima postavit

će temelje poslovanju u budućnosti.

uslužne djelatnosti, a tu su i podsjetnici koji klijentu šalju e-mail kako ne bi zaboravio na termin. Iz Poslovne inteligencije izdvojili su također dva zani-mljiva softverska projekta. Prvi je Pandora – ‘Big Data Analytics as a Service’ rješenje za poduzeća koja tre-baju informacije iz javno dostupnih nestrukturiranih podataka s weba i društvenih mreža. Na temelju nji-hove robusne, skalabilne i sveobuhvatne arhitekture, korisnici mogu imati moćno i produktivno rješenje za analitiku u roku od nekoliko dana, bez velikih ulaganja u tehnološku infrastrukturu i stručno osoblje. Pandora je građena modularno i ima tri osnovna sloja – sloj za pohranu, sloj za obradu i pristupni sloj.Analitičko rješenje za telekomunikacije Poslovne in-teligencije sastoji se od standardnog industrijskog modela skladišta podataka za telekomunikacije i kolek-cije standardnih izvještaja i nadzornih ploča kreiranih prema najboljim praksama u industriji, temeljenih na modelu skladišta podataka. Nakon implementacije mo-dela u nekima od vodećih operatera u našoj regiji tije-kom prethodnih godina upravo je u tijeku implemen-tacija tog rješenja u dva velika operatera u Sjevernoj Africi, a uskoro očekuju još nekoliko novih korisnika na Bliskom i Srednjem istoku.

A iz DataLab Tehnologija doznajemo o poslovnom sof-tveru Pantheon. Postoji više inačica ovog softvera, ovi-sno o tome što korisnik traži, objasnio je direktor Tiho-mir Stričević. Najnoviji je projekt DataLab Tehnologija Pantheon FarmAcconting. Radi se o jedinstvenom spe-cijaliziranom softveru za praćenje poljoprivredne i sto-čarske proizvodnje. Krajem godine očekuju i podmodul za voćarstvo. Kao i osnovni program Pantheon, i ova nje-gova inačica dobila je Medalju za izvrsnost na Ce-Bitu 2013. Valja spomenuti i Pantheon MF (manufacturing) – verziju Pantheona koja je namijenjena srednjim i većim proizvodnim tvrtkama. Uz standardne Pantheon funkci-onalnosti (poput trgovačkog poslovanja, računovodstva, poslovne inteligencije, budžetiranja i sl.), Pantheon MF uključuje i planiranje i terminiranje proizvodnje. Pritom, Pantheon je moguće nabaviti uz različite razine funkci-onalnosti, u ‘light’ verzijama i slično, a uz Pantheon kao osnovni produkt integrirana su i brojna partnerska speci-jalizirana rješenja.

Tvrtka Qualia razvila je inovativni softver za BI po-slovno izvještavanje i analitiku - BusinessQ. Osnovna ideja je bila omogućiti i malim i srednjim poduzećima sve povlastice korištenja BI sustava koje su (još uvijek) tipično vezane za veće tvrtke. U sve većem broju web analitičkih softvera trude se snažno istaknuti kompo-nentama za vizualizaciju poslovnih podataka, poput KPI komponente, pa su u sam softver ugrađene najbolje prakse vizualizacije podataka i čistoće korisničkog su-čelja. Danas se BusinessQ prodaje na 3 kontinenta u 10 država, s ponosom ističe direktor Hrvoje Smolić.

Od 8. do 10. svibnja The Geek Gathering u Osijeku

IT konferencija The Geek Gathering, prvi put održana od 11. do 13. listopada 2013. godine u Osijeku, ove će se godine održati od 8. do 10. svibnja. Tijekom tri dana tra-janja konferencije posjetitelje očekuju brojna predavanja renomiranih međunarodnih stručnjaka, radionice pod vodstvom svjetskih znalaca u programiranju te brdo dobre zabave uz retrogaming, partyjanje i uživanje u kulturnim, prirodnim i kulinarskim sadržajima Osijeka i okolice. Jedna od zanimljivosti je i koncert Bambi Molestersa. Svoj dolazak na The Geek Gathering već je potvrdilo nekoliko vrhunskih predavača, kao što su Douglas Crockford, Zoltan Nemeth, Rob Ashton i Harry Roberts. Organi-zatori su za sudionike osigurali smještaj u Hotelu Osijek po atraktivnim cijenama. Za organizacijski dio konferencije zadužena je agencija Luminis, a za program se brine osječka tvrtka Mono. Više informacija o cjelokupnom programu možete pronaći na službenoj web stranici (http://thegeekgathering.org/). U sklopu The Geek Gatheringa održat će se i zbivanje Pioneers Unplugged. Radi se o konceptu održavanja lokalnih tech meetupa i natjecanja s ciljem prezentacije startupa na lokalnoj sceni, networkinga s potencijalnim investitorima te predavanja i širenja startup zajednice. Riječ je o lokalnom događaju uoči glavnog Pioneers Festivala, a kako u Osijeku već dulje jača startup scena, posjetitelje očekuju kvalitetna predava-nja, savjetovanje i networking. Poduzetnici iz tech sektora, koji su zainteresirani za predstavljanje na Pioneers Unpluggedu u Osijeku, mogu se prijaviti do 16. travnja 2014. godine slanjem kratkog opisa svog startupa na e-mail adresu: [email protected]. Više o Pioneers Festivalu možete pročitati na službenoj web stranici (http://pioneers.io/festival).

Pregled najzanimljivijih open-source

softverskih rješenja za male tvrtke

Pokrećete li vlastiti posao, trebat ćete određene osnovne vrste softvera poput Officea, Outlooka i sl. Upravo to je stavka na kojoj se u startu može značajno uštedjeti jer postoje prihvatljiva open-source rješenja. Donosimo njih nekoliko.

Uredski paket: LibreOfficeMicrosoft Office moguće je zamijeniti LibreOfficeom. Ono što je kod njega zanimljivo jest to da je kompatibilan s Microsoft Office formatima pa možete raditi s MS Office dokumentima, a isto tako, pomoću Microsoft Officea možete raditi s dokumentima iz LibreOfficea. Slično nudi i OpenOffice, ali ipak uz par zamjerki vezanih uz kompa-tibilnost.

E-mail: ThunderbirdOutlook je zamjenjiv pomoću Thunderbirda. Mnogi korisnici čak i radije koriste Thunderbird ili Firefox, jer pružaju niz funkcionalnosti koje Outlook ne nudi, poput integriranog chata i add-ona koje si korisnici sami mogu prilagoditi.

Upravljanje projektima: OpenProjZa upravljanje projektima najčešće se koristi Microsoft Project, kompleksan softver koji stoji približno 500 dolara po korisniku i koji često nudi više nego što je malim tvrtkama potrebno. No, ako si ga ne možete priuštiti, adekvatna zamjena za upravlja-nje projektima bit će OpenProj koji radi s MS Project formatima i obrnuto.


Uskoro jedinstvena baza podataka realnih cijena

Prikaz cijena po gradovima

Situacija na tržištu nekretnina je vrlo mirna, trguje se malo, a cijene su na niskim razinama. Cijene i dalje određuje tržište, no uskoro se predviđa izgradnja baze podataka s realnim cijenama nekretnina.

Sukladno najavama, za godinu dana Hrvatska bi trebala imati karte gradova i županija na kojima će biti jasno naznačene cijene. Naime, prema Uredbi o procjeni vrijednosti nekretnina, koja bi trebala krenuti u proceduru, županije i gradovi će u roku 45 dana od stupanja na snagu trebati od javnih bilježnika pribaviti preslike svih kupoprodajnih ugovora te ugovora o zakupu ili najmu sklopljenih nakon 1. siječnja 2012. godine. Temeljem prikuplje-nih podataka bit će izrađena aplikacija za bazu po-dataka unutar Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU).

Realna vrijednostTržišnu cijenu nekretnine određuje tržište, no kolika je njezina realna vrijednost? Prema riječima Dalibo-ra Lukende, glavnog urednika portala za nekretnine Agenti.hr, kada se govori o realnoj vrijednosti neke nekretnine, tržište ju najčešće percipira kao cijenu koja se postiže, tj. uspješno realizira na slobodnom tržištu prometa nekretninama. Kako bi prilikom statističkih prikaza prosječnih cijena nekretnina pri-kazani rezultati bili što pouzdaniji, poželjno je za određeni tip nekretnina izračun raditi na što većem uzorku. Najrelevantnije rezultate o postignutim, tj. realiziranim cijenama nekretnina posjeduje porezna uprava i licencirane agencije za nekretnine. Kada govorimo o pristupu procjeni vrijednosti nekret-nina, razlikujemo tržišnu i građevinsku procjenu. Tržišna vrijednost nekretnine može biti okarakteri-zirana kao tražena, odnosno očekivana, procijenjena ili postignuta. Građevinska vrijednost nekretnine je vrijednost koja se sastoji od zbroja vrijednosti za pribavljanje zemljišta, cijene utrošenog materijala i radova prilikom izgradnje, projektiranja i nadzora, komunalnih i drugih doprinosa. Zavisno o općem

Realizirane vrijednosti nekretnina u odnosu na početno izražene i tražene (oglašavane u

medijima) u prosjeku su manje 5-30%

ekonomskom stanju te trenutnoj ponudi i potražnji na tržištu nekretnina, tržišna cijena nekretnine može biti veća ili manja od građevinske vrijednosti. S obzi-rom na trenutno nepovoljno stanje hrvatskog tržišta nekretnina i praksu njegovih sudionika, činjenica je da su realizirane vrijednosti nekretnina u odnosu na početno izražene i tražene (oglašavane u medijima) u prosjeku manje 5-30%, što pojedincima izrazi-to otežava određivanje i shvaćanje realne, odnosno stvarne vrijednosti nekretnina, navodi Lukenda.

Cijene nekretninaPrema informacijama dobivenim od člana Upra-ve tvrtke Opereta d.o.o. Borislava Vujovića, za po-slovnim prostorima postoji potražnja na tržištu. Uvijek su traženi ulični lokali na frekventnim lokaci-jama. Uredski prostori u poslovnim zgradama uvijek su zanimljivi potencijalnim zakupoprimcima. Cijene su od 8 €/m2 do 18€/m2 za uredske prostore, te od 15€/m2 do 80 €/m2 za lokale na izuzetnim lokacijama. Što se tiče cijena prodaje i najma stanova u velikim gradovima, sažetak je prikazan u tablici 1, iako je u ovom trenutku tržište ‘mrtvo’.

Tko treba imati energetski certifikat?Energetski certifikat je osobna iskaznica nekretnine iz koje i laici mogu prepoznati o kakvoj se nekret-nini radi. Zadnja odredba zakona kaže da se bez cer-tifikata ne smije oglašavati u tiskanim medijima, ali iako prodavatelj ne oglašava u medijima, potencijalni kupac ga može prijaviti, te tako prodavatelj riskira kaznu od 5.000 kn na više, navodi Vujović. Proda-vatelj ne smije prodati nekretninu bez energetskog certifikata, odnosno ne smije sklopiti kupoprodajni ugovor za nekretninu koju prodaje. Certifikat se mora imati za sve nekretnine koje se nalaze u objektu većem od 50 m2 BRP-a, to jest trebaju ga imati sve nekretnine osim kućica do 50 m2. Od 01.01.2016. go-dine stupa na snagu obveza certificiranja nekretnina koje se iznajmljuju ili daju u zakup. Nepoštivanje zakonskih odredbi skupo će vas stajati. Kazne su propisane člankom 171. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/2013.) od 18.12.2013. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 30.000 kuna kaznit će se za taj prekršaj pravna osoba kao vlasnik, a ako je vlasnik zgrade fizička osoba, tada je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna. Kazna za pravnu osobu ovlaštenog posrednika u prometu nekretnina iznosi od 15.000 do 30.000 kuna, a za fizičku osobu ovlaštenog posrednika novčana je kazna u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna.

Pouzdanost i obveze agencija za prodaju nekretninaUkoliko se krene od predpostavke da imate posla s li-cenciranim agencijama za promet nekretninama, svaka od njih trebala bi biti pouzdana. No, praksa to često demantira, navodi Lukenda, zato preporučujemo o

U trendu je funkciona-lan i estetski ugodan namještaj, usklađen s nijansama i teksturama obloga pojedinih ploha

Nekretnine i interijeri

Pripremila: Jasmina Fijačko

Grad Prodajna cijena Najam stanaPoslovni prostori/

zakup

Zagreb 1.500,00 €/m2 7,00 €/m2 10 €/m2

Split 2.500,00 €/m2 10,00 €/m2 12-15 €/m2

Dubrovnik 2.500,00 €/m2 10,00 €/m2 12-15 €/m2

Rijeka 1.150 €/m2 5 €/m2 8 €/m2

Osijek 950 €/m2 5 €/m2 8 €/m2

pojedinoj agenciji raspitati se kod poznanika, pregleda-ti njihov sadržaj i ponudu na Internet stranici, obaviti telefonski razgovor te ih posjetiti u njihovom uredu. Agencije kojima je stalo informirati i biti dostupan potencijalnim klijentima te se nemaju od njih potrebu ‘skrivati, najčešće su članovi strukovnog web portala Agenti.hr, imaju profil ili fan stranicu na društvenim mrežama i sudjeluju u otvorenoj komunikaciji pod svojim imenom. Zaključno, formula pouzdanosti uvijek i u prvom redu je korektan odnos prema klijen-tima bez obzira jesu li oni bivši ili budući, jer zado-voljan klijent vraća se i širi preporuke, a nezadovoljan kritike, zaključuje Lukenda.Ovlašteni posrednici tu su da svakom kupcu olakšaju cijeli proces kupnje. Često kažemo kupcima da je njihov posao da pripreme novac i izaberu nekretninu, ostalo je posao agencije, navodi Vujović. Prije svega provjera dokumentacije, ZK izvatka, građevinske i upo-rabne dozvole, odnosno rješenja o izvedenom stanju. Nakon toga odvjetnici agencije izrađuju predugovor ili ugovor. Nakon isplate slijedi primopredaja te preba-civanje režija s prodavatelja na kupca, prijava poreza, promjena vlasništva u gruntovnici. Danas su česte prodaje stanova pod hipotekom, tako da je tu pomoć nekog stručnjaka neophodna. Druga je opcija da kupac angažira odvjetnika da odradi pravni dio. Savjet kupci-ma je da ne pokušavaju uštedjeti na krivoj stvari, jer mnogi se zato danas kaju. Agencije koje su evidentirane

Dugo očekivano otvorenje IKEA-e

S velikim nestrpljenjem mnogi iščekuju otvaranje IKEA-e planirano u ljeto 2014. godine. IKEA nudi široki asortiman dobro dizajniranih, funkcionalnih proizvoda za uređenje doma, po tako niskim cijenama koje si većina može priuštiti. Većina lju-di ima ograničene resurse - ograničen kućni budžet, no i ograničeni životni prostor kod kuće. Postoji stalna potreba za inteligentnim, praktičnim i jeftinim rješenjima i proizvodima koji štede prostor i pomažu većini ljudi kako bi živjeli udobno, a koji se mogu pronaći u IKEA robnim kućama.

Prema riječima Jelene Granić, Local Marketing Manager IKEA Hrvatska d.o.o., u IKEA-i su za sada primarno fokusirani na otvorenje prve IKEA robne kuće u regiji koja će se otvoriti u Zagrebu u ljeto 2014. te u kojoj će biti zaposleno preko 300 ljudi. -Naša namjera nikada nije bila otvaranje samo jedne robne kuće u Hrvatskoj, već ćemo nakon Zagreba istražiti potencijale tržišta Splita i Rijeke te nakon toga eventual-no donijeti odluku o kupovini zemlje i otvaranju robnih kuća. Međutim, što će, kada i gdje od toga biti realizirano, uistinu nam je za sada teško prognozirati jer govorimo o dugoročnim planovima za koje u ovom trenutku ne postoji vremenska odrednica.-Tijekom doadašnjeg procesa postojali su izazovi, a IKEA je vrlo transparentno komu-nicirala s kojim se sve problemima susreće pri realizaciji projekta. Ti izazovi su prije svega uključivali administrativno legislativne prepreke u smislu potrebnog vremena ishođenja raznih dozvola i uvjerenja do oprečnih zakonskih odredbi koje su istu stvar definirale na suprotne načine, pa je trebalo vremena da se oni riješe. No bitno je naglasiti kako Hrvatska u tom smislu nije izolirani slučaj. Sa sličnim izazovima se ponekad susrećemo i u zemljama zapadne Europe koje bi po svemu trebale biti uzor - navodi Granić.



u registru posrednika vjerovatno su sigurne. Uskoro će biti još sigurnije, jer će se registar redovno ažurirati.

Uređenje poslovnih prostoraDizajneri interijera najbolje će vam pomoći kod uređenja poslovnih prostora. Arhitekt Bruno Rechnera iz tvrtke Rechner d.o.o. kaže da je u trendu funkcionalan i estetski ugodan namještaj, usklađen s nijansama i teksturama obloga pojedinih ploha. Posebnost uređenja postiže se odabirom jednog di-zajnerskog komada koji dominira oblikom i bojom, a doprinosi živosti i prepoznatljivosti prostora. Pri uređenju stalno treba imati na umu budućeg kori-snika kojem je u svakodnevnom radu važan osjećaj ugode i poticajne atmosfere. Najviši stupanj ener-getske učinkovitosti i visokog komfora poslovnih prostora postiže se projektiranjem ‘pametnih insta-lacija’ koje programiranjem automatski reguliraju uvjete u poslovnom prostoru. Tu se prije svega mi-sli na automatsko reguliranje osvjetljenja, zaštite od sunca, izmjene zraka uz rekuperaciju topline, kao i podešavanje grijanja ili hlađenja, ovisno o godišnjem dobu. Mogućnosti uštede prilikom projektiranja no-vih zgrada su značajne, ponajprije zbog dobre i uske suradnje arhitekta i inženjera drugih struka, koji za-jedno projektiraju, modeliraju i organiziraju prostor, tehnologiju i način korištenja.

Rasvjeta za tvrtke i uredePravilan odabir rasvjetnih tijela zaokružit će uku-pan dojam, a tvrtkama i uredima raznih profila savjetovali bi da konzultiraju stručnjake iz sfe-re rasvjete kako bi uz optimalna ulaganja izvukli najviše. Ana Hrkač Brekalo iz tvrtke Intra ligh-ting d.o.o preporučuje ugradnu rasvjetu, modu-larnu, koja prati uređenje interijera i neutralna je dizajnom, a osnovna karakteristika joj je funkcio-nalnost. Ispravni optički elementi osigurava vi-soku učinkovitost svjetiljki i niski carbon footprint. Budućnost je u niskoj potrošnji i optimalnom ra-sporedu, kao i optimalnom korištenju, što podrazu-mijeva pametno upravljanje rasvjetom. Energetska učinkovitost je važan čimbenik koji se danas javlja kao trend, no svojim značajem postaje temelj svakog dobrog projekta rasvjete, odnosno svakog elektro projekta općenito.

Adnan Ramadanović iz Art rasvjete d.o.o. kaže da danas samo u Europi postoji preko 2.500 proizvođača svjetiljaka, a dobro informirani dizajner rasvjete pronaći će idealno rješenje. U nekim situa-cijama postizanje ekskluzivnog izgleda ostvaruje se diskretnim svjetiljkama koje emitiraju svjetlo u boji. U ostatku prostora postavljaju se svjetiljke s emisijom bijelog svjetla, ali prilagođenog mje-stu i funkciji. Svaki prostor je specifičan pa je zato nemoguće dati univerzalnu recepturu rasvjete, na-vodi Ramadanović.

Facility management - najtraženije uslugeFacility management čine dva tipa usluga, i to uslu-ge tehničkog upravljanja i održavanja te usluge in-frastrukturnog upravljanja i održavanja. Ove prve su tehnički i organizacijski kompleksnije te zahtije-vaju obrazovaniji i usko specijalizirani kadar. Bez postignuća u radu na tim konkretnim uslugama poduzeća se ne mogu nazivati facility management poduzećima. Prema riječima direktora Phrixus grupe d.o.o. Siniše Ravlića, još uvijek su najtraženije usluge iz domene infrastrukturnog facility managementa. Takve usluge trebaju većini korisnika prostora. Hi-gijensko održavanje prostora je najrasprostranjenija usluga iz ove domene.

Ravlić navodi da postoje dva osnovna segmenta tzv. facility management usluge, a to su tehničko održavanje nekretnine, tehničke opreme i po-strojenja, upravljanje energentima itd. te tzv. infra-strukturne usluge, koje podrazumijevaju higijensko održavanje, hortikulturu, upravljanje otpadom i sl. Vlasnici nekretnina sve više shvaćaju značaj usluga upravljanja nekretninama. Bez kvalitetnog monito-ringa i upravljačkih procesa nezamislivo je postići poboljšanja i optimizacije na nekretninama. Pružanje facility managment usluge ne možemo okarakterizi-rati kao uslugu jedinstvenog, univerzalnog cjenovnog ranga. Sama cijena uvelike je vezana uz specifičnost i kompleksnost projekta za koji se pruža navedena usluga.

Softveri u FM-uPostoji niz aplikativnih rješenja kojima se pružatelji facility management usluga koriste u svojem radu, navodi Ravlić. To je najčešće tzv. CAFM sustav (Computer-Aided Facility Management), koji pokri-va sve aktivnosti u procesu održavanja nekretnine. Također, za različite vlasnike nekretnina imple-mentiraju se sustavi za recepcijske poslove, modu-li kojima se prate i optimiziraju energenti i dr. Za vlasnike nekretnina bitno je postići dva cilja, a to su mogućnost njihovog uvida u izvršenje ugovor-nih obveza od strane pružatelja FM usluga i osigu-rati pravovremeni sustav izvještavanja o stanju te funkcionalnosti objekta i opreme.

Najviši stupanj ener-getske učinkovitosti i visokog komfora po-

slovnih prostora postiže se projektiranjem

‘pametnih instalacija’ koje programiranjem automatski reguliraju

uvjete u poslovnom prostoru

Porez - da ili ne?Dugo najavljivano oporezivanje nekretnina, koje odjekne u javnosti i potom se utiša, buni mnoge vlasnike nekretnina, ali i potencijalne kupce. Prema riječima Bore Vujovića, zadnja najava za koju se zna iz medija je 2016. godina, odnosno početkom oporavka, te se nadamo da prije toga neće doći do uvođenja poreza, iako je to stvar koja će produžiti agoniju na tržištu, mnogi kupci će čekati da se to dogodi kako bi kupili nekretninu.

Bonavia Design kreativni je odjel tvrtke Bonavia d.o.o., specijaliziran za dizajniranje, projektiranje i izradu namještaja po mjeri. Vrhunski dizajn u kombinaciji s prepoznatljivom kvalitetom i pristupačnim cijenama glavne su snage ove mlade tvrtke.

Tvrtka Bonavia d.o.o. osnovana je 1994. godine u Osijeku. Njezin kreativni odjel Bonavia Design od 2009. godine klijentima pruža uslugu kompletnog opremanja prostora, od izrade namještaja po mjeri, tapeciranog namještaja po mjeri, staklenih površina, rasvjete, bijele tehnike pa sve do pregradnih zidova, ličenja i drugih radova u interijeru. Potpuna, profe-sionalna i kvalitetna usluga odlike su koje Bonaviu čine sve poželjnijom i traženijom tvrtkom u svojem području djelatnosti.

Bonavia Design proizvodi široku paletu namještaja po mjeri: od kućanskog namještaja, uredskog namještaja, izložbenih prostora, namještaja za ugostiteljske objekte, namještaja za škole i prodajnih kioska, sve do izrade tapeciranog namještaja po mjeri.

Izrada kućanskog namještaja do 2013. godine činila je 80% ukupne proizvodnje, no otvaranje novog proizvodnog i izložbenog prostora omogućilo je veći fokus na poslovni namještaj i namještaj za ugostiteljs-ke objekte koji postaju sve zastupljeniji.

Sve veće povjerenje kupaca dovelo je do značajnog povećanja obujma proizvodnje, što je rezultira-lo izgradnjom i otvaranjem novog proizvodno-izložbenog prostora u Gospodarskoj zoni Tenja 2013.

godine. Proizvodno-izložbena hala prostire se na površini od 1.332 m2 te je opremljena novim stroje-vima kojima operira mladi, ali iskusni tim djelatnika proizvodnje.

Novi, veći prostor i potpuno novi strojevi u kombi-naciji s povećanjem broja djelatnika stvorili su uvjete za značajno povećanje kapaciteta proizvodnje. To je posebno utjecalo na povećanje proizvodnje i prodaje poslovnog namještaja po mjeri te standardiziranog po-slovnog namještaja koje karakteriziraju visoka kvalite-ta završne obrade i brza izrada.

U vrlo kratkom roku tvrtka je ostvarila značajnu su-radnju s puno tvrtaka te namještaj plasira kako na domaće, tako i na inozemno tržište. Cilj tvrtke je u budućnosti nastaviti proizvoditi visokokvalitetni kućanski namještaj po mjeri i postupno povećavati proizvodnju poslovnog namještaja (po mjeri i standar-diziranog) za izvoz i domaće tržište.

Svi zainteresirani za buduću suradnju pozvani su posjetiti izložbeni salon te doći u obilazak proizvodnog pogona u novom prostoru Bonavia Designa, na adresi Osječka 190 u Tenji (Gospodarska zona Tenja). Isto tako, informacije i galerija fotografija dostupni su na face-book stranici i web stranici www.bonavia-design.hr.

Bonavia Design – profesionalna i kvalitetna usluga u opremanju prostora


Proizvodno-izložbena hala prostire se na površini od 1.332 m2 te je opremljena novim strojevima kojima operi-ra mladi, ali iskusni tim djelatnika proizvodnje.



Poslovni stilPoslovni stil

Transformacija managementa kaoposljedica promjena u svijesti društvaIzreka ‘U radu je spas’ često se čuje, ali vrlo rijetko razumije. No, da je čovjek sretan kad radi ono što voli i kada taj posao ne osjeća kao posao, poznata je činjenica koja sve više dolazi do izražaja i u modernom poslovnom svijetu. Management modernog doba mijenja se u skladu s promjenama koje se rađaju u svijesti društva. Usmjeren je na zadovoljstvo zaposlenika i njegovu motiviranost koja onda stvara i veću produktivnost.

Moderni manager radi ono što voli, voli raditi, ali i uži-vati u plodovima svoga rada. Prisjetimo li se posljednjih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća, management je u najvećoj mjeri bio obilježen brzim tempom, stresom, a predanost poslu podrazumijevala je potpuno zanemariva-nje slobodnog vremena, obitelji ili opuštanja, bilo da se radi o managerima ili zaposlenicima kojima su nadređe-ni. I svatko je bio zamjenjiv. Rezultat takvog razmišljanja otuđeno je društvo u kojem su se ljudi zaboravili družiti i zabavljati, društvo samaca i razorenih obitelji. U međuvremenu se počeo događati zaokret u razmi-šljanju općenito, prioriteti su se promijenili, a s njima i manageri. Pošteni managerski ugovori napokon su počeli podrazumijevati radno vrijeme kakvo je stvarno dogo-voreno, ali i slobodno vrijeme koje je doista slobodno, tvrtke su na sebe preuzele veću odgovornost pa rješavaju, primjerice, pitanje vrtića za djecu zaposlenika, pomažu u rješavanju stambenog pitanja, trude se zadržati dobre zaposlenike i tretiraju ih kao trajnu vrijednost. Nije se odjednom dogodila drastična promjena i idealan poredak stvari nije ni na vidiku, ali se poslovno razmišljanje ipak

počelo mijenjati na bolje prepoznajući da motivirani po-jedinci daleko bolje rade svoj posao, a motiv nije jedino novac, baš naprotiv, novac je vrlo nisko na listi. Manageri će uvijek raditi stresan posao jer, kako god se stvari posložile, donositi odluke, usmjeravati ljude, pokre-tati poslove, generirati ideje neće u budućnosti postati lak-še. Međutim, neke bi se promjene mogle dogoditi u tom segmentu. Živimo u vremenu u kojem je tehnologija uči-nila čuda, premostila tisuće kilometara, povezala najrazliči-tije ljude. Najjednostavnija promjena bi se mogla dogoditi, primjerice, u radnom vremenu. Iako svijet odavno funkci-onira po principu osmosatnog radnog vremena, pet dana u tjednu, manageri budućnosti možda niti neće imati radno vrijeme ili ušminkane urede, imat će zadatke i sami će od-lučiti kada i kako će ih odraditi. Ima li boljeg motiva za rad od kontrole nad vlastitim vremenom i boljeg managera od onoga koji uspije organizirati vlastito vrijeme?

Izazovi modernog managementa Management nije postojao oduvijek, ili bolje rečeno, nazi-vao se drugima nazivima – vladanjem, upravljanjem i sl.,


a u današnjem smislu popularizirao ga je Peter Drucker, poslovni savjetnik, autor i teoretičar managementa s pre-ko 60 godina dugom karijerom, kojeg se s pravom naziva i ocem modernog managementa.

Iako je dao smjernice razvoja mnogim velikim korpo-racijama, često je u pitanje dovodio etičnost modernog managementa. Zagovarao je društvo znanja i specija-lizirane stručnjake, ali ne odobravajući pritom to da manageri takvim vrhunskim stručnjacima materijalno daju i više nego što im je potrebno, ali zahtijevaju od njih da im se cijeli predaju i žive jedino posao koji rade. I sam Drucker je itekako kritizirao lošu managersku praksu te višestruko naglašavao širu odgovornost ma-nagera i tvrtaka prema društvu.

O tome postoje li razlike između modernog manage-menta i dosadašnjeg, razgovarali smo sa Sanjom Biočić, uspješnom managericom koja je imala prilike karijeru graditi kao članica uprava Chromosa, Magme, HG spota te je stekla vrijedno i bogato iskustvo. Generalno nema značajnih razlika, najviše iz razloga što je glavna zada-ća svakog managera donošenje odluka te motiviranje i usmjeravanje zaposlenika ka ostvarivanju zacrtanih ci-ljeva, objasnila je. Razlike su više u alatima i metodolo-gijama koje se neprestano prilagođavaju modernim teh-nološkim dostignućima i naravno, onda u skladu s tim, tempu ili brzini kojom se poslovi prosljeđuju, odnosno brzini kojom se očekuju rezultati.

Tehnologija koja će promijeniti svijet kakav poznajemo Poslovni svijet je u 20. stoljeću doživio možda i najve-će promjene koje su se ikad dogodile, gledajući s aspekta upravljanja, obrazovanja i stvaranja potrebe za obrazova-

nim radnicima, specijalizacije točno određenih znanja i sl. No, najveće promjene nastale su zahvaljujući tehnologiji pa danas ‘baratamo’ ogromnim količinama podataka, na društvenim mrežama saznajemo što velike mase ljudi misle o našem proizvodu, održavamo sastanke s ljudima diljem svijeta bez potrebe za izlaskom iz ureda.

O tome što će donijeti budućnost u stilovima i metoda-ma u managementu može se samo nagađati, no vidljivo je da promjene u društvu idu u smjeru da nitko ne želi živjeti samo za posao, nego dobro živjeti od posla. S teh-nološke strane gledano, pojavljuju se novi izumi poput Google naočala, zahvaljujući kojima korisnik ima priliku vidjeti unose s društvenih mreža, tražilicu, tekst, a omo-gućavaju i navigaciju putem GPS-a, ali i fotografiranje.

Među tehnološkim novitetima valja spomenuti i 3D printanje. Nije riječ o nečemu što se može vidjeti samo u Zvjezdanim stazama, bar ne više. Ova tehnologija već se koristila u industriji, ali nije dosad bila dostup-na fizičkim osobama, a mogućnost stvaranja fizičkog proizvoda na temelju njegova dizajna bez potrebe za odobrenjem od strane proizvođača, mora se priznati, prilično je revolucionarna.

Tehnološko dostignuće koje bi moglo utjecati na svijet u najopćenitijem smislu jest i Google automobil bez vozača. Pokreće ga umjetna inteligencija koja podatke prima s kamera unutar automobila, senzora s krova automobila te radara i senzora za položaj smještenih na različitim pozicijama na automobilu. Zasad je ovo skupa tehnologija te se traži način kako ju učiniti pri-stupačnom širokoj populaciji, no bez sumnje, ideja bi mogla zaživjeti.

Poslovno razmišljanje počelo se mijenjati na bolje, prepoznajući da

motivirani pojedinci daleko bolje rade svoj

posao, a motiv nije jedino novac, baš

naprotiv, novac je vrlo nisko na listi.

Jedna od osobina koja managere čini managerima i po čemu zaslužuju takva mjesta jest i to kako se nose s kriznim situacijama jer tada je, naime, i više nego onda kada je sve u redu potrebno djelovati pribrano i promišljeno, donijeti odluke, reagirati.


Poslovni stil

Ovo su samo neka od tehnoloških dostignuća koja imaju potencijala promijeniti svijet kakav poznajemo, a s tim donijeti i promjene u poslovnom svijetu.

Krizni self-management Svatko od nas ponekad se nađe u stresnoj situaciji na poslu. Reakcije u takvim situacijama ovise o iskustvu, karakteru, sposobnosti da sagledamo širu sliku... Naime, na okolnosti često ne možemo utjecati, ali svatko od nas može promijeniti vlastiti pristup pa ćemo stresnu situaci-ju možda uspjeti ublažiti, učiniti jednostavnije rješivom, uključiti kolege, podijeliti posao... Jedna od osobina koja managere čini managerima i po čemu zaslužuju takva mjesta jest i to kako se nose s kriznim situacijama jer tada je, naime, i više nego onda kada je sve u redu potrebno djelovati pribrano i promišljeno, donijeti odluke, reagi-rati. U stresnim situacijama ljudi trebaju onoga tko će preuzeti odgovornost. Prema psihologiji mase, u ljudskoj je naravi u kriznim situacijama podijeliti odgovornost na sve prisutne i nadati se da će netko reagirati.

Pitali smo Sanju Biočić kakve si reakcije manager u stre-snoj situaciji smije, odnosno kakve si ne smije dopustiti. Danas se očekivano ponašanje managera (ali i političara, profesora, roditelja i sl.) često stavlja u okvire koji nisu u skladu s ljudskom prirodom, kazala je. Čovjek je sklon različitim reakcijama u istim ili sličnim situacijama, u ra-zličito vrijeme i na različitom mjestu, često pod utjecajem vremenskih, hormonskih, zdravstvenih i sličnih promje-na. Danas se očekuje da se uvijek ponašamo racionalno, pristojno, u skladu s nekim medijski nametnutim norma-ma, a mi - ljudi - jednostavno ponekad reagiramo sasvim suprotno, zaključuje Sanja Biočić.

Najdraži načini opuštanja modernih managera Posljednjih desetljeća sve su zastupljeniji načini opušta-nja oni koji uključuju prirodu, kreativnost, manualne hobije. Baviti se managementom najčešće podrazumi-jeva život u gradu, puno vremena provedenog u zatvo-renom prostoru i visoke razine stresa. Nikada u svom postojanju čovjek nije bio toliko daleko od svoje prave prirode, nikada toliko neprikladno odstranjen iz svijeta koji ga okružuje. Manageri ludih 80-ih pokušavali su stres ublažiti cigaretom, zabavom, mini zen vrtovima u uredima... No sve je to bilo tek nedovoljna zamjena za boravak na svježem zraku, u dobrom društvu i bez razmišljanja o tome što je ostalo neriješeno u uredu. Zato se mnogi ljudi sa stresnim poslovima posvećuju hobijima poput vrtlarstva, jahanja, jedrenja, biciklira-nja, planinarenja... Kada u društvu nastane kaos, kriza etičkih načela, kada se izgube prave smjernice, čovjek se radi vlastitog mentalnog zdravlja vraća prirodi, kao što se dijete vraća majci.

Happy hour Osim spomenutih načina opuštanja, ima i onih koji ne zahtijevaju nikakav napor i trud, nego samo dobro druš-tvo i dobro pivo. Od predsjednice Uprave Karlovačke pivovare Branke Slaveske saznali smo o novitetima iz njihove ponude. Početkom godine portfelj su obogatili vrhunskim nizozemskim lagerom Amstel Premium Pil-sener, pivom koje zahvaljujući posebnom načinu proi-zvodnje karakterizira svjež, uravnotežen i jasan okus, bez voćnih primjesa i izražene arome hmelja.

Za trezvene uživatelje piva, obitelji Karlovačkog, koju čine Karlovačko svijetlo, Karlovačko crno i Karlovačko Radler, nedavno su pridružili još jednog člana – Karlo-vačko 0,0% Maxx. Ovo pivo spravljeno je od biranih kvalitetnih sastojaka s 0,0% posto alkohola, a jedinstveni spoj pšeničnog i ječmenog slada daje mu svježinu i odli-čan gorko-slatki okus. Ovim pivom Karlovačka pivovara želi srušiti predrasude koje se vežu uz bezalkoholno pivo i pokazati da i bezalkoholno pivo može imati sjajan okus, a za ljeto su pripremili još jednu pivsku poslasticu - Kar-lovačko Laganini Radler. Riječ je o jedinstvenom spoju Karlovačkog svijetlog piva i osvježavajućeg voćnog soka s okusom limete, korijandera i mirte. Živjeli!

Nikada u svom postojanju čovjek

nije bio toliko daleko od svoje prave

prirode, nikada toliko neprikladno odstranjen

iz svijeta koji ga okružuje.

3 „must have” izdanja za svakog managera

Peter Drucker: Upravljanje u budućem društvuRadi se o posljednjoj knjizi koju je Drucker objavio za života. Pokušao je pritom pro-gnozirati kako će se poslovati u budućnosti, kako će se upravljati, elektronički trgovati, kako će važni zaposlenici postati partneri vlasnicima tvrtaka... Neka poglavlja knjige datiraju još iz 1995. Drucker je još tada uvidio transformaciju društva koja se odvija posljednjih nekoliko desetljeća – zahvaljujući informacijskoj revoluciji, padu nataliteta u razvijenim zemljama i rastu u nerazvijenima te padu proizvodnje koji će buduće druš-tvo drastično raslojiti. Ova je knjiga doista vizionarska i vrijedna pažnje.

Jay Conrad Levinson: Gerilski marketingSvako poslovanje usmjereno je na prodaju svojih proizvoda/usluga, potrebna mu je promocija koja je često skupa, neoriginalna, nedovoljna... Čak i marketinški stručnjaci neprestano traže nove načine promocije ne bi li polučili bolje rezultate. Kada je televizi-ja bila novi medij, bilo je relativno jednostavno, iako skupo, prezentirati nove proizvode i ostvariti sigurnu prodaju. Na takav se način, primjerice, reklamirala Vegeta u svojim početcima. Danas je svjetski poznat brand. No, informacijama i medijima zasićeno društvo treba nešto drugačije, nešto poput ljubičaste krave u krdu crno-bijelih krava. Kako marketing učiniti jednostavnijim, jeftinijim i pouzdano učinkovitim otkriva knjiga Gerilski marketing, koja je izdana 80-ih godina, ali i dalje aktualna i primjenjiva pa ne čudi što je do danas prodana u više od 20 milijuna primjeraka i prevedena na 54 jezika.

Tony Buzan: Brzo čitanjeBrzo čitanje je knjiga primjenjiva za svakoga, a svakako bi trebala biti dio obavezne literature za svakog managera. Nudi posve drugačiji koncept usvajanja znanja čitanjem od onoga koji smo svi naučili. Autor zastupa tezu da ljudski mozak uči putem slika – mentalnih mapa, a ne putem apstraktnih znakova kakvi su brojke i slova. U ovoj knjizi poučava kako povećati brzinu čitanja i razumijevanja. U vremenu koje je potrebno da okrenete novi list, moguće je pročitati sadržaj obje stranice, primjerice. Zamislite to kao skeniranje. Procesuiranje se odvija nešto kasnije. Kada bismo doista mogli usvajati toli-ke količine informacija, silno bismo povećali opće znanje, posao bismo mogli obavljati daleko brže i učinkovitije. Uz Buzanove vježbe, te puno truda i koncentracije, može se uspjeti u tome, a zaista vrijedi pokušati.


Telekomunikacije

Najveći godišnji rast prodaje pametnih telefona na razvije-nim tržištima bit će zabilježen među kori-snicima starijima od 55 godina

razdoblje prethodne godine. Naime, konvergent-ne usluge trend su većine operatora, a njima se traži prednost pred onima koji nude jednu ili dvije usluge. Posljedica toga je i rast paketa usluga te je na kraju 2013. prvi put više od 60 posto korisnika širokopojasnog Interneta koristilo pakete usluga.

Telekomunikacije i tehnologija sve bliže:

pregled trendova za 2014.U najzanimljivije trendove sektora tehnologije, medi-ja i telekomunikacija (TMT) za 2014. godinu ubrajaju se procijenjena prodaja 10 milijuna predmeta nosive tehnologije, udvostručenje broja pretplata na televi-zijske kanale u 50 milijuna kućanstava, porast prava na prijenos premijskih sportskih programa za 14 posto, prvenstveno sjevernoameričkih sportskih liga i europ-skog nogometa, kao i mogući porast broja posjeta in-ternetskim stranicama, pokazuje 13. izdanje Deloitteo-vih Globalnih predviđanja u TMT sektoru.

-Iako je situacija u vezi s nosivom tehnologijom uglavnom neizvjesna, predviđamo da će zahvaljujući interesu potrošača doći do stvaranja unosnog tržišta na kojem će prihodi od prodaje high-tech naočala, satova i traka za vježbanje doseći 3 milijarde dolara. Također, suprotno ranijim očekivanjima, prognozira-no je i udvostručenje korisnika pretplatničkih televi-zijskih kanala, izjavio je Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja u Deloitteu. Osim toga, pro-daja pametnih telefona, čiji se prihodi za 2014. godinu procjenjuju na 375 milijardi dolara, najviše će rasti u skupini osoba starijih od 55 godina.

Od trendova u sektoru telekomunikacija u Deloittu ističu sljedeće:

Phableti nisu osmo čudo svijeta – Prodaja phableta, tj. pametnih telefona sa zaslonom dimenzija od 5 do 6,9 inča, činit će četvrtinu prodanih pametnih telefona, što u brojkama iznosi 300 milijuna uređaja i dvostru-ko je više nego u 2013. godini te deseterostruko više u usporedbi s 2012. godinom. No nakon inicijalnog uspjeha postignutog među korisnicima, 2014. bi mogla biti prijelomna godina za phablete, jer udio korisnika pametnih telefona koji će biti spremni koristiti uređaj većih dimenzija neće biti toliko visok.

Generacijski jaz među korisnicima pametnih telefona: Stariji od 55 godina? Za vas nema aplikacija. – Najveći godišnji rast prodaje pametnih telefona na razvijenim tržištima bit će zabilježen među korisnicima starijima od 55 godina. Do kraja godine udio vlasnika pamet-nih telefona iz ove dobne skupine trebao bi se povećati na 45 do 50 posto, što je oko 70 posto niža penetracija nego u dobnoj skupini do 54 godine.

SMS poruke naspram instant razmjene poruka – Uslu-

ge instant razmjene poruka putem mobitela (IM) će s 50 milijardi poruka dnevno više nego dvostruko premašiti promet od 21 milijardu SMS-ova.

Podatkovni uređaji za posebne uvjete po cijeni od 250 dolara: oživljavanje terenskih mobitela - Cijena po kojoj će na tržište biti lansirane nove generacije mobitela za rad u ekstremnim uvjetima, namijenjenih terenskim radnicima koji ih koriste za provjeru automobila u najmu, autocesta ili dostavu paketa past će na 250 dolara.

Rast M2M komunikacijskog sektora: prilike i izazoviTrend kojega Deloitte ne spominje u svom ovogodišnjem izvješću jest komunikacija između strojeva ili M2M tehnologija (machine-to-machine), a razlog tomu je što se ona već udomaćila u svijetu, te već nailazi na izazove, ali i nudi značajne prilike za razvoj. U biti, riječ je o razmjeni podataka između različitih uređaja koji, zahvaljujući ugrađenim komu-nikacijskim modulima za komunikaciju koriste teleko-munikacijske mreže, razmjenjuju i ocjenjuju podat-ke i po potrebi izvršavaju određene (re)akcije. Na taj način putem senzora 'upijaju' podatke iz okruženja i omogućavaju reagiranje s udaljene lokacije. Industrija bilježi značajan rast, a do 2020. predviđa se više od 50 milijardi umreženih uređaja, koji nude telekom indu-striji potencijalni prihod od 950 milijardi dolara. Rast

U Hrvatskoj je upotreba osobnog automobila

višestruko veća od upo-trebe javnog gradskog

prijevoza.

Vizija jedinstvenog telekomunikacijskog europskog tržišta postala je stvarnost. Europska unija prvo je kre-nula s rezanjem cijena roaminga, a zatim je odlučila kako je u najboljem interesu njenih stanovnika i njihovog prava na pristup Internetu – u potpunosti ukinuti roaming i to od Božića 2015. -Ovo je smisao Europske unije – micanje barijera koje građanima pojednostavljuje svakodnevicu i čini život jeftinijim. Drago mi je da smo sada samo jedan korak do ukidanja roaminga i omogućavanje neutralnosti Interneta svim Europljanima. Ovo je povijesni dan za otvoreni Inter-net - rekla je Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije i jedna od glavnih pokretačica ove reforme.

Je li Europa spremna za jedinstveno telekomunika-

cijsko tržište?Telekomunikacijski sektor je za Europsku komisiju jedan od glavnih elementa strategije pametnog rasta i europske Digitalne Agende, ali fragmentacija među zemljama još je uvijek izražena. Pitanje na koje EU želi dobiti odgovor jest mogu li jedinstveno tržište i jedinstveni regulator promijeniti situaciju i generirati jedinstvenu industriju u okvirima EU koja bi se ravno-pravno natjecala u međunarodnim okvirima?

Europa, naime, nije oduvijek zaostajala u digitalnoj utrci. Njeni su telekomi, za razliku od američkih, puno brže postavili 3G mreže, Nokia je dominirala tržištem mobilnih telefona… Negdje usput, stari kontinent je posustao. Danas samo četvrtina stanovništva EU ima pristup 4G mreži, dok je u Americi na nju, i to samo putem jedne tvrtke, spojeno njih 90%. Brzina širokopojasnog Interneta u Južnoj Koreji, naspram one u EU, znanstvena je fantastika. Apple i Samsung danas dominiraju tržištem mobitela… Sve su to činjenice kojih je svjesna Europska komisija i koje želi promije-niti. -Stvaranje jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta imat će značajan učinak, ne samo u sektoru te-lekomunikacija, nego će doprinijeti čitavom EU gospo-darstvu, od transporta do zdravstva - smatra Kroes, te procjenjuje da bi to značilo dodatnih 110 milijardi eura godišnjeg gospodarskog prometa.Kako bi se harmonizirali zakonski okviri na razini EU, postavili zajednički standardi i pravila, potreb-

no je provesti proces promjena koji će potaknuti su-radnju unutar tržišta i omogućiti povezivanja tvrtaka iz različitih zemalja. Kako to učiniti, ostaje otvoreno pitanje, poglavito što se tiče nacionalnih regulatornih tijela koja bi mogla potegnuti raznorazne primjedbe. Svoj odgovor, u vidu službenog plana, Europska komi-sija najavila je za listopad ove godine.

Trendovi na hrvatskom telekom tržištuI dok EU razmišlja kako se uključiti u globalnu utrku, kao njen dio i Hrvatska napreduje u smislu penetracije širokopojasnog Interneta. U odnosu na kraj 2012. broj priključaka se povećao za više od 10%, te je na kraju 2013. godine iznosio oko 1.350.000, a gustoća širokopojasnog pristupa prešla je 31%, izvijestio je Hakom. Od ostalih trendova, Hakom ističe:

1. Na mobitelima Hrvati više surfaju nego pričajuU mobilnim mrežama širokopojasni pristup postaje prevladavajući način pružanja usluga pa udjel prihoda od usluga pristupa Internetu u četvrtom tromjesečju 2013. premašuje udjel prihoda od telefonskih uslu-ga u nepokretnoj mreži. Takvom trendu pridonosi i širokopojasni pristup Internetu putem mreža pokret-nih komunikacija i s tim povezano korištenje pamet-nih telefona. U posljednjih godinu dana, za više od 20 posto porastao je broj korisnika koji Internetu pristu-paju mobitelom, dok se mobilni podatkovni promet gotovo udvostručio u odnosu na 2012.

2. Počinju ulaganja u 4G mrežu Istodobno, ulaganja su u 2013. u prosjeku 18 posto veća nego u 2012. Takav trend očekuje se i u narednom razdoblju. U mobilnoj telefoniji očekuju se ulaganja u LTE, odnosno četvrtu generaciju mobilne telefonije, dok se u mrežama nepokretnih komunikacija veća ula-ganja očekuju u svjetlovodnu infrastrukturu.

3. Sve više korisnika paketa uslugaUz širokopojasni pristup Internetu glavno područje rasta usluga i dalje će biti i prijenos TV progra-ma uz plaćanje naknade, čiji prihodi su se i u ovom tromjesečju povećali oko 17 posto u odnosu na isto

Telekomunikacije

Europa nije oduvijek zaostajala u digitalnoj utrci. Njeni su telekomi za razliku od američkih, puno brže postavili 3G mreže, Nokia je dominirala tržištem mobilnih tele-fona... Negdje usput, stari kontinent je posustao. Danas samo četvrtina stanovništva EU ima pristup 4G mreži, dok je u Americi na nju, i to samo putem jedne tvrtke, spojeno njih 90%. Brzina širokopojasnog Interneta u Južnoj Koreji, naspram one u EU, znanstvena je fantastika. Apple i Samsung danas dominiraju tržištem mobitela...

Pripremio: Ante Vekić

Sve niže cijene, sve veće mogućnosti


M2M industrija bilježi značajan rast, a do 2020. predviđa se

više od 50 milijardi umreženih uređaja

se uglavnom pripisuje sofisticiranim aplikacijama koje će upravljati digitalnim jumbo displejima, praćenjem vozila, industriji zabave i praćenju industrijskih strojeva.

S druge strane, mnogi u M2M sektoru vide mogućnost podizanja životnog standarda u područjima gdje ljudi imaju otežan pristup energiji, čistoj vodi i zdravstvu. Ondje ne postoje 'žičane' mreže, pa mobilna tehno-logija može facilitirati stvaranje poslovnih modela koji će pomoći društvenom razvoju. Neki od mode-la uključuju vodene crpke na solarnu energiju koje omogućavaju plaćanje vode putem nadoplate računa mobilnog telefona, isto tako postoje primjeri u Africi gdje je solarna električna energija u mjestima koja su izvan elektroenergetskog sustava dostupna onima koji uplate putem mobilnog uređaja.

5G - nove ideje za još bržu komunikacijuOsim poslovnih modela usmjerenih na zemlje u razvoju, javljaju se i oni koji brzo žele učiniti još bržim. Startup kompanija Artemis Networks iz San Francisca objavila je nedavno kako kreće u komerci-jalizaciju svoje pCell tehnologije – sheme bežičnog prijenosa podataka koja će eliminirati zagušenost postojećih mreža, pružiti brže i pouzdanije veze i, što je najbolje, funkcionirat će preko postojećeg 4G LTE telefona.Ako se pokaže funkcionalnom pod većim opterećenjem, pCell tehnologija radikalno će pro-mijeniti način funkcioniranja bežičnih mreža, te omogućiti zamjenu sadašnjih zagušenih sustava potpuno novom arhitekturom koja kombinira signa-le s raznih antena i stvara male džepove prijema oko svakog bežičnog uređaja. Svaki takav džep može ko-ristiti puni bandwidth dostupan mreži, čineći sustav

efektivno neograničenim, poručuju iz Artemis Net-worksa. Iako ima više onih koji u to ne vjeruju, u Arte-misu smatraju da su pronašli rješenje koje će dokazati učinkovitost njihovog sustava. pCell tehnologija kom-patibilna je s postojećim LTE uređajima i telekom ope-rateri mogu ju testirati postavljajući ju na zagušene hot spotove poput aerodroma, sportskih stadiona i gradskih središta – mjesta gdje ionako ulažu u novu infrastrukturu. Korisnici bi u tom slučaju koristili novu tehnologiju paralelno uz staru i bez ikakvog po-trebnog prebacivanja između usluga osjetiti što znači imati pun spektar propusnosti na raspolaganju. Takva testiranja trenutno su u tijeku u San Franciscu, a kako napreduju možete vidjeti na www.artemis.com.

Umreženi automobili: autoindustrija u borbi za kori-snike pametnih telefonaOni koji će od većih brzina svakako imati koristi su proizvođači automobila. Naime, pametni telefoni, snižavanje cijena telekomunikacija i M2M tehnologija naveli su proizvođače automobila da se umreže u eko-sustav pametnih uređaja. Da su pametni telefoni pun pogodak, svjedoči rast tržišta od 10 posto ostvaren u Europi. Na prošlomjesečnom sajmu automobila u Ge-nevi predstavljeni su modeli Opel Adam Rocks, novi Peugeot 108, Citroen C1 i Toyota Aygo, svaki s veli-kim multimedijalnim zaslonom koji može prikazivati glazbene kataloge ili navigacijske mape instalirane u vaše pametne telefone. Te su se karakteristike automo-bila svidjele tehnološki osvještenijim vozačima malih urbanih automobila. -Ono što smo navikli vidjeti u premium modelima stiže u niži segment tržišta - ističe Dinesh Paliwal, direktor tvrtke Harman International, odgovorne za 'infotainment' sustave koje je prigrlila autoindustrija.

Apple CarPlay – automobil postaje dodatak za vaš iPhoneU igru se uključio i Apple koji je u Genevi predstavio svoj sustav CarPlay, koji omogućava vozačima pristup mobilnim aplikacijama tijekom vožnje. Za sada je ta-kav sustav dostupan u Ferrarijevom FF modelu, u Vol-vovom SUV-u XC90, a Mercedes je najavio ugradnju u modele S i C klase. U drugom valu, integracija se očekuje u vozilima marke Honda, Hyundai, Jaguar, a zatim BMW, Chevrolet, Ford, Kia, Land Rover, Mitsu-bishi, Nissan, Opel, Peugeot-Citroen, Subaru, Suzuki i Toyota.

Riječ je o integraciji putem iPhone lighting porta, što znači kompatibilnost s uređajima od modela 5 pa naviše, a dolazit će kao dio dodatne opreme. Omogućit će vozačima kontrolu aplikacija putem Siri sučelja, te raznih tipki unutar automobila. Naravno, tu je i korištenje Appleovih mapa, navigacije i raznih glaz-benih servisa. Više na http://www.apple.com/ios/car-play/.

Telekomunikacije Telekomunikacije

Svjedoci smo kakve je sve promjene u poslovanju do-nijelo uvođenje crtičnog koda, popularno nazvanog bar-kod, kojeg se počelo masovnije primjenjivati tek prije dvadesetak godina. Ograničenja primjene crtičnog koda nametala su nove zahtjeve i izazove kojima je RFID bio odgovor. Sve veći zahtjevi da se predmet ne označi samo njegovom oznakom - šifrom, nego da se iz oznake može saznati i druge podatke, npr: veličinu, težinu, boju, se-rijski broj, datum proizvodnje, šaržu ili lot, crtični kod nije mogao adekvatno zadovoljiti. Pokušaj da se to riješi je primjena 2D kodova, koji u sebi, za razliku od 1D, mogu sadržavati veći broj podataka. No i ovo je rješenje imalo niz mana: podatak je bio jednom zapisan i nije se mogao mijenjati, bila je potrebna ljudska intervencija u očitanju podatka te je predmet uvijek morao biti na defi-niranoj udaljenosti u vidnom polju čitača barkoda. U tim okolnostima mogli bismo reći da je primjena 2D barko-da prijelazno rješenje do primjene beskontaktnog pre-poznavanja podataka - RFID-ja koji pruža puno više. To je tehnologija koja omogućava prepoznavanje predmeta beskontaktno, radio valovima, koristeći svoju memori-ju za mogućnost promjene podataka, a bez potrebe za ljudskom intervencijom u identifikaciji.

Do eksplozije primjene RFID-ja došlo je nakon što su ga veliki trgovački lanci u SAD-u i u Europi počeli prvo testirati, a nakon toga potpuno usvajati u svojim po-slovnim procesima. Paralelno s time započela je primje-na i u drugim sektorima: DoD (ministarstvo obrane), avio i auto industrija, DHL, pošte, farmacija… (samo u ovoj godini britanska firma M&S će potrošiti 400 mili-juna tagova za označavanje artikala u svojim dućanima). Nebrojeni su primjeri primjene RFID-ja u svim segmen-tima ljudskog djelovanja.U zadnjih nekoliko recesijskih godina došlo je do sta-gnacije u primjeni. Za to vrijeme razvoj tehnologije nije stajao. Naprotiv. Usavršavale su se komponente, čitači i tagovi, poboljšavale performanse. Istraživanja su se proširila i na analizu koristi koje primjena RFID-ja donosi. RFID u trgovini i opskrbnim lancima donosi nove vrijednosti, olakšava sve - više nema brige oko porijekla i sljedljivosti robe, točnih količina, zaliha, isteka roka, kvarljivosti… Svaki podatak dostupan je u realnom vremenu, što donosi potpuno drugačiju kva-litetu u poslovanju.U početku je bilo puno nerazumijevanja i izgovora za

odgodu primjene, a poseban problem koji se isticao bila je cijena. U međuvremenu je masovnost u proizvodnji tagova dodatno pridonijela padu cijena. Činjenica je, međutim, da u RFID projektima cijena taga ne igra značajnu ulogu i da korisnici rade standardnu grešku kod primjena novih tehnologija. U pravilu uvijek gle-daju na to kao trošak, a ne kao na investiranje u nove vrijednosti, ne provode cost benefit analizu i neophodan izračun ROI.

RFID nije nova tehnologija, već se odavno koristi. Ali treba naglasiti da je to ipak tehnologija budućnosti. Budući da se kod nas jako malo koristi čini se da nas je pregazilo vrijeme i zbog toga je nužno da se s puno pažnje okrenemo RFID-u.

RFID - Povratak u budućnost!Povećanje konkurentnosti i produktivnosti, racionalizacija poslovanja, smanjenje troškova, pregled nad poslovanjem u stvarnom vremenu danas su globalna potreba. Poruke su to i ekonomskih stručnjaka, ali bez preporuka kako to postići. A odgovor je jednostavan: uvođenjem novih tehnologija i primjenom provjerenih praktičnih iskustava. Jedna od takvih tehnologija je radio frekvencijska identifikacija (RFID) koja je dio grupe AIDC (Automatic Identification and Data Capturing) tehnologija.

RFID je tehnologija koja omogućava prepoznavanje predmeta beskontaktno, radio valovima, koristeći svoju memoriju za mogućnost promjene podataka, a bez potrebe za ljudskom intervencijom u identifikaciji.

Konferencija o RFID tehnologiji

U našoj regiji, osim iznimaka Italije i Austrije, RFID tehnologija gotovo se i ne razma-tra ozbiljno. Premalo se zna o mogućnostima koje ona pruža, a oni koji ju djelomično poznaju imaju kriva očekivanja uz krive pretpostavke. Iz tog razloga nadolazeća RFID konferencija ‘Povratak u budućnost’, koja se održava 6. i 7. svibnja 2014. u hotelu We-stin, Zagreb, važan je događaj za cijelu regiju. Na dvodnevnoj konferenciji prezentirat će se sama tehnologija, dosezi u svijetu i kod nas. Eminentni stručnjaci i vodeće fir-me iz ovog područja pokazat će razna rješenja, prednosti i načine integracije. Svi po-laznici konferencije, bez obzira iz koje djelatnosti dolaze, dobit će informacije o tome kako koristiti RFID tehnologiju, kako unaprijediti svoje poslovanje i napraviti dodatne uštede. Ovo je prilika za konzultacije sa stručnjacima koji mogu pokazati velik broj rješenja i podijeliti svoje iskustvo, te pokazati kako primijeniti RFID u svakodnevnom poslovanju. Sve o konferenciji pogledajte na www.rfid-konferencija.net.


Prihodi od turizma već niz godina čine preko

15% ukupnoghrvatskog BDP-a.

Ako je zadovoljan, turist će se vratiti, pričat će o svom doživljaju, podijelit će ga putem društvenih mreža...

Prihodi od turizma već niz godina čine preko 15% ukupnog hrvatskog BDP-a, pokazuju podatci DZS-a. Taj podatak ukazuje na sve veću ovisnost zemlje o toj gospodarskoj grani, ali i na nove mogućnosti koje su se otvorile i koje treba na najbolji mogući način iskori-

stiti. Iako se promjene u kontinentalnom turizmu od-vijaju nedovoljno brzim tempom, ipak se stvari kreću u pravom smjeru. Iz godine u godinu bilježimo rast i u broju dolazaka i u broju noćenja turista.

Tako je u kontinentalnoj Hrvatskoj broj dolazaka i no-ćenja u prva dva mjeseca 2014. godine povećan za 3% u odnosu na isto razdoblje lani, a brojke turističkog prometa za kontinent govore i o povećanju broja dola-zaka i noćenja i u 2013. godini u odnosu na 2012., pa je zabilježen rast od 9% u dolascima, odnosno 8% u no-ćenjima, doznajemo iz Hrvatske turističke zajednice.

S obzirom na općenito lošu gospodarsku situaciju u zemlji, ne začuđuje sporost kojom se promjene doga-đaju u kontinentalnom turizmu, ali najvažnija je pro-mjena koja se dogodila u svijesti ponuđača turističkih usluga, što je osobito vidljivo u kontinentalnoj Hrvat-skoj. Naime, da bismo mogli zainteresirati turiste da posjete i one dijelove Hrvatske koji nemaju more, ali imaju niz drugih atrakcija, potrebno je razmišljati više poduzetnički. Drugim riječima, iza lijepe slike koja u konačnici privuče turista da dođe baš na neku destina-ciju, stoje dobar poslovni plan, dugoročno promišlja-

Turizam kao osiguranje egzistencije u kontinentalnoj HrvatskojOvisnost o turizmu Hrvatsku stavlja u nepovoljan položaj budući da se radi o prihodu koji nije zagarantiran i ovisi o čimbenicima poput ekonomske krize, geopolitičkih trzavica i sl. Međutim, baš ta činjenica otvara nove mogućnosti razvoju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj od kojeg mnoge hrvatske obitelji mogu osigurati egzistenciju tijekom cijele kalendarske godine.


10 komparativnih prednosti hrvatskog

kontinentalnog turizma

• Odličan geografski položaj• Dobra prometna povezanost s Europom• Kvalitetne i brze prometnice unutar zemlje• Veličina zemlje – ponajbolje od cijele Hrvatske može se vidjeti u relativno kratkom

roku• Bogatstvo prirodnih ljepota (rijeke, jezera, planine, nacionalni parkovi, parkovi

prirode)• Bogata tradicija kao podloga raznim vrstama turizma – seoskom, rekreacijskom...• Široka ponuda raznih manifestacija u kontinentalnoj Hrvatskoj• Odlična gastronomska i enološka ponuda• Povijesna i kulturna baština• Vedri i otvoreni ljudi

Kontinentalni turizam

nje, investicije koje zahtijevaju često i potporu u obliku kredita ili nekih vrsta poticaja, kvalitetna marketinška promocija, sati i sati rada i truda, i u prvom redu - kva-litetna usluga i prijazan osmijeh. U 2013. godini ostvareno je 13 milijuna dolazaka i 73,3 milijuna noćenja, što je u odnosu na godinu ranije rast u dolascima od 5,6% i u noćenjima od 4%, s time da su gotovo sve županije zabilježile rast dolazaka i noćenja u odnosu na 2012., saznajemo iz Ministarstva turizma. U ukupnom turističkom prometu, ne računajući Grad Zagreb, kontinentalne županije činile su prošle godine udio od 4,4%. Jedan od glavnih izazova domaćeg turiz-ma jest važnost kontinenta za cjelokupni turistički pro-met, posebice u segmentu produljenja turističke sezone pa je jačanje kontinentalnog turizma u fokusu rada Mi-nistarstava i jedan od strateških ciljeva unutar Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine.

Što želi turist 21. stoljećaModerni turist prilično se razlikuje od turista nekada. Za-hvaljujući informacijama koje su dostupne putem različi-tih medija i u realnom vremenu, pristupačnijim cijenama prijevoza, društvenom networkingu, može se zaboraviti na putne čekove, neizvjesnost oko smještaja ili prijevoza. Moderni turist zna što želi i orijentirat će se najčešće na dobar omjer cijene i kvalitete turističke usluge.

Sve navedeno stavlja nove izazove pred ponuđače tu-rističkih usluga. Vremena kada su turisti dolazili bez plana i ostajali negdje samo zato jer je bio izvješen znak Zimmer frei, stvar su prošlosti. Oko kvalitete usluge zato se potrebno više potruditi, što će značiti bolju promociju iza koje doista i stoji ono što se pro-movira, ali i srdačnost, ljubaznost, poznavanje stranih jezika, nešto ‘extra’ poput domaćih specijaliteta za dobrodošlicu ili odlazak, djelića autohtone hrvatske svakodnevnice... Ono što ostaje zajedničko svim turistima nekad i da-nas jest to da odluku o tome gdje će provesti odmor donose srcem. Kao i svaki kupac, jer i turist je kupac (usluge), ako je zadovoljan, vratit će se, pričat će o svom doživljaju, podijelit će ga putem društvenih mreža... pa se svaki trud uložen u kvalitetnu ponudu može višestruko isplatiti.

Opažanja su HTZ-a kako su moderni turisti sve kritič-niji prema turističkoj ponudi destinacije i sve više uspo-ređuju proizvode i usluge, ekološki su svjesni i osobito zainteresirani da dožive atmosferu i upoznaju identitet mjesta, a kada se govori o hotelijerskoj i ugostiteljskoj ponudi, bitan im je odnos cijene i dobivene vrijednosti, dok je pri odabiru destinacije za godišnji odmor nagla-sak i na ponudi aktivnosti.

Iako su i dalje glavni motivi odlaska na odmor sunce, more i plaže, u modernom turizmu sve se više traži bogatija, maštovitija i sadržajnija ponuda koja se pri-

bližava zahtjevima gostiju i zadovoljava sve složenije i zahtjevnije turističke potrebe. Ministarstvo turiz-ma, Hrvatska turistička zajednica i sustav turističkih zajednica rade na uspostavi sustava za učinkovitije upravljanje destinacijama i razvoj turističkih proizvo-da na njima. Cilj Strategije razvoja turizma je upravo stvaranje

GackaFoto: Goran Sekula, HTZ

TrakošćanFoto: Darko Vurušić, HTZ

Potencijal za razvoj kulturnog turizma u

Panonskoj HrvatskojNa adresi Zavičajnog muzeja Slatina smještena je od 31. siječnja 2014. Zbirka Milka Kelemena. Sama je zgrada, od druge polovice 19. stoljeća do 1981. godine, bila os-novna škola te je tako kroz razdoblje od 1931. do 1935. bila mjesto u kojem je svoje pučkoškolske dane proveo i ugledni slatinski zavičajnik, glazbenik, pedagoški radnik i svjetski putnik Milko Kelemen. Prema Muzeološkoj koncepciji ZMS, prvotna namjena toga prostora (uredski prostor) promijenjena je 2012. godine, zahvaljujući vrijednoj donaciji bračnog para Miroslave (Mele) i Milka Kelemena.

Sretna okolnost je da je Zavičajni muzej Slatina bio jedan od partnera u IPA projektu prekogranične suradnje ‘Od Carske željeznice do održivog razvoja turizma na po-dručju Szentlörenc-Slatina-Našice’, što je omogućilo da se prostor uredi i opremi. Na taj je način, zahvaljujući sredstvima iz EU, taj prostor danas mjesto u kojem se Slatinčani, ali i svi posjetitelji Slatine, mogu upoznati sa životom i radom jednog od najznačajnijih hrvatskih glazbenika 20. stoljeća - Milka Kelemena.

Svi spomenuti elementi omogućuju da grad Slatina i njegova kulturna ustanova Za-vičajni muzej Slatina postanu nezaobilazno mjesto proučavanja, ne samo djela Milka Kelemena, nego i suvremene hrvatske glazbe 20. stoljeća općenito. Uz Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena, koji se već 20 godina svake godine tijekom prvih dana mjeseca listopada održava u gradu Slatini, postavljena Zbirka omogućit će upoznavanje s djelima Milka Kelemena, suvremenom hrvatskom glazbom općenito, dodatno obrazovanje posjetiteljima Muzeja (najčešće učenicima), te će djelovati na podizanje svijesti o važnosti glazbe u svakodnevnim životima suvremenoga čovjeka.

-Kako je Slatina smještena u jednom od najljepših predjela Panonske Hrvatske, de-setak kilometara udaljena od Višnjice - dobitnice Europske destinacije izvrsnosti za 2011. godinu, Voćina - jednog od najvećih hodočasničkih centara Slavonije s bise-rom graditeljske baštine, obnovljenom gotičkom crkvom Blažene Djevice Marije iz 15. stoljeća, Rupnice - geološkog lokaliteta, arboretuma Lisičine, kao i Jankovca - centra planinarskih destinacija Slavonije, vjerujemo da će Zavičajni muzej Slatina sa svojom Zbirkom Milka Kelemena, kao i stalnim postavom baziranim na bogatoj slatinskoj kulturnoj baštini i realiziran po suvremenim principima muzeologije, a koji se trenut-no priprema, postati središnji dio novih turističkih puteva u obilasku Slavonije, što je u konačnici i jedan od ciljeva EU projekta ‘Od Carske željeznice do održivog razvoja turizma na području Szentlörenc-Slatina-Našice’, podijelila je s nama Dragica Šuvak, ravnateljica Zavičajnog muzeja Slatina.

…gdje rijeke spajaju...

The project is co-financed by the European Union through the Hungary- Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme

BRANTNER-KONCZ MMTA



dodatnih motiva dolazaka kroz posebne oblike turiz-ma kao što su zdravstveni, kulturni, avanturistički, ruralni i planinski, sportski, eno i gastroturizam, itd. Cilj je privući različite vrste turista, i to u razdoblji-ma izvan glavnog dijela turističke sezone, na vikend odmore i izlete.

Potpore razvoju turizmaBudući da kontinentalna Hrvatska nije oduvijek bila

turistički orijentirana te se većina stanovništva tra-dicionalno bavila drugim djelatnostima, potrebna su značajna ulaganja kako bi se moglo uopće krenuti tim putem. Kako bi potaknuli građane na razvoj vlastitih turističkih projekata, Ministarstvo turizma na različite načine potiče takve poduzetničke pothvate.

Osim kroz izmjene i dopune zakonske regulative usmjerene na olakšavanje bavljenja turizmom na kon-tinentu, Ministarstvo turizma kontinent podupire i kroz programe bespovratnih potpora za koje je ove godine izdvojeno oko 30 milijuna kuna, doznajemo. Naime, sredstvima se financiraju projekti usmjereni na obogaćivanje turističke ponude, stvaranje inovativnih turističkih proizvoda, povećanje zaposlenosti, umreža-vanje pružatelja usluga u turističke klastere te unapre-đenje međunarodne turističke prepoznatljivosti.

Prošle je godine Ministarstvo turizma za projekte na kontinentu izdvojilo 2 milijuna i 300 tisuća kuna za 30 manifestacija u funkciji razvoja turizma na kontinentu, 124 tisuće kuna za uspostavu 31 točke za besplatni pri-stup Internetu iz programa HOT SPOT te milijun i pol za 22 projekta iz programa poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima.Radi širenja svijesti o ovakvom načinu privređivanja, Ministarstvo turizma je do sada je izdalo i niz stručne literature usmjerene na turizam na kontinentu poput Priručnika za bavljenje seoskim turizmom i Priručnika za obnovu posavske i slavonske kuće, a u pripremi je i Katalog seoskog turizma u kojem će biti objavljena turistička ponuda kontinentalnih županija.

Upravo je u tijeku raspis javnih poziva Ministarstva turizma za dodjelu financijskih bespovratnih potpora za malo i srednje poduzetništvo za koje mogu konku-rirati i projekti na kontinentu. Paket mjera ove godine zove se Konkurentnost turističkog gospodarstva, a na njega mogu kandidirati subjekti malog gospodarstva,

Uz kulturno kreativnu industriju dokonkurentnih destinacija kontinentalnog turizma

Konkurentna receptivna destinacija na međunarodnom tržištu kontinentalnog turiz-ma mnogo je više od marketing miksa. Biti na čelu konkurentnih subjekata u ovom desetljeću znači postići dodatnu vrijednost, uz već postojeću funkcionalnost i kvali-tetu, pomoću alata kulturno-kreativne industrije. Hrvatsko društvo kulturnog turizma - CroCulTour organiziralo je panel diskusiju koja se održala u impozantnom atriju Arheološkog muzeja u osječkoj Tvrđi. Gosti poduzetničkog dijela panela govorili su o viziji prilikom realizacije inovativnih ideja u poslovne prilike. Oni su mladi ljudi, proaktivni poduzetnici, inovativni genijalci i društveni filantropi sa zajedničkim ci-ljem - na hrvatsko tržite plasirati vrijednosti koje će obogatiti ponudu kontinentalnog turizma. Osječanka Ana Pejić-Riha, vlasnica Kapanejić komunikacija, Zagrepčanka Ivna Franić, vlasnica Rakijarnice d.o.o., te slavonsko-brodski partneri Tin Horvatin, tajnik udruge Zebrica i Krešimir Herceg, predsjednik Udruge Lima razgovarali su o poslovnoj strategiji, inovativnim rješenjima te o kreativnosti kao dodanoj vrijednosti u realizaciji projekta.

Ivna Franić je, u suradnji s partnerima i lokalnim institucijama grada Zagreba, za-četnica eventa ‘Fuliranje kod uspinjače’ u zagrebačkoj Tomićevoj ulici. Svjedoci smo vrlo uspješnog sljubljivanja popularnog i prepoznatljivog zagrebačkog žargonizma komercijalne komunikacije, prepoznatljive gradske lokacije i ugostiteljske ponude hrane i pića u vrijeme Adventa. Spoj svih elemenata ovog eventa privukao je velik broj domaćih, ali i stranih turista. Dokaz je razvoja konkretnog biznisa koji vodi ka konku-rentnoj prednosti kroz suradnju kreativnih tvrtaka s lokalnim institucijama. Suradnja osigurava ključni element važan za stvaranje konkurentnih prilika i dodane vrijedno-sti u promociji kontinentalne turističke destinacije.

Posjetite Vina Belje i uživajte u najimpresivnijim

vinogradima i vinariji hrvatskoga Podunavlja

Vina Belje najveći su hrvatski proizvođač grožđa sa 650 hektara vlastitih vinograda koji su smješteni na području vinogorja Baranja, unutar vinogradarske regije Podunavlje. Priča o kvaliteti beljskih vina kreće upravo iz vinograda koji se protežu duž južnih padina Banovog brda i svojim su položajima zaštićeni od jakih sjevernih vjetrova. Vinogradi Belja prostiru se u dužini od četrnaest kilometara u pravcu Dunava, a osunčane padine prime godišnje sunca koliko u srednja Dalmacija. Vina Belje najpoznatija su po bijelim sortama, posebno graševini koja je ponos podruma. Beljska graševina iznimno je cijenjena i nagrađivana, kako na domaćim, tako i na najvažni-jim svjetskim ocjenjivanjima vina. Iako je riječ o vinskoj sorti srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su Jansis Robinson i Steven Spurrier, smatraju da je do-movina graševine upravo hrvatsko Podunavlje, a Steven Spurrier kaže i da su Vina Belje benchmark za graševine u svijetu.

Vrhunska graševina Vina Belje svježe je, ali izuzetno bogato vino, što je važna karakteristika graševine kao sorte. Snažno i potentno, ovo je vino za znalce koje treba poslužiti ohlađeno na 10-12 °C, uz specijalitete od dunavske ribe ili Baranjski kulen, tradicionalnu suhomesnatu deliciju. Od berbe 2008. godine i osvajanja zlatne medalje i regionalnog trofeja na Decanteru, crna vina Belja - merlot, frankovka, cabernet sauvignon i pinot crni, zauzela su značajnu poziciju među proizvođačima crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Svo grožđe za vrhunska vina bere se isključivo ručno, te se doprema u vinariju smještenu u samim vinogradima. Impozantni kompleks nove vinarije Belje pruža se na gotovo tri hektara, a svojim najmodernijim tehnološkim dostignućima impresionira brojne posje-titelje i turiste. Pravi prostor za uživanje u Vinima Belje je stari podrum, koji je smješten u centru Kneževih Vinograda. Ovaj najveći baranjski gator i zaštićeni srednjovjekovni lokalitet datira iz davne 1526. godine i u njemu odležavaju odabrana vina u bačvama od slavonskog hrasta.Za turističku posjetu Vinima Belje idealno je odabrati proljeće ili jesen i spojiti ju s ručkom na otvorenom, u restoranu Kormoran u srcu parka prirode Kopački rit, te na taj način zao-kružiti doživljaj Baranje i Podunavlja, kroz autentična jela i vina ovoga kraja.

Vina Belje - vina dostojna prinčeva, i princ među vinima!

U ukupnom turističkom prometu, ne računajući

Grad Zagreb, kontinentalne županije činile su prošle godine

udio od 4,4%

seljačka domaćinstva i privatni iznajmljivači. Neki od zanimljivih projekata za sufinanciranje na kontinentu su kušaonice vina, unutarnji i vanjski bazeni za privat-ne iznajmljivače, izgradnje saune, jacuzzija, uređenja apartmana, uvođenje solarnih panela za obiteljska po-ljoprivredna gospodarstva i sl.

Ovih dana očekuje se i objava odabranih projekata koji će dobiti sredstva iz programa Fond za razvoj turizma, među kojima ima i projekata iz kontinentalne Hrvatske, u nastavku doznajemo iz Ministarstva turizma. Riječ je o kapitalno intenzivnim projektima koji će dobiti znat-na sredstva iz fonda Ministarstva. Osnovni cilj kojem trebamo težiti je turizam na cijelom prostoru, ali ubrza-vanje razvoja kontinentalnog turizma neće biti moguće bez kapitalnih investicija u resursno-atrakcijsku osnovu uz znatno korištenje sredstava EU fondova.

Pritom u prvom redu valja poticati razvoj onih proizvo-da i onih područja koji imaju najveće šanse za uspjeh u kratkom roku, zaključuju u Ministarstvu. Jače turi-stičko aktiviranje kontinentalnog prostora nužno je za bogaćenje cjelokupne turističke ponude, ali i za produ-ljenje sezone. Kontinentalni turizam nije zanemariv segment turizma i definitivno ima svoje tržište i poten-cijal kojeg treba iskoristiti. Ostaje za vidjeti kako će se ovakav tijek događaja odra-ziti na turističku ponudu Hrvatske u godinama koje dolaze, naše gospodarstvo u cjelini, ali i na percepciju Hrvatske u društvu EU zemalja. Ako Hrvatska zaživi kao lijepa zemlja koju vrijedi vidjeti u cijelosti i u bilo koje doba, na dobrom smo putu.

Promocija kontinentalnog turizmaZa razliku od priobalnog turizma u kojem se rezul-tati pokazuju i uz minimalan trud, na kontinentalnoj ponudi treba više raditi. Osobito je važna dobra pro-mocija. Pitali smo stoga u HTZ-u kako je promoviran hrvatski kontinentalni turizam. Program rada Hrvat-ske turističke zajednice za 2014. godinu u sebi nosi ra-zličite promotivne aktivnosti, među kojima i izlaganje na međunarodnima sajmovima. Hrvatska se u 2014. godini predstavlja inozemnim partnerima na 34 turi-stička sajma, od čega je devet nacionalnih prezentacija, 19 infopunktova i šest specijaliziranih sajmova. HTZ zajedno sa suizlagačima na taj način predstavlja uku-pnu hrvatsku turističku ponudu. Ove je godine, među ostalim, Hrvatska uspješno, kao zemlja partner, predstavila hrvatsku turističku ponudu i na minhenskom sajmu f.re.e, gdje je opet potvrđen izniman interes svih njemačkih partnera, bilo da go-vorimo o individualnom gostu, turoperatorima ili ma-njim agencijama.

Dobri EU primjeri iz praksePrema podatcima s Eurostata, 2012. Španjolska je bila turistički najposjećenija zemlja među EU članicama te je

VaraždinFoto: Darko Vurušić, HTZ

Osijek, KatedralaFoto: Boris Kačan, HTZ

Kontinentalni turizam Kontinentalni turizam



ostvarila 234 milijuna noćenja, što je 21.6% u ukupnom zbroju svih EU članica. Najpopularnije zemlje za odmor među EU članicama su Španjolska, Francuska i Italija pa prema broju ostvarenih noćenja samo te tri zemlje čine gotovo 50% ukupnog broja noćenja među EU članicama. Turistima najmanje privlačne zemlje su Luksemburg, Litva i Letonija. No, ako bi se u obzir uzimala veličina zemlje u odnosu na broj ostvarenih posjeta te kompari-rao broj stanovnika i broj turista, najpopularnije zemlje među EU članicama su Malta, Cipar, Hrvatska i Austrija.

Gledajući udio turizma u ukupnom BDP-u, najveći je udio 2012. imala Hrvatska – 15,5%, a slijede je Malta s 14.4% i Cipar s 11,4%. Iz navedenih podataka jasno se vidi kako turisti za odmor ipak najradije biraju sunce i more, dakle zemlje koje im upravo to mogu ponuditi, no isti podatci ukazuju i na to da turisti ionako rado posje-ćuju Hrvatsku zbog mora, a budući da smo mala zemlja koja ima još puno toga za ponuditi, od kontinentalnog tu-rizma bi se itekako mogla ostvariti dodatna zarada za dr-žavu i pronaći niša za dio stanovništva koji se tradicional-no bavio djelatnostima od kojih više ne može preživjeti. Primjerice, dio stanovnika se bavio poljoprivredom koja, zahvaljujući novim standardima koje donosi EU, ne može više opstati u malom pa će oni neminovno morati prijeći na djelatnosti poput turizma koje se dijelom oslanjaju na poljoprivredu. Na taj će se način stvoriti uzajamna veza i osigurati potražnja koja ne-dostaje poljoprivredi te otvoriti nova radna mjesta za obitelji čija je egzistencija postala upitna.

Regionalna hrvatska blagaO vlastitoj domovini svaki bi čovjek mogao pjeva-ti hvalospjeve kakva god ona bila, no mala Hrvatska bez pretjerivanja bi se mogla opisati u superlativima koliko nijedna druga zemlja u Europi. Gledajući samo geografski, svaka hrvatska regija ima svoje čari – od zagorskih brežuljaka preko slavonskih ravnica do pro-stranstava Gorskog kotara i Like pa do jednog od naj-blažih i najljepših mora, Hrvatska je Europa u malom. I svaka regija nosi svoje posebnosti, ima svoju povijest, kulturu i tradiciju koja ju čini drugačijom. U vreme-

nima kad su ljudi opterećeni poslom, brzim tempom, stresom, doći iz nekog europskog grada u pitomu hr-vatsku prirodu, među ljude kojima vrijeme protječe drugačije, razgledati stare hrvatske gradiće, dvorce koji nose svoje priče, osjetiti miris sijena i prašine s poljskih putova kad je poškropi ljetna kišica... čini se gotovo poput odmaka u nešto izvan granica realnog svijeta. To je ono nešto posebno što nudi kontinentalna Hrvatska, ono nešto što već imamo, što nas ne košta ništa, ono nešto što su drugi ljudi nepovratno izgubili i za čim čeznu, barem u trenutcima dokolice.

5 prijedloga za vrhunsko opuštanje u unutrašnjosti Hrvatske Ovisno o tome koliko imate vremena na raspolaganju i smatrate li pod opuštanjem aktivan odmor i lješkarenje, cijeli je niz mogućnosti kako se i gdje opustiti u unu-trašnjosti Hrvatske. Za odmor u prirodi, uz topot konj-skih kopita i trku mladih ždrebaca, idealno je imanje Pustara Višnjica gdje možete kombinirati školu jahanja, paintball, izlete na Dravu ili na Papuk. Želite li boraviti na svježem zraku Gorskog kotara, bi-ciklirati, šetati i planinariti, idealno je mjesto Planinski centar Petehovec u blizini Delnica, s kojeg se pogled prostire na Nacionalni park Risnjak i slovenske Alpe.

Za opuštanje bez puno truda i napora, idealno je posje-titi 8. međunarodni viteški turnir Vitezova zelingrad-skih od 23. do 28. svibnja 2014. Oni najhrabriji mogu sudjelovati, a za manje hrabre dovoljno je smjestiti se i uživati u odličnoj hrani i pićima srednjeg vijeka, ali i fantastičnoj atmosferi s duhom prošlosti. U Čigoču, selu roda, usred Lonjskog polja, smještena je stara drvena kuća obitelji Barić pretvorena u turistič-ko-ugostiteljski objekt Tradicije Čigoč. U neposrednoj blizini je ulaz u Park prirode Lonjsko polje. Ovo je jedan od dobrih spojeva seoske tradicije, arhitekture, gastro-nomije i prirodnih ljepota. A za one željne zagorskih brežuljaka i starih dvoraca, na raspolaganju je sve više odlično opremljenih kuća za odmor idealnih za provod s djecom i prijateljima, baš onako kako ste ga sami zamislili.

Kontinentalna turistička događanja u 2014.• Ljeto na Štrosu 23. svibnja - 15. rujna, Zagreb• Cest is d’best - 5.-12. lipnja, Zagreb• Terezijana u Bjelovaru - 13.-15. lipnja• InMusic Festival - 23.-25. lipnja, Zagreb• Đakovački vezovi - 7. lipnja - 6. srpnja• Žetva i vršidba u prošlosti u Županji - 6. srpnja• Međunar. smotra folklora, Zagreb - 16. - 20. srpnja• Porcijunkulovo u Čakovcu - 30. srpnja - 3. kolovoza• Vukovar film Festival - 18. - 24. kolovoza

• Kaj su jeli naši stari u Vrbovcu - 23. - 25. kolovoza• Renesansni dani u Koprivnici - 28. - 31. kolovoza• Vinkovačke jeseni - 19. - 21. rujna• Špancirfest u Varaždinu - 23. kolovoza - 1. rujna• Keltska noć u Sisku - 1. - 30. rujna• Varaždinske barokne večeri - 20. rujna - 2. listopada• Advent u Zagrebu - 29. studenoga - 6. siječnja • Božićna priča u Čazmi - 6. prosinca - 8. siječnjaIzvor: Hrvatska turistička zajednica

Ako bi se u obzir uzimala veličina zemlje

u odnosu na broj ostvarenih posjeta te komparirao broj

stanovnika i broj turista, najpopularnije zemlje

među EU članicama su Malta, Cipar, Hrvatska i

Austrija.


Osječko-baranjska županija svoje turističke potencija-le predstavlja na različitim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, budući da su svjesni kako će to u konač-nici dovesti do povećanja broja turista, te pridonjeti i gospodarskom razvoju i očuvanju ruralnog prostora. Svaki pomak koji se napravi u cilju turizma, posebno turizma u ruralnim područjima Županije, čini Župani-ju atraktivnijom turističkom destinacijom.Ruralni turizam postao je najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u Slavoniji i Ba-ranji daje velik značaj, poglavito zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja. -Naša Županija u samom je vrhu u razvoju turizma među kontinental-nim županijama. Važnost ruralnog turizma, prije sve-ga, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, predstavljanju tradicije običaja i zanata, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju - korištenju već postojećih resursa. Ruralni turizam nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i naj-kvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture, te postojeće tradicijske objekte staviti u fukciju turizma, rekao nam je župan Vladimir Šišljagić.-Važnu ulogu, skoro najvažniju u razvoju ruralnog turizma Osječko-baranjske županije, ima razvoj vin-skog turizma. Za razvoj vinskog turizma posjeduje-mo sve potrebne uvjete i prirodne i ljudske, a koji se ogledaju kroz vrhunska vina, autohtone i tradicijske proizvode, izvrsnu hranu, slobodno možemo reći da smo na našem prostoru na najkvalitetniji način ‘slju-bili vino i hranu’. Osim navedenog, veliku važnost za razvoj vinskog turizma ima i uređena javna turistič-ka infrastruktura, odnosno uređenih 18 km vinskih cesta, uređene i opremljene vinoteke u svakom od vinogorja, kao i regionalna vinoteka u Tvrđi, jer su rezultati vidljivi kroz povećani broj dolazaka turista,

Na dobrom putu brandiranja prostora kao eno i gastronomske ruralne destinacijeStrateški ciljevi u razvoju Osječko-baranjske županije su održivi razvoj i unaprjeđenje prostora, razvoj konkurentnog gospodarstva, a jedna od značajnih mjera u razvoju konkurentnog gospodarstva je razvoj kontinentalnog turizma.

‘Dani vina i turizma Osječko-baranjske žu-panije’ ove se godine šesti put organiziraju uz niz događanja, s ciljem brandiranja Slavonije i Baranje kao regije vrhunskih vina i izvrsne hrane.

kao i prodaju vina ‘na kućnom pragu’. Prepoznajući važnost uređenja javne turističke infrastrukutre, Žu-panija će nastaviti s ovim aktivnostima.Na dobrom smo putu brandiranja svog prostora kao eno i gastronomske ruralne destinacije, stoga smo posebno ponosi na manifestaciju ‘Dani vina i turiz-ma Osječko-baranjske županije’ koja se ove godine po šesti put organizira, i to na više lokacija te uz niz događanja, sa završnim događanjem na prostoru Tvrđe, s ciljem promoviranja vina i vinara te turi-stičkih zajednica na području Osječko-baranjske županije, odnosno s ciljem brandiranja Slavonije i Baranje kao regije vrhunskih vina i izvrsne hrane -zaključuje župan Šišljagić.

Nositelji turizma na području Osječko-baranjske su, prije svega gradovi, uz koje bi istaknuli: Kopački rit, Đakovačku ergelu, četiri vinogorja i dvanaest proglašenih vinskih cesta, biciklističke staze (Dunavska biciklistička ruta, Drava Bike Tour i Panonski put mira), rijeke Dunav i Drava, ali i prirodnu i kulturnu baštinu, lovni i ribolovni turizam, uz brojne manifestacije. Za Župa-niju je posebno značajan razvoj seoskog turizma koji ima velike mogućnosti samozapošljavanja, odnosno obiteljskog poduzetništva putem koga se otva-raju značajne mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.U razvoju turizma Osječko-baranjska županija pridaje posebnu pozornost manifestacijama koje imaju za cilj promicanje eno i gastro ponude, kultur-ne baštine, tradicije i narodnih običaja. Kroz manifestacije je stvoren novi turistički proizvod koji objedinjuje cjelokupnu turističku ponudu određenog prostora. Vrlo važan pokretač cjelokupnog ruralnog razvoja i ruralnog turiz-ma Županije je razvoj vinskog turizma. Izgradnjom putničkih luka u Batini i Aljmašu svim turistima koji dolaze Dunavom otvaraju se turistički i drugi sadržaji ovog područja: od vinskih cesta, očuvane tradicije i kulturne baštine, autohtonih jela, manifestacija koje pokazuju bogatstvo običaja, nošnji i fol-klora, kao i poljoprivrednih proizvoda seljačkih domaćinstava proizvedenih na tradicionalni način.


Hrvatska enogastronomija

Heterogena hrvatska kuhinja glavni turistički adutBrz život i brza hrana donijeli su sa sobom i nezdrave prehrambene navike. Kao djelomičan odgovor, na našoj gastro sceni pojavljuju se restorani koji žele parirati popularnim fast food restoranima, a čiji je naglasak na domaćim jelima - finoj kuhanoj hrani koja vraća ljude u djetinjstvo.

Pripremila: Anita Zelić


Bitan čimbenik uspješnog poslovanja svakog restora-na u današnjim gospodarskim okolnostima svakako je i jesti uz prihvatljivu cijenu. Dobar odgovor nalazi se u restoranima koji žele parirati popularnim fast food restoranima, ali uz domaću kuhinju. U nedavno otvo-renom jednom takvom zagrebačkom restoranu kori-ste europski koncept naplate, koji već dugo uspješno funkcionira u Europi. Tako gosti u Lunch Boxu mogu birati između tri cijene. Najniža je ona od 20 kuna, pa slijedi ona od 30 kuna, te 50 kuna po porciji. Princip je takav da svatko dobije tanjur ili posudu za van i u nju može staviti bilo koju kombinaciju ponuđenih jela po vlastitoj volji do vrha zdjelice, dok za 50 kuna gosti mogu jesti koliko god žele. U cijenu je uključen i sok koji si gosti mogu sami natočiti, dok se sva ostala pića dodatno plaćaju.

Psihologija jelovnika: Tajne pametnog dizajniranja je-lovnika u restoranuSuvremeni način života često nas odvodi u restora-ne. A upravo posljednjih godina sve je više prisutan trend tzv. kombiniranih menija koji gostima olakšava naručivanje jela, posebno onima koji nemaju mnogo vremena za obrok. Nekad je ovakva ponuda bila ka-

rakteristična samo za restorane brze hrane, no danas sve više zauzima mjesto i u svim ostalim restoranima, gdje je nekada ponuda bila isključivo po narudžbi ‘a la carte’. Filozofija je poprilično jednostavna: vlasnik obraća pozornost na navike svojih gostiju, poštuje nji-hove izbore, prati kombinacije jela koja se ponavljaju, prati trendove i pakira ih u jedan paket. Uparivanje jela iz ponude s pićima i ukusnim prilozima isproba-na je i efektna metoda za poboljšanje prodaje i profita. Neovisno radi li se o jednostavnom uparivanju šnicle i krumpira ili kreiranju obroka od juhe do deserta, kom-binirani meni postao je dosta važan za unaprjeđenje poslovanja te zgodan i praktičan alat.Ovakva ponuda utječe na povećanje prometa u ugo-stiteljskom objektu, osvježava ponudu, te je svojevrsni nijemi saveznik u sugestivnoj prodaji. Naime, potiče prodaju ciljanih artikala - najprofitabilnijih stavki s menija. U osnovi, vrlo sličan princip je i kreiranje me-nija s fiksnim cijenama. On potiče prodaju ciljanih jela, povećava profit, ubrzava operacije u restoranu, pobolj-šava uslugu te osigurava konstantnu kvalitetu jela s fiksnog menija. Istraživanja pokazuju da 77 posto po-trošača u restoranima s punim servisom smatra da su kombinirana jela ‘vrlo privlačna.’

Hrvatske prehrambene tvrtke - sigurno utočište kvali-tetnih namirnicaZa one nešto plićeg džepa i malo drugačijih navika, koji nemaju naviku posjećivanja restorana, a užurbani stil život ne ostavlja im dovoljno vremena za dugo-trajnu pripremu hrane, dobra rješenja mogu se naći i u nekoj od prehrambenih tvrtaka u Hrvatskoj. Džem, gotovi umaci, brašno, juha iz vrećica, senf, konzervira-no povrće, kompoti i gotova jela u konzervi, dodatak jelima, kiseli krastavci i ajvar, samo su neki od proi-zvoda u čijem segmentu Hrvatska ima dosta razvijenu tradiciju kvalitetnih proizvoda. Da bi Hrvatska kao ze-mlja postala prepoznatljiv proizvod, iznimno je važan sustav vrjednovanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda, jer pozitivan međunarodni image zemlje povećava vri-jednost proizvoda i usluga njezinih kompanija.Svakako snažnu poziciju u bliskoj nam regiji, koju prema Best Buy Award istraživanjima nije postigao niti jedan drugi prehrambeni brand, ima naša doma-ća kompanija Podravka sa svojim markama proizvoda.

Naime, Podravka proizvodi prvi su izbor potrošača Hr-vatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije, kao najbolji odnos cijene i kvalitete u brojnim Best Buy Award kategorijama.

Rožata, Kotlovina, Mlinci, Fritule, Dalmatinska peka...iznimno heterogena hrvatska kuhinjaKao što na razmjerno malom hrvatskom teritoriju susrećemo bogatu i raznoliku proizvodnju kvalitet-nih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, tako je još veće bogatstvo moguće pronaći u Hrvatskoj kad je riječ o autohtonim domaćim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te tradicionalnim jelima spravljenim na jedinstven način. S obzirom na poseb-nosti povijesnog naslijeđa, dodira različitih kultura, zemljopisnog položaja i prirodnih mogućnosti, pozna-vatelji ističu kako Hrvatska raspolaže s neiskorištenim bogatstvom domaćih autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Gotovo sve hrvatske regije poznate su po nekom od svojih autohtonih proizvoda koji imaju jedinstvenu recepturu i svaki od njih je po mnogočemu ‘priča’ o bogatoj tradiciji, iskustvu, izni-mnom podneblju i životu te običajima brojnih genera-cija hrvatskih obitelji.

Hrvatska kuhinja je heterogena i iz tog razloga pozna-ta kao regionalna kuhinja jer svaki dio Hrvatske ima svoju kulinarsku tradiciju. Kuhinja u unutrašnjosti ima više sličnosti s austrougarskom kuhinjom i poneg-dje turskom kuhinjom. Na hrvatskom Jadranu vidljivi su utjecaji antičke i ilirske kuhinje, a kasnije i medite-ranske kuhinje, poglavito talijanske i francuske. Dugi niz godina pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo bilo je zaštićeno više proizvoda: Slavonski domaći kulen/kulin, Paški sir, Drniški pršut, Istarski pršut, Torkul – maslinovo ulje, Cetinski sir, Paški baš-kotin, Stara slavonska šljivovica.

Hrana za dobro raspoloženjeAktivnosti na otvorenom, pijenje mnogo vode, tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom, konzumacija mnogo svježeg voća i povrća bogatog vitaminima samo su neki od načina kako izaći na kraj s proljetnim umorom praćenim nesanicom, razdražljivošću i malaksalošću.Međutim, stručnjaci ističu kako dobro raspoloženje lako možemo ‘potaknuti’ nekom od namirnica jer znanstve-no je dokazano da ono što jedemo utječe na to kako se osjećamo. Hrana unesena u organizam mijenja kemij-ske procese u mozgu te tako utječe na raspoloženje. Za razliku od osoba koje jedu uglavnom prerađenu hranu, puno je manja vjerojatnost da ćemo ‘zapasti’ u depresiju, tjeskobna stanja i imati stalne promjene ras-položenja ukoliko konzumiramo namirnice kao što su: jaja, bakalar, losos, soja, sezamove sjemenke, parmezan, puretinu, piletinu, špinat i brokule, banane ili orašaste plodova. Ovi popularni ‘lijekovi za tugu’ donose svoju ‘porciju sreće’ redovitim konzumiranjem.

Etno kuhinja - prepoznatljiv hrvatski brandTrend sve veće važnosti brandinga na nacionalnoj razini samo potvrđuje važnost sinergije hrvatskih proizvođača i turizma, posebice nakon članstva u EU. Zanimanje svijeta za mediteransku gastronomiju i zdraviju prehranu potrebno je iskoristiti kao turističke adute Hrvatske. U posljednjih 10 godina, na putu od proizvodnje za zadovoljavanje vlastitih potreba u do-maćinstvu, nekoliko autohtonih proizvoda, kvalitetom zasnovanom na tradicijskoj tehnologiji, našlo je put do brojnih potrošača i steklo obilježja vrhunskog specija-liteta u gastronomskoj ponudi Hrvatske. Nastala je i prava eksplozija različitih festivala, manifestacija au-tohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, gdje svaka regija pokušava nametnuti svoju autohtonu gastro ponudu. Kada je riječ o restoranima, dobar je primjer njegovanja etno i autohtone kuhinje restoran Stari Puntijar. -Obi-teljska tradicija u ugostiteljstvu traje 175 godina, te sam ja peta generacija. Nekome tko ne poznaje hrvatsku ku-hinju najdraže mi je poslužiti štrukljovu juhu, koja se i danas priprema na način na koji je moja mama Slavica naučila pripremati osoblje u kuhinji, a mama je ga na-

Bio hrana - trend ili nužnost?

Prehrambene se navike potrošača brzo mijenjaju, a sve više pozornosti, pri odluci o kupnji, pridaje se zdravoj prehrani i raznovrsnosti ponude. Ljudi se sve više okreću zdravijim načinima prehrane i ujedno postaju svjesni važnosti očuvanja okoliša. Eko-loška poljoprivreda sve više dobiva na značenju. Stručnjaci ističu kako svježi ekološki uzgojeni proizvodi sadrže najmanje 50% više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata. -Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg oku-sa jer na tržište dolazi svježija. Ekološka hrana sadrži i vitalnu energiju koja pojačava imunitet te je dokazano korisna u borbi protiv mnogih bolesti. Ekološki uzgoj znači veću angažiranost radne snage te rizik od manjeg prinosa, što se odražava i na cijenu proizvoda - ističu iz tvrtke Bio&Bio.Globalni trend prehrane izvan doma sve je prisutniji, kao i trend ‘zdravog življenja’. Hraniti se zdravo, a jesti van kuće, često je teško, gotovo nemoguće postići. Upravo tu je šansa našim turističkim djelatnicima da ponude izvorna jela našeg podneblja od namirnica dobivenih na ekološki prihvatljiv način. Zanimanje svijeta za mediteransku gastronomiju i zdravu prehranu uopće, turistički su aduti Hrvatske. Upravo stoga gastronomska ponuda sve više dobiva novu, trendovsku dimenziju koja će doprinijeti uobličavanju cjelovitoga identiteta destinacije i jačanju pozicioniranja Hrvatske kao mediteranske zemlje.

Eko uzgoj - najveseliji i najprirodniji plac u Zagrebu otvara svoja vrataIako je kod nas eko-scena još uvijek poprilično u povojima, kupovna moć građana oslabljena, a eko-proizvodi su ipak proizvodi nešto višeg cjenovnog razreda, ekološka poljoprivreda je svakako jedan od naših aduta. Na tom tragu djeluje i tzv. Mali tavan. Naime, početkom godine najveseliji i najprirodniji plac u Zagrebu ponovno je otvo-rio svoja vrata i okupio male proizvođače kojima je prioritet prirodan uzgoj. Domaći pekmezi i džemovi, med i srodni proizvodi, veganske torte i tortilje, paštete, peciva, maslinovo ulje, prirodni sokovi od jagode, šipka i aronije, samo su neki od proizvoda koji se tamo mogu pronaći. Na ovoj opuštenoj tržnici osim kupovine ekoloških proi-zvoda može se dobiti savjet o ekološkoj proizvodnji i uzgoju.

Istraživanja pokazuju da 77 posto potro-

šača u restoranima s punim servisom

smatra da su kom-binirani meniji ‘vrlo

privlačni’.

Slavonski domaći kulen, Paški sir, Drniški pršut, Istarski pršut, Torkul - maslinovo ulje, Cetinski sir, Paški baškotin, Stara slavonska šljivovica... proizvodi su koji su dugi niz godina zaštićeni pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.


Udruga WoW (Women on Wine) - enologinje, somme-lierke i žene ljubiteljice vina objedinile snageOkupljanje žena aktivnih na vinskoj sceni, međuna-rodni networking, razvoj kulture stola, organizacija kušanja, blind-tastinga, druženja i edukacije o vinu, pomoć i animacija mladih vinarki, propagiranje i promoviranje žena koje imaju veze s vinom, orga-nizacija izložbi vinskih etiketa, nastup na europskoj ženskoj vinskoj sceni i organizacija dobrotvornih prodaja vina samo su neke od aktivnosti udruge Žene i vino. Riječ je o udruzi zanimljivog naziva Women on Wine, koja je posljednjih godina postala zapažen sudionik hrvatske vinske scene. Činjenica da su žene sve važnije u vinskoj industriji potaknula je začetnice WOW-a da registriraju platformu kao udrugu čiji je cilj i misija ‘prodrmati’ žensku vinsku scenu. Statistike u SAD-u pokazuju da su žene do-minantni kupci vina te kupuju oko 53 posto ukupne količine vina, a konzumiraju čak 64 posto, dok Bri-tanke kupuju osam od deset butelja koje se konzu-miraju kod kuće.

‘Wine and cheese’ bar - novi trend u HrvatskojKada ste prije desetak godina htjeli vani u lokalu popiti čašu dobrog vina, to je bilo malo teže. Po pro-branu, ali ni po čemu ekskluzivnu čašu vina, morali ste ići ili u finiji restoran ili u još finiji hotelski bar. Međutim, prije nekoliko godina počela je rasti tzv. vinska scena i u priču ‘upadaju’ tzv. wine barovi. Pa iako izraz ‘wine bar’ zvuči pomalo snobovski i po-modno, činjenica je da se tamo mogu naći vina koja će odgovarati i ‘nadobudnom’ vinopiji prosječnog džepa i natprosječnog ukusa. U posljednje vrijeme kao rezultat proširenja ponude pojavljuju se i tzv. Wine and Cheese barovi, kojih se samo u Zagrebu pojavilo nekoliko u relativno kratkom vremenu. U prvom planu su sirevi, ali vina ih prate u stopu. Ne prevelik, ali zahvalan i zanimljiv izbor po neočeki-vano pristupačnim cijenama.

2. Hrvatski festival hrane i vina promiče domaću ga-stronomijuPočetkom travnja zagrebačka Arena bila je pravo mje-sto za uživanje u hrvatskoj gastronomskoj ponudi. Po-sjetitelji su mogli uživati u regionalnim specijalitetima i ukusnim domaćim vinima, kušati brojne slastice, uključujući sireve, džemove, suhomesnate proizvo-de, likere i rakije. Ljubitelji slatkoga mogli su također sudjelovati u radionicama na kojima su naučili raditi tradicionalne deserte, uključujući tortu makarana s makarskog područja, rožatu (crème brûlée) i štrukle iz Hrvatskog Zagorja. Cilj Festivala bila je promocija hrvatske gastronomije, brandiranje Hrvatske kao nove eno-gastro zvijezde na europskom nebu, ali i edukacija mladih naraštaja o kulturi stola te razvijanje međuna-rodne suradnje s drugim zemljama, uz Italiju, koja se predstavila hrvatskoj javnosti na Festivalu.


učila od bake i tako daleko unatrag. U restoranu je na-glasak na jelima pripremljenim prema receptima starih kuharskih knjiga, te jelima od divljači, ali i tu se veliki dio priprema prema starim recepturama. Na pitanje za-što, odgovor je jednostavan: naši preci su oduvijek znali fino jesti, te mi je želja ljepotu okusa u kojima su uživali približiti današnjim generacijama - istaknuo je vlasnik restorana Zlatko Puntijar.

Cijene vina u padu tri godine zaredom - nastavak tren-da ili vrijeme za zaokret?Rekordne cijene koje su imale najvišu razinu na kraju 2008. više se nisu ponovile i od tada tržište doživlja-va svoje najteže razdoblje s trgovačkim cijenama, što je tipično za vino, koje padaju treću godinu zaredom. Trgovci vinom i investitori uspjeli su napokon tako doći do jeftinih boca izvrsnih godišta. Prema podatci-ma analitičke tvrtke sa sjedištem u Londonu Lix-ex, koja je uzela u obzir cijene vina profesionalnih ulagača širom svijeta, tržište je palo za 15% u 2011. godini, nakon čega slijedi pad od 9% u 2012. godini. U 2013. godini tržište je doživjelo pad od 1,4 posto. Analitičari kažu kako je oboje - i potrošnja i ulaganje - važno za kretanje cijena prema gore ili dolje.Postoji mnogo primarnih načina za ulaganja u vino - kupnja stvarnih trenutnih boca i njihovo čuvanje za prodaju ili jednostavno ulaganje novca u vinske fon-dove. Tržište vrhunskih vina procjenjuje se na nekoli-ko milijardi dolara godišnje, a i dalje dominiraju velika imena - Bordeaux, Burgundy i Champagne - koja pri-vlače i potrošače i investitore. Vinski analitičari kažu da će sljedeći veliki kupci vrhunskih vina vjerojatno doći iz Indije, Afrike ili moguće čak Južne Amerike.

Prilike za hrvatske vinare na domaćem i stra-nom tržištu

Domaće tržište posljednjih desetak godina bilježi pad prodaje vina, zalihe iz godine u godinu rastu, a po statistikama Ministarstva poljoprivrede radi se o količinama od oko 1,4 milijuna hektolitara, što odgovara godišnjoj proizvodnji vina u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je daljnje glavobolje domaćim vinarima i vinogradarima, koji se s trenutnom vinogradarsko-vinarskom politikom teško mogu uklopiti na europsko tržište. Povećanju zaliha domaćih vina pridonose vina iz uvoza, s kojima se domaći proizvođači teško mogu nositi. Po nekim vinarima i vinogradari-ma uvoz je zapravo glavni razlog pada prodaje domaćih vina. Unatoč nastojanjima vinara da se poboljša kvaliteta domaćih vina, oni nisu konku-rentni na europskom tržištu, što je kratkoročno teško promijeniti. -Pad prodaje vina treba prije svega gledati kroz prizmu općeg pada standarda naših potrošača, a naša vina već su desetljećima skuplja nego bi objektivno trebala biti - istaknuo je tako i dr. Bernard Kozina iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Za-grebu. Glavni razlog stručnjaci vide u tome što mnoga vina koja su objektivno nižeg ranga kakvoće drže ‘visoku cijenu’ pa takva niža kakvoća ne nalazi puta do potrošača. Ipak, iako aktualne cijene vina nikako ne idu uz nizak životni standard hrvatskih gra-đana, stručnjaci su uvjereni kako će vina koja su objektivno visokog ranga kakvoće naći svoj put do potrošača, kako u Hrvatskoj, tako i na stranim tržištima.

Stručnjaci ističu kako svježi ekološki uzgojeni proizvodi sadrže najma-

nje 50% više vitamina, minerala, enzima i osta-

lih mikronutrijenata.


Probudite strast - kušajte vrhunsko vino i doživite bogatstvo tradicije Baranje

Pitomo baranjsko mjesto Zmajevac, poznato po vin-skim cestama, surducima i podrumima, smatra se za-štitnim znakom ovdašnjih vinara. Idealne uvjete za ga-jenje vinove loze i dobivanje odličnih vina prepoznali su još i stari Rimljani. Baranjska vina su se kroz povi-jest kušala i u Rimskom carstvu, te na austrougarskim dvorovima. Danas ovaj prostor broji mnogo vinara, a neki od njih njeguju tradiciju svojih predaka već ge-neracijama. Svako vino je ovdje specifično i ističe se svojim jedinstvenim stilom.U zmajevačkoj vinskoj ulici, ‘Katoličkom surduku’, smjestili su se Podrumi Kusić, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kojem je prije desetak godina vlasnik Pero Kusić odlučio udahnuti novi život i krenuo u stvaranje nove vrijednosti - vrhunskih vina koje prate tradicional-ne vrijednosti Baranje kao enogastronomske destinacije, ali i nadaleko poznate domaćinske atmosfere.Podrumi i vinogradi nalaze se u području poznatom kao ‘Mali Brijeg’ Banske kose i protežu se na površi-ni od 10-ak hektara. Vinograd, iako uz puno truda i rada ipak pruža veliko zadovoljstvo, kada kušate vino koje će vam zagrijati dušu i ostaviti dojam kojeg ćete dugo nositi sa sobom. Zahvaljujući izrazito plodnom tlu i povoljnoj klimi, obitelj Kusić uspješno proizvodi vrhunska vina. Kušaonica u sklopu vinograda omogu-ćit će vam komoditet uživanja u vinu. Zbog iznimno dobrog položaja i ugodnog strujanja zraka iz smje-ra moćnog Dunava, njihovi smještajni kapaciteti s velikom terasom nude mjesto za odmor i uživanje u gastronomiji i delicijama Baranje, a u mogućnosti su ugostiti grupe i do stotinjak ljudi.-Želimo proizvoditi vrhunska vina, koja će biti pre-poznata po kvaliteti, i nastojimo podrume dovesti u funkciju turizma te smo u fazi uređenja smještajnih kapaciteta da bismo mogli ponuditi našim gostima i noćenje u etno ugođaju kako bismo zaokružili ponudu

U sjeveroistočnom kutu Hrvatske, između Dunava i Drave, na uzvisini Banska kosa gdje se stoljećima uzgaja vinova loza, smjestio se novi dragulj vrhunske kapljice - Podrumi Kusić. Oduševit će vas svojim vinima te vam pružiti strastveni užitak i opuštanje, uz sve tradicionalne vrijednosti koje prate ovaj kraj.

Doživite strast vrhunske kapljice i stoljetnu tradiciju Baranje... Ugovorite Vašu narudžbu vina, dođite na degustaciju, poklonite vrhunsko vino partnerima te rezervirajte termin za kušanje gastronomskih delicija Baranje.

Podrumi Kusić Planina 180, Zmajevac, Baranja mob: +385 95 2977 111, E-mail: [email protected]

- naglašava Pero Kusić. Prisutnost Dunava i Drave te Parka prirode Kopački rit, kao i razvoj seoskog turiz-ma, mogućnost ribolova na prostoru izuzetno bogato ribom te lov u uređenim lovištima divljači čini Baranju sve privlačnijom turistima, kaže Kusić, te dodaje: -U našim smještajnim kapacitetima za noćenje, koje se trudimo podići na 50-ak osoba, organiziramo odmor te obilazak znamenitosti ovog kraja. Velik broj živo-tinjskih vrsta koje žive u Kopačkom ritu i dvorac u Ti-kvešu neke su od lokacija koje volimo pokazati svakom gostu. Berba grožđa u sezoni, off road vožnje, jahanje konja, vožnja čamcem ritskim kanalima, samo su iz-dvojene zanimljivosti koje privlače sve više posjetite-lja. A Baranja je nadaleko poznata i po gastronomiji: vrhunska paprika koja se ovdje uzgaja te bogatstvo ribom i divljači omogućuju da se pripremi najbolji čobanac ili fiš paprikaš. Brojni specijaliteti kao što su šaran u rašljama, perkelt od riječne ribe te jela s rošti-lja dio su gurmanske svakodnevice ovoga kraja. Obroci se spremaju tradicionalnom recepturom, u kotliću ili na roštilju, upravo pred vama, kako i priliči pravom domaćinu. Izniman spoj prirode, vrhunskih vina i ga-stronomije i više je nego dovoljan argument za posje-tu. Kada k tome pridružite i neizostavnu tamburicu ili romsku glazbu, doživljaj će biti potpun. Jednom kada doživite Baranju, uvijek se ovdje vraćate…


Vrhunske zdravstvene usluge

Rezultati su pokazali da relativna većina građana zdravstvo ocjenjuje škol-skom trojkom (39%).

U odnosu na 2012. građani su više naglaska stavili na probleme vezane uz nedostatak novca, kritike na or-ganizaciju sustava i zdravstvene politike te nedostatak opreme i infrastrukture. Liste za čekanje na dijagno-stičke i specijalističke preglede su se također ponovno izdvojile kao prve među rangiranim problemima.

Kada je u pitanju čekanje na preglede specijalista, si-tuacija je lošija nego u prošlom valu istraživanja jer je više građana to rangiralo kao velik problem. Ipak, opća razina zadovoljstva primarnom zdravstvenom zašti-tom u Hrvatskoj je i dalje zadovoljavajuća, gotovo 2/3 građana navodi kako je jako zadovoljna ili zadovoljna. Razina zadovoljstva je viša među osobama koje imaju ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje, te kod onih koji imaju češća iskustva s liječnicima. Razina zadovoljstva liječnikom obiteljske medicine je također jednako visoka kao i ranije te nema značajnih promje-na. Čak 86% ispitanih je jako zadovoljno ili zadovolj-no. Udio nezadovoljnih je 4%. Oko petina građana ko-ristilo je usluge privatnih liječnika. To su češće učinile žene, mlađe osobe, osobe iz Zagreba, Istre, Primorja i Dalmacije, osobe koje se bave slobodnom profesijom, te osobe viših primanja i višeg obrazovanja. Najčešće su odlazili na ultrazvučne i ginekološke preglede, te ra-diološke i laboratorijske pretrage. Velika većina bila je zadovoljna uslugama privatnih liječničkih ordinacija. Zadovoljstvo privatnim ordinacijama nadmašuje ono u javnim ordinacijama i to najviše u kategoriji odgovora ‘jako zadovoljni’ uslugom.

Zdravstveno osiguranje u inozemstvuPriključenjem Hrvatske EU od 1. srpnja 2013. osobe koje imaju status osiguranika prema hrvatskim pro-pisima prilikom boravka u zemljama članicama EU nisu obvezne plaćati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. To se odnosi na sve slučajeve boravka u zemljama EU- službeni put, iza-slanstvo, odnosno boravak u inozemstvu po bilo kojoj drugoj osnovi. Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju izdane Eu-ropske zdravstvene kartice, koju treba pribaviti prije odlaska u zemlje EU. Europsku zdravstvenu karticu izdaje HZZO na zahtjev osiguranika.

Za države članice Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) te Švicarsku, do dalj-njeg se ne primjenjuju europski pravni propisi o koor-dinaciji sustava socijalne sigurnosti, stoga je za odlazak u navedene države za sada preporuka sklopiti policu putnog osiguranja. Za treće zemlje, odnosno zemlje koje nisu članice EU, i dalje ostaje obveza plaćanja po-sebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Hrvatski model zdravstvenog turizmaZdravstveni i medicinski turizam predstavlja još uvi-

jek neiskorišteni veliki potencijal hrvatskoga turizma. Stoga se postavlja pitanje: kakav bi model zdravstve-nog turizma Hrvatskoj osigurao značajnu financijsku korist?

-Financijsku korist moguće je ostvariti kroz atraktivne programe zdravstveno-turističke ponude (medicinske, wellness ili SPA usluge, odnosno njihova kombinacija), koji će imati polazište u autohtonoj resursnoj osnovici destinacije, na način da će se osigurati optimalan od-nos cijene i kvalitete. Model zdravstvenog turizma u Hrvatskoj treba graditi upravo na jedinstvu različitosti ponude onih destinacija koje su se spremne povezivati i svoju ponudu oblikovati sukladno zahtjevima i po-trebama različitih ciljnih skupina, oblikujući prepo-znatljivu i konkurentnu ponudu, temeljenu na speci-fičnostima destinacije, povijesnom nasljeđu, poštivanju standarda kvalitete i suvremenog tehnološkog razvoja – smatra dr.sc. Milena Peršić, redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.

No, što se konkretno može poduzeti kako bi se u bližoj budućnosti ovakav koncept mogao i realizirati?Prvenstveno treba slijediti odrednice iz strateških dokumenata Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja, kao i njima komplementarnih strateških do-kumenata na razini županija ili pojedinih turističkih destinacija. Značajnu ulogu trebaju odigrati već osno-vani Klasteri na nacionalnoj razini, čije je djelovanje usmjereno na operativnu provedbu niza aktivnosti, usmjerenih na pozicioniranje Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. Osnivanjem Klastera na razi-ni regija bit će moguće poticati i valorizirati stvarane koristi kroz interdisciplinarni pristup, jer se samo kroz sinergijske procese koji uključuju sve dionike ponu-de može polučiti uspjeh. U tom procesu značajniju će ulogu odigrati specijalizirane agencije. Da bi se nave-deno postiglo, potrebno je da svaka razina sudionika posjeduje određena specijalistička interdisciplinarna znanja, koja do sada nisu bila prisutna ni u sustavu ob-razovanja, a niti u nomenklaturi zanimanja, zaključuje Peršić.

Nacionalne strategije i projekti Ministarstva

zdravlja

Ministarstvo zdravlja donijelo je Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020., koja je krovni strateški dokument za donošenje politika i odluka u zdravstvu u idućih osam godina te preduvjet za pristup Europskim fondovima.-Analiza je pokazala da su neki od izazova s kojima će se hrvatsko zdravstvo susresti u godinama koje slijede upravo financijska održivost, demografsko starenje stanov-ništva, nedovoljan broj zdravstvenih djelatnika te promjene koje su rezultat ulaska Hrvatske u EU. Nacionalna strategija osnova je svih promjena koje smo pokrenuli i koje provodimo – zaključuje Ostojić.

Vrhunske zdravstvene usluge

U očekivanju financijski održivog zdravstvenog sustavaMinistarstvo zdravlja donijelo je Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020., koja je krovni strateški dokument za donošenje politika i odluka u zdravstvu u idućih osam godina te preduvjet za pristup Europskim fondovima. Analiza je pokazala da su neki od izazova s kojima će se hrvatsko zdravstvo susresti u godinama koje slijede upravo financijska održivost, demografsko starenje stanovništva, nedovoljan broj zdravstvenih djelatnika te promjene koje su rezultat ulaska Hrvatske u EU.


Prema europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI), Hrvatska je u 2013. godini po kvaliteti zdrav-stvene usluge bila na 19. mjestu među 35 europskih zemalja. -Dakle, nalazimo se na sredini europske ljestvice po razini ostvarivanja prava pacijenata, njihovoj informi-ranosti, pristupu zdravstvenim uslugama, prevenciji i ishodima liječenja. Postoji nekoliko segmenata koje moramo poboljšati, a odnose se na skraćenje vremena čekanja na liječenje, problem pušenja, tjelesne aktivno-sti u školama te pitanje cijepljenja. Prošle smo godine, stoga, zabranili izlaganje cigareta u trgovinama, a na listu lijekova uvrstili niz novih lijekova, među osta-lim i one za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. U suradnji s drugim resorima pokrenuli smo projekt u školama ‘Zdrav za 5’, koji promovira tjelesnu aktiv-nost i zdravu prehranu školske djece, a razmatraju se i pitanja vezana uz pad procijepljenosti djece te cije-pljenja protiv gripe – kaže ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić.

Kako do konkurentnog i održivog zdravstvenog sustavaMinistarstvo zdravlja u posljednje dvije godine podu-zima niz mjera kako bi zdravstveni sustav u Hrvatskoj postao bolje organiziran i financijski održiv. U tijeku je sanacija bolničkog sustava tijekom koje je došlo do značajnog pada rashoda te je učinjen veliki pomak u učinkovitosti poslovanja zdravstvenih ustanova, a tome je pridonijela i zajednička javna nabava, koja je dovela do ušteda od 450 milijuna kuna. Prvi put u Hr-vatskoj napravljen je Nacionalni plan razvoja klinič-kih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., kao ključni operativni dokument razvoja bolnica. Provedba Naci-onalnog plana će, zajedno s ostalim mjerama, poput objedinjavanja izvanbolničke i bolničke hitne službe te upravljanja ljudskih resursima, ukloniti nedostatke u funkcioniranju bolničkog zdravstvenog sustava te poboljšati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, navodi ministar Ostojić.-Smatram da je zdravstvena usluga u Hrvatskoj dobra i ne zaostaje puno za zdravstvenom uslugom u Europi.

Zaostaje u tehnološkom smislu, opremom, novim lije-kovima i to ne generalno, već u pojedinim sredinama – mišljenja je Silva Potrebica, dr.med., fizijatar-reuma-tolog, zamjenica sanacijskog upravitelja Specijalne bol-nice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.Konkurentnost se može podići vrednovanjem ljudskih potencijala, tj. vrhunskih liječnika-stručnjaka na svim područjima. -Također, smatram da treba revidirati ne-ujednačenost u razvoju zdravstvene usluge u Hrvat-skoj, koja je rezultat pojedinih političkih odluka, a ne planskog razvoja. Treba podržati i poticati osnivanje Centara izvrsnosti, bez obzira na regionalnu pripad-nost – zaključuje Potrebica.

Rezultati ankete o zdravstvenom sustavu i HZZO-u u 2013. godiniAgencija Ipsos puls provela je ispitivanje javnog mni-jenja o zdravstvenom sustavu i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) u 2013. godini. Rezul-tate ispitivanja je 6. ožujka medijima i javnosti pred-stavio ravnatelj HZZO-a prim. Siniša Varga.Rezultati su pokazali da relativna većina građana zdravstvo ocjenjuje školskom trojkom (39%). Više ocjene dodjeljuje ih 38%, a niže 22% građana. Pro-sječna ocjena kvalitete zdravstva iznosi 3,2, dok je u prethodnom valu istraživanja bila 3,1, a taj porast od 0,1 posto je relativno najslabiji prema ostalim resori-ma. Zdravstvo nešto bolje ocjenjuju mlađe, ali i sta-rije osobe te niže obrazovani. S druge strane, nešto su kritičniji manageri i oni višeg obrazovanja. Među mjerenim institucijama HZZO je pri vrhu, odmah iza MUP-a. Najviše građana rad HZZO-a ocjenjuje troj-kom (40%). Više ocjene dodjeljuje njih 34%, dok niže ocjene dobiva od četvrtine građana. Prosječna ocjena iznosi 3,2, dok je Ministarstvo zdravlja ocijenjeno s 3,0. Kao prednosti zdravstva građani izdvajaju kvalite-tan liječnički kadar i odnos medicinskog osoblja prema pacijentima – primjetan je značajan rast zadovoljstva tim dvjema kategorijama u odnosu na 2012. godinu. Dostupnost i niska cijena sljedeće su na listi prednosti. Kao u 2012. godini, građani su najčešće spontano kao najveći nedostatak navodili dugo čekanje.

Prvi put u Hrvatskoj napravljen je Nacionalni

plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica,

klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj

2014.-2016., kao ključni operativni dokument

razvoja bolnica.


Automobili

Tehnološke inovacije gotovo svakodnevno utječu na naše živote, pa tako ulaze i u naše automobile.

Race. Posebna edicija ima oznake Volvo Ocean Race, drugačiju dekoraciju u unutrašnjosti, kao i posebnu plavu boju. Treba napomenuti da je edicija Volvo Oce-na Race modela dostupna od svibnja ove godine pa do kraja svibnja 2015., kada završava Volvo Ocean Race, kaže Anamarija Hucika, Marketing & communication, South East Europe, Volvo Car Austria GmbH.U ožujku su na hrvatsko tržište lansirani Citroën DS5 BlueHDi 180, C4 e-THP 130, u travnju stiže Citroën C5 CrossTourer, a u rujnu Citroën C1 i C4 Cactus, po-ručuju iz Citroëna.

-Citroën C4, s e-THP 130 motorom, dostupan je s opremom Seduction, Exclusive i Medveščak+ te s ruč-nim mjenjačem sa 6 brzina. Dolaskom novih BlueHDi motora, istodobno snažnih i smanjenog utjecaja na okoliš, Citroën DS5 dobio je i novi ovjes koji sjedinju-je udobnost i dinamičnost. U travnju se na hrvatsko tržište lansira izvedba modela Citroën C5, predviđena ‘za sve ceste’: C5 CrossTourer. U ponudi je s dvije razi-ne opremljenosti: Seduction i Exclusive te s dizelskim motorima HDi 160 BVM6 i BVA6 te HDi 200 BVA6 – najavljuje Jasmina Pecotić, voditeljice komunikacija u Citroënu Hrvatska.

-Za početak možemo istaknuti dolazak modela RCZ R na naše tržište u ožujku. Najsnažniji serijski Peugeot

u povijesti, najbolje ističe ‘know-how’ sportskog odje-la naše marke, koji je ovim modelom dokazao da zna napraviti istinski sportski automobil. Novi 308 SW nastavlja tragom limuzinske verzije, koja je osvojila prestižne titule novinara HR Auto 2014., Cro Auto i europsku titulu ‘Car of the year’ 2014. godine. 308 SW svoju je svjetsku premijeru imao na salonu au-tomobila u Ženevi početkom ožujka, dok se prodaja u

Peugeout RCZ R

Automobili

Pozitivni trendovi na auto tržištuProšle je godine u Europskoj uniji i zemljama EFTA-e ukupno prodano 12,3 milijuna vozila. Izvrsna brojka, no ipak 3,2 milijuna manja od one koja je zabilježena 2005. godine. U Hrvatskoj su prva dva mjeseca obilježena porastom registracija u sve četiri skupine osobnih i lakih dostavnih vozila: nova osobna vozila (18,4 posto), nova laka dostavna vozila (43,2 posto), rabljena osobna vozila (238,7 posto) i rabljena laka dostavna vozila (120,4 posto).


Tijekom prvog tromjesečja u Hrvatskoj je registrirano 7.329 novih osobnih vozila, što je za 1.292 vozila ili 21,4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2013. godi-ne, a na porast je dominantno utjecala nabava novih vozila za Vladu i ministarstva, donosi agencija Promo-cija plus. U ožujku je rast registracija novih vozila u odnosu na prethodni mjesec iznosio 40 posto. U od-nosu na ožujak 2013., broj registriranih novih vozila skočio je za 25,8 posto.

Kao razloge za porast ubraja se i niska prošlogodišnja osnova za usporedbu te ulazak Hrvatske u EU, koji je rezultirao povećanim uvozom rabljenih vozila. Tako je u prvom kvartalu ove godine prodaja rabljenih vozila skočila za 223 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dosegnuvši brojku od 8.837 vozila. Time je trend rasta prodaje rabljenih vozila nastavljen i u prvom kvarta-lu ove godine, pa se već sedmi mjesec zaredom u Hr-vatskoj bilježi više registracija rabljenih nego novih osobnih vozila. U Promociji Plusu naglašavaju kako je najveći dio uvezenih rabljenih vozila star deset i više godina.

Promatrajući ovogodišnje rezultate u prodaji novih osobnih automobila, nakon tri mjeseca vrh ljestvice pripada Volkswagenu s 1.098 vozila i 15 posto tržišta. Na drugom je mjestu Škoda, s prodanih 758 vozila i 10,3 posto tržišta, a treći je Opel, sa 672 vozila i 9,2 posto tržišta. Među popularnijim markama kronološ-

ki slijede i Peugeot, Citroen, Renault, Hyundai Kia i i Mazda. Među modelima su najprodavaniji Škoda Octavia, Volkswagen Golf, Volkswagen Polo, Opel Astra, Volkswagen Passat i Citroen C4.

Rast broja prodanih automobila - najava konačnog opo-ravka gospodarstva?Prošle je godine u Europskoj uniji i zemljama EFTA-e (Norveška, Švicarska, Island) ukupno prodano 12,3 milijuna vozila. Izvrsna brojka, ali ipak 3,2 milijuna manja od one koja je zabilježena 2005. godine. Kroz krizu su dobro prošli njemački proizvođači luksuzni-jih automobila. BMW, Mercedes i Audi gubitke su na europskom tržištu nadoknadili jačom potražnjom u SAD-u i Kini. Očekuje se da ove marke i dalje bilježe rekorde, posebno što prognoze o privrednom rastu po-kazuju da se svjetska ekonomija oporavlja.

Najveći koncern svijeta, Volkswagen, također računa na tržišta izvan Europe i bolje se snalazi od drugih takozvanih masovnih proizvođača. Prema mišljenju stručnjaka, može se računati da će gubitci biti manji u 2014. godini, a zatim da će 2015. poslovna bilanca možda biti na nuli.

Novi modeli u dolasku na hrvatsko tržišteOve godine Volvo će na hrvatskom tržištu predstaviti posebnu ediciju modela XC60, V60 i V40, vezanih uz najekstremniju utrku brodova na svijetu Volvo Ocean

Što se tiče novih osob-nih vozila, na prvom je

mjestu Volkswagen, koji sa 633 vozila ima 14,8

posto tržišta.

Tablica: Broj prodanih automobila na svjetskom tržištu

2000. 2005. 2010. 2012. 2013. 2014.*

Azija 7.616.000 11.383.000 21.291.000 24.376.000 27.429.000 29.415.000

Sjeverna Amerika 19.824.000 19.700.000 13.969.000 17.098.000 18.383.000 18.970.000

EU i zemlje EFTA 15.778.000 15.572.000 13.788.000 12.518.000 12.300.000 12.788.000

Južna Amerika 1.918.000 2.344.000 4.693.000 5.182.000 5.285.000 5.423.000

Istočna Europa 1.217.000 2.061.000 2.373.000 3.460.000 3.294.000 3.392.000

Svijet 48.908.000 54.781.000 60.804.000 67.099.000 71.208.000 74.857.000

*Napomena: sve brojke za 2014. godinu su prognoze ; Izvor: Universität Duisburg-Essen CAR-Center Automotive Research


Hrvatskoj očekuje sredinom godine. Do kraja godine na naše tržište dolazi i novi Boxer, tržišna referenca u gami lakih komercijalnih vozila - navodi Tomislav Miletić, direktor marke Peugeot.

U Volkswagenovoj tvornici u Wolfsburgu s proizvodne trake sišao je prvi Golf Sportsvan, koji nakon klasič-ne izvedbe te Varianta obogaćuje seriju izvedbi Golfa sedme generacije. Kompaktni jednovolumen odlikuje se prostranošću, a nudit će se uz četiri TSI i dva TDI motora. U Hrvatsku dolazi u srpnju.

Premijere na ženevskom sajmu automobilaOsamdeset četvrto po redu izdanje Geneva Motor Showa, jednog od najvećih salona automobila na svi-jetu, mjesto je gdje je i ove godine mnoštvo automo-bila imalo svjetsku premijeru, primjerice Toyota Aygo, Alfa Romeo 4C Targa, Citroën C4 Cactus... Mercedes je predstavio novu S-klasu Coupe i GLA, a Peugeot 108-icu i karavansku verziju modela 308. Tu je i treća generacija Renault Twinga, a predstavljena je i serija 2 Active Tourer, BMW-ov prvi jednovolumen i auto s prednjim pogonom i Serija 4 Gran Coupe s petero vrata.

Jeep je predstavio novi ‘baby’ crossover, Renegade. Po-zornost je izazvalo i otkrivanje Qoros 3 Hatcha, novog modela marke čiji je prvijenac 3 Sedan, prvi automobil razvijen u Kini, koji je na sudarnim testovima Euro NCAP-a osvojio pet zvjezdica. Audi je premijerno predstavio treću generaciju TT-a i S1 te kabrioletski S3.

U koju dodatnu opremu vrijedi uložitiKako donosi Autozona Autozubaka, neke doplate mož-da ne zvuče atraktivno, ali svakako valja uložiti u njih. Primjerice, rezervni kotač danas sve češće treba dopla-titi (standard je postao set za krpanje guma), no kad vam guma pukne negdje na putu, itekako ćete znati cijeniti ovo relativno malo dodatno ulaganje. Provodite li u automobilu više vremena od potrebnog za relaciju stan - posao, svakako uložite u bolja sjedala i tempo-mat s limitatorom, koji u pravilu nisu skupa oprema, a znatno olakšavaju vožnju. Isto vrijedi i za opremu poput parkirnih senzora, maglenki i automatske klime, koji nisu samo komforna, nego i sigurnosna oprema.

1. Tempomat i parkirni senzoriNema li ih u serijskoj opremi, parkirne senzore svaka-ko valja doplatiti. Posebno se to odnosi na veće i sku-plje automobile. Isto vrijedi i za tempomat, koji olakša-va duže vožnje autocestom.

2. Rezervni kotačPremda set za krpanje guma pri kupnji izgleda kao do-bar, čak i jednostavniji izbor od rezervnog kotača, on je samo prva, nerijetko jedva dostatna pomoć jer ne

Automobili

‘Best buy’ modeli srednje i visoke klase

– izdvojena ponuda

Citroën C4 prodan je u 547 primjeraka u 2013. godini, a u prva dva mjeseca ove godine prodan je 101 primjerak. Najprodavanija izvedba je specijalna serija Medveščak+, koja ima odličan omjer cijene i kvalitete, u ponudi je s tri motorizacije: e-THP 130 BVM6, HDi 90 BVM i e-HDi 115 Airdream BVM6. U ponudi je s opremom Attrac-tion, Seduction i Exclusive te specijal-nom serijom Medveščak+. Citroën C4 Attraction VTi 95 BVM u ponudi je s cijenom od 99.900 kn, a dizelska inačica, Citroën C4 Attraction HDI 90 s cijenom od 104.900 kn. Osim poznatih i priznatih tehnologija, kao što je sustav za pomoć pri kretanju na uzbrdici, električne parkirne kočnice, sustava upozorenja pri prelasku crte (AFIL), zakretnih dvofunkcijskih xenon svjetla, sustava za pomoć pri parkiranju ili su-stav za mjerenje raspoloživog prostora za parkiranje, Citroën C4 raspolaže opremom često neviđenom u ovom segmentu.

Peugeot u srednjoj klasi automobila ima atraktivni model 508, kojeg nudi u limuzinskoj i karavanskoj SW izved-bi. Model 508 nudi uzornu udobnost, sigurnost, štedljivost i ponašanje u vožnji. Za iznimnu udobnost, u seri-ji ili opciji, dostupna je oprema kao: četverozonski klima uređaj, električno podesiva i grijana sjedala uz masažnu funkciju vozačkog sjedala, otključava-nje i pokretanje vozila bez ključa, he-ad-up displej u boji, mjerenje dimenzija parkirnog mjesta... Verzija SW nudi i stakleni panoramski krov s 1,62 m2 staklene površine, iznimno prostran prtljažnik i izvrsnu modularnost. Peugeot 508 dostupan je s čak šest paketa opreme, od čega je najboga-tiji paket opreme GT, koji dolazi s dizelskim motorom 2.2 HDi od 200 ks i automat-skim mjenjačem. Prilikom kupnje ovog modela Peugeot nudi i jamstvo u trajanju od četiri godine ili do 100.000 km, bez obzira na način plaćanja vozila.

Volvo trenutno ima posebnu ponudu za modele Volvo XC60, S60 i V40, koji se odlikuju skandinavskom jedno-stavnošću, odmjerenom elegancijom i vrhunskim sustavima sigurnosti. Ovi modeli sada su dostupniji hrvatskim kupcima u odličnoj ponudi koja uklju-čuje novu atraktivniju cijenu i bogatije pakete opreme. Tako je Volvo XC60 D4 AWD dostupan za 37.999 eura, S60 D2 za 28.900 eura, a V40 D2 za 22.900 eura. Svi modeli u ponudi standardno su opremljeni City Safety sustavom – inovativnom tehnologijom Volva koja u gradskoj vožnji sprečava sudare pri brzinama do 50 km/h. Ovaj sustav stalno nadzire kretanje drugih vozila i ukoliko primijeti da je sudar neizbježan, automatski aktivira kočnice. Sustav se pokazao vrlo učinkovitim u gradskim gužvama, vožnjama u koloni i drugim stresnim situacijama urbane vožnje.

Citroën C4

Peugeot 508

Volvo XC60 D4 AWD


bama korisnika leasinga; obroci otplate su tijekom cije-log razdoblja financiranja u pravilu jednaki, a tijekom razdoblja financiranja korisniku je osigurana maksi-malna prilagodljivost.

Leasing je financiranje na dug, vi pri tom niste vlasnik vozila, već je prvi vlasnik vašeg vozila leasing kuća od koje ste kupili vozilo. Mjesečno plaćate najam uz ka-mate, no vozilo do kraja otplate neće biti u vašem vla-sništvu. Leasing je dobra opcija ako ne možete dobiti kredit, a nakon isteka leasinga moći ćete to isto vozilo otkupiti po cijeni znatno nižoj od prodajne. Ukoliko želite mijenjati vozilo tijekom ugovora o leasingu, ci-jena najma novog vozila biti će umanjena za iznos koji ste platili za prvo vozilo korišteno na leasing, tako da je to dobra opcija ako često mijenjate automobil.

Električna vozila za 84.000 knTvrtka Electa Sol nedavno je predstavila električna vozila marke Electa, i to model Nevo. Idejni začetnik projekta je Natko Janković, koji je vozilo razvijao s ki-neskim i talijanskim partnerima, uz subvenciju Repu-blike Kine. Plod jednogodišnjeg razvoja je prilagođen hrvatskim prilikama i tržištu (veći kočioni diskovi, plastični krov, limitirana brzina na 70 km/h, bolje ubr-zanje...), a proizvodi se u Kini za hrvatsko tržište pod markom Electa.

Vozilo pripada kategoriji električnog četverocikla (L7 kategorija vozila) s 10 kW snage jednog elektromoto-ra. Može se voziti s položenom A1 ili B kategorijom. Za prvih deset kupaca pripremljena je cijena od 84 tisuće kuna, dok će kasnije biti oko 99.000 kn. Nevo je opremljen s osam olovnih gel hermetski zatvorenih baterija koje imaju vijek trajanja za prijeđenih 40.000 km i više. Kažu da nakon 50.000 km kapacitet baterija postupno pada te možete početi razmišljati o izmjeni baterija.

Nevo teži 750 kilograma, nastao je na platformi s me-đuosovinskim razmakom od 188,6 cm, te broji 289,3 cm u dužinu, 155,4 cm u širinu te 151,2 u visinu. Po-stavljen je na 13-colne kotače, s gumama 155/65R13 te je s obzirom na tek 184 rezervna dijela jednostavan za održavanje. Obveza je svakih 3.000 km izmijeniti litru ulja koja stoji 62 kn.

Za ovo vozilo osiguranje stoji 468 kn, cestarina 186 kn te tehnički pregled 180 kn. Dopune i punjenja mogu se vršiti koristeći bilo koju kućnu utičnicu do 16A, ne trebaju posebne postaje za punjenje. Punjenje punog kapaciteta baterija 7-8 sati noću kod kuće stoji manje od 7 kn ili 0,07 kn za prijeđeni 1 km. Ukoliko dođe do potrebe izmjene baterija, to je trošak od 1700 kn po komadu, odnosno ukupno 13.600 kn za kompletan set. Komponente koje se koriste isprobane su i jednostav-ne, a kineski proizvođač je do sada izradio i prodao pre-

Automobili

Zagreb Auto Week krajem travnja

Novo izdanje Zagreb Auto Weeka održat će se već petu godinu zaredom, od 25. do 27. travnja u zagrebačkom Arena Centru, a premijerno predstaviti nove modele po-znatih auto brandova te zanimljivosti iz svijeta oktana. Drugog dana sajma, u subotu 26. travnja, održat će se i već poznati ‘Not Another Style Event’, natjecanje na kojem će posjetitelji moći vidjeti i doživjeti neke od najboljih tuning i styling automobila u Hrvatskoj. No, osim automobila, tu će biti i tuning opreme za limene ljubimce. Tije-kom ove trodnevne izložbe svi zainteresirani moći će se prijaviti na probne vožnje.

ko 11.000 vozila s konvencionalnim motorima i elek-tromotorom, koja su na cestama Kine, SAD-a, Brazila, Italije, Francuske, Španjolske, Švedske, Njemačke, Bel-gije, Nizozemske, Bugarske, Grčke....

U serijskoj opremi su električni podizači stakla, svjetla za maglu, aluminijski naplatci, stražnji spojler, grija-nje, daljinsko centralno zaključavanje, zatamnjena sta-kla, treće stop svjetlo, servo upravljač, radio CD/MP3/USB player. Uz doplatu, moguće je naručiti klima ure-đaj (6000 kn) te LiFePo4 baterijama (oko 42.000 kn). Dostupan je crvenoj, žutoj, bijeloj, crnoj, plavoj, zele-noj, srebrnoj i champagne boji. Garancija je 2 godine na karoseriju i kontroler, te 1 godina na akumulatore i elektro-pogon.

Osamdeset četvrto po redu izdanje Geneva Motor Showa, jednog od najvećih salona automobila na svijetu, mjesto je gdje je i ove godine mnoštvo auto-mobila imalo svjetsku premijeru.

pomaže kod većih puknuća. Doplatite za kotač i mirno putujte.

3. Bolja sjedalaO odabiru vrste sjedala malo tko vodi računa, a upravo na njima vozač provodi sve vrijeme u automobilu. Nije bitan samo izgled i materijal, nego i oblik sjedala.

4. Automatski klima-uređajKlima-uređaj postao je standard u svim veličinama i vrstama automobila, pa je i onaj automatski danas znatno dostupniji. Jednostavniji je za upotrebu i bitno učinkovitiji.

5. Easy Open otvaranje prtljažnikaU opremi s Keyless Accessom dolazi i Easy Open su-stav otvaranja prtljažnika bez ruku. Dovoljno je u dže-pu imati ključ te napraviti pokret nogom ispod prtljaž-nika koji se potom automatski otvara.

Dodatna oprema je jednostavno rješenje velikih pro-blema, uvijek elegantna i sa stilom. Funkcionalno i estetski oblikovana kako bi skladno komplementirala vašem vozilu, dodatna oprema također je i posebno testirana kako bi osigurala potpunu sigurnost tijekom uporabe. Pored dodatne opreme za vozilo, Peugeot nudi nešto i za svakog vozača. Ponuda butika sadrži elemente odjeće, nakita, torbe, kofere pa čak i igrač-ke, sve u prepoznatljivom Peugeot stilu i elegantnom dizajnu.

Auto-gadgeti - luksuz ili potrebaTehnološke inovacije gotovo svakodnevno utječu na naše živote, pa tako ulaze i u naše automobile. Javlja se potreba za dodatcima koji nam olakšavaju putovanje/vožnju, a više se ne smatraju luksuzom: GPS, prenosi-vi sustavi za navigaciju, sustav Bluetooth handsfree s glazbenim sučeljem, vrhunski audio sustavi… Uz multimedijski sustav zabave putnici na stražnjim sjedalima uživat će u putovanju uz zaslone koji se mogu zakretati kako bi ugodili svakoj osobi, smanjuju-ći pritom odbljesak na najmanju moguću mjeru. Ovi su sustavi iznimno fleksibilni, omogućavajući putnici-ma da koriste razne izvore sadržaja - DVD čitači opre-mljeni su utičnicama za USB memorije, SD kartice i mp3 čitače. Utičnica AUX omogućuje priključivanje bilo kojeg drugog vanjskog izvora. Uz bežične slušali-ce i daljinski upravljač, putnici će uživati u vrhunskoj udobnosti bez okolne buke.

Kupovina automobila na leasing - i dalje najpovoljnija opcija?Kupnja na leasing ima značajne prednosti: postupak odobravanja znatno je kraći i jednostavniji nego kod drugih financiranja; mogućnost imaju i podnositelji zahtjeva sa slabijom kreditnom sposobnošću i većim ušteđenim sredstvima; prilagođava se željama i potre-

Automobili

Kvalitetnije obrazovanje iz automobilske

industrije u Tokić edukacijskom centru

Tvrtka Tokić otvorila je TEC u siječnju 2014. godine kao edukacijski centar namijenjen školovanju automehaničara i autoelektričara koji taj posao obavljaju u servisima ili samostalno. Svrha centra je povećanje stručnosti i kvalitete poslova koje obavljaju, usklađenost s međunarodnim i stručnim standardima te praćenje najnovijih trendova u tom segmentu autoindustrije. Centar je osnovan po uzoru na slične centre u zapad-nim zemljama. Dugoročni cilj TEC-a je ponuditi kvalitetnije obrazovanje ljudi iz auto-mobilske industrije, stručnu nadogradnju postojećih znanja, usvajanje novih vještina te profesionalnijeg pristupa strankama. Uz teorijski dio, sve edukacije temeljit će se na praktičnom radu koji odgovara stvarnim radnim uvjetima jedne automehaničarske radionice. Metodologija rada uključuje korištenje tehničko-didaktičke opreme i vozila koja će se koristiti za simuliranje grešaka/kvarova, a koje će potom polaznici edukaci-je naučiti logičnim slijedom identificirati, a potom i ukloniti. Cilj je da svaki polaznik koji završi određenu obuku izađe s jasnom vizijom kako stečeno znanje i iskustvo primijeniti u svakodnevnoj praksi.

Ponuda seminara sadrži sljedeće teme:

• Dizel motori: sustav ‘Pumpa dizna’ i ‘Common Rail’

• Elektrika• Elektrika: Senzori i aktuatori• Elektrika: Dijagnoza upravljačkih

jedinica• Elektrika: Napajanje vozila• CAN / LIN - bus komunikacija• Klima sustav• Upravljanje servisom• Elektrika komfora

• Benzinski motori - Sustav ubrizgavanja: konvencionalno i direktno ubrizgavanje

• Dijagnostika vibracija• Aktivni sustavi sigurnosti

ABS/ASR/ESP/SBC• Ovjes• Pasivni sigurnosni sustavi• DSG mjenjač• Automatski mjenjač.

Didaktička oprema koju posjeduju u Centru obuhvaća VW Golf VI 1,4 TSI, VW Touran 2,0 TDI, Mercedes Benz E klasa 320 CDI, motor Audi 1,9 TDI, motor Audi 1,6 TDI, motor presjek s mjenjačem Fiat 16V, motor presjek Alfa 1,5 Boxer, presjek automat-skog mjenjača, zamašnjaka, amortizera itd.

Za sve detalje, rasporede seminara i cijene posjetite web stranicu www.TECcentar.hr ili ih potražite na facebooku: facebook.com/TECcentar.

Audi A6


Poslovni kalendar

Konferencije

23. - 25.04.2014. HR Business arena: Novo doba organizacijskog razvoja i upravljanja ljudimaMjesto: Dubrovnik, Hotel Dubrovnik Palace Organizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

27. - 29.04.2014. Telecom, Media & Technology ArenaMjesto: Cavtat, Hotel CroatiaOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

06. - 07.05.2014. 1. RFID konferencija – Povratak u budućnostMjesto: Zagreb, The Westin HotelOrganizator: Selmet d.o.o.Informacije: www.rfid-konferencija.net

08. - 10.05.2014. The Geek Gathering 2014Mjesto: Osijek, OculusOrganizator: LuminisInformacije: www.thegeekgathering.org

09. - 10.05.2014. 7. HR Summit: Restrukturiranje i vitalnost organizacijeMjesto: Split, Le Méridien Lav hotelOrganizator: posao.hrInformacije: www.posao.hr

15. - 17.05.2014. 14. Hrvatska konferencija o kvalitetiMjesto: BaškaOrganizator: Hrvatsko društvo za kvalitetuInformacije: www.hdkvaliteta.hr

15. - 18.05.2014. Dani komunikacijaMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizatori: HURA, IAB CroatiaInformacije: www.danikomunikacija.com

16.05.2014. Lideri za lidere – STRATEGIC MANAGEMENT, LEADER-SHIP & LIFE BALANCEMjesto: Zagreb, The Westin HotelOrganizatori: Mirakul d.o.o., Motivacijski govornik d.o.o.Informacije: www.liderizalidere.eu

18. - 20.05.2014. Quality in Enterprise DevelopmentMjesto: Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa IaderaInformacije: www.croz.net

23.05.2014. 3rd Annual ZSEM Investment Conference: Emerging Markets after the Quantitative EasingMjesto: Zagreb, Zagrebačka škola ekonomije i managementaOrganizator: ZŠEM Informacije: www.financije.net

28. - 30.05.2014. 3rd Aviation Business ArenaMjesto:Cavtat, Hotel CroatiaOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

05. - 06.06.2014. IZLET - Festival održivog razvojaMjesto: Osijek, OculusOrganizatori: Studio Conex, Luminis i FairgroundInformacije: www.luminis.com.hr

Seminari

22. - 23.04.2014.Supply Chain ManagementMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110. ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o. Predavači: dr.sc. Damian R. Beil, (Stephen M. Ross School of Business na Sveučilištu u Michiganu) i dr.sc. Kristina Šorić (Zagrebačka škola ekonomije i managementa)Informacije: + 385 1 4500 309, [email protected]

24.04.2014. Javna nabava za ponuditeljeMjesto: Altius savjetovanje, Ožegovićeva 8, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavač: Kristina Alija HrastinskiInformacije: + 385 1 4852 762, e-mail: [email protected]

25.04.2014. Upravljanje talentima – Talent ManagementMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Mojca DomiterInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

25.04.2014. Optimizacija web stranica za tražilice (SEO)Mjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Siniša GavrilovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

25. i 26.04.2014.HR Audit i Human Resources Information System (HRIS)Mjesto: SELECTIO, Hondlova 2/11, ZagrebOrganizator: SELECTIO d.o.o.Predavači: Grupa predavačaInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: [email protected]

09.05.2014. Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Saša Dumić, dipl.ing., Sandra Prelčec, dipl.iur.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09.05.2014. Poslovna komunikacija i bontonMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc.oec. Marija Novak-IštokInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15. i 16.05.2014. Izrada investicijske studije/studije izvedivostiMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

15. i 16.05.2014. Upravljanje projektnim ciklusom – priprema projekata za prijavu na natječajMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

22. i 23.05.2014. Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Ružica VrdoljakInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

23.05.2014. Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja - Reward ManagementMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Ivan Bartulović, mr.oec.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

23.05.2014. Korporativne komunikacije, tehnike i praksa PR-aMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Branka Mihaljinec, Michaela Julijana VranješInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

05. i 06.06.2014. Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09. - 20.06.2014. Intenzivni tečajevi engleskog i njemačkog jezikaMjesto: ŠKOLA SMART, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: Eventus animae d.o.o.Informacije: + 385 1 387 4355, e-mail: [email protected]

76 BIZdirekt � travanj 2014.

Documents

Financije Regionalni razvoj Telekomunikacije Kontinentalni