PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM ISTORIJSKI RAZVOJ FINANSIJADanas ne postoje vrsti dokazi o prvim pojavama finansija, ali kroz literaturu se moe zakljuiti da svi istraivai ovog pojma, vrijeme pojave vezuju za razvoj novca, tj.robnonovane privrede.Tada dolazi do prvih duniko-povjerilakih odnosa, pojave kredita, kamata, pojave drave i prava kao posebnog fenomena. Grki filozofi Ksenofon i Aristotel su u svojim radovima koristili izraz finansijski poslovi.Ksenofon je prouavao dravne prihode i rashode, dok je Aristotel vie prouavao stvaranje robova po principu ne plaanja obaveza.U to doba prema pisanju Aristotela kamata je bila nedolian i neastan prihod, a poreska obaveza se rasporeivala prema ekonomskoj moi poreskog obveznika. Rimski pisci Tacit i Ciceron, su koristili finansijske izraze u prouavanju dravnog sistema prihoda zasnovanog na porezima, kao i sistemu rashoda kao nainu ouvanja drave. Za Ibn Halduna se vee poznata misao drava poiva na dva stuba-dobroj vojsci i dobrim finansijama U Evropi,tog doba, finansije se kao pojam susreu kod poznatog vjerskog filozofa Tome Akvinskog.

VRSTE FINANSIJADva su osnovna oblika finansija: MONETARNE JAVNE FINANSIJE Poslovni svijet finansija, koje se bave praenjem procesa poslovanja ( prihoda, rashoda,trokova,kapitala,obaveza i sredstava) sve se vie naziva POSLOVNE FINANSIJE. MONETARNE FINANSIJE se javljaju kad se govori o pitanjima finansija pojedinca, fizikih lica, privatno-pravnih ili javno pravnih lica. Monetarne finansije se bave i pitanjima novca,kredita banaka i berzi sa dravnog interesa.Znaci,pitanja novcai institucija novca,raznih oblika duniko povjerilakih odnosa, prihoda i rashoda pomenutih lica su pitanja monetarnih finansija.

Pod pojmom JAVNIH FINASIJA podrazumjevamo finansijske aktivnosti, pojave, odnose,institucije vezane za pribavljanje i troenje finansijskih i nefinansijskih sredstava koje obavlja drava ili dravni organi za svoje potrebe. Metod obavljanja javnih finansija zavisi od drutveno politikog ureenja. Javne finansije imaju dvije osnovne oblasti: Oblast javnih prihoda Oblast javnih rashoda Javne finansije moraju zadovoljiti 3 osnovna aspekta: Ekonomski Socijalni i Politiki

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

POJAM FINANSIJAJedna od znaajnih naunih disciplina su finansije koje se u sutini bave izuavanjem: pojmova, kriterija i institucija vezanim za novac, kredite, banke, berze i druge finansijske institucije. Finansije se bave prouavanjem kategorija: Prihoda i rashoda dravnih organa Prihoda i rashoda pravnih lica Prihoda i rashoda fizikih lica Finansije - rije staroslavenskog porjekla finis - kraj nekog posla. Razvojem drutva ova rije finis dobiva formu finire ili finare kao zvanian prestanak obaveze na osnovu sudskih ili pravosnanih presuda- rjeenja. Pojavom robnonovane razmjene rije finare prelazi u rije finatio suma za plaenje. Finansija nema bez novca.Iako se poslovi mogu obavljati i sistemom kompenzacije, razmjene i sl., ipak sve transakcije na kraju imaju za rezultat novac. Kao obraunsku vrijednost i kao efektivu.

FINANSIJSKA POLITIKAFinansijsku politiku treba shvatiti kao jednu od politika koju je mogue voditi u sistemu ekonomske politike. Finansijska politika bi u sutini predstavljala,mogue optimalno rjeenje u voenju strategije u upravljanju elementima i institucijama koje ine finansije.Za finansijsku politiku se moe rei da je izraz primjenjene nauke o finansijama u svakom konkretnom sluaju u praksi. Voenjem finansijske politike, pravna i fizika lica, dravni organi i druge organizacije, pokuavaju ostvariti svoj ekonomski cilj. Svoju finansijsku politiku drava vodi i usmjerava moguim zakonskim rjeenjima ve zanim za prikupljanje prihoda, ali i za raspored prihoda, to se u praksi tretira kao pokrie rashoda. Pravna lica svoju finansijsku politiku vodi tako da u okviru zakonskih mogunosti rjeenja obezbjede mogue novane tokove koji ce biti u dozvoljenom prostoru Meunarodnih raunovodstvenih standarda, podpomognuti odlukama i pravilnicima ka jedinstvenom cilju pozitivnog ili pozitivnijeg rezultata. Danas se najvie koristi pojam monetarne i fiskalne politike kao oblika finansijske politike sa makro aspekta, dok se finansijska politika kod pravnih lica koristi kao sastavni dio poslovne politike pravnog lica.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDrutvo u cjelini bi trebalo da projektuje svoj cilj, a potom da kreira politiku kojom taj cilj zeli da ostvari.Uspjena finansijska politika treba da da i svoj rezultat koji se priznaje kao pozitivan finansijski rezultat ili pozitivniji. Finansijska politika bi trebala da se zasniva na ekonomskoj logici.U budunosti se moze oekivati da e sa sve vie u praksi primjenjivati u moguim rjeenjima koje je rjesenje logino.Tako ce se i u sudskoj praksi cjeniti ono sto je logicno a ne sto je po zakonu.Tako npr. mi mozemo imati pravo na potrazivanje od 100.000 ali nema ekonomske logike da to i naplatimo jer toliko imovine dunik nema pa je logino da kaznu i potrazivanje uskladimo sa moguom manjom naplativosti. Nije logicno da sutra cijenimo u praksi, finansijsko pravo na zateznu kamatu, ako znamo da ni glavnicu nemamo od koga naplatiti.

Kada govorimo o finansijskoj politici tada prije svega mislimo na monetarnu i fiskalnu politiku. MONETARNU POLITIKU mozemo definisati kao kreaciju kojom se usmjerava regulisanje novane mase u pravcu postizanja zacrtanih ekonomskih ciljeva .Od ciljeva ekonomske politike zavisit ce i ciljevi monetarne politike . Monetarne politike razlicitih drzava se razlikuju shodno svom drzavnom uredjenju.Centralna banka u svakoj drzavi je ta koja vodi i kreira monetarnu politiku. Monetarna politika ima svoje instrumente koji reguliu kvalitet i kvantitet mjera koje poduzima centralna banka. U kvantitativne mjere spadaju: 1. ekonomska diskontna politika 2. politika otvorenog trzista 3. politika obaveznih rezervi U kvalitativne mjere spadaju: 1. regulisanje vlastitog ucesca potrosaca 2. primjenu razlicite kamatne stope za pojedine vrste kredita i utvrivanje razliitih rokova povrata kredita ili dr. oblika obaveza

Kvantitativne mjere se u literaturi nazivaju jos i selektivne mjere jer se primjenjuju selektivno od vremena do vremena ili od slucaja do slucaja.

FISKALNA POLITIKA treba da ponudi odgovore na pitanja vezana za aktivnosti koristenja fiskalnih instrumenata kao sto su: porezi i drugi javni prihodi, javni rashodi i drugi oblici javnog duga koji uticu na zaposljavanje , socijalno bezbjedonosno i politicko stanje, kao i privredni rast u cjelini.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDrzava fiskalnim opterecenjima ili fiskalnim rasterecenjima usmjerava razvoj ili prelijevanje ekonomske koristi iz jedne grane djelatnosti u drugu prema zacrtanim makro vizijama razvoja drustva u cjelini.

NOVAC I NOVANI SISTEM POJAM, RAZVOJ I VRSTE

Novac je opste sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i traznje.Pored te, funkcija novca se razvila i u funkciji regulisanja duznicko povjerilackih odnosa,tj. stvaranja prihoda i rashoda. Razvojem funkcije ponude i traznje , danas se govori o aktivnom i pasivnom trzistu. AKTIVNO TRZISTE podrazumjeva ucesce 3 ili vise ucesnika na razlicitim stranama ponude i traznje. Taj princip podrazumjeva uslov konkurencije na trzistu. PASIVNO TRZISTE je kupoprodajni odnos izmedju 2 lica ( kupca i prodavca ) bez konkurencije. I u jednom i u drugom slucaju su ispunjeni uslovi za razmjenu i funkciju novca, pod uslovom da cijena bude postignuta. Kad je sam proces trampe ( proizvod za proizvod ) postao preuzak da primi sav visak proizvoda te zadovolji i one koji nisu proizvoaci nego samo potrosaci, tada je bilo neminovno da dolazi vrijeme opteg ekvivalenta razmjene tj. novac. Za novac se moze reci da je specifican oblik robe ( sui generis ), da ima svoju vrijednost i upotrebnu vrijednost. K.MARKS: Sada kada je,s drustvenog gledista , oblik opteg ekvivalenta, srastao s prirodnim oblikom te specificne robe postaje ova novcanom robom. Ona dobiva specificnu drustvenu funkciju, a stoga i drustveni monopol, da u okviru robnog svijeta igra ulogu opsteg ekvivalenta. Istorijski posmatrano, funkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali, zlato i srebro.Razvojem trzista nije zlato i srebro moglo zadovoljit potrebe razmjene, pa brzo njih mjenjaju drugi metali, papirni novac, ekovi, mjenice i dr. surogati novca. K.MARKS: Papirni novac je znak zlata ili novcani znak. Njegov se odnos prema robnim vrijednostima sastojao samo u tome sto on simbolicki konkretno predstavlja one iste kolicine zlata u kojima su robne vrijednosti idejno izrazene.Papirni novac je znak vrijednosti samo ukoliko predstavlja kolicine zlata koji su,kao i kolicine svih ostalih roba,kolicine vrijednosti. Danas se moze govoriti o papirnom novcu kao najmasovnijem obliku u cijelom svijetu, a svi ostali oblici su surogati bez obzira da li bili predstavljeni u formi plemenitih metala ili hartija od vrijednosti.

*VALUTA je efektivni novac odreene drzave.Valute su gotov novac u obiku papirnih novcanica ili kovanog novca u zemlji koja nije zemlja porjekla novca. S njima se u pravilu trguje po posebnoj proceduri uz uporedivost kurseva ( meusobnog odnosa ).

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM* DEVIZA su se najprije javile u obliku mjenica, kasnije i ekova i drugih potrazivanja koja su se imala naplatiti u stranoj valuti.Razlicite drzave za sebe utvruju razlicite oblike i vrste vazecih novcanih jedinica.Novac koji vazi u drugoj drzavi poprimio je naziv deviznog novca izrazen u valuti date zemlje. IRALNI NOVAC je vrijednost koja se posebnim nalogom za prenos prenosi sa rauna na raun.U tom sluaju se na vidi efektivni novac niti se fiziki prenosi sa iro rauna na iro racun. To za nase potrebe uradi banka prenosom sa jednog iro rauna na drugi. Otuda i naziv iralni novac.iralni novac se naziva i gotovinom. Tako se pod pojmom gotovine danas pojavljuju izmeu ostalog i akreditivi, plemeniti metali, devizni rauni i sl. Jer Meunarodni raunovodstveni standardi svaki oblik novca, bez obzira na mjesto tednje ili deponovanja nazivaju gotovinom. Za mjenice, ekove, garancije i sl. koristimo izraz ekvivalenti gotovine novca.

FUNKCIJE NOVCAFunkcija koju novac treaba da obavi ili je za to namjenjen kroz vrijeme se mjenja, ali funkcija koja se ne mjenja je da ostaje ekvivalent vrijednosti pretpostavljenog utroenog rada u vrijednosti novca koji treba razmjeniti za istu koliinu rada predpostavljenog u drugoj robi.

1. NOVAC KAO MJERILO VRIJEDNOSTI Obzirom da je nemoguce vrijednost robe pretvarati u ekvivalente vremena, kilograma, litara i sl. u razmjeni roba meusobno, nuno je koristiti se optim ekvivalentom kao mjerilom vrijednosti prometa.Tu ulogu obavlja novac u svojim razliitim pojavnim oblicima. Da bismo danas govorili o novcu kao mjeri vrijednosti, moramo shvatiti , da je trite, mjesto gdje se to mjerilo potvruje. Trite moe biti AKTIVNO I PASIVNO. I na jednom i na drugom se na osnovu ponude i tranje utvruje cijena koju u ekonomiji nazivamo trina vrijednost . Dakle novac kao mjerilo vrijednosti se danas pretvara u formu trine cijene. TRINA CIJENA zavisi od intenziteta ponude i intenziteta tranje. Novac pomae da se promet obavi ali koliko e novca trebati zavisi od poetne cijene ponude. To znai da poetnu cijenu na tritu roba uvijek odreuje ponua a ne trailac. Ima sluajeva kad trailac pokuava da odreuje poetnu cijenu odreenoj robi ali to ne znaci da ce je i po toj vrijednosti i nabaviti. To su slucajevi kad odreene robe na tristu nema ili je nema dovoljno. Takve cijene su obino vee nego do sad ili su uobicajeno vece od realnih cijena gdje ponuda i traznja nisu zasicene. Takve slucajeve u praksi nazivamo MONOPOLSKIM PROIZVODIMA. Pocetna cijena kod ponude se formira na bazi troskova sticanja odredjene robe uvecane za pretpostavljenu zaradu i drzavne obaveze koje opterecuju promet. Da li cemo sve to naplatiti i od trzista tj. kupca zavisice od interesa kupca za odredjenom robom od interesa za kolicinom i od mogucnosti da ponuenoj robi nae zamjenu koja je jeftinija ili mozda i skuplja a boljeg kvaliteta. Cijena koju u takvoj razmjeni ostvarimo nazivamo mjerilom vrijednosti robe, a novac je samo sredstvo realizacije takve razmjene.

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUkoliko ponuac ne moze da ostvari ponuenu prodajnu cijenu na tritu jer je kupac nece da plati i nudi mu manje novca tj. nizu cijenu tada se korekcija cijene najprije vri na teret razlike u cijeni a ne na teret poreza sve dok prodajna cijena ne padne ispod troka sticanja robe. Kada postignuta cijena razmjene padne na visinu troskova sticanja robe, tada je razlika u cjelini nula ali se koriguje i vrijednost poreza jer se osnovica mijenja.

2. NOVAC KAO SREDSTVO PROMETA Novac je ekvivalent koji posreduje izmeu razliitih roba u prometu. Novac kao sredstvo prometa moe da obezbjedi vie ili manje robe a istom vrijednou novca. Novac vremenom treba da minimizira svoju ulogu u prometu. U budunosti vrijednost prometa e se izraavati i evidentirati u novcu ali ce se obracuni zavrsavati meusobnim iralnim kompenzacijama dok ce se konacna salda obaveza krajem obracunskog perioda placati u novcu. To ne znaci da ce novac prestati biti sredstvo prometa ali znaci da ce vrijednost prometa biti evidentirana a da ce novac koristiti samo kao kvantifikacija vrijednosti prometa. Novac se u svojoj obracunskoj vrijednosti pojavljuje kao sredstvo uspostavljanja odnosa izmedju duznika i povjerioca i bez robe. Roba je pretpostavka da do takvog odnosa uopce i doe. Takav primjer je kod avansnih placanja, kapara, kaucija, garancija , zaloga i sl. da nije sigurno da ce do robe u prometu doci jer ukoliko se roba ne pojavi u takvom odnosu duznicko povjerilacki odnos se zavrsava sa povratom avansno uzetog novca, naravno uz obracunatu cijenu zbog konacno ne objavljenog duznicko povjerilackog odnosa. 3. NOVAC U TEDNOJ I KREDITNOJ FUNKCIJI * STEDNJA je pojam koji je u direktnoj vezi sa vikom novca kod pojedinca ili kod pravnih lica. Za tednju treba da budu stvoreni i drugi uslovi pored uslova viska novca, kao sto su sigurnost stednje u smislu povrata kada novac bude potreban tedii. Visina kamate na tednju je takoer faktor koji nas opredjeljuje na stednju, tajnost informacije o stednji i jos niz drugih faktora koji uticu na stednju.Novac se ponovo pojavljuje kao univerzalno sredstvo za stednju. Postoje sluajevi kad novac u funkciji stednje gubi svoj smisao a to su slucajevi galopirajuce inflacije, gdje je kamata na stednju uvijek mana od inflacije. Tu takoer ima granicna vrijednost potrosnje novca jer se sav novac predvien za stednju nece potrositi u roba jer i njima isticu rokovi trajanja. Zdravi krediti odnose se razvijanju na stednji. Odnos stednje i kredita je uspostavljanje ravnoteze, podsredstvom banaka, kao institucija zaduzenih za mobilizaciju i plasman novca izmeu lica koja imaju visak novca i lica kojima taj novac nedostaje. Tu relaciju uspostavlja banka. Regulisanje funkcionisanja bankarskog sistema je pod kontrolom drave.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKreditni sistem moe da funkcionise i bez stednje ali je ta pojava veoma opasna i brzo proizvodi inflaciju koju je tesko zaustaviti jer je potpomognuta emisijom novca bez robne podloge. Kredit kao pojam moze biti vezan za robu i novac. Kada ga vezujemo za robu kao izvor kredita tada govorimo o komercijalnim kreditima. Kada je izvor kredita novac tada je rijec o finansijskom kreditu. I za jedan i drugi kredit je zajednicko da se vracaju u novcu uz cijenu nadoknade cekanja povrata novca koju nazivamo kamata. KREDITNI ODNOS je plasman sredstava ( robe i novca ) na odgoeni povrat ( za odreeno vrijeme ) uz cijenu povrata kamata. Ako imamo plasman robe ili novca na odreeno vrijeme ali bez kamate, to nece biti kredit. Ukoliko je odgoeno placanje definisano uz fiksni iznos cijene kapitala bz obzira na vrijeme povrata tada se ponovo ne radi o kreditu vec pozajmici na koju se placa provizija a ne kamata. Drzava svojim zakonima ureuje koje sredstvo placanja ce vaziti na podrucju jedne drzave. To sredstvo ( novac ) nazivamo zakonsko sredstvo placanja. Naravno to vai za unutarnji platni sistem. Vanjski platni sistem ureuje svaka drava za sebe i dunici ga moraju potovat. Kreditni odnos ne nastaje samo izmeu pravnih lica i banke, vec moe nastati i izmeu pravnih lica kao davaoca kredita s jedne strane i pravnog lica kao primaoca sa druge strane.. To su prema vaecim zakonima moguci kreditni odnosi samo u formi komercijalnih kredita a ne finansijskih. U pitanju je dunicko povjerilacki odnos izrazen u novcanoj vrijednosti i time se funkcija novca kao mjere vrijednosti uspostavlja kao kreditna funkcija novca. Kreditna funkcija novca, zasnovana na stednji ima razvojni karakter, ukoliko kod primaoca kredita ( duznika ) obezbjedi pozitivnu finansijsku polugu a banci pozitinu razliku izmeu aktivne i pasivne kamate. Novac kao kreditno sredstvo danas Meunarodni raunovodstveni standardi daju iskljucivo bankama a ne preduzecima. Preduzecima je ostavljeno da mogu davati finansijske kredite samo kod sebe uposlenim radnicima. U tom sluaju imaju garanciju naplate direktno od plate, a i znaju koliko radnik moe zaraditi i procjeniti duinu budueg angamana. 4. NOVAC U FUNKCIJI: DEPOZITA, KAUCIJA , ZALOGA , AVANSA I AKREDITIVA

* DEPOZITI su deponovana ( uloena ) novana sredstva kod banke ili drugog lica za obezbjeenje ili uvrenje odreenih poslovnih aktivnosti.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDepoziti mogu biti: Po vienju vlastita sredstva na raunu drugog lica ( banke ) kod kojeg pravno lice ima otvoren iro raun. Na sredstva depozita po vienju ( avista depoziti ) vlasnik sredstava moe da ugovori odreenu kamatu koja mu je banka duna plaati, dok su danas depoziti po vienju uglavnom bez kamata. Oroeni ovdje moraju biti poznati : 1. razlozi oroenja 2. rokovi oroenja 3. kamata za vijeme oroenja Oroen depozit se ne moe razroiti osim ako se s tim ne slau obje strane ( depozitar i deponent ) . u tom sluaju se dogovaraju o uslovima razroenja ili su ti uslovi ve definisani na ugovoru o oroenju. Depozit moe biti oroen: kratkorono rok oroenja do 12 mjeseci ( 1 god. ) dugorono rok oroenja preko 12 mjeseci Depozit koji je uslovljen nekom drugom poslovnom koristi je npr. depozit koji je poloen kao uslov da bi se razmatralo da li se odreenom licu moe dati kredit. Tako npr. potrebno je uloiti 100.000 novanih jedinica da bismo dobili 30.000 novcanih jedinica kredita. Takvu funkciju novca kod depozita danas imamo kod kreditnih poslova. Takav depozit je oroen od povrata kredita u cjelosti ( glavnica plus kamata ). Depoziti koji su dati kao uslov za obavljanje nekog drugog posla ili dobijanje neke koristi mogu posluiti kao osnova za placanje gubitka u takvoj transakciji. * KAUCIJA se izvrava novcem. To ne znaci da i druga sredstva ne mogu posluiti kao kaucija i kapara. Kaucija ( lat. cautio, oprez ) je : 1. svaka vrsta linog ili realnog jemstva za izvrenje neke obaveze 2. jemstvo koje trea lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita ( zajmova ) nekom od klijenata banke 3. kada dunik daje povjeriocu izvjesnu sumu novca ( ili drugih zamjenjivih stvari ) kao garanciju da e izvriti svoju ugovornu obavezu. Raspolaganje kaucijom u sluaju ne izvrenja obaveza zbog koje je kaucija poloena zavisi od ugovora izmeu stranaka no povjerilac ne smije raspolagati kaucijom ako prethodno ne obavjesti dunika i bez intervencije suda. Ako se kaucija daje u novcu, povjerilac se s njome ne smije sluiti i ona se obino polae u banku na tednu knjiicu kojom povjerilac moe raspolagati samo prema ugovorenim uslovima.

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKaucija se razlikuje od jemstva i zaloga. *JEMSTVO je tua lina obaveza,a zalog se daje za pojaanje sigurnosti novanog duga. *KAPARA ( ital. Caparira ) nain osiguranja izvrenog ugovora. To je novani iznos ( dio kupovne cijene ) koju jedna stranka daje drugoj u znak da je ugovor sklopljen. Ako davalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu primalac kapare ima pravo da je zadri. Ako primalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu tada davalac kapare ima pravo da trai povrat u dvostrukom iznosu ako se ugovor ne ispuni krivicom primaoca. Neduna stranka ne mora da se zadovolji vraanjem dvostruke kapare , vec moe insistiratida se ugovor izvri i zahtjevati naknadu tete. Kad je jedna stranka odgovorna zato sto ugovor nije ispunila , druga stranka ne moe kumulativno zahtjevati vrijednost kapare i ispunjenje ugovora ili naknadu tete .Zahtjev moe biti samo alternativan. Ako se odlui za kaparu, smatra se da je odustala od ugovora. Stranka se ne moe osloboditi od odgovornosti za ne ispunjenje ugovora time to ostavlja kaparu odnosno time to vrati dvostruku kaparu. Zato ne moe ni odustati od ugo vora . Druga stranka moe traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog neispunjenja ugovora ako ne eli koristiti pravo na kaparu. Meutim moe i svaka stranka da odustane od ugovora uz putanje kapare, odnosno uz vraanje dvostruke kapare. U tom slua ju kapara se smatra odustanicom. Inae kad se ugovor normalno ispuni, tada se kapara obraunava ili vraa jer tada prestaje svrha za koju je dana .Kapara se osim u novcu moe dati i u drugoj vrijednosti.

*AVANS Novac u funkciji avansa je apsolutno razliit od novca u funkciji kaucije kapare ili zaloga. Da bi novac bio u funkciji avansa mora prethodno postojati pretpostavljeni duniko povjerilaki odnos - tj. kupoprodajni odnos. Avans se daje kao garancija elje da kupoprodajni odnos bude uspjeno zavren. Avans treba shvatiti kao unaprijed izmirenje obaveze ( djelimino ili u cjelosti ).To unaprijed treba shvatiti kao plaanje potencijalne obaveze. Avans kao novac nije predmet obraunavanja kamate sve dok je taj novac u funkciji avansa.Kada i ako izgubi funkciju avansa dati novac postaje osnovica na koju se treba platiti kamata. Ovakva posljedica treba da bude blagovremeno predviena i ukljuena u kupoprodajni ugovor. Ako kupoprodajni ugovor ne bude ispostovan ili ne bude ispostovan u cjelosti avans postaje predmet obracuna zatezne kamate. Dok je avans u svojoj redovnoj funkciji novca, ne podlijee obraunu kamate. Pored kategorije kamate koja se moe pojaviti uz avans, moemo imati i kategoriju kursnih razlika ukoliko su avansi vezani za drugu valutu. KURSNU RAZLIKU treba shvatiti kao razliku kurseva dvaju valuta u razliitom vremenu .To znaci da ne moze biti kursne razlike priznate u istom danu.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM* AKREDITIV

Akreditiv je otvoreno pismo kojim se primalac pisma umoljava da predavacu ( akreditovanom licu ) do izvjesne visine stavi na raspolaganje novac na racun izdavaca tog pisma. Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da ce korisniku isplatiti odreenu novanu svotu ako do odreenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. Mora biti sacinjen u pismenoj formi. Mogu bibi uslovljeni i neuslovljeni. Akreditovanje - za razliku od naloga za isplatu ( virmana ) koji banka izvrava im ga dobije, stavljanje na raspolaganje odreenog iznosa kod nekog drugog bankarskog sjedita odreenom korisniku, koji onda podie novac bilo prema vlastitoj potrebi ( NEUSLOVLJEN AKREDITIV ) bilo uz ispunjenje odreenih injenja ( USLOVLJENI AKREDITIV ). U uslovljene akreditive u prvom redu spada DOKUMENTARNI AKREDITIV. Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akreditiva odreenu novanu svotu pod uslovom da joj budu podnjeti dokumenti prema uslovima utvrenim u akreditivu.Dokumentarni akreditiv predstavlja najsigurniji instrument placanja koji maksimalno stiti obje ugovorne strane ( kupca i prodavca ). U neulovljene akreditive spadaju: 1. KREDITNO PISMO je dokument o akreditovanju koji korisnik nosi sa sobom.Ako je adresiran na jedno isplatno mjesto, onda je to posebno, a ako je adresirano na vie isplatnih mjesta onda je to cirkulirano kreditno pismo. Korisnik moe da akreditivnu sumu naplacuje postepeno u djelimicnim iznosima. Primjenjuje se naroito u putnickom prometu. 2. PUTNIKI EK je cirkularno kreditno pismo rastavljeno u vie djelova koji glase na manje okrugle sume a imaju oblik eka. 3. LINI AKREDITIV je otvaranje akreditiva na odreeno vrijeme u korist odreenog lica kod nekog drugog bankarskog sjedita. Korisnik ne dobija u ruke nikakav dokument vec eventualno samo izvjestaj da mu je akreditiv otvoren. I ovaj akreditiv se moe naplaivati postepeno u vie mahova. Akreditiv je mogue naplatiti tek nakon izvrsenja pravnog posla. Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom kojeg je otvoren.

NOVANA MASA I LIKVIDNOSTEkonomski eksperti nisu usaglasili jedinstven pojam novcane mase.Ono sto jeste utvreno to je da se novcana masa moe sagledavati sa mikro i makro aspekta. *MAKRO aspekt novane mase podrazumjeva kategorije koje predstavljaju razliite oblike novanih sredstava i ekvivalenata novca u robno novcanom prometu u zemlji i inostranstvu, kao i novac i ekvivalenti novca koji se nalaze van prometa kao depoziti ili novcana masa kod razlicitih finansijskih institucija.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM*MIKRO aspekt novane mase je novcani izraz vrijednosti odreenog lica koji je u njegovom vlasnistvu bez obzira na mjesto gdje se novac u momentu posmatranja likvidnosti nalazi. Prema Meunarodnim racunovodstvenim standardima , novcana masa predstavlja novac rasporeen u obliku novca i ekvivalenta novca u ili na: 1. 2. 3. 4. 5. iro i tekucim racunima kao i deviznom racunu otvorenom akreditivu u domacoj ili stranoj valuti blagajni domace valute i deviznoj blagajni plemenitim metalima ekvivalenti gotovine ( mjenice ,cekovi, bonovi )

LIKVIDNOST je sposobnost dato lica da raspoloivom novcanom masom podmiri svoje kratkorone ( dospjele ) obaveze. Likvidnost se moze mjeriti za svaki dan pojedinacno, za svaku sedmicu, mjesec i sl.Rauna se samo za kratkorone dospjele obaveze. Prava likvidnost se kao pojam moze posmatrati samo sa mikro aspekta / tj. za svaki subjekt pojedinacno ). OPTIMALNA NOVANA MASA je novcana sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost. Dakle, to je situacija u kojoj dospjele obaveze izmirujemo bez kasnjenja i bez zateznih kamata. Za cilj ima odrzavanje kontinuiteta likvidnosti. Optimalna novcana masa ne znaci istovremeno i visak novca vec se smatra dovoljnom kolicinom koja nece dozvoliti stvaranje zakasnjelih obaveza u placanju.

ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTILIKVIDNOST je sposobnost subjekata da novcanim sredstvima ili ekvivalentima novca izmiri svoje dospjele obaveze. SOLVENTNOST bi se najlakse mogla okarakterisatikao dugorocna likvidnost. O solventnosti se moze govoriti kao:mjesecnoj,polugodisnjoj,godisnjoj ili visegodisnjoj. Likvidnost je parametar koji se moze izracunatina osnovu tvarnih elemenata, dok je solventnost koeficijent koji se izracunava na bazi djelimicno poznatih kategorija i procjenjenih navedenih kategorija u periodu za koji se izracunava solventnost. Solventnost je kosficijent dugorocne likvidnosti koji je sve neprecizniji sto se kao vrijeme uzima duzi period. U savremenom svijetu privrede, izmirenje obaveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom sredstava ukoliko razmjenu prihvate obje strane. Takav ce odnos prema mogucnosti izmirenja obaveza dovesti u pitanje pojam likvidnosti i solventnosti. Likvidnost se danas sve vise treba shvatiti kao izmirenje dospjelih obaveza blagovremeno ( na dan dospjeca ) bilo kojim ili kakvim sredstvima koje suprotna strana pr ihvata u fervrijednosti ako se radi o nenovcanim sredstvima kojja ne predstavljaju ekvivalente novca. Solventnost ima tacno odreeno vrijeme ali je ono znatno due od vremena likvidnosti.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM VALUTE I DEVIZEValuta kao pojam ima korijen u lat. rijeci Valuta sto zadovoljava kriterije u odreenim sluajevima da to bude: 1. rok do koga treba izmiriti odreenu obavezu tj. to danas susrecemo na fakturama ili ugovorima ( rok upisan na fakturi se oznaava npr. valuta za placanje 30.6 tekuce god) 2. strani novac ( papirni ili kovani ) 3. valutni sistem zemlje U meunarodnoj naunoj terminologiji valuta se koristi kao izraz za inokosni gotov novac koji se koristi kao zakonsko sredstvo placanja. Najvii nivo koji moe doivjeti odreena valuta je da preuzme ulogu svjetskog novca koju i do danas ima jedino zlato. To liderstvo valute dovodi do toga da se konvertibilnost drugih valuta mjeri u odnosu na valutu lidera . Danas valute djelimo na: 1. 2. 3. 4. 5. konveribilne nekonvertibilne transferabilne klirinke crnoberzanske

Konve rtibilne valute treba shvatiti kao valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne devize. Danas u svijetu ne postoji apsolutna konvertibilnost jedne valute vec vise njih koje se na svijetskom trzistu novca meusobno razmjenjuju i tako garantuj u jedna drugoj konvertibilnost bez obzira na zlatnu podrsku. Danas uglavnom imamo vise konvertibilnih valuta sto zavisi od ponude i traznje u robno novcanom prometu i na berzi. Nekonveribilna valuta je valuta koja se ne moze mjenjati za zlato niti je kao takvu zele imati druge zemlje. Uglavnom njena uloga se zadrzava u granicama domicilne zemlje ( zemlje izdavaoca te valute ) . Svoju misiju zavrsava uglavnom kao interna valuta . Transferabilna valuta je valuta koja se moze koristiti za placanje u vise zemalja. Klirinke valute se vezuju za klirinski sporazum pojedinih zemalja. Klirinskom valutom se uspostavljaju odnosi izmedju duznicko povjerilackih odnosa tj sluze za medjusobni obracun obaveza i potrazivanja. Najpoznatija klirinska valuta u svijetu je klirinski dolar koji se i do danas zadrzavao kao takav.

Crnobe rzanska valuta ja valutna vrijednost koja se uspostavlja na legalnom berzanskom trzistu niti se uspostavlja na legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo valute.U ulozi crnoberzanske valute najcesce se nalaze konvertibilne valute koje raznim nelegalnim kanalima kupuju zemlje u rzvoju ili nerazvijene. Pojam i vrste deviza

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDevizu treba shvatiti kao potraivanje u stranoj valuti bez obzir na ronost i bez obzira u kojem obliku to potraivanje bilo izrazeno. I njih danas mozemo sresti kao: konvertibilne i nekonvertibilne. Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti domaceg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovih meusobnih odnosa na deviznom tritu tako da se devizni kursevi i ne moraju poklapati sa njihovim zvanicnim paritetima. Pri tome treba razlikovati formiranje deviznog kursa u doba zlatnog standarda i njihovo formiranje nakon ukidanja zlatnog standarda. Danas kad se vri obraun jedne valute u drugu mogu da se pojave kursne razlike. Ovaj se odnos uglavnom uspostavlja izmeu domace valute i stranih konvertibilnih valuta jer se odnos domace nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj nekonvertibilnoj valuti uspostavlja kliringom.

Definicije vezane za kursne razlike: 1) INOSTRANA DJELATNOST je produnica, pridruena kompanija zajedniki poduhvat ili filijala izvjestajnog pravnog lica ije su aktivnosti osnovane ili se njima upravlja u drugoj zemlji a ne u zemlji izvjetajnog pravnog lica. 2) INOSTRANI SUBJEKAT je inostrana djelatnost ije aktivnosti nisu sastavni dio aktivnosti izvjestajnog pravnog lica. 3) IZVJETAJNA VALUTA je valuta koritena u prezentiranju finansijskih izvjestaja izvjetajnog pravnog lica 4) STRANA VALUTA je valuta koja nije izvjestajna valuta pravnog lica. 5) VALUTNI KURS je odnos razmjene dviju valuta. 6) KURSNA RAZLIKA je razlika koja proizilazi iz izvjestavanja istog broja jedinica strane valute u izvjestajnoj valuti po razliitim valutnim kursevima 7) ZAKLJUNI KURS je spot kurs na datum bilansa stanja. 8) NETO ULAGANJE u inostrani subjekt je udio izvjestajnog pravnog lica u neto imovini tog subjekta 9) MONETARNE STAVKE jesu novac koji se posjeduje i sredstva i obaveze koje ce se primiti ili platiti u fiksnom ili odredivom iznosu novca 10) FER VRIJEDNOST je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmjeniti ili obaveza podmiriti izmeu obavjetajnih i zainteresovanih strana u transakciji u kojoj se cijena odreuje pogodbom 11) SPOT KURS je kurs razmjene za trenutnu isporuku razmjenjenih valuta 12) BUDUI KURS je specificirani kurs razmjene po ugovoru o razmjeni valuta na odreeni budui datum. Da bi dolo do priznavanja kursnih razlika, moramo znati kada se moe priznati priticanje u stranoj valuti. Poetno priznavanje prema navedenom standardu obuhvata transakcije u stranoj valuti koje su izraene ili zahtjevaju podmirenje obaveze ili troka u stranoj valuti ukljuujuci transakcije koje nastaju kada pravno lice: a) Kada strano lice prodaje robu, proizvode sluge ili stalna sredstva cija vrijednost je iskazana u stranoj valuti

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMb) Posuuje od nekog ili nekom posuuje finansijska sredstva pri emu su dugovanja ili potraivanja iskazana u stranoj valuti c) Postane strana dunik, tj. strana ne izvrenja odreene obaveze iz ugovora, a koju treba realizovati u stranoj valuti d) Kada na neki drugi nain stie ili otuuje sredstva ili podmiruje obaveze iskazane u stranoj valuti.

Dva su uslova za ostvarenje kursne razlike: 1. distanca vremena od nastanka do izvrenja transakije 2. razlika meu kursevima u razliitom vremenu Kod priznavanja efekata stranih valuta moemo govoriti o: 1. monetarnim 2. nemonetarnim stavkama Efekti promjena kurseva stranih valuta izraavaju monetarne i nemonetarne stavke na sljedei nain: monetarne stavke u stranoj valuti treba da se iskau primjenom ili zakljuenog kursa kad su poetno evidentirane primjenom spot kursa ili budueg kursa kad su poetno evidentirane primjenom budueg kursa nemonetarne stavke knjiene po troku nabavke, izraene u stranoj valuti treba da se iskau primjenom valutnog kursa na dan transakcije nemonetarne stavke koje su knjiene po fer vrijednosti izraene u stranoj valuti treba da se iskau primjenom valutnog kursa koji je postojao kad su se odredile vrijednosti Kursna razlika nastaje kad postoji promjena valutnog kursa izmeu datuma transakcije i datuma podmirenja bilo koje monetarne stavke proizale iz transakcije u stranoj valuti. Kada je transakcija sreena u okviru istog obraunskog perioda u kojem je i nastala sve kursne razlike su priznate u tom periodu.Meutim kada je transakcija podmirena u sljedeem obraunskom periodu kursna razlika je priznata kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha za svako proteklo razdoplje do perioda podmirivanja i odreena je primjenom valutnih kurseva tokom tog razdoblja.

Kursne razlike proistekle iz monetarne stavke koje u biti sainjavaju dio neto ulaganja pravnog lica u inostrani subjekt treba da se klasificiraju kao vlasnicki kapital u finansijskim izvjetajima pravnog lica sve do otuenja neto ulaganja kada treba da se priznaju kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha. Kursne razlike proistekle iz obaveza u stranoj valuti obracunate kao zatita neto ulaganja pravnog lica u strani subjekt treba da se klasifikuju kao dodatna ili odbitna stavka vlasnickog kapitala u finansijskim izvjestajima pravnog lica do otuenja neto ulaganja kada kumulativne razlike treba da budu priznate kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPOZITIVNA KURSNA RAZLIKA je pozitivan odnos domace valute prema stranoj valuti tj. kada se sa manjom vrijednoscu domace valute izmiruje obaveza ranije priznata u stranoj valuti. To je jedan slucaj kada se pojavljuje pozitivna razlika .Postoji i drugi slucaj a to je kada se odreeno potraivanje naplacuje u stranoj valuti. Naplacena potrazivanja u stranoj valuti se radi zakonskih propisa i knjigovodstvene evidencije odmah pretvaraju u domacu evidencionu valutu.

NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA pojavit ce se kada duznik u nedostatku sredstava svoju evidentiranu obavezu placa u nekom buduem periodu u kome za isti iznos strane valute mora da da vecu vrijednost domace valute. To znaci da je u meuvremenu doslo do porasta kursa strane valute u odnosu na kurs domace valute. Negativna kursna razlika se pojavljuje i kada se naplacuju potrazivanja u stranoj valuti pod uslovom da na dan naplate vrijednost iznoi manje nego sto je to bilo na dan evidencije potrazivanja. Negativno dejstvo na sredstva znaci da ce nas nabavke iz inostranstva kostativise nego sto je to bilo na dan evidencije takture ili cemo zbog negativnog dejstva dobiti ma nje prihoda od prodaje nego sto je prihod bio evidentiran na sam dan prodaje. Svako smanjenje prihoda usljed negativne kursne razlike priznaje se kao rashod po osnovu finansiranja tekuceg perioda. * pozitivna razlika kod: potrazivanja: vise naplaceno u domacoj valuti nego sto je fakturisano u odnosu prema stranoj valuti po spot kursu i kursu na dan naplate obaveze: mane naplaceno u domacoj valuti nego sto je bilo evidentirano obaveze po spot kursu *negativna razlika kod: potrazivanja:manje naplaceno u domacoj valuti nego sto je to bilo evidentirano po spot kursu obaveza:vise naplaceno u domacoj valuti nego sto su bile priznate po spot kursu na dan evidencije i nastanka obaveze Ove kategorije potraivanja u konacnom obracunu daju rezultat prihod dok se obaveze po ovom osnovu mogu izraziti na razliite nacine kao: a. povecanje troska sticanja stalnih i tekucih sredstava b. povecanje troskova proizvodnje i troskova usluga c. povecanje rashoda poslovanja u tekucem izvjestajnom periodu.

FINANSIJSKI IZVJETAJ* FINANSIJSKI IZVJETAJ predstavlja pregled finansijskih informacija koje su rasporeene u vie formalizovanih tabela o rezultatima poslovanja izraene kroz pokazatelje o sredstvima,obavezama, kapitalu, rezervama, prihodima, rashodima i novanim toko vima.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKorisnici informacija finansijskog izvjetaja su prije svega: ulagai, zaposleni, zajmodavci, dobavljai i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije, javnost drutveno politike zajednice. Menadzment pravnog lica ima primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju finansijskih izvjetaja pravnog lica dioniarima, a potom kad to dioniari usvoje i javnu prezentaciju izvjetaja svim prethodno navedenim stranama. Kod finansijskih izvjetaja javnog sektora odgovornost izvjetavanja i odgovornost za izvjetaje pripada nadlenim ministrima, nadlenih vlada a nakon usvajanja na parlamentima i upoznavanje ire javnosti. Ciljevi finan. izvjetaja: da obezbjedi informacije o finansijskom poloaju , preformansi i promjenama u finansijskom poloaju pravnog lica koje su korisne irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka finan. izvjetaji pripremljeni za tu svrhu udovoljavaju uobiajenim potrebama veine korisnika. Meutim, ne pruaju sve informacije koje bi korisnici mogli zatrebati pri donoenju ekonomskih odluka finan. izvjetaji takoer pokazuju rezultate vodstva menadzmenta ili odgovornost za povjerene im resurse. Oni korisnici koji ele ocjeniti rad menadzmenta ili njegovu odgovornost ine to kako bi sebi omoguili donoenje ekono mskih odluka. Ove odluke mogu ukljuiti pitanja npr. da li zadrati ili prodati svoje ulaganje u pravno lice ili treba li ponovo izabrati isti ili zamjeniti menadzment ekonomske odluke koje donose korisnici finan. izvjestaja zahtjevaju procjenu sposobnosti pravnog lica da stvara gotovinu i ekvivalente gotovine te pravovremenost i sigurnost njihovog stvaranja.Ova sposobnost u krajnjem sluaju odreuje npr. mogunost pravnog lica da plati svoje zaposlene i dobavljace da plati kamate vrati zajmove i isplati dividendu vlasnicima. Godinji finansijski izvjetaj karakterie to da mora da sadri pregled razvoja poslovanja pravnog lica i uz to njegovog poslovanja ukljuujui objanjenje o: 1) 2) 3) 4) bilo kojem vanom dogaaju koji je nastao do kraja finan. godine predvienom buduem razvoju pravnog lica aktivnosti na polju istraivanja i razvoja u sluaju kada pravno lice ili osoba koja djeluje u ime pravnog lica nabavi dionice u subjektu: razlozima za nabavku dionica broju i nominalnoj vrijednosti takvih dionica koje su pribavljene ili otuene u finan. godini i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju plaeni iznos za pribavljanje takvih dionica i primljeni iznos od bilo kojeg otuenja dionica broju i nominalnoj vrijednosti svih dionica u subjektu koje su nabavljenje i koje se uvaju kao i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrema vaeim propisima finan. izvjetaj treba nezavisni revizor i da svoje pismeno miljenje.Revizorsko miljenje je javni dokument i obavezno je za objavljivanje u jednom od dnevnih listova u BiH. Karakteristike finansijskog izvjetaja: 1. razumljivost ( osnovni kvalitet informacija u finan. izvjetaju jeste da su odmah razumljive korisnicima 2. relavantnost ( da bi bila relevantna informacija mora sa sobom nositi dozu korisnosti za donoenje odluka) 3. znaajnost ( beznaajne stavke mogu biti opisane u zabiljekama izvjetja ali ne unesene u tabele izvjetavanja) 4. pouzdanost ( da bi informacija bila korisna ona mora biti pouzdana sto se mjeri stepenom greske i nivoom znacajnosti greske) 5. vje rodostojnost prezentacije (finan. izvjetaji moraju biti sacinjeni na vjerodostojnim informacijama na stvarnim dokumentima i knjigama evidencije o poslovanju) 6. kompletnost ( infor. moraju biti kompletne) 7. uporedivost ( finan. izvjestaj tj. njegove eme da bi bile uporedive moraju biti sainjene u skladu sa raunovodstvenim standardima koji vae za sva pravna lica bez obzira na djelatnost ) Osnovna podjela finan. izvjetaja je na: * OBAVEZNE su propisani obavezni za sva pravna lica.To su izvjetaji koji sainjavaju sva pravna lica kao polugodinji i godinji o je u skladu sa zahtjevima Zakona o raunovodstvu. Obavezni finan. izvjetaji su javni dokumenti i rezultati iz izvjetaja nisu niti smiju biti poslovna tajna. * NEOBAVEZNE se propisuju od korisnika informacija i nisu bavezni za sva lica Pored ovih izvjetaja postoje i druge forme raunovodstvenih informacija kao to su : 1. segmentarni finan. izvjetaji se karakteriu time da potvruju informacije o odreenim djelovima pravnog lica tj. o odreenom segmentukako sa organizacijskog tako i sa aspekta dijela sredstava , obaveza kapitala, prihoda ili rashoda. Mogu da budu poslovna tajna i predsatvljaju izvjestaj koji uglavnom sluzi vla sniku kapitala i menadzmentu. 2. intervalni su finan. izvjestaji koji se sacinjava u odreenom vremenu i predstavljaju pregled stanja u odreenom vremenskom periodu ili izvjestaj za odreen dan .Intervalni izvjestaji mogu biti dnevni, sedmini, mjesecni, godisnji isl. 3. konsolidovani finan. izvjestaj predstavlja izvjetaj vise djelova pravnog lica ili vise pravnih lica u sloenom privrednom sistemu U konsolidovani finan. izvjestaj ne unosimo interne odnose povezanih lica u izvjetaju kao sto su: prihodi i rashodi povezanih lica u sistemu koji meusobno ostvare

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMpotraivanja i obaveze izmeu povezanih lica u konsolidacijskom sistemu Zbirni finan. izvjetaj je zbir vise pojedinacnih izvjestaja datog sloenog sistema bez iskljucivanja internih odnosa . Da bismo ispunili cilj finansijskog izvjestaja moraju se obezbjediti intormacije koje se odnose na: a) sredstva b) obaveze c) vlasniki kapital i njegovu kvalitativnu strukturu d) prihodi i rashodi, zajedno sa dobicima i gubicima e) gotovinski tokovi pravnog lica

Da bi se priznala sredstva u finan. izvjestaju moraju zadovoljiti osnovno pravilo, da se od njih ocekuje buduca ekonomska korist. To znaci da imovina od koje se ocekuje buduca ekonomska korist predstavlja vrijednost sredstava koja se smije priznati u finansijskom izvjestaju. Sva sredstva u pravnom licu mogu se podjeliti u 2 osnovne grupe: 1. stalna i 2. tekua STALNA SREDSTVA su imovina od koje se oekuje budua ekonomska korist koja treba da traje due od 12 mjeseci i ija pojedinacna vrijednost u pribavljanju kota vise od 250, KM po jedinici nabavke. Sa stanovita funkcije u kojoj se nalaze sva sredstva se djele na sredstva: a) u pripremi b) u funkciji ( upotrebi ) c) van funkcije ( van upotrebe ) Stalna sredstva se djele jos na : a) trajna sredstva kojima se ne moze odrediti ograniiti vrijeme koritenja, kao sto su zemljista , sume,mostovi, tuneli i sl. b) sredstva ogranienog vijeka koristenja - imaju svoju amortizaciju u vremenu ili po kapacitetu ( vremensku ili funkcionalnu ) jer u tom periodu bi svoju vrijednost trebalo da prenesu na uinak. Sredstva sa ogr. vijekom su: zgrade, oprema i sl. Stalna sredstva prema strukturi se grupisu u 3 osnovne grupe: 1. materijalna sredstva (zemljiste, sume i sl.) 2. nematerijalna sredstva ( patenti, licence i sl. ) 3. finansijska dugorona sredstva ( ulaganja , depoziti, kaucije i sl. )

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTEKUA SREDSTVA su imovina iji je rok koritenja krai od 12 mjeseci i ija pojedinana vrijednost je manja od 250,- KM. Tekua sredstva su grupisana u sljedece grupe: a. zalihe ( materijala, rezervnih djelova, gotovih proizvoda, i sl ) b. gotovina, ekvivalenti gotovine i potraivanja ( iro raun, blagajna, devizni raun, ekovi i sl) c. ulaganja u druga pravna lica, u vrijednosne papire kratkorone dionice i sl. sa rokom trajanja od 12 mjeseci d. tekua potraivanja i kratkoroni krediti. Obavezan finansijski izvjetaj se sastoji od: 1) 2) 3) 4) bilansa stanja bilansa uspjeha izvjestaja gotovinskih tokova izvjestaja o promjenama vlasnickog kapitala raunovodstvene politike i zabiljeke

Bilans stanja predstavlja sumaran pregled sredstava, obaveza i kapitala na odreeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti. Bilans uspjeha predstavlja zbir prihoda i rashoda na odreen dan prikazan kroz vec ranije definisanu strukturu kojom se utvruje finansijski rezultat. Finansijski izvjetaj sainjava se za period poslovne godine ( za stanje od 1.1. do 31.12. )i predaje se nadlenom organu na obradu i ko ntrolu najkasnije do februara tekue god. za prethodnu god. Gotovinski tokovi predstavljaju priliv i odliv gotovine i ekvivalenata gotovine u pravnom licu i iz pravnog lica u utvrenom vremenu, priznate kroz 3 razlicite aktivnosti: 1. poslovne aktivnosti 2. ulagake aktivnosti 3. finansijske aktivnosti Pod pojmom ekvivalenta gotovine podrazumjevamo ulaganje hartije od vrijednosti i sl. koje su kratkog roka ( do 3 mjeseca )i koje se daju bruto unoviti na dan dospjea ili odmah po potrebi. Bilans stanja predstavlja sumaran pregled: sredstava, obavezai kapitala, iskazan na odreeni dan po vrsti i vrijednosti. Bilans stanja se sainjava sa dvije osnovne strane i zovemo ih: a) AKTIVA b) PASIVA Aktiva odraava sredstvo preduzeca ili drugih lica sa kojima preduzece posluje a koja moraju imati sadanju vrijednost koja se mjeri nivoom oekivane ekonomske koristi.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDa bi se sastavio bilans stanja posebno njegova aktiva ( sredstva stalna i tekuca ) potrebnoje da se izvrsi prije toga popis imovine ( provede inventura )kako bismo saznali sta je stvarno stanje sredstava i uporediti ga sa knjigovodstvenim stanjem i ustanovili eventualne razlike. U bilans stanja se ne mogu unositi: 1. korekcioni racuni ( odstupanja od cijena i ispravke vrijednosti) 2. rashodovana sredstva 3. rauni nivelacije cijena

U pasivi bilansa stanja nalaze se izvori koji nam govore odakle su nam sredstva finansirana ili ija su sredstva ili koliko su vlasnistvo nas osnivaca preduzeca a koliko su tua. U pasivi se nalaze 2 osnovna izvora: 1. kapitali rezerve 2. obaveze

Kapital i rezerve su u skladu sa standardima i kontnim planom rasporeene u vise grupa kao sto su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) upisani vlasnicki kapital dionicka premija revalorizovane rezerve rezerve ( obavezne i neobavezne ) akumulirana dobit dobit tekueg perioda vlastite dionice koje drzi pravno lice

Obaveze su uglavnom podjeljene po ronosti na dugorone i kratkorone a po svojoj strukturi u kojoj nastaju djeli se na: 1. obaveze prema dobavljacima zbog neplaenih racuna za nabavku stalnih ili tekucih sredstava 2. obaveze prema bankama ( zbog neplacenih kredita i kamata) 3. obaveze prema radnicima ( zbog neplacenih plata i naknada plata ) 4. obaveze prema drzavi ( zbog neplacenih poreza, doprinosa ili drugih obaveza ) 5. ostale obaveze fizikim i pravnim licima Kada elimo da saznamo koliki je kapital odreenog lica tada od vrijednosti aktive (sredstava) oduzimamo obaveze ( dio pasive )i takva razlika je kapital rasporeen u grupe. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i to nazivamo bilansna ravnotea. Bilans uspjeha predstavlja sumaran pregled prihoda i rashoda na odreeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMBilans uspjeha ima 2 strane: 1) strana prihoda 2) strana rashoda Ove dvije strane moraju biti i statistiki uvijek u ravnotei jer im se ravnotea postie izraunavanjem finansijskog rezultata koji se priznaje kao dobit ili gubitak. Prihodi i rashodi se u skladu sa raunovodstvenim standardima djele na 2 osnovne grupe: operativni (osnovni ili oni koji proizilaze iz osnovne registrovane djelatnosti) neoperativni ( svi ostali koje pravno lice ostvari a ne pripadaju pojmu operativne osnovne djelatnosti ) Ko rashoda od operativne djelatnosti imamo rashode prodatih proizvoda usluga i robe trokove distribucije i administracije i sl. U strukturi neoperativnih prihoda nalaze se : 1. 2. 3. 4. prihodi od ulaganja i ulagakih aktivnosti prihodi od finansiranja ostali prihodi vandredni prihodi

U stukturu neoperativnih rashoda ubrajamo: 1. 2. 3. 4. rashode po osnovu ulaganja rashode od finansiranja ostale rashode vandredni rashodi

Bilans promjena kapitala nam pokazuje da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala te da li je doslo do promjene strukture vlasnika. Ako je doslo do promjene vlasnika promjena se mora ovjeriti kod suda Komisije ze vrijednosne papire i registra vrijednosnih papira. Raunovodstvene politike su peti dio polugodisnjeg ili godisnjeg izvjestaja koji treba da prikaze racunovodstvenu politiku koja se vodila u preduzecu prezentirajuci utjecaj svih odluka pravilnika i drugih mjera koje su uticale na finansijski rezultat. Racunovodstvena politika je opis dogaanja sa prijedlogom mjera za poboljsanje poslovanja. U etvrtom dijelu finan. izvjestaja iznosimo informaciju da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala i da li je doslo do promjene vlsanika. Tako dobijemo informaciju da li se kapital uvecao ili smanjio i koliko. Druga informacija koja nam dolazi sa berze i na osnovu kupoprodaje dionica nam govori da li je doslo do promjene vlasnika. To znaci da je prateca evidencija ovom bilansu knjiga dionicara.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKapitalu je jasno propisano kako se moze povecati ali i smanjit

Povecane vrijednosti grupe kapitala i rezerva moze biti na sljedece nacine: dodatnim ulaganjem vlasnika kapitala iz dobiti nakon oporezivanja iz osnova revalorizacije stalnih sredstava smanjenjem obaveza otpisom od strane povjerilaca Kapital se moze smanjiti: pokriem gubitka i jednostranim povlacenjem kapitala od strane vlasnika ili oprostom potrazivanja. Svaka promjena vrijednosti kapitala prijavljuje se Registru vrijednosnih papira i Komisiji za vrijednosne papire radi odnosa sa berzom, dok svaka promjena vlasnika se prijavljuje sudu kod koga je lice registrovano kako bi se znalo ko su i koliko novi vlasnici pravnog lica.

INFLACIJA I SREDSTAVA

NJEN

UTICAJ

NA

REVALORIZACIJU

Izraz inflacija vodi porjeklo od lat. izraza inflatio sto znaci nadimanje i zapaljenje pluca. Danas odnos prema inflaciji razne privredne djelatnosti regulisu odreenim zastitinim mjerama. Tako cemo kod bankarskog poslovanja zastitu vrijednosti od dejstva inflacije imati kroz kamatu koja pored cijena kapitala u sebi sadrzi i dio kamate kao zastitnu mjeru od inflatornog dejstva. Meunarodni racunovodstveni standardi koji regulisu pitanje priznavanja inflacije kroz porast sredstava zahtjevaju obracun inflatornog dejstva samo kod stalnih sredstava dok je dejstvo inflacije na tekuca sredstva u potpunosti iskljucena jer se smatra da bi to bio generator inflacije. Revalorizaciju stalnih sredstava obavezno trebamo vrsiti pod uslovom da je inflacija 10 % i vise godisnje priznata od nadleznog drzavnog organa ili 10 % i vise kumulativno u vise godina uzastopno od zadnje promjene vrijednosti stalnih sredstava uslovljene inflacijom. Kod promjene vrijednosti sredstava i kapitala u plusu sud ne smije priznati za sredstva u funkciji osim ako to nije zasnovano na inflacije.To znaci da se stalnim sredstvima smije povecati vrijednost samo kada to zahtjeva inflacija. Takvu pojavu nazivamo revalorizacijom uslovljenom inflatornim dejstvom. Samo sredstvima koje se prvi put evidentiraju u pravnom lic u u funkciji dozvoljena je procjena vrijednosti oekivane koristi pod uslovom da za utvrivanje njihove vrijednosti ne postoji faktura ili ugovor o kupoprodaji. Sredstva koja su evidentirana jedan dan ranije u preduzecu nije dozvoljeno procjenjivati sredstvima vrijednost nakon evidencije u plusu i na taj nacin bez trzista vrsiti promjenu vrijednosti kapitala tj. dionice.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRevalorizaciju stalnih sredstava se vrsi tako da se za koeficijent inflacije povecaju stalna sredstva u funkciji i povecava se ispravka za isti procenat a razlika takvog povecanja i korekcije naziva se efekat revalorizacije. Inflacija kao faktor rasta cijena stalnih sredstava se primjenjuje samo kod stalnih sredstava u funkciji tj. upotrebi. To znaci da se revalorizacije stalnih sredsta va nece moci primjeniti na stalna sredstva u pripremi i stalna sredstva van upotrebe. Dobiveni efekat revalorizacije se smatra prirastom kapitala pod dejstvom inflacije. Racun revalorizovane rezerve smijemo koristiti samo do salda nula, ne moze nikad biti negativan tj. u minusu. Revalorizovanu rezervu cemo koristiti u slucaju gubitka u poslovanju da se iz te vrijednosti nadoknadi vrijednost gubitka kao se ne bi mjenjala vrijednost dionice zbog gubitka u poslovanju.

DEFLACIJE I NJENE POSLJEDICEDeflacija predstavlja povecanje vrijednosti novcane jedinice. To znaci da se sa manjom kolicinom novca moze kupiti ista ili veca kolicina robe. Deflacija slicno kao i inflacija moze biti izazvana raznim faktorima bilo monetarnog, opceg ekonomskog ili politickog karaktera. Ona najcesce dolazi kao posljedica kombinovane primjene raznih uzroka: monetarno kreditne politike , neracionalne raspodjele dohotka, opadanja proizvodnje usljed raznih vanjskih faktora i dr. Korist od deflacije imaju samo povjerioci jer njiho va potrazivanja od ranije naplacuju danas kada je vrijednost novca porasla. U slucaju deflacije pravno lice moze pristupiti smanjenju vrijednosti sredstava. Gubitak ocekivane vrijednosti dobiven slobodnom procjenom nadoknauje se na teret racuna revalorizovana rezerva dok rezerve ima a nakon toga smanjenje vrijednosti se knjizi na teret rashoda. Kod smanjena vrijednosti sredstava moe doci do smanjenja vrijednoti kapitala ili na teret rashoda tekuceg perioda .

BANKE I BANKARSKI SISTEMZakonom o bankama utvrena su pravila: osnivanja, organizacije, poslovanja, prestanka pravnih lica koja se bave prijemom novcanih sredstava u formi razicitih sredstava i plasmanom tih sredstava u formi razlicitih kreditaili drugih poslova iz nadleznosti bankarsko g zakonodavstva.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMBanka se osniva i posluje kao dioniko drutvo. Da bi se registrovano drustvo moglo baviti bankarskim poslovima mora dobiti dozvolu Agencije za bankarsvo.Tako da dijec banka u svom nazivu ne moze koristiti niko ko nije dobio dozvolu od nadlezne Agencije. Ako naka banka iz inostransva zeli da otvori predstavnistvo u Federaciji BiH za to je potrebno takoer dobiti dozvolu od Federalne Agencije za bankarsvo. Na zahtjev banke iz inostranstva za otvaranje banke ili produnice, Agencija je duzna odgovoriti u roku od 60 dana. Predstavnistvo u skladu sa zakonom o bankama je organizacioni dio banke u kome se ne obavljaju bankarske aktivnosti nego se vrsi prezentiranje, prikupljanje ili davanje informacija od interesa za banku osnivaca. Banka iz inostrsnstva moze osnovati filijalu ali uz takav zahtje je duzna priloiti ovjerenu izjavu da svom svojom imovinom odgovara za obaveze koje ce nastati u poslovanju filijale. Filijalu banke treba prihvatiti kao poslovni dio banke sa ovlastenjim u prometu koja su predviena statutom banke. Zahtjev za bankarsku dozvolu osnivac podnosi Agenciji za bankarstvo. Uz zahtjev se moraju priloziti sljedeci dokumenti: 1. ugovor o osnivanju propisom od osnivaca, nacrt statuta i drugih osnivackih akata prema uputstvu Agencije 2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu predvienog viseg rukovodstva banke 3. iznos dionickog i drugih oblika kapitala banke 4. plan i projekcija poslovanja kao i oranizacionu strukturu banke 5. knjigu dionicara banke Agencija je duna podnosiocu zahtjeva u roku od 60 dana dati odgovor na koji ako stranka nije zadovoljna ima pravo albe u roku od 8 dana od dana prijema rijesenja o osnivanju ili odbijenici. Prigovor se dostavlja direktoru Agencije za bankartvo. Da bi se banka mogla upisati u sudski registar mora prethodno obezbjediti dozvolu za rad Agencije za bankarstvo. Dozvola za bavljenje bankarskih poslova nije prenosiva i nije ogranicena rokom tj. tajna je. Domaca banka moe imati svoje filijale i produnice ali one nemaju svojstvo pravnog lica dok filijala strane banke ima svojstvo pravnog lica. Zakonom je predvieno kada Agencija moe oduzeti dozvolu za rad banci a to je: 1) u slucjo da to zatrazi sama banka (dozvola se podnosi u roku od 60 dana od podnosenja zahtjeva u 8 dana roka na prigovor na rijesenje o oduzimanju dozvole za rad) 2) u slucaju da je banka kaznjena zbog prekrsaja 3) da Agencija utvrdi da je banka nesolventna prema jedinstvenoj metodologiji Agencije 4) da se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na nezako nitim dokumentima 5) ako banka n pocne sa radom u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar ili ako za 6 mjeseci ne prima depozite niti daje kredite 6) u slucaju spajanja, pripajanja ili podjele banke 7) ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma utvrenog za osnivanje banke

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUroku od 3 mjeseca od oduzimanja dozvole banka je duzna isplatiti sve obaveze i likvidirati svoju aktivu po principu poslovanja kao da radi pod dozvolom. O statusnim promjenama banke,Agencija daje saglasnost. Banka ima svoja rukovodna i kontrolna tijela koja su definisana zakonom u formi: skupstine dioniara, ndzornog odbora i direktora banke. Agencija moe imenovati prinudnog upravitelja u uslovima kojim agencija procjeni da su alarmantni te da su time ugroena prava ili interesi deponenata te ako je kapital banke manji od 50 % visine kapitala predvienog za osnivanje banke. Prinudni upravitelj se odreuje i u uslovima kad Agencija oduzme dozvolu za rad banci. Banka svoje poslove mora podvrgnut eksternoj reviziji od strane revizora ciju sa glasnost daje Agencija kojok je obavezno dostaviti izvjestaj o reviziji banke. Danom imenovanja privremenog upravnika prestaju sa radom svi do tad legalni organi banke. Ukoliko Agencija na osnovu izvjestaja privremenog upravitelja ili na drugi nacin doe do saznanja da treba pokrenuti likvidaciju tada odreuje likvidacionog upravitelja a prestaje rad prinudnog upravitelja. Likvidnost ukazuje na raspolozivost dovoljnim iznosima finansijskih sredstava za pokrice povlacenja depozita i drugih finansijskih obaveza u vremenu dospjeca. Solventnost ukazuje na visak sredstava nad obavezama i na adekvatnost kapitala banke. Sve bankarske poslove moemo podjeliti u 4 osnovne grupe: 1. aktivni bankarski poslovi 2. pasivni bankarski poslovi 3. neutralni bankarski poslovi 4. vlastiti bankarski poslovi

Pojam aktivnog aktivnog bankarskog posla pripada onoj vrsti poslova u kojima banka ostvaruje prihod ili porast sredstava kroz razne oblike plasmana. Aktivni bankarski poslovi se evidentiraju u aktivi bilansa stanja. Pasivni bankarski poslovi su poslovi u kojima banka stvara obaveze koje bi trebali platiti ili sredstava vratiti. Time se osvtvaruje rashod ili smanjenje sredstava . Ovakvi poslovi se evidentiraju u pasivni bilans stanja. Neutralni bankarski poslovi su takvi poslovi u kojima se banka ne pojavljuje niti kao dunik niti kao povjerilac. Po tom osnovu se ne ostvaruje kamata vec provizija kao sto su poslovi platnog prometa i druge bankarske usluge koje banka vrsi za svoje klijente. U grupu neutralnih poslova ubrajamo: a. b. c. d. e. izdavanje kreditnih pisama izdavanje akreditiva depo-poslovi inkase poslovi bankarske garancije

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMVlastiti bankarski poslovi za razliku od prethodno navedenih imaju svoju specifinost jer imaju karakter kupovine dionica druge banke ili drugog preduzeca te po tom osnovu ele ostveriti dobit. To nisu kreditni poslovi i ne doprinose kamatu vec dobit. Aktivne bankarske poslove uglavnom posmatramo kroz kreditnu aktivnost. Banke su razvile razliite bankarske poslove koji imaju karakter aktivnih bankarskih poslova kao sto su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. potrosacki kredit investicijski kredit eskontni kredit lombardni kredit akceptni bankarski kredit rambursni kredit

Pasivni bankarski poslovi su poslovi stvaranja obaveza, povrata sredstava ili garancija , a samim tim priznaje i odreene vrijednosti za vrijeme cekanja naplate obaveze, naplate garancije ili tuih kreditnih sredstava. U ovu vrstu poslova ubrajamo: a. b. c. d. e. emisione poslove izdavanje obaveznica i zalonica izdavanje dionica depozitni poslovi kreditna zaduenja kod banaka ili dr. finansijskih institucija i sl.

POREZ NA PROMET PROIZVODA I USLUGAJedan od osnovnih izvora budetskih prihoda je porez na promet proizvoda i usluga. Da bi odreena drutveno politika zajednica dozvolila legalan promet proizvoda robe ili usluga na svom podruju propisuje odreene cijene tarife takvih prava. Takvo pravo trgovine prometa regulie se naknadom koju nazivamo POREZ. Porez na promet je prihod Federacije, kantona i optina.To znaci da prihode koje obveznici placaju, drutveno politika zajednica svojim posebnim propisom rasporeuje na Federaciju, kantone ili optine. Da bi se u potpunosti mogao primjenjivat sistem obracuna i naplate poreza na promet drustveno politika zajednica Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga odreuje: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. institucije koje ce to naplacivati predmet oporezivanja osnovice na koje ce se porez obracunavati i poreske obveznike rokove u kojima se ima pravo naplatiti porez tarifa po kojima se porez obracunava lica koja ne naplacuju porez poreska oslobaanja povrat poreza kaznene mjere

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMInstitucije koje je politicka zajednica ovlastila da su nadlene za naplatu poreza su prije svega: a. Poreska uprava b. Finansijska policija

Predmet oporezivanja Proizvodi i roba su oporezivi kad se obavlja posljednja faza prometa za potronju a ne posljednja faza prometa za proizvodnju. Potronja se smatra fazom u kojoj proizvod prestaje da postoji u svom fizikom i hemijskom smislu i ne moe se ponovo pojaviti u istom obliku u prometu. Kod proizvodnje proitvod se troi ali njegov troak i supstanca se ne unitava ve se prenosi na neki drugi proizvod ili uslugu kao budueg poreskog nosioca. Ba u toj razlici potronje nalazimo razloge da se u prvom slucaju ne obracunava. Kod proivoda je bitno da nastane promet, hoce li kada i kako biti placen to ne stvara osnovu za oslobaanje dok kod usluga to je iskljucivo faktor vremena plaanja tj. da li je usluga za naknadu ili bez naknade.Ako je usluga bez naknade nije predmet oporezivanja tj. poreska osnovica je nula. Promet proizvoda i usluga koji slue u krajnjoj potronji prema Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga smatra se:

1) Promet proizvoda koji je placen gotovinom, ekom s tekueg rauna i kreditnom karticom graana 2) uvoz, ukljuujui i privremeni uvoz 3) uzimanje vlastitih proizvoda, koje je proizvelo ili nabavilo pravno lice za vlastitu krajnju potrinju 4) davanje proizvoda bez naknade koje izvri pravno lice 5) manjak proizvoda kod pravnog lica, osim manjka proizvoda koji je nastao djelovanjem vie sile ili je posljedica kanjivog djela 6) rashod koji je veci od rashoda dozvoljenog opim aktom pravnog lica , odnosno ovlatenog strukovnog udruenja u Federaciji 7) koritenje proizvoda koji graanin ili pravno lice izradi za vlastitu upotrebu a koji podlijeu obavezi godinje registracije 8) davanje bez naknade motornog vozila ili plovnog objekta koje obavi graanin ako se na to davanje ne placa druga vrsta poreza. Prometom proizvoda iz ove tacke ne smatraju se pokloni iz prvog nasljednog reda Dok se po istom Zakonu regulie promet koji se ne smatra krajnjom potronjom tj. na koji se ne placa porez: 1) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi trgovinom a koje je te proizvode nabavilo radi daljnje prodaje

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi ugostiteljskom djelatnou , drugom pravnom licu koje je registrirano za obavljanje ugostiteljske djelatnosti a koje te proizvode nabavlja radi prerade odnosno daljnje prodaje 3) prodaja upotrebljavanih stvari neposredno izmeu graana i putem komisione prodaje osim prodaje ili davanje bez naknade upotrebljavanih putnikih automobila ostalih motornih vozila i plovnih objekata kao i prodaja poljoprivrednih proizvoda koja se obavlja meu graanima na pijacma i sajmovima 4) uvoz proizvoda radi daljne prodaje 5) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi remontom , popravkom i servisiranjem proizvoda radi ugradnje u proizvode koji se popravljaju i servisiraju. Tako emo imati usluge na koje neemo platiti porez: 1) kreditne usluge, usluge deponirane tednje, usluge osiguranja ivota, osiguranja za ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti u smislu posebnog zakona 2) zdravstvene i veterinarske usluge te usluge socijalne zatite 3) usluge sto ih obavljaju humanitarne organizacije u okviru registrirane djelatnosti 4) usluge vjerskih institucija 5) usluge koje obavljaju organi uprave u okviru utvrenih nadlenosti i Agencije Federacije od kojih Vlada zatrai da pruaju usluge Vladi, graanima , pravnim i fizikim licima 6) obrazovne i kulturne usluge, usluge muzeja, galerija i biblioteka , pozorine i kino predstave, koncertne priredbe klasine muzike, sportske i koncertne priredbe kod kojih se ukupno ostvareni prihod daje u humanitarne svrhe 7) izvozne usluge kojim se smatraju usluge koje obave domaa pravna i fizika lica sa sjedistem u Federaciji stranim pravnim i fizikim licima sa sjedistem u inozemstvu a naplacene su u skladu sa propisima kojim je utvreno vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje na usluge oplemenjivanja i usluge sto ih obave suorganizatori neovisno od nacina naplate usluge 8) usluge prijevoza u meunarodnom saobracaju 9) usluge sto ih pravna i fizicka lica obavljaju diplomatskim i konzularnim predstavnistvima, stranom diplomatskom i konzularnom osoblju pod uvjetom reciprociteta 10) usluge ekshumacije koje se vre na zahtjev nadlenih organa 11) usluge meljave psenice za potrebe robnih rezervi. Pravna lica iz oblasti zdravstva koja obavljaju lijeenje i njegu bolesnika mogu nabavljati proizvode i potroni materijal bez poreza pod uslovom da ih troe u obavljanju registrovane djelatnosti. Institucije tipa muzeja , biblioteka, arhiva, zarada za zastitu spomenika kulture, arheoloke i restauratorske institucije, mogu za svoju osnovnu djelatnost vrsiti nabavku ili prijem iz drugih izvora reprodukcijski materijal bez placanja poreza na promet. Postoje slucajevi kad su automobili osloboeni poreza na promet. Ako fiziko ili pravno lice obavlja taxi poslove, dozvoljena je nabavka novog automobila u te svrhe bez poreza ali jedanput u periodu od 3 godine. Ako bi fiz.ili prav. lice prestalo da se bavi taxi poslom, nabavljeni automobil bez poreza u periodu od 3 god. od nabavke bi bio oporeziv u osnovici vrijednosti kada je nabavljen .

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOvdje nema zatezne kamate jer se ona regulise rjesenjem o placanju porezaza period kada je porez utvren pa do perioda kada je porez placen. Pod pojmom reprodukcijskog materijala ne smatra se kancelarijski materijal i pribor, tekuca goriva i maziva, osim ako se goriva i maziva ne nabavljaju za da ljnju preradu. Poreski obveznik Porez je uracunat u krajnju cijenu koju na tristu prepoznajemo pod nazivom maloprodajna cijena tj. porez placa krajnji potroacplacajui krajnju cijenu potronje, prema zakonu poreski obveznikje pravno ili graansko lice koje je obavilo posljednji promet. Poreski obveznik je lice koje daje proizvode bez naknade, kao i lice kod koga je utvren manjak proizvoda ili robe iznad dozvoljenog kalo, rastura, kvara i loma. U koliko prozivode koje smo nabavili bez poreza , koristimo nenamjenski tj. u svrhu koja nije osloboena poreza, automatski postajemo poreski obveznik. Kada pravno lice nabavlja proizvode ili prima uslugu od graanina tada je pravno lice poreski obveznik obveznik i o tome treba posebno voditi racuna kod obracuna poreza kako ne bi doslo do zaborava u placanju sto moze prouzrokovati kaznu i kamatu. Kod prometa sredstava koji podlijeu registraciji mozemo imati 3 razliita slucaja: 1) ako pravno lice prodaje pravnom licu ili graaninu sredstvo tada je poresk i obveznik kupac 2) ako graanin prodaje graaninu pomenuto sredstvo poreski obveznik je prodavac 3) ako se kupoprodaja obavi uz posredsvo sgencije poreski obveznik je kupac Poreski obveznik je domace pravno lice ako uslugu za koje je propisano placanje izvrsi strano pravno ili fiziko lice. Poreska osnovica Poreska osnovica podrazumjeva definisanje prometne vrijednosti u koju nije uracunat porez a koja je predmet placanja. Fakturna vrijednost je vrijednost duga za kupljene proizvode koji dobavljac upisuje na fakturi ili racunu. Kada fakturnoj vrijednosti korigovanoj za rabat dodamo trokove nabavke dobijemo vrijednost koju nazivamo nabavna vrijednost ili vrijednost sticanja zalihe. Kada poresku osnovicu i porez saberemo dobijemo maloprodajnu vrijednost- tj. vrijednost koju cemo ostvariti na tristu. Kad se usluga placa u robi tada je fer vrijednost robe vrijednost kojom se razmjenom placa usluga sa porezom . Poreska osnovica poreza na promet usluga su razliite a zavise od vrste usluge ili vrsta lica koja ih pruzaju kao npr.:

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMkod obavljanja spoljnotrgovinskih usluga primljena provizija ili druga naknada ostvarena u vidu redovnog ili vanrednog prihoda kod usluga zastupanja pravnih ili fizikih lica provizija i druga naknada ostvarena u vidu redovnih ili vanrednih prihoda kod obavljanja agencijskih, posrednickih ili komisionih poslova ostvarena provizija i druga naknada u vidu redovnih i vanrednih prihoda kod obavljanja bankarskih i berzanskih usluga ostvareni prihod po osnovu provizije i druge naknade za obvaljene poslove kod usluga osiguranja, odnosno reosiguranja, ostvarena premija osiguranja kod igara na srecu vrijednost primljenih uplata za sudjelovanje u igrama na srecu za igre za koje se utvruje fond dobitaka a za ostale igre na srecu vrijednost primljenih uplata za ucesce u igrama na srecu po dobitku igracima kod usluga obavljanja platnog prometa, provizija koju ostvari pravno ili fiziko lice obavljanjem platnog prometa kod graevinskih usluga vrijednost usluge koja u sebi ne sadri vrijednost ugraenog graevinskog materijala i porez na promet proizvoda koji je placen na taj graevinski materijal. Prilikom popravke proizvoda porezna osnovica poreza na promet usluga moe se umanjiti na vrijednost rezervnih djelova na koje je po nabavci placen pore zna promet proizvoda sto ih je izvrsitelj usluge ugradio prilikom popravke proizvoda a koji su u fakturi za obavljene usluge posebno iskazani i za koje je prilozena odgovarajuca dokumentacija.

Poreska stopa Poresaka stopa poreza na promet proizvoda i usluga su proporcionalne i jedinstvene za sve proizvode i usluge u Federaciji BiH . Stopa poreza na promet proizvoda je 20% a usluga 10%. Poreska oslobaanja Pod pojmom poreskog oslobaanja podrazumjevamo promet u kome ni sa jedne strane ( kupca niti prodavca ) ne postoji poreska obaveza. Takvi slucajevi su u praksi poznati kao promet pod tarifom nula ( poreska stopa nula ).Tu spadaju sljedeci proizvodi : 1) prehrambeni proizvodi( sve vrste hljeba, mlijeka koje se stavlja u promet, maslaca i ostalih mlijecnih proizvoda, mlijeka za bebe, mlijeko u prahu, sve vrste jestivog ulja, jestive masti itd.) 2) proizvodi koji se izvoze 3) lijekovi i pomonaljekovita sredstva 4) stocna hrana bez koncentrata 5) proizvodi koji se uvoze a za koje je propisano oslobaanje od carine 6) proizvodi koji pod uslovima reciprociteta nabavljaju strana diplomatska i konzularna predstavnistva i strano diplomatsko i konzularno osoblje na osnovu potvrde Ministarsva vanjskih poslova 7) prozvode sto ih humanitarne organizacije dobiju bez naknade ili ih nabavljaju pod uvjetima iz clana 8 ovog zakona a upotrebljavaju ih za namjene koje su osnovane 8) sredstva naoruanja za armijske snage Federacije, polisiju i slubu bezbjednosti

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM9) vode ( H2O) 10) knjiga , brosura, casopisai publikacija strucnog, naucnog, umjetnickog, kulturnog i obrazovnog karaktera itd. 11) bebi oprema osim igracaka 12) ortopedske isprave i pomagala te aparati za poboljsanje sluha i vida 13) osobni automobil za invalide osobe koji se jednom u razmaku od 5 god. uvoze 14) proizvoda sto ih kao spomenicke, muzejske i arhivske vrijednosti otkupljuju muzeji i arhivi 15) opreme za poljoprivrednu proizvodnju 16) pcelarski proizvodi opreme za pcelarstvo i sredstva za zastitu zdravlja pcela Pored toga poreza ce biti osloboenji proizvodi ili djelovi koji daju ili zamjenjuju kupnj u u garantnom roku. Ako cijena odstupa u plusu osnovica oporezivanja bice samo razlika vrijednosti zamjenjenih djelova i proizvoda.. Kod prometa upotrebljavanih automobila ili plovnih objekata ( koji morajuu biti stariji od 2 god.) poreska osnovica je vrijednost koja se uspostavlja kao razlika izmee prodajne i nabavne cijene .Ovo vazi kad je kupac pravno lice. Obaveza obracunavanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet sluga nastaje u casu kada je obavljen promet proizvoda.

Smatra se da je promet proizvoda obavljen odnosno da je usluga izvrsena: 1) u casu izdavanja racuna o prodaji proizvoda odnosno obavljene usluge 2) u casu isporuke proizvoda ako je isoruka obavljena prije izdavanja racuna odnosno u casu obavljanja usluge ako je usluga obavljena bez izdavanja racuna 3) u casu uzimanja vlastitih proizvoda za vlastitu krajnju potrosnju ili upotrebu 4) u casu nastanka obaveze placanja carine i uvoznih davanja 5) u casu prelaska preko carinske crte ako se radi o privremenom uvozu motornih vozila 6) u casu isporuke proizvoda koji su dati bez naknade 7) u casu tuvrivanja manjka i rashoda proizvoda koji premasuje manjak i rashod dozvoljen opcim aktom poreznog obveznika ili aktom strukovnog udruenja Federacije

Rokovi placanja poreza Porez na promet proizvoda i usluga obveznik placa: a) u roku od 5 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao, ako se radi o pravnom licu b) u roku od 15 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao ako se radi o fizickom licu Ako je isporuka robe i izdavanje racuna u razlicitom vremenu rok tolerancije je 30 dana( pod uslovom da je roba prije otpremljena ).

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKod prodaje automobila iz uvoza ili su lica samo napravila rok placanja poreza je 15 dana od prodaje uz napomenu da se registracija ne moze obaviti bez placenog poreza na prome t.Kod izvoza imamo specifinu situaciju: pravno i fizicko lice koje je izvezlo proizvode koji nisu placeni u roku od 120 dna od dana izvoza ili u tom vremenu nisu osigurani dokazi o izvozu duzni su platiti porez kao da je promet obavljen na domacem trzistu i to prvog dana po isteku 120 dana od dana izvoza. Kao poresku osnovicu kod javnih preduzeca smatrat cemo realizaciju koja je starija od 90 dana od isporuke proizvoda ili izvrsene usluge. Poreski izvjestaj pravno lice sastavlja 15 dana po isteku mjeseca obracuna poreza a fizicko lice 30 dana po isteku mjeseca obracuna. Konacan obracun poreza za proteklu godinu sastavlja se i predaje nadleznom organu tj. poreznoj upravi najkanije 28. februara tekuce godine za prethodnu godinu dok je taj rok fizickom licu do kraja januara tekuce godine za prethodnu godinu.

Zastara poreskih obaveza Pravo na zastaru, poreski obveznik koristi u periodu od 5 god. od nastanka poreske obaveze . U tom slucaju zastarjeva pravo na : porez, kamatu, kaznu i troskove prisilne naplate. Ako se dogodi da je poreski obveznik preplatio poresku obavezu ili vise naplatio kamate, kazne i drugih troskova pravo na povrat istice 5 god. od uplate. Rok zastare prekida poreski organ ili organ finansijske policije i od tada tece novi rok zas tare . To znaci da apsolutni rok zastare iznosi 10 god. od prvog roka i bez obzira na prekid zastare. Nadzor nad obracunom obaveza poreza na promet i placanja istih ima Porezna uprava i Finansijska policija. alba na rijesenje Porezne uprave podnosi se poreznoj upravi u roku od 15 dana a potom ministarstvu finansija Federacije BiH. alba na rijesenje Finansijske policije podnosi se Finansijskoj policiji. alba na carinske obaveze podnosi se u prvom stepenu carinskoj slubi a u rugom stepenu Ministarstvu finansija Federacije BiH. Novcanom kaznom od 5.000 KM do 150.000 KM kaznit ce se za prekrsaj porezni obveznik pravno lice i novcanom kaznom od 1.000 KM do 100.000 KM. Odgovorno lice, u slucaju nepostivanja zakonske obaveze vezano za porez na promet datog pravnog lica placa novcanu kaznu od 1.500 KM. Potom kaznjava se i novcanom kaznomod 100 KM do 1000 KM i moze se kazniti novcanom kaznom od 100 KM.

DOP RINOS IDoprinosi su kategorije prihoda nosilaca osiguranja. Iz doprinose se direktno finansiraju institucije koje drzava formira a koje treba da se brinu o odreenim nivoima osiguranja opteg

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMstandarda stanovnistva, u odreenim slucajevima u uslovima zaposlenosti a u drugim u uslovima nezaploslenosti. Doprinosi kao kategorija obaveznog izdvajanja poslodavca po osnovu isplacenih plata i drugih primanja koja poslodavac isplacuje a ulaze u domen naknada za rad mogu biti obavezni. Zakon o doprinosima regulie pitanja obaveznih doprinosa kao sto su doprinosi za: a. penziono i invalidsko osiguranje b. zdravstveno osiguranje c. za osiguranje od nezaposlenosti Na osnovu vrste doprinosa u sistemu su formirane sluzbe koje se brinu o prikupljanju ali i troenju odreenih doprinosa, smatramo ih direktnim korisnicima doprinosa a to su: 1) Fond penziono invalidskog osiguranja 2) Fond zdravstvenog osiguranja 3) Agencija za zaposljavanje Kad se govori o vrstama doprinosa onda ih moemo posmatrati u skladu sa osnovicom na koju se obracunavaju kao: a) Doprinose IZ licnih primanja i drugih prihoda osiguranika b) Doprinosi NA isplacena lina primanja na teret poslodavca c) Doprinosi koji se placaju na druge izvore koje obezbjeuju obveznici Obveznik doprinosa iz linih primanja i drugih prihoda osiguranika po zakonu je fiziko lice rezident Federacije: 1) Koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica _ rezidenta Feder. 2) Koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu dunost za obavljanje te dunosti ostvaruje placu ili drugu naknadu koja se tretira kao plata 3) Koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizickog lica_ nerezidenta Federacije, meunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavnistva ako meunarodnim ugovorom nije drugacije odreeno 4) Koje je od strane pravnog ili fizikog lica rezidenta federacije kod kojeg je u radnom odnosu upuceno na rad ili struno usavrsavanje u inostranstvo ako nije obavezno osigurano po propisima drave u koju je upuceno ili ako meunarodnim ugovorom nije drugacije odreeno 5) Koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja 6) Koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje 7) Koje ostvaruje prihod od autorskih prava a koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu 8) Koje se bavi zemljoradnjom kao glavnim zanimanjem, vrhunski sportisti ako nisu obavezno osigurani po drugom osnovu

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM9) Druga fizika lica _ rezidenti Federacije u skladu sa propisima iz iblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti Obveznik doprinosa iz linih primanja i drugih primanja osiguranika kao nerezident Federacije je fiziko lice koje je na teritoriji Federacije: U radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica _ rezidenta Federacije Zaposleno kod pravnog ili fizikog lica - nerezidenta Federacije ako meunarodnim ugovorom nije drugacije odreeno Zaposleno kod meunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavnistva ako meunarodnim ugovorom nije drugacije odreeno Za razliku od prethodnih obveznika Zakon je utvrdio da su obveznici doprinosa na isplacena lina primanja na teret poslodavca: Pravna i fizka lica rezidenti Federacije koje zaposljava radnike za radnike u radnom odnosu i s njima izjednacene osiguranike Fiziko lice rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao svoje osnovno zanimanje

Prema Zakonu o doprinosima osnovicom za obracun doprinosa se smatra: 1) 2) 3) 4) 5) Bruto plata zaposlenog radnika, rukovodnog radnika i pripravnika Bruto plata ili druga naknada funkcionera koja zamjenjuje platu Naknada plate za prekid rada koji nije uzrokovao radnik Naknada plate za vrijeme praznika za koji se po zakonu ne radi Naknada plate za vrijeme odsustva s posla radnika u vrijeme koritenja godi njeg odmora 6) Naknada plate za vrijeme odsustva s posla u skladu sa zakonom , kolektivnim ugovorom i sl. 7) Naknade plate za vrijeme odsustva radnika s posla radi obrazovanja i strunog usavravanja i prekvalifikacije radnika 8) Naknada plate u slucajevima privremene sprijecenosti za rad usljed bolesti do 42 dana 9) Naknada plate zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti koja se isplacuje iz sredstava pravnog odnosno fizikog lica kod kojeg je osiguranik zaposlen 10) Bruto plata odnosno naknada plate radnika koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje 11) Prosjecna mjesecna bruto plata zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije prema posljednjem objavljenom podatku za lice koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem 12) Primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportista s tim da ta osnovica ne moze biti niza od od prosjecne mjesecne bruto plate zaposlenih na teritoriji Federacije po posljednjem objavljenom podatku 13) Ostala primanja i naknade fizikih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom osnovu u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju , zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMVrsta doprinosa 1) Za penz. invalid. osiguranje 2) Za zdravstv. osiguranje 3) Za osiguranje od nezaposlenosti % doprinosa iz plate 17 13 2 % doprinosa na plate 7 4 0,5

Kod penziono invalidskog osiguranja postoje korekcije koje su vezane za takozvani beneficirani sta ( priznato uvecano trajanje staza ) Tako cemo : 1) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada racunati 14 mjeseci osiguranja, poslodavac placa dodatnih 2% doprinosa na placu 2) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada treba racunati 15 mjeseci osiguranja zasto poslodavac placa dodatnih 3 % doprinosa na placu 3) Za period od 12 mjeseci efektivnog radnog staza ako se racuna vise od 15 mjeseci staza osiguranja placa se 6% vise doprinosa na placu na teret poslodavca

Svaki poslodavac radi kompletiranja troskova poslovanja obavezan je obracunavati svaki mjesec neto i bruto platu a time i sve obaveze koje iz plate i naknade plate proizilaze ali ih nije na dan obracuna obavezan i platiti ako za to nema likvidnih sredstava . Ne mogu se isplatiti neto plate a da se po tom ne plate porezi i doprinosi po osnovu plate . Kaznene odredbe za ne placanje doprinosa: 1) Za kasnjenje duze od 30 dana platiti 2 puta veci iznos doprinosa 2) Za kasnjenje duze od 60 dana platiti 3 puta veci iznos doprinosa 3) Za kasnjenje due od 90 dana platiti 5 puta veci iznos doprinosa U navedenim slucajevima kaznjava se i odgovorno fiziko lice u pravnom licu novcanom kaznom od 2.000 KM.

ADMINISTRATIVNE TAKSEAdministrativne takse kao dio budetskog prihoda predstavljaju naknadu fizikih i pravnih lica za usluge koje pruaju dravni organi za jasnu utvrene usluge i jasno definisane iznose. Administrativne takse su vrijednosti usluga utvrene tarifom o taksama koje placaju fizika i pravna lica u postupcima pred institucijama BiH a sa druge strane institucije BiH ovlastene za pruzanje usluga i ovlastene da naplate taksu za takve usluge . Ukoliko po jednom zahtjevu postoji vise obveznika njihova obaveza je solidarna tj. snosit ce je svi obveznici kao korisnici usluge koju daje drava po tom zahtjevu. Taksa kao troak podnosiocu zahtjeva i prihod budeta nastaje po 3 osnova:

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1) Za podneske 2) Za rjesenje i druge isprave 3) Za pravne radnje Ima slucajeva kad se podnesak mora uraditi postom ili jednostavno dravni organ dobije podnesak postom bez odgovarajuce takse.Primalac podneska je duan u tom slucaju napraviti opomenu. U roku od 8 dana od dana prijema opomene podnosilac zahtjeva je duzan uplatiti redovnu taksu i troskove opomene. Ako se radi o podnesku iz inostranstva koji je postom stigao kod nadleznog dravnog organa necemo pisati opomenu vec cemo podnesak rijesiti ali taksu cemo naplatiti kad uruujemo rjesenje ili drugu ispravu.

Takse ne placaju : 1) Institucije BiH 2) Humanitarne i dobrotvorne organizacije registrovane u BiH 3) Strana diplomatska i konzularna predstavnistva u diplomatskim i konzularnim poslovima pod uslovom da pripadaju listi reciprociteta 4) Graani za akte o zasnivanju radnog odnosa u institucijama BiH 5) Spisi i radnje cije je oslobaanje od taksi predvieno meunarodnim ugovorom 6) Izbjeglice u inostranstvu, dravljani BiH za podneske u diplomatskim i konzularnim predstavnistvima u inostranstvu , placaju 50 % od vrijednosti propisanih konzularnih taksi 7) Zahtjev za povrat nepravilno naplacenih taksi 8) Zahtjevi u postupku za ispravku greski u rjesenjima ili drugim ispravama ili slubenim propisima Placanje taksi kod institucija BiH i na teritoriji BiH takse se placaju iskljucivo u gotovu. I kod takse postoje rokovi zastare ali su oni znatno kraci od rokova zastare poreza.Pravo za naplatu taksi zastarjeva u roku od 2 god.od dana kada je taksa trebala biti place na . Za slucaj vise placene takse povrat se moze uciniti u roku najduem 2 god. od kada je taksa placena .Zakon u ovim slucajevima nije predvidio mogunost prekida zastare. Kontrolnu funkciju u primjeni Zakona o taksama vrsi Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH dok internu kontrolu o primjeni zakona o taksama treba da provodi svaka institucija u vrsenju svoje djelatnosti. Ako se graani BiH obracaju konzularnim predstavnistvima u BiH u inostranstvu tada placaju taksu u KM-ovima ali na uplatni racun za konzuilarne takse Ako lice iz inostranstva podnosi zahtjev organima BiH iz BiH tada vrsi uplatu na racun u BiH ali po vazecem kursu iz zemlje i u valuti u kojoj taksu placa. Takse koje se placaju u inostranstvu organima BiH sa sjedistem u inostra nstvu nazivamo konzularnom taksom. Nadzor nad prihodima od taksi i njihovu kontrolu vrsi Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija u saradnji sa ministarstvom vanjskih poslova za slucajeve konzularnih taksi. Konzularne takse u inostranstvu uplacuju se na konzularni racun u eurima.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTarifom za takse u BiH ( koja obuhvata 28 tarifa )obuhvaceo je 8 razliitih grupa tarifa: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Tarifa za podneske Tarifa za rjesenja Tarifa za uvjerenja Za ovjere prepisa i izvode Tarifa za misljenja Za oblast meunarodnog cestovnog i vanjskog prometa Putne isprave i dravljanstva Vanjska trgovina

Konzularna taksa je rasporeena u 13 tarifa ali u jednoj grupi.

BUDET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I RASHODABudet poiva na sljedecim ekonomskim principima: 1) 2) 3) 4) ta e se proizvoditi? Kako ce se proizvoditi? Ko e sta proizvoditi? Kako ce se donijeti odluka provesti kolektivni izbor?

Rije budet ima korijen u francuskoj rijeci bougette i engleske rijeci budget a oznacavaju vrecicu ili torbu u kojoj su informacije o prihodima i rashodima. Budet kao pregled prihoda i rashoda odreenog organa mora biti hijerarhijski usklaen sa vasim instancama. Ono sto posebno obiljeava budet je determinanta vremena. To znac i da treba biti odreeno vrijeme za koje se budet donosi. Budet sa sobom nosi odreene aktivnosti od pripreme do nadzora kao sto su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) Pripremne radnje za izradu budeta Izrada budeta Usaglasavanje budeta( usvajanje budeta ) Izvrenje budeta ( prikupljanje prihoda i pokrie rashoda ) Rebalans budeta Nadzor i revizija budeta

Prema Zakonu o budetu FBiH: Budet je procjena godinjih prihoda i primitaka te utvren iznos izdataka i drugih placanja Federacije, odnosno kantona upanija, gradova i opcina koje odobrava Parlament Federacije BiH odnosno zakonodavna tijela kantona upanija, gradska vijecai opcinska vijeca. Svaki budet sa sobom nosi karakteristiku: privrednog, socijalnog i plitikog dokumenta.

38

WWW.BH-PRAVNIC