MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO

17.02.2014.

Finansijski standardi meunarodni sud ocjenjuje u svakom konkretnom sluaju da li je odstupljeno od tih standarda. Postoje meunarodni finansijski standardi o bankarstvu, o raunovodstvu itd. ZAKON O RAUNOVODSTVU I REVIZIJI BIH standardi su nareeni svim licima ( l.1.)- sva lica su duna pridravati se meunarodnih standarda ( o bankarstvu, raunovodstvu...). Revizijska komora ih je objavila kao knjigu, nisu objavljeni u slubenim novinama , ali imaju pravnu snagu jer je njihova primjena nareena zakonom.

IFAK- meunarodni standardi za komercijalni sektor

INTOSAI- za budet i budetske korisnike ( javni/neprofitni sektor).

24.02.2014.

MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Ova i sline institucije se pojavljuju u kriznim vremenima. Cilj je da zatiti od propadanja trgovinske procese kapitala, da sanira posljedice krize. Velika ekonomska kriza 1929./30. godine je zastarila proces trgovanja. Na tim problemima je nastao II. svjetski rat.

30.-ih godina 19. stoljea dolazi do znatnog zastoja u plasmanu kapitala kao i kretanju roba to prouzrokuje prestanak investicija kao osnovnom procesu uveava kapital. Problemi u naplati potraivanja prekograninog ulaganja kapitala poprimaju velike razmjere, odreenih nacionalnih kriza likvidnosti i to prelazi granicu meudravnog prometa za koji tada nije bilo institucije koja bi garantirala promet.

Kriza likvidnosti je izazvana i time to su na tritu bile prisutne mnoge drave ija valuta nije bila konvertibilna, ali nije bilo finansijskih institucija koje bi preuzimale ulogu clearinga nekonvertibilnih valuta. Nesporazumi meu dravama oko naplate ranijih potraivanja poprimaju karakter meudravnih problema to izaziva drutveno politike nesporazume meu dravama .

Poinje se sa procesom upuivanja protestnih nota pljenidbom imovine drugih drava zateenih na vlastitoj teritoriji kao to su : brodovi, vozovi, avioni i druga sredstva koja uestvuju u prometu roba kako bi se odreena potraivanja iz pojednih drava naplatila.

Ovakva kriza naglo izaziva prirast nezaposlenosti i smanjuje promet dobara to se manifestira kao nagli pad proizvodnje. Dugo trajanje ovakve situacije iscrpilo je rezerve kako kod stanovnitva tako i u drutveno-politikoj zajednici uope. Proces koji je trajao 10-tak godina na kraju je kulminirao prema miljenju odreenih naunih i strunih krugova kao osnova II svjetskog rata.

Tragajui za rjeenjem SAD formiraju struni tim koji treba raditi na izradi programa koji bi ponudio rijeenje za izlazak iz krizne situacije. Kao rezultat tog strunog tima pojavio se dokument pod nazivom "Prijedlog za stabilizaciju fonda ujedinjenih i pridruenih naroda" kojim su predvieni postupci koje bi trebalo provoditi kako bi se proces bre provodio, ali i proces kojim bi trebala krenuti obnova i razvoj, kasnije e se ispostaviti da je ovaj dokument bio osnova za formiranje Banke za obnovu i razvoj ( BOR).

1942. g- Belgija, Britanija formiraju struni tim koji takoer treba ponuditi dokumente za rjeenje problema izazvanih ekonomskom krizom. Dokument koji je pravio engleski tim nosi naziv "Meunarodna klirinka unija"- ko je u toj uniji zagarantiran promet.

(Kliring- zatvoren monetarni sistem u odnosu na neku odabranu monetu ?)

Slinosti ova 2 memoranduma ostavljaju sumnju da su timovi u meusobnoj vezi to ni do danas nije dokazano, ali dosada definirana su 3 potpuno ista podruja i to : a) slobodan izvoz kapitala b) stabilni devizni kursevi ( bez inflacija) i c) slobodna meunarodna trgovina. Tri zajednika principa da ne bi razdvajala 2 velika trina sistema.

SAD i V. Britanija, 1944.g sklapaju sporazum o osnivanju monetarne institucije ( MMF). Ova institucija u osnivakom aktu ima prije svega osnovni zadatak zatitu moneta lanica Unije, kako kod konvertibilnih sistema tako na principima kliringa titi i nekovertibilne valute. Ovako je rijeen problem meusobnih plaanja i problem meusobnih kurseva.

Postupci MMF-a svakako su kontrolirani od IBRD-a ( BOR) kako kroz kadrovski utjecaj tako i kroz osnivaka prava, sve sa ciljem razvoja robno-novanog trita. Imajui u vidu da se poinje naglo razvijati trgovina 1948. g osniva se GATT- Meunarodna organizacija za slobodnutrgovinu. Sve ovo ima za pretpostavku garanciju liberalizacije kretanje roba i novca to je tajni projekt razvijenih zemalja. Razvijajui proizvodnju i liberalizaciju trita IBRD dolazi u situaciju da ima odreeni viak novca koji ne treba uvijek lanicama ali i elju da se i dalje iri do principa zatite svih potraivanja. Na tim osnovama IBRD formira sljedee organizacije : a) Meunarodnafinansijska korporacija, 1956. IFC ( IFK)- profitabilna organizacija, zarauju na kamatama b) Meunarodno udruenje za razvoj, 1960.. IDA c) Meunarodna multilateralna agencija za garanciju investicija, 1988, MIGA

Prema vaeem memorandumu IBRD odreene poslove prenosi na svoje organizacije kako bi se razvijala, ali da je niko ne optuuje za monopol kako na robnom tako i na monetarnom tritu. IBRD je dobila status specijalne agencije UN-a s brigom za obnovu i razvoj podizanjem standarda stanovnitva najugroenijeg dijela kako u regijama pojednih drava tako i pojednih drava u cijelini. IBRD s MMF-om odrava vezu preko godinje skuptine jer su prihvatili da im godinja skuptina bude zajednika.

IBRD se dodvori nerazvijenim zemljama jer e financirati nejnerazvijenije sektore u koje nema volje da financira privatni sektor iz te drave, ne eli financirati razvoj tehnologije u tim dravama. IDA jedina ima pravo oprostiti posueno uz suglanost IBRD-a. Daje donacije i pozajmnice bez kamata.

03.03.2014.

MEUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA

Razvojem robnonovanog trita, IBRD smatra da treba izvriti podjelu djelatnosti na nie organizacione jedinice, koje bi se bavile kreditiranjem, pomaganjem i razvojem na principima procjene kreditnih potreba. Tako je formirana finansijska korporacija, koja u osnovi ima za cilj kreditiranje razvoja privrede. Imajui u vidu da privatni sektor u pojedinim dravama nije naao za shodno da prepozna interes u razvoju neprofitabilnih sektora privrede, kao npr. poljoprivreda, tekstil, infrastruktura i sl. IFC/IFK usmjerava svoje kapacitete u kreditiranje najprofitabilnijeg sektora s vrlo povoljnim uslovima kreditiranja. Zamisao je da bude veza izmeu investitora i zainteresiranih subjekata za razvoj, tj. onih kojima trebaju komercijalna sredstva. IBRD je smatrao da treba ovakve finansijske plasmane plasirati na vremenu 7-15 godina, ali bez potrebe dravnih garancija, kako bi se prenijela odgovornost na korisnika sredstava kroz opravdanost projekata. Procenat uea u ovakvom financiranju IFK zahtijeva od ulagaa 60% vlastitog uea, a 40 % na kreditnom osnovu u svakom projektu. To su razlozi zbog kojih je reeno da se ne trai dravna garancija za takve kredte. Po prvi put IBRD preko IFK odustaje od naplate kredita u konvertibilnoj valuti ve dozvoljava da se krediti vraaju u domaoj valuti plasmana bez obzira na konvertibilnost. Na ovim principima je previeno irenje korporacije u zemljama koje nemaju konvertibilnu valutu jer su sredstva iz povrata kredita plasirana ponovno u istoj zemlji. Uslovi za dobivanje ovakvih kredita su potpuno identini uslovima IBRD-a samo to su kamatne stope prilagoenu vremenu vraanja. Kamatni sistem IFKse zadovoljava s prirastom kroz kamatu na nivou od 30% za najdui rok kredita. Krediti ne mogu odobreni s rokom kraim od 7 godina radi predvienog koeficijenta prirasta kapitala. Rukovodne strukture IFK imenuje po istoj proceduri kao i kod IBRD-a . lanice IFK moraju biti lanice IBRD-a. Rukovodna struktura IFK-a moe biti zajednika s IBRD-om, ali se presjednik korporacije bira po posebnog proceduri iz uposlenika IFK.

Osnivaki kapital ove korporacije je bio 100 milijuna dolara da bi danas dostigao 7 milijardi dolara ne raunajui ulagake aktivnosti koje ine aktivu IFK s ciljem prirasta kapitala. Kapital u ovom sluaju predstavlja specifinu formu dionikog vlasnitva koje se u dijelovima ne moe prodavati osim ako pojedine drave ne napuste lanstvo u IBRD-u i IFK-u, tada je dozvoljeno na tritu prodati svoje uee u kapitalu ili povui svoj novac iz lanstva. Prirast kapitala kroz razne forme zarade nije oporeziv jer IBRD u svome memorandumu ima donesenu odluku da se prihodi a time i dobit lanica neoporeziv, to se naravno samo odnosi na zarade IBRD-a i lanice.

Uslovi pod kojima IFK odobrava kredite ne samo da moraju biti u skladu s pravilima IBRD-a nego IBRD mora usuglasiti svaku elju IFK za eventualnim odstupanjem od ranije utvrenih uslova kao to su davanje povoljnijih kredita, s aspekta Grejs perioda ili eventualno od odustajanja jedinstvene kamate.

MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ- IDA

Memorandumom IBRD-a je predvieno da se Meunarodna banka bavi razvojem, ali imajui u vidu naglo irenje djelatnosti i veliki broj lanica IBRD-a bilo je neophodno formirati posebnu organizaciju koja e se baviti razvojem na specifian nain i nazvana je Udruenjem. To znai da nisu morale sve lanice IBRD-a da pristupe ovom udruenju obavezno. Osnovni smisao udruenja je da udruena sredstva u ovu fondaciju budu plasirana kroz pomoi i poklone kao i projekte koji e podizati privrednu sposobnost najugroenijih slojeva stanovnitva, a time smanjivati socijalnu napetost. IDA u svom osnivakom kapitaju ima predvieno pojaanje zapoljavanja, a ne razvoj tehnike i tehnologije. Njeno lanstvo predvieno je samo za lanove IBRD-a. Pravni sistem IDE ( pravila ponaanja, odluivanja i pomaganja) proli su proceduru usvajanja IBRD-a. IDA obezbjeuje svoja sredstva kroz 1) ulagake kvote lanica 2) poklon lanica i 3) iz dijela profita IBRD-a na nivou do 2,5% od dobiti. Iz povrata uslovnih donacija koje su predstavljale ranije dati plasman IDE, lanstvo IDE je podijeljeno u 2 grupe: razvijene i srednje razvijene zemlje. Razvijene zemlje svojim ueem ine 96,5% kapitala, a srednje razvijene 3,5%. Prilikom odluivanja, odluuje se 2/3 veinom, ali prava glasa ne prati kapitala . Razvijene zemlje imaju 61,5% glasova, srednje razvijene 38,5%. Uslove za dobivanje ovakvih sredstavaispunjavaju samo siromane zemlje ija vrijednost dohotka po glavi stanovnika ne prelazi 865 dolara. S nivoom razvijenosti i pribliavanja granice od 865 dolara pootravaju se mjere financiranja. Sredstva koja su plasirana s obvezom vraanja mogu doi u situaciju da ne budu vraena. Tada se takva potraivanja otpisuju, ali konanu odluku o tome donosi IBRD.

MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANCIJU INVESTICIJA- MIGA

IBRD da bi irila promet roba osjetila se potrebu za formiranjem agencije koja treba garantirati naplatu potraivanja. Ovo pitanje meu lanicama IBRD- a rijeeno je memorandumom, ali ima mnogo drava koje nisu lanice, a uestvuju znaajno u prometu roba i usluga. Da bi se sprijeio rizik potraivanja izmeu lanica i nelanica formira se MIGA s posebnom zadatcima; da se brine kako naplatiti potraivanja van sistema MIGA. MIGA u osnovi naprije dravama nudi suradnju kroz tehniku pomo ( strunu, softversku) kako bi ih ubijedila da je sigurna naplata svih potraivanja ukoliko ta zemlja trguje ak i na nepoznatim tritima. MIGA posluje na trinom ( komercijalnom) principu. MIGA je prva uvela kategoriju faktoringa i time kroz otkup na berzi duniko-povjerilakih odnosa u faktoring ukljuila fakrot rizika.

MIGA ima za cilj da uvjeri vlasnike vika kapitala da sigurno smiju ulagati u zemlje u razvoju ak i u uslovima nedovoljne informiranosti. MIGA u svojim istraivakim projektima prodaje informacije o eventualnim mogunostima ulaganja u privredu zemlje koje ulagau nisu poznate. MIGA ima poseban fond za tehniku podrku, ali samo dravama ne i pojedinano preduzeima kako bi preko takvih programa bilo omogueno praenje kretanja robe i usluga. Takve programe MIGA najee instalira kroz privredne komore drava. U svom razvoju ispostavilo se da je MIGA samostalna profitna organizacija. IBRD ne da MIGI da slobodno plasira kreditna sredstva.

10.03.2014.

UPLATA, ISPLATA PO OSNOVU DIONICA ( MSFI BR.2)

Meunarodna financijska praksa je kroz MSFI br. 2 rijeila pitanje neizmirenih dugoronih obaveza na nain da im je ponudila 2 varijante; 1) da obaveze ostaju i dalje u bilansu u strukturi obaveza i 2) da obaveze nakon isteka 12 mj od nastanka mogu biti uz suglasnot dunika i povjerioca pretvorene u kapital u odgovarajue vlasnike instrumente ( dionice, udijeli). Kada se postigne suglasnost da se obaveza pretvori u kapital to standard podrazumijeva principom isplate obaveza i zbog toga standard nosi ovakav naziv ( ISPLATA PO OSNOVU DIONICA). Razlika u tretmanu obaveza kapitala kao dijela pasive bilansa stanja jeste u tome to su obaveze popraene kamatom kao cijenom duga kroz vrijeme, a kapital dividendom ukoliko je bude. Zbog toga, zbog donoenja odluka od strane pojedinaca zahtijeva procjenu buduih dogaaja i savjet strunih lica kao to su investicijski savjetnici.

Prema standardu br.19 (MRS) za neisplaene plae ( i druga primanja kao i doprinose za penziono osiguranje) koja su pod istim tretmanom nakon isteka roka od 12 mj prelaze u nadlenost MSFI br.2. Ukoliko se odreena aktivnost pretvara u vlasnike instrumente, standard predvia financijsku procjenu na nivou fer vrijednosti ili troka sticanja vlasnikih instrumenata. Pretvaranje obaveza u vlasnike instrumente sa sobom nosi veliki rizik i moe izazvati negativnu financijsku posljedicu za koju nije niko dunik.

Prilikom donoenja odluke o karakteru izbora vlasnikog instrumenta zakonodavac je preko spomenutog standarda ponudio ulazak u dioniko vlasnitvo s odreenim vremenom. Ukoliko vremenski ograniena dionica doivi transakciju na tritu automatski postaje trajna. Pretvaranje obaveza u kapital standard predvia da mora biti transparentno tj informacija mora biti dostupna iroj javnosti. Meunarodni standard br 2 regulira zabranu izdavanja dionica pravnom licu ukoliko je ulo u fazu rijeavanja ovog problema pretvaranja obaveza u kapital. Od momenta pretvaranja obaveza u kapital kotiranje na berzi ovih dionica je dozvoljeno mjesec dana nakon registracije. Evidencijom vlasnikog instrumenta u sloenim sistemima ( sa vie podrunica koje se mogu nalaziti na razliitim mjestima u razliitim drutveno-politikim ureenjima) odluku donosi matica; to je ureeno standardom br 27 (MSI).

17.03.2014.

POREZNA DOBIT PREMA MEUNARODNIM STANDARDIMA ( MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD-MRS BR.12)

Meunarodna raunovodstvena zajednica je preko MRS br 12 ija je primjena nareena zakonom o raunovodstvu i reviziji, regulirala pitanje jednoobraznog modela obuhvatanja rezultata dobiti u razliitim dravama matice i podrunica s ciljem posmatranja jedinstvene osnovice kao da se radi o jednom podruju. Ovim standardom reguliraju se pitanja tekue dobiti i zadrane zarade u buduem prepoznatljivom periodu, s najkraim rokom od 3 godine. Standard ne regulira pitanja procenata poreza ve regulira strukturu prihoda koji se smiju priznati u ukupnom prihodu kao i strukturu rashoda koji se prznaju kao rashod, a ne kao troak supstance. Na tim principima se zasniva formiranje dobiti po jedinstvenom modelu.

Ovim standardom nisu regulirana pitanja poreznih olakica jer ta kategorija skupa s procentom poreza ostavljena je lokalnim propisima. Porezi koji su na rezultatima plaeni u zemljama podrunice moe se prenijeti u zemlju matice bez poreza samo pod uvjetom da je porez u zemlji matice nii od poreza u zemljama podrunica, a ukoliko je obrnuta situacija, porez se plaa kod matice samo za razliku neplaenog poreza u odnosu kao da je podrunica u zemlji matici.

Lokalne olakice se zadravaju kao prave samo ukoliko dividenda ostaje u toj zemlji podrunici. Na osnovu ovako priznatih rezultata moe biti obraunata konsolidovana dobit kao osnovica za obraun rasta portfelja. Pravna lica ( MATICE)mogu objasniti konsolidovani rast, pripisati ga rastu kapitala kroz konsolidovani izvjetaj, ali ne smiju objavljivati i trgovati konsolidovanom dionicom. Prilikom formiranja dobiti prema ovom standardu posebno se zahtijeva preispitivanje pozicija koje se zasnovane kroz bilanse na izrazu fer vrijednosti.

U skladu sa ovim standardom zahtijeva se posebna kontrola prilikom priznavanja vikova ili manjkova na dan popisa imovine. Za formiranje rezultata dobiti kod pojedinih podrunica potrebno je preispitati nastanak ( razloge i rokove) sumnjivih i spornih potraivanja jer su u razliitim dravama lokalni propisi na razliite naine pristupili pitanju pirznavanja i otpisa potraivanja. Ukoliko se podrunice nalaze na rezultatima valutnim podrujima, a posebno ukoliko su neke od njih na nekonvertibilnom podruju standard zahtijeva da se priznavanje bilansa prihvaa u zvaninom kursu na dan bilansiranja prema kursu matice i domae nekonvertibilne valute.

Ukoliko su razliiti periodi izvjetavanja za sistem godinjeg izvjetaja razliiti izmeu matica i podrunica s aspekta unificiranog priznavanja rezultata ( MRS 12) potrebno je da se podrunice s rokovima izvjetavanja roku, matice bez obzira to za potrebe lokalne zajednice e se ispotovati lokalni propisi kao da je podrunica samostalna. Prilikom procjene zadrane dobiti potencijalne obaveze koje su vezane za kredite uz napomenu da su za njih dati zalozi imovine podrunice treba cijeniti s velikim rizikom kako ne bi dolo do neeljene situacije da se izgubi hipoteka/ zalog uz prestanak obaveze.

24.03.2014.

EFEKTI PROMJENA STRANIH VALUTA ( STRANDARD BR.21)

Prema meunarodnom standardu obraun bilansnih pozicija na razliitim valutnim podrujima ima mogunost priznavanja na 2 razliita naina. Pojedinani bilansi priznaju se prema registraciji podrunice, a konsolidovani prema registraciji matice s obzirom da mogu biti registrirani subjekti na 2 valutna podruja, ovim standardom se ureuju pravila priznavanja efekata stranih valuta u konsolidovnima izvjetajima bez obzira da li se radi o konvertibilnim ili nekonvertibilnim valutama.

Prema naim vaeim propisima u uslovima kada je matica registrirana u BiH za konsolidaciju se primjenjuje srednji kurs kako bi se iskazao utjecaj bilansa podrunice na maticu. Ovo pravilo ( u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci) se primjenjuje za konvertibilne valute, a ukoliko se podrunice registriraju u nekonvertibilne valutnim podrujima primjenjuje se odnos te valute prema euru.

Ukoliko se prihvaanjem odreenih bilansa uspostave kursne razlike na dan izvjetavanja standard predvia da se kursne razlike po tekuim sredstvima trebaju priznati pozitivne kao prihod, a negativne kao rashod, a kod pozicija stalnih sredstava pozitivna kao revalorizirana rezerva, a negativne se trebaju nadoknaditi na teret revaloriziranih rezervi ukoliko takva pozicija postoji u saldu.

Ako se uspostavila negativna razlika na priznavanju stalnih sredstava, a da nema uope revalorizirane rezerve, tada bi se ukupan iznos negativnih utjecaja na bilans priznao kroz rashode kao da se radi o tekuim sredstvima. Revalorizirana rezerva nastala na principima deviznih kurseva je strogo namjenska i ne moe se koristiti za nadoknadu izgubljene vrijednosti na drugim pozicijama osim na onima na kojima je nastala. Efekti na revaloriziranim rezervama zbog kurseva nisu oporezivi dok razlika priznata na tekuim sredstvima ini strukturu financijskih rezultata i tako je uvrtena u poreznu osnovicu. Prilikom priznavanja konsolidovanog izvjetaja navedenih pozicija kod matice ne smatra se utjecajem na platnu bilansu na zemlju niti na rovni bilans zemlje sa zemljama, imamo registraciju podrunice.

Prilikom sainjavanja financijskog izvjetaja mora se obratiti panja na rizike koji prate meunarodno trite kao to su: valutni rizik, cjenovni rizik i kamatni rizik. Ovo upozorenje treba posebno ozbiljno shvatiti za izvjetaje koje dolaze iz nekonvertibilnih podruja zato to je smanjena mogunost meunarodne kontrole prethodno navedena 3 faktora rizika.

Prilikom nastupanja na tritu vrijednosnih papira, cijena se ne smije formirati (dionice ili udjela) po dejstvom revalorizirane rezerve nastalih kao efekt standarda br 21. Ukoliko u podrunici doe do stvarnog poveanja vrijednosti bilansnih pozicija bilo kupovinom ili na drugi nain sticanja, takve promjene se ne pripisuju kursnoj razlici nego se priznaju po srednjem kursu u korist kapitala na dan sticanja.

Ukoliko dode do gubitka sredstava ija je osnovica formirala revaloriziranu rezervu tada se i efekti transferiraju u kapital, ali e biti u obavezi provjere poreznih zakona. Naim zakonom revalorizirane rezerve kada se priznaju kapitalu kao prirast oporezive su sa 5%, a priznaju se pod pojmom kapitalizirane dobiti po odbitku.

Ukoliko doe do priznavanja kursne razlike prema ovom standardu, a koja se odnosi na kamatu i kamatni rizik, tada se efekti kurseva u plusu i minusu ne priznaju kao revalorizirana rezerva ve se priznaju kao prihodi i rashodi od kamata.

DONACIJE I POMOI U MEUNARODNIM STANDARDIMA I NJIHOV UTJECAJ NA PLATNU BILANSU ( STANDARD BR 20.)

Ovim standardom regulirana su pitanja kretanja sredstava od strane davaoca primaocu bez obaveze plaanja. U meunarodnim odnosima, donacije prilikom prelaska granice prilagoavaju se loalnim propisima sa aspekta primaoca, a poreznim olakicama davaoca takoer lokalnim propisima davaoca.

Standard predvia obavezu da davalac i primalac u direktnom kontaktu potpiu sporazum o fer vrijednosti. Prema ovom standardu primljena sredstva iz donacije ne mogu se predati niti donirati u daljnoj fazi bez suglasnosti prehodnog donatora.

Prema poreznom zakonu donacije iz inostranstva podlijeu carini i porezu i to plaa rezident osim ako drava nije dala pomo. Potrebno je voditi rauna da fer vrijednost donacije bude jednaka oekivanoj koristi kako radi promjene robnonovane bilanse zemlje tako i zbog trokova koji slijede fer vrijednosti .

Primljena sredstva iz inostranstva prema ovom standardu podlijeu provjeri vrijednosti na graninim prijelazima u skladu sa carinskom tarifom isto kao da su kupljena sredstva tako da za osnovicu carinjenja, fer vrijednost ne znai nita.

31.03.2014.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI ( OBJAVLJIVANJE I PREZENTACIJA)

Financijski instumenti su regulirani meunarodnim standardima kao kategorije kojima je dozvoljeno da predstavljaju financijska sredstva, financijske obaveze i vlasnike instrumente. U kategoriju financijskih instrumenata prema ovom standardu ( STANDARD BR.32)ne mogu se uvrstiti konsolidovani i odvojivi instrumenti financijskog izvjetaja kao niti ulaganja u pridruena lica.

U financijske instrumente prema spomenutom standardu ne moemo uvrstiti niti udjele u zajednike poduhvate iz razloga to je veoma teko mjeriti meusobni utjecaj u zajednikom poduhvatu prirasta koristi partnera kod izvoenja zajednikog projekta i konsolidovani izvjetaj je po svom zahtjevu iskljuio veze izmeu pridruenih lica i utjecaj zajednikog poduhvata na rast kapitala.

Prema ovom standardu pod pojmom financijskih instrumenata podrazumijevamo svaki ugovor koji prouzrokuje nastanak financijskih sredstava, financijske obaveze ili vlasnikog instrumenta bez obzira kako se on nazivao kroz lokalne propise ( udjeli, dionice ili se koristi neki drugi naziv za pravo nad kapitalom).

Pod pojmom financijskih sredstava podrazumijevamo 1) novac, 2) vlasniki instrument u drugoj pravnoj osobi koji slui kao zamjena za novac 3) ogovorno pravo da se primi novac ili drugo financijsko sredstvo kod drugog pravnog lica ili da se razumijeva financijsko sredstvo ili da se razmijeni financijska obaveza s drugim pravnim licem u nivou fer vrijednosti na dan razmjene. Ovakve kategorije financijskih sredstava karakteristine su ta priznavanje svih pravnih lica , a posebno kod financijskih fondova.

U strukturi financijske obaveze priznaju se ugovorne obaveze i obaveze iz ugovora koje e biti izmirene vlasnikim instrumentom kao i obaveze koje se mogu direktno priznati u kompenzaciju ekvivalenata vlasnikog instrumenta.

Vlasniki instrument je svaki ugovo rkojim se dokazuje pravo na vlasnitvo nad sredstvima umanjenim za obaveze. Zbog otga standard prepoznaje i osnovni vlasniki instrument kao i potencijalni vlasniki instrument. Potencijalni vlasniki instrumenti nisu utrivi ( ne moe se vriti promet nad njima), ali slue kao osnova za postizanje vee trine cijene osnovnog vlasnikog instrumenta, a u ekonomskoj teoriji se smatraju osnovnom podrkom za utvrivanje fer vrijednosti osnovnog financijskog instrumenta. Vlasniki instrumenti mogu biti predmet trgovanja osim u rijetkim sluajevima kada poprime karakter trezorske dionice.

Razlika izmeu financijske obaveze i vlasnikog instrumenta nalazi se u tome to vlasniki instrumenti mogu poprimiti karakter povlatene kategorije dok financijske obaveze ne mogu imati taj karakter jer im je redoslijed dospijea usklaen s redoslijedom nastanka. U uslovima iz ugovora povlatenu financijsku obavezu moe nainiti samo nadleni sudski organ jer tako joj definira prioritet.

Prilikom utvrivanja karaktera derivatnog financijskog instrumenta karakteristino je da se on najprije pojavi u formi obaveze, a tek onda u formi vlasnikog instrumenta. Nederivatni financijski instrumenti su ugovorene kategorije i sa sobom mogu nositi trini rizik koji se manifestira u formi 1) valutnog rizika 2) rizika kamatne stope 3) cjenovnog rizika.

Valutni rizik u financijskim instrumentima nederivatnog porijekla na dan potpisivanja ugovora je jednak nuli. Cjenovni rizik moe biti prepoznatljiv i da bude smanjen kroz klauzule ugovora u rzanoj formi popusta prilikom trgovanja pod uvjetom da se ispotuju klauzule ugovora. Rizik kamatne stope moe biti korigiran zbog valutnog rizika, standard ne prepoznaje mogunost ugovaranja valutnog rizika i na kamatni rizik zato to se kamta priznaje na dan dospijea po spot kursu. Prema standardu br.21 pod spot kursem se podrazumijeva srednji kurs na dan dospijea u direktnom odnosu ugovorneih valuta.

Prilikom sainjavanja ugovora potrebno je vriti procjenu ovih rizika jer samo tako kroz zatitne mjere iz ugovora moe se pretpostaviti dobit ili gubitak u meunarodnoj transakciji jer konano svi transferi zavravaju u domaoj valuti bez obzira bila ona konvertibilna ili ne.

Ukoliko je procjenom fer vrijednosti dolo do dobitka ili gubitka u rezultatu, treba ga prihvatiti sa rezervom, a posljednja procjena rasta ili pada treba biti evidentirana u kategoriji rezervisane dobiti ili rezervisanog gubitka.

Prema ovom standardu prihodi financijskih institucija zasnovanih na financijskim instrumentima priznaju se : 1) prihodi od dividende 2) prihodi od transakcija vrijednosnih papira koji ne moraju biti vlasniki instrumenti 3) prihodima od kamata 4) prihodima od krusnih razlika.

Ovaj standard iskljuuje porezne obaveze na rezultata sve dok trina vrijednost vlasnikog instrumenta ne bude vea od nominalno priznate vrijednosti na ijoj osnovi je ostvarena dobit. Financijski fondovi su obavezno vezani za drutva fondova. Prema ovom standardu fondovi financiraju drutvo, a drutvo osniva fondove. Prema naim propisima uee fondova u drutvu i u njegovom financiranju je utvreno zakonom; 85% u novcu, 15 % u dionicama fonda. Drutva fondova ne moe uestovati u berzi. Dionice koje dobije od svog fonda, dri portfelj do momenta kada fond postane likvidan i samo ih vraa njemu.

07.04.2014.

KONSOLIDOVANI FINANSIJSKI IZVJETAJ

Konsolidovani finansijski izvjetaj prema meunarodnim standardima nosi br.27. Cilj konsolidacije jeste da finansijski izvjetaj bude sainjen od strane vie pravnih lica kao da se radi o jednom pravnom licu. Zbog toga ovim standardom podrunica dobiva status pravnog lica za potrebe izvjetaja, a osnovu konsolidacije ini matica. To znai da razliiti poreski sistemi koji utjeu na razliita pravna lica i njihov rezultat prilagoavaju se jednom zakonskom propisu pri izradi konsolidovanog izvjetaja, a to su propisi koji vladaju u zemlji matici. Konsolidovani izvjetaj ima za cilj da prikaze prirast ili pad kapitala.

Prilikom obrauna rezultata konsolidovanih jedinica u razliitim poreskim ili valutnim podrujima pojedinano svako pravno lice primjenjuje lokalne propise, a za potrebe konsolidacije primjenjuju se propisi matice. Ovim standardom odreeno da je nedopustivo duplo oporezivanje, a da e nivo poreskog optereenja biti mjeren ekvivalentom poreza matice. Primjer: ako je matica u Francuskoj, a jedna od podrunica u BIH u statusu pravnog lica porez koji je plaen u BIH na dobit priznaje se kao da je plaen u Francuskoj prilikom konsolidacije. Ukoliko je procenat poreza u Francuskoj vei nego u BIH prilikom konsolidacije platit ce se samo razlika pod uslovom da dividenda bude isplaena matici u Francuskoj.

Ukoliko su definirane olakice lokalnim propisima prilikom sainjavanja konsolidovanog izvjetaja, olakice se ne priznaju nego se posmatraju za sluaj iznosa kapitala u maticu poreskom osnovicom matice. Ukoliko ostaju u zemlji podrunice uivat e olakice, a u obraunu priznat e se kao prirast kapitala.

Priznate poreske olakice ne mogu se priznati kao prirast prihoda ve se smiju priznati kao prirast osnovnog kapitala. Prema konsolidovanom izvjetaju prijenos dobiti iz zemlje podrunice u zemlju maticu utjee na meunarodni platni bilans. Prilikom uplate dividendi matici je zabranjeno je da se vri kompenzacija, obaveze prema dividendi u nenovanim sredstvima zbog toga to promet nenovanih sredstava se priznaje kroz prihode i rashode, a iznos takvih sredstava predstavljao bi poresku utaju jer je prema zakonu o pdv izvoz osloboen.

Isplata dividende konsolidovanoj matici priznaje se valuti matice tako da se moe dogoditi da zbog isplate dividende podrunica plati i negativnu kursnu razliku kako se realno izraunao prirast kapitala. Standard propisuje da se iz zbira informacija iskljue interni prihodi i rashodi kao i interna potraivanje i obaveze i novani tokovi tokom lanica matice.

Dionica koja se obraunava na principima ovog standarda moe se razlikovati od prosjeka dionica lanica matice iz prethodno spomenutog razloga ( zbog iskljuivanja), ali se realnim prirastom kapitala matice smatra samo prirast konsolidovane dionice.

Standard ne propisuje poreske stope konsolidovane dobiti, ali lokalni propisi mogu definirati takvu poresku politiku. Standard iako prepoznaje konsolidovanu dionicu tretira je samo kao knjigovodstvenu kategoriju, ali zabranjuje da se njome trguje. Trezorske dionice priznate u konsolidovanom finansijskom izvjetaju ne mogu se davati kao zalog za kreditna zaduenja niti se njima moe plaati dug. Ovakve dionice slue vlasniku kapitala da na jednostavan nain zu primjenu meunarodnog standarda moe pratiti da li njegov kapital raste ili pada na tritu iako se nalazi u razliitim dravama.

Prema naem zakonu koeficijent znaajnosti mjeri se sa 20% utjecaja jednog lica na drugo vezano za kapital ili kroz utjecajnu vladajuu strukturu prilikom donoenja odluka kroz nadzorne upravne odbore ili skuptine dionikih drutava. Meunarodni standard o konsolidaciji rije znaajno nije precizirao procentom.

14.4.2014.

MEUNARODNI STANDARD O PENZIONIM PLANOVIMA

U skladu sa zahtjevima ovog standarda prioritet se stavlja na obavezu plaanja doprinosa za penzioni fond, kao i na obavezu poslodavca, da predvia novane odlive za potrebe otpremnine i drugih naknada koji se mogu predvidjeti u razumnom periodu. Standard sugerie da razumni period bude period od 3 godine (najmanje). Onima koji prihvataju ovaj standard sugerie se da pod istim pravilima formiraju obavezni penzioni fond, je u vlasnitvu drave i uplauje se na minimalnu osnovicu utvrenu lokalnim propisima, a dodatni fond je zasnovan na dobrovoljnoj osnovi po principu ivotnog osiguranja bez ogranienja. Obavezni fond nije izloen kapitalisanju, a dodatni fond je predvien kao finansijska institucija kojoj je dozvoljeno kapitalisanje kroz kamatu, dividendu, proviziju ili druge oblike kapitalisanja na tritu. U sluaju prestanka koritenja sredstava obaveznog fonda (u sluaju smrti ili sl) ne iskoritena sredstva se ne smatraju pravom koji bi fond trebao da ih isplati. Dodatni penzini fond se smatra formom tednog fonda i sa visinom mjeenih primanja po tom osnovu se moe upravljati, a u sluaju neeljene situacije smrti ili sl ne iskoriteni iznosi pripadaju nasljednicima. Dodatni fondovi prema ovom standardu duni su najmanje jednom ili u tri godine, obavljati korisnike o poveanju ili smanjenju kapitala tj. o vrijednosti njihovih prava u fondu. Dravni fond se ne moe mjenjati, a dodatni fond se moe mjenjati i obaveza je fondova da novac prenesu u korist novog fonda kojeg osiguranika eli. Na zahtjev osiguranog lica, osigurana glavnica se moe isplatiti u cjelosti, a time prestaje pravo budue mjesene rente.

Imajui u vidu da se penzioni fondovi lokalnog karaktera, a da prava po tom osnovu mogu prelaziti granicu i moe se zahtijevati isplata penzione rente u mjestu boravka, standard smatra da takvi novani tokovi, pozitivno utiu na platnu bilancu zemlje gdje se novac uplauje i negativnu platnu bilansu kod zemalja iz kojih novac izlazi. Ovakvi novani tokovi na meunarodnom nivou nastaju bez evidentiranih duniko-povjerilakih odnosa izmeu drava i razlikuju se od dravno-povjerilakog odnosa koji nastaje na osnovama robnog prometa ili prometa usluga. Standard ne predviiva da se u ovom sluaju moe priznati valutni rizik, cjenovni ili kamatni rizik. Po ovom osnovu nisu predviena meunarodna utuivanja jer se pravo iz penzionih fondova smatraju privatnim pravom. Imajui u vidu da se isplata i primanja penzionih renti moe vriti u razliitim valutama, pozitivna kursna razlika bie prihvaena u korist primaoca kao i negativna, prihvata se kao smanjenje rente. U ovakvim sluajevima korist i teta stavlja se u bilans banke.

LIZING U MEUNARODNIM STANDARDIMA (STANDARD 17)

Za razliku od domaih propisa lizing u meunarodnim standardima zahtjeva posebnu evidenciju, kako bi se mogao pratiti priliv i odliv sredstava nenovanog karaktera. Novani lizing ne postoji iako se prema ovom standardu jedna vrsta lizinga naziva finansijski lizing. Lizing je najam koji se pod odreenim uslovima pretvara u promet sredstava. U principu lizing je usluga tj. davanje u najam odreenih sredstava na odreeno vrijeme uz odreenu naknadu, bez prava prenosa vlasnitva nad sredstvima. Ovu vrstu lizinga nazivamo operativni ili poslovni. Kada se prenosi pravo vlasnitva postepeno sa otplatom rate lizina, takav lizing nazivamo finansijski ili kapitalni. S obzirom da standard predvia mogunost prenosa vlasnitva prije roka otplate lizinga, zabranjeno je utvrivanje sredstava steenih u lizingu do otplate posljednje rate. Sredstva steena po pravilima lizinga podljeu amortizaciji isto kao i kupljena sredstva na kredit ili za jednokratnu gotovinu. S obzirom da rok lizinga i rok amortizacije se mogu razlikovati nae zakonodavsto potujui standard 17, primjenjuje krai rok za otpis sredstva. Dok su sredstva u postupku lizinga, vrijednost od propadanja mora biti zatiena kako kroz remont, adaptaciju i slino, tako i kroz obavezno osiguranje. Lizing nije osloboen PDV-a. Prilikom prelaska granice sredstvima u lizingu obraunava se carina i PDV kao i kod svakog drugog prometa uz napomenu da se carinske i poreske obaveze prilagoavaju vremenu lizinga u skladu sa ratama.

28.4.2014.

MEUNARODNI STANDARD O OSIGURANJU (MSF 4) UGOVORI O OSIGURANJU

Ovim standardom reguliu se prava i obaveze na kojima se zasniva osiguranje imovine i lica, kao i uslovi reosiguranja. Standard 4 ne regulie pitanja osiguranja finansijski instrument (to znai da osiguranje potraivanja garancija, mjenica, ekova i sl.ne mogu biti predmet ovog standarda). Ovim standardom se utvruju principi na kojima lokalne zajednice treba da ureuju pravila osiguranja kako bi na jednostavan nain sve lanice koje prihvataju standarde imale regulisana prava i obaveze po ovom standardu. Imajui u vidu da je lizing tretman registracije odreenih finansijskih prava, te da je kombinacija prometa roba i usluga, osiguranja iz lizinga takoer su van okvira ovog standarda. Penziona osiguranja nisu u tretmanu standarda 4 jer ta prava se ne smatraju uslugom. Prema ovom standardu utvrena su pravila da ugovor moe sadravati :1. Komponentno osiguranje2.Depozitno osiguranje koje sadri zalono pravo na depozit.Komponentno osiguranje podrazumjeva da se prava iz osiguranja vezuju za gubitak vrijednosti koja bi se eventualno izgubila gubitkom osigurane komponente ili sredstava. Ovo osiguranje ne predvia naknadu iznad osigurane vrijednosti sredstava, kao to to esto u praksi imamo sluaj u sudskom sporu da se zahtjeva izgubljena zamiljena maraa.Depozitno osiguranje podrazumjeva da se za odreene vrste osiguranja mogu zaloiti depoziti jer su takva osiguranja sa velikim rizikom za koja je esto oteano dokazati krivicu, pa se novac deponovan na raun smatra zalogom za realizaciju prava iz osiguranja. Ovim standardom regulisana su pitanja provjere vrijednosti osigurane sume po principu tzv testa adekvatnosti, za to trebaju biti zainteresirane obje strane.Ovim standardom je predvieno da ne postoji mogunost viestrukog osiguranja svih sredstava kod razliitih osiguranja, ali je dozvoljeno da sredstvo bude reosigurano. Standard drutvima za reosiguranje zabranjuje da se bave osiguranjem.Prihodi od osiguranja i obaveze od reosiguranja standard zabranjuje da se kompenziraju. Umanjivanje vrijednosti reosiguranih sredstava mora biti transparentno i mora imati usklaenost sa raunovodstvenim standardima radi prikazivanja realnog rezultata.Standard upozorava na potrebu uporedivosti trokova premije osiguranja sa kamatnom stopom koja postoji na tritu kapitala. Finansijsko pravo kod osiguranih lica i imovine treba biti jednako finansijskoj obavezi u momentu ugovaranja, to ne znai da e to pravilo vaiti i u momentu realizacije polise osiguranja. Odstupanje od polise osiguranja podrazumjeva priznavanje derivata na dan realizacije polise. Ukoliko pravo iz osiguranja prelazi granicu jedne zemlje tada se prioritet poreskih obaveza mora primjenjivati prema zemlji osigurane imovine.

05.05.2014.

BANKA ZA MEUNARODNE OBRAUNE- BIS BASEL

Meunarodna monetarna zajednica pojavom velike ekonomske krize 30-ih godina 20 stoljeca donosi odluku o osnivanju finansijske institucije kojom se odreuje prioritet u poslovanju izmeu centralnih banaka pojedinih drava sa posebnim naglaskom na razliite valutne sisteme I njihovo izjednaavanje u procesu razmjene na principima utvrene vrijednosti cijene zlata.

Jedinica za konverziju prihvaen je vicarski franak s obzirom da je sjedite odreeno u Baselu, ovaj franak je nazvan zlatni franak. Vrijednost mu je odreena na bazi 1,94 dolara ili 0,29 grama istog zlata. Ovim frankom se nije moglo trgovati niti su uope bili na tritu van banke, ve su sluili samo kao podloga za obraun.

Osnivaki kapital banke za meunarodne obraune bio je hiljadu I pol zlatnih franaka I rasporeen je na 600 hiljada dionica koje su tada rasporeene kao mogunost kupovine; 86% centralnim bankama, a 14 % privatnom biznisu. Privatne dionice nisu imale pravo glasa, bilo im je dozvoljeno da prisustvuju skuptini BIS BASEL banke. Imale su ravnopravno pravo na dividendu. 2001. BIS BASEL donosi memorandum kojim se odreuje da lanstvo u BIS BASELU pripada samo centralnim bankama. Tako su privatnici morali prodati svoje dionice koje su javno na berzi banke morale kupiti centralne banke. Tada je lanstvo u BIS BASELU imalo 55 centralnih banaka. S obzirom da se nisu mogle dogovoriti o nazivu vrijednosnog papira tj dionice usvojen je neutralni pojam kao sredstvo prava uvuenja (SDR).

BIS BASEL je osnovu SDR pretpostavio kroz kontrolu, cijene zlata tako da danas BIS uva oko 6% svjetskog zlata koje kotira na berzi. BIS BASEL uva devizne rezerve samo one koje centralna banka pojedinih drava smatra potrebnim za sigurno uvanje.

Zadatak BIS BASELA je: da osigura suradnju meu centralnim bankama lanicama BIS BASELA I da se brine o stabilnosti meunarodnog monetarnog sistema, ali samo u mjeri uplaenih deviznih rezervi te zemlje( u odnosu na platni promet).

Bankom u Baselu rukovodi odbor direktora sljedeih zemalja: SAD, NJemaka, Francuska, Velika Britanija, Italija I Belgija. Svaka od tih zemalja ima jo po jednog lana u odboru direktora, ali mora biti dravljanin jedne od ovih drava. Odbor direktora ima jo 9 lanova koji predstavljaju ostale lanice BIS BASELA birane po delegatskom principu rotacije.

BIS BASEL kontrolira trgovinu zlatom, a samim tim I utjee na njegovu cijenu kako bi mogao zatititi zlatne rezerve svojih lanica. BIS BASEL je ovlaten da daje kredite centralnim bankama, ali pod povoljnijim uslovima lanicama u odnosu na kredite zemalja ije centralne banke nisu lanice.

BIS BASEL obavezno u utvrenim terminalima dri svoje rezerve kao fiziku koliinu novca I zlata I zato od svake lanice naplauje trokove dranja / uvanja odreenih rezervi. BIS BASEL je u obavezi da povremeno analizira monetarno trite u cijelosti, ali I pojedinano za svaku lanicu I eventualno predlae mjere stabilnosti. BIS BASEL je u obavezi da prua tehniku pomo zemljama lanicama kako u uvanju novca tako I u tampanju, softverskoj obradi I kvaliteti novanica.

Odluka skuptine BIS BASELA su obavezujue za sve lanice bez obzira koliko imale dionikih prava. Ukoliko odreene odluke negativno utjeu na monetarni sistem, tada je potrebno da centralna banka drave kojoj bi se to dogodilo sa obrazloenjem podnese zahtjev za specijalnu odluku. BIS BASEL posebno posveuje pitanje kreditnim rizicima banaka komercijalnog karaktera, time direktno utjee na politiku financijskog rezultata banke.

12.05.2014.

POSLOVNE KOMBINACIJE U MEUNARODNIM FINANCIJSKIM STANDARDIMA ( MSFI br. 3)

Ovim standardom meunarodna zajednica eli da regulira pitanja poslovnih kombinacija spajanja pravnih lica po principu kupovine udjela ili dionica do nivoa 100%. To znai da parcijalna kupovina nije obuhvaena ovim standardom te da se eventualne razlike ostvarene kroz viak vrijednosti ili gubitak vrijednosti registruju kroz prihode ili rashode, ali ne mogu imati uinak koji nazivamo goodwill ( odreeno nematerijalno pravo).

Financijska prava koja za rezultat prema ovom standaru imaju goodwill kao bilansnu poziciju tj specifino financijsko pravo za zatitu kolektivne vrijednosti kupljenih sredstava jednog pravnog lica ili zaokruene ekonomske cijeline od strane drugog pravnog lica priznatog u bilansu na dan sticanja prepoznaje se kao rezultat poslovnih kombinacija spajanja. Goodwill ne moe ostvariti fiziko lice niti pravno lice u prometu sa fizikim licem.

Goodwill je razlika izmeu plaene vrijednosti kupljenog pravnog lica I fer vrijednosti procijenjene imovine korigovane za preuzete obaveze u postupku sticanja u kome je fer vrijednost manja od plaenog iznosa. Ovim standardom zahtijeva se da kupljeno pravno lice prestaje da postoji te da se utapa ( bilansno spajanje) u bilans kupca, gubi svoj naziv I svoj status.

Uslov za stjecanje goodwill:

1. Uslov je da se radi o pravnim licima

2. Fer vrijednost manja od plaene vrijednosti

3. Kupuje se zaokruena ekonomska cijelina

4. Gubi se status kupljenog preduzea

Iako je goodwill kao kolektivno financijsko pravo nad sredstvima priznat kao stalno sredstvo nije mu standardom rijeeno vrijeme koritenja ( nema amortizacije kao troak). Goodwill slui kao ravnotea izmeu aktive I pasive. Ukoliko u ovakvom postupku nastaju trokovi ( trokovi advokatskih usluga, trokovi raunovodstvene slube, takse, sudski trokovi I sl.) nisu kategorije koje se priznaju u goodwill, ve rashodi preduzea. Trokovi emisije, dionica I registracija kod komisije berze I registra ulaze u cijenu trokova sticanja hartija od vrijednosti. Smanjenjem vrijednosti goodwill vri se u skladu sa procjenom oekivane koristi, sredstva na kojim je obraunat goodwill u odnosu na vrijeme kada je goodwill obraunat uz primjenu standard 36 UMANJENJE VRIJEDNOSTI SREDSTAVA ( ono nije postepeno smanjenje nego jednokratno).

Poslovnoj kombinaciji sticanja odreuju pravo na zadranu zaradu u procesu sticanja ukoliko je proces uinjen u toku godine dakle prije 31.12. ( obraunski period) da se uredi prema standard 12- POREZNA DOBIT ( zadrana dobit prije obraunskog perioda u skladu sa standardom 12, da se zna ta je osnovica zadrane dobiti). Ovaj standard potuje standard 19- PRIMANJE ZAPOSLENIH, (ne da da se postupkom spajanja naruavaju prava zaposlenih u kupljenom preduzeu.)

Prilikom preuzimanja bilansa kupljenog pravnog lica ne smijemo zanemariti da preuzimamo I njegove iro raune ( gotovinu) sa stanjima na dan transakcije. Novac zateen na raunima gotovine uraunava se u vrijednost goodwill kao I svako drugo sredstvo, ali bez procjene uzima se u obzir u nominalnoj vrijednosti bez umanjena ( bilans je za sebe pojedinaan, sva su sredstva iste vanosti, samo se sredstva ne procjenjuju ve preuzimaju u nominalnoj vrijednosti bez umanjenja).