94
Finansijska tržišta II deo: Moduli 9-12 Prof. dr Zoran Jeremić Ivica Terzic, asistent Decembar 2008.

Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

  • Upload
    urban

  • View
    92

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12. Prof. dr Zoran Jeremić Ivica Terzic, asistent. Decembar 2008. Finansijska tr žišta. Fundamentalna i tehni čka analiza. Fundamentalna analiza. Šta je fundamentalna analiza?. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Finansijska tržišta II deo:Moduli 9-12

Prof. dr Zoran JeremićIvica Terzic, asistent

Decembar 2008.

Page 2: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Finansijska tržišta

Fundamentalna i tehnička analiza 191-250

Institucionalni investitori 110-149, 363-370,

Investicione banke 102-110, 251-280

Investicioni fondovi 139-149,370-376

281-298

Rizici na finansijskim tržištima 161-175 299-307

Page 3: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Fundamentalna i tehnička analiza

Page 4: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Fundamentalna analiza

Page 5: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Šta je fundamentalna analiza?

Metod procene vrednosti akcija merenjem njihove “unutrašnje, fer” vrednosti.

Ona analizira “fundamentalnu” vrednost kompanije i njenog biznisa.

Analiziraju se sledeći faktori: Makroekonomski faktori u okruženju Industrijski uslovi Poslovanje kompanije (finansijski izveštaji) Kvantitativni i kvalitativni faktori

Page 6: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Zašto koristiti fundamentalnu analizu?

Cilj fundamentalne analize je da odredi unutrašnju (objektivnu, fer) vrednost akcije koju investitor može uporediti sa tekućom tržišnom cenom

Ako je tržišna cena ispod procenjene, investitor treba da kupi akciju, jer je akcija podcenjena

Ako je iznad procenjene treba da je proda jer to znači da je akcija na tržištu precenjena

Najpoznatiji investitor, fond menadžer Warren Buffett smatra se najboljim primerom kako koristiti fundamentalnu analizu.

Fundamentalna analiza je pogodna za dugoročne investitore koji kupuju potcenjene akcije i čekaju da one dostignu realnu tržišnu vrednost, nego za kratkoročne.

Page 7: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Hipoteza efikasnog tržišta (Efficient Market Hypothesis)

Na tržištu koje uključuje mnogo dobro informisanih i obučenih investitora, cena akcija će biti odgovarajuće procenjena i odražavaće sve dostupne informacije

Efikasno tržište je likvidno, ima širinu, dubinu i elastičnost

Ako je to slučaj, (ako je tržište efikasno) ni jedna analiza ni informacija ne može dovesti do toga da investitor u dugom roku konstantno ima bolje rezultate (veću zaradu) nego što je to prosečno na tržištu.

Page 8: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Tri forme efikasnosti tržišta

Strong Form Efficiency: Cene akcija reflektuju sve informacije i niko ne može zaraditi mnogo više od drugih

Semi-strong Form Efficiency

Weak Form Efficiency: Implicira da tehnička analiza ne može konstantno da proizvodi prekomerni prinos, ali neke forme fundamentalne analize mogu.

Videti: http://en.wikipedia.org/wiki/Efficient_market_hypothesis

Page 9: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Gde investirati na berzi?

Page 10: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Koraci u fundamentalnoj analizi

1. Analiza makro ekonomskig faktora2. Sektorska analiza 3. Analiza same kompanije

Dva pristupa: odozgo na dole (top to botom, od makro ka mikro) i obrnuto.

Page 11: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Macro vs. Micro ekonomska analiza

Svetska ekonomija Ekonomija u Srbiji

Makroekonomski i monetarni indikatori

Kretanje GDP i Industrijska proizvodnja

Stopa nezaposlenosti Profitabilnost kompanija Sektor stanovništva Potrošnja domaćinstava

Sve indikatore treba posmatrati povezano

Globalna Ekonomija

Srpska ekonomija

Sektor

Industrija

Preduzeće

Page 12: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Analiza sektora i industrijske grane

Faktori koji utiču na industriju Razlike u proizvodima Postojanje monopola Patenti i prava koje poseduju kompanije Tehnologija Prepreke ulasku na tržište Spoljnotrgovinska politika (Foreign

Trade Policy)

Page 13: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Uticaj perspektiva razvoja industrijske grane na kretanje cena akcija na tržištu

Na trend u industriji utiču: Budući prihodi Veličina i udeo na tržištu Konkurencija Relativna precenjenost ili podcenjenost akcija na tržištu Kratkoročni pritisci tražnje na kupovinu akcija

Page 14: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Industrija-proizvod –tržišteIndustry/Product/Market Analysis: 4P’s

4 P’s: Product

Quality Brand Name

Place Market Location Distribution Methods

Promotion Advertising Sales Force

Price Product demand Costs

Page 15: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Analiza kompanije:Kako i gde započeti analizu Kompanije?

Čime se kompanija bavi Kolika je veličina kompanije Ciljevi kompanije Finansijsko zdravlje (Financial Health) Konkurenti Ekonomski uslovi poslovanja

Page 16: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Finansijski izveštaji koji se analizirajuFinancial Statements

Income Statement Cash Flow Statement Balance Sheet

Page 17: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Racija

Quick Ratio Debt to Equity EPS Revenues P/E Beta

Current Ratio ROE ROA PEG Alpha Net Profit

Margin

Page 18: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Earnings Per Share (EPS) (zarada po akciji)

EPS – earnings per share (zarada po akciji) EPS govori koliko je kompanija profitabilna Zarada po akciji se najčešće računa na bazi poslednja 4

kvartala Analitičari nastoje da predvide zaradu u sledeća 4 kvartala i da

na bazi nje računaju EPS i PE

Ukoliko ima prioritetnih akcija kod obračuna EPS treba oduzeti dividende koje su na njih plaćene

EPS = neto profit / prosečan broj akcija

Page 19: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Price/Earnings Ratio (P/E) (cena akcije/ zarada po akciji)

P/E se još naziva "multiple," (multiplikator) zato što pokazuje koliko su investitori spremni da plate na dinar (evro, dolar) zarade

Drugim rečima P/E ratio 20 sugeriše da je investitor u akcije voljan da plati $20 za svaki $1 zarade koji kompanija generiše

Visok P/E znači visoku projektovanu zaradu u budućnosti. Jedino ima smisla porediti P/E ratios kompanija u istoj

industriji, ili sa tržištem u celini, ili sa istorijskom vrednošću P/E kompanije

P/E= Tržišna cena po akciji/ zarada po akciji (EPS)

Page 20: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Određivanje vrednosti akcija bazirano na predviđanju P/E i EPS

P/E baziran na procenjenoj EPS se naziva leading, projected, or forecasted P/E

Kod nas se PE najčešće obračunava koristeći podatak o neto profitu iz poslednjeg ZR jer se finansijski izveštaji ne objavljuju ažurno

Analitičari nastoje da na bazi PE i EPS, kao i njihovog predviđenog kretanja u naredna četiri kvartala odrede vrednost akcija na berzi

Page 21: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Price/Earnings Ratios

Istorijski P/E ratio kretao se najčešće u rasponu 15-25.

Fluktuacije zavise od ekonomskih uslova u određenom periodu

P/E ratios varira značajno između određenih industrija i grana

Ne mogu se porediti P/E od dve potpuno različite kompanije da bi se odredilo koja ima povoljniju vrednost!

Page 22: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Price/Earnings Ratios Cena akcije reflektuje šta investitori misle da će

kompanija biti vredna u budućnosti, tako da su u sadašnju cenu akcije najčešće ugrađena buduća očekivanja

Kompanija sa višom PE nego što je prosek u industrijskoj grani i na tržištu znači da je tržišno očekivanje za narednih nekoliko meseci ili čak godina visoko

Kompanija sa visokom PE Kompanija sa visokim P-E raciom će morati da u

budućnosti dostigne visok rejting i uveća zaradu (profit) ili će, ako se to ne dogodi, cena akcije značajno pasti

Page 23: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Problemi pri analizi PE

Računovodstvo (Accounting) Profit je računovodstvena kategorija koja uključuje i

fiksnu aktivu Profit, a time i EPS može biti podešavan “kozmetički” Stoga je teško znati da li se kod takvih kompanija

porede neuporedive veličine. Inflacija

Kod visoke inflacije PE teži da bude niži jer tržište kalkuliše obezvređenje profitaPri visokoj inflaciji teško je porediti trendove i prošle i sadašnje vrednosti indikatora

Page 24: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Price-to-Book

PB predstavlja odnos tržišne cene i knjigovodstvene vrednosti

Nizak P/B ratio može značiti da je akcija podcenjena ili pak da nešto sa poslovanjem kompanije nije u redu (kompanija ne vredi na tržištu)

Page 25: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Debt-to-Equity: dug prema kapitalu

Meri dug prema kapitalu kompanije i pokazuje koliko je ona zadužena

Visok racio znači da kompanija finansira svoj razvoj pozajmljenim sredstvima što može rezultirati u nestabilnosti cene akcija i visokom riziku.

Koristi se i debt to assets,

Page 26: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Return on Assets (ROA)-Prinos na aktivu

Naziva se i “Return on Investment” ROI, Meri prinos koji odbacuje imovina kompanije,

koliki prihod je generisan investiranjem same kompanije u svoj razvoj

Neto profitUkupna aktiva

Page 27: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Return on Equity (ROE)- prinos na (akcionarski) kapital

Meri koliko je kompanija ostvarila profita u poslednja četiri kvartala u odnosu na uloženi kapital akcionara. To je osnovna mera profitabilnosti.

ROE =

Ako je kompanija XYZ ostvarila $1 million neto profita u prošloj godini i ima akcionarski kapital $10 miliona, ROE je 10%.

Cilj je da se sa što manje kapitala ostvari što veći profit

Neto profitAkcionarski kapital

Page 28: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Dividende

Osnovni motiv investiranja u akcije: dividenda + kapitalna dobit

Raspodela profita: Koeficijent zadržane dobiti Dividend zeald: prihod od isplaćenih dividendi

Dividende isplaćuju uglavnom kompanije zrele industrije, blue chip shares, dok kompanije novih tehnologija koje imaju visok potencijal za rast uglavnom reinvestiraju profit

• Isplata dividendi može da bude i znak nedostatka potencijala za rast kompanija, te se ne može mehanički uzeti kao isključivo pozitivan znak

Page 29: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Beta (β)

Beta predstavlja meru volatilnosti akcije ili celog portfolija, kao i sistematskog rizika, u poređenju sa tržištem u celini. Najčešće se računa u odnosu na berzanski index. (Najreprezentativniji S&P 500 Index)

Beta = 1 pokazuje da se cena akcije kreće tačno kao i tržište (mereno kretanjem indexa).

Beta manja od 1 znači da će akcija biti manje volatilna nego tržište.

Beta veća od 1 znači da će cena akcije biti više volatilna nego tržište.

Page 30: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Primeri

Page 31: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12
Page 32: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12
Page 33: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Poređenje industrija

Page 34: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Profitability CompanyIndustryMedian

MarketMedian1

Gross Profit Margin 66.70% 35.10% 51.80%

Pre-Tax Profit Margin 19.40% 6.40% 6.30%

Net Profit Margin 12.00% 4.20% 4.80%

Return on Equity 36.7% 18.3% 9.3%

Return on Assets 20.4% 9.4% 1.6%

Return on Invested Capital 27.6% 12.3% 4.2%

Key Ratios, using the Industry as a Benchmark

Page 35: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Valuation CompanyIndustryMedian

MarketMedian1

Price/Sales Ratio 2.10 0.96 2.15

Price/Earnings Ratio 17.37 19.03 18.62

Operations CompanyIndustryMedian

MarketMedian1

Days of Sales Outstanding 11.62 5.36 57.47

Inventory Turnover 2.4 4.7 5.6

Financial CompanyIndustryMedian

MarketMedian1

Current Ratio 1.90 2.18 1.71

Quick Ratio 1.0 0.9 1.2

Page 36: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

R◦I◦T F◦M◦A

Page 37: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Izbor između akcija različitih kompanija

Porediti različita racija i statistike. Pratiti vesti sa tržišta i izveštaje, Planovi kompanije za budućnost. Analizirati rast u prošlosti i

mogućnosti za rast u budućnosti.

Page 38: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Tehnička analiza

DEFINICIJA: forma analize hartija od vrednosti gde se pokušavaju predvideti promene cena bazirano na istorijskim trendovima kretanja cena i obima trgovanja.

Grafikoni (chart) su osnovni instrument analize, pa se tehnička analiza naziva i čartizam (videti više u Praktikumu, za ispit je potrebno samo razumevanje definicije)

Primena je moguća samo na razvijenim, efikasnim tržištima

Primeri:

Page 39: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

• Moving Average

Time Mini Dow MA1 112 123 14 12.334 13 13.005 16 14.336 17 15.337 19 17.338 18 18.009 17 18.0010 18 17.67

11 + 12 + 14 = 12.33

3

12 + 14 + 13 = 13.00

3

Page 40: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

40

Moving Average Graph

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Time

Sto

ck

Pri

ce

s

Mini Dow MA

Page 41: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Candlestick MakingHigh

Upper Shadow

Low

Lower Shadow

Open

Bullish Bearish

Body

Close

Page 42: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

42

Head and Shoulders Formation

Neckline

LeftShoulder

Head

RightShoulder

ThrowBack

Page 43: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Reverse Head shoulder (06.januar 2009.)

The volume pattern is also ideal; volume should be high on the first two lows as sellers throw in the towel, and then rise in the second half of the

pattern, as buyers become more aggressive.

Page 44: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Poslovi investicionog bankarstva

Page 45: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Poslovi investicionog bankarstva

poslovi javne ponude (poslovi underwriting-a) hartija od vrednosti

privatni plasman trgovanje hartijama sekjuritizacija aktive merdžeri i akvizicije kreiranje derivata upravljanje novčanim resursima

Page 46: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Ostali proizvodi investicione banke:

• Zaštita od preuzimanja: savetovanje ciljanih kompanija o odbrambenim strategijama u vezi neželjenih ponuda za preuzimanje kompanije.

• Ocena ispravnosti: obezbeđjivanje nepristrasne procene vrednosti poslovnih aktivnosti.

• Finansijsko restrukturiranje: savetovanje preduzeća koja imaju finansijske poteškoće.

• Zajednička ulaganja: struktuiranje preduzeća u nastajanju sa različitim tipovima i nivoima doprinosa od strane sponzora.

• LBO/MBO savetovanje: struktuiranje i saveti pri transakcijama na visokom nivou.

• Privatni kapital: savetovanje kompanija pri obezbeđivanju kapitala.

Page 47: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Underwriting

In best effort – all or none basis Firm comitment underwriting discount ili gross spread . dissemination of information Securities Act iz 1933. registracija emisije – uloga regulatora1) da snabde investitore adekvatnim i tačnim

materijalnim informacijama vezanim za hartije ponuđene na prodaju i

2) da spreči prevare pri prodaji hartija

Page 48: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Tok procesa

Preliminarni i finalni prospektus Prodaja i distribucija emisije escrow account Priprema za dolazak na listing

berze Preduzeće postaje korporacija Promena uloge menadžmenta

Page 49: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Investicioni fondovi Investicioni fondovi su profesionalno vođene

Investicione kompanije koje investiraju prikupljena sredstva pojedinaca u portfolio hartija od vrednosti

Osnovna funkcija: smanjenje rizika investiranja kroz diversifikaciju – upravljanje portfočijom ulagača

Menadžment, kvalitetne analize i niži troškovi Invesiciona strategija, ograničenja pojedinačnih

ulaganja

Vrste fondova: Otvoreni, neogranični) fondovi (Open –end

Investment Fund, Mutual Funds ili uzajamni fondovi) Zatvoreni fondovi (najčešći naziv:Investment trust) Hibridni fondovi

Page 50: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Lower Risk Moderate Higher Risk and Return Risk and Return and Retun Money Market Aggressive Funds Growth Stock Short-and Growth Stock Intermediat- Funds term Bond Funds Long-term Growth and Income Bond Funds Stock Funds Balanced Funds

Rizici i prinosi različitih vrsta fondova

Page 51: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Osnivanje i upravljanje

Investicioni fondovi se osnivaju na bazi posebno usvojenih zakona, i odobrenja regulatornih tela,.

prikupljaju novčana i imovinska sredstava javnom prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata o udelu u fondu ili emitovanjem akcija i ulažu ih u :

prenosive hartije od vrednosti, nekretnine, u depozite u bankama, i druge investicije.

Osnovna načela kojima se rukovode su: sigurnost, profitabilnost, likvidnost i disperzija rizika.

Investicionim fondovima upravlja društvo za upravljanje investicionim fondom

Page 52: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Prodajni prospekt

informiše o bitnim rizicima u vezi s kupovinom hartija od vrednosti fonda:

osnovna načela i limiti ulaganja, vrsta investicija u koju fond sme da ulaže, odnosno sticanje hartija

od vrednosti, nekretnina (definisanje sme li fond da stiče i nekretnine),

struktura plasmana fonda, u različitim oblicima ulaganja, maksimalni i minimalni deo fonda koji se sme držati u depozitima, ili drugim oblicima,

 definisanje principa po kojima će biti utvrđivana naknade troškova društvu za upravljanje fondom, depozitnoj banci i trećim licima,

 definisanje metoda obračuna, visine i osnova za isplatu prihoda vlasnicima, troška izdavanja dokumenata o vlasništvu, procenat za pokrivanje troškova i njihov obračun,

 godišnji i periodični izveštaji fonda  politika isplate odnosno reinvestiranja dobiti,

Page 53: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Sadržaj prospekta fonda

1. Osnovne podatke o fondu: ime fonda i sedište, trajanje fonda ako je ono ograničeno, politiku raspodele dobiti vrste prava koja proizlaze iz dokumenta o akcijama, prava vlasnika u slučaju likvidacije podatke o berzama na kojima se trguje akcijama fonda podatke o metodu obračunavanja naknada i troškova i

njihovoj visini za društvo za upravljanje fondovima, depozitnu banku ili treća lica na teret imovine fonda,

podatke o spoljnim investicionim savetnicima, i naknadama koje im se isplaćuju iz imovine fonda

Page 54: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

2. Podatke o društvu za upravljanje fondovima:

ime ili naziv društva, pravni oblik, sedište društva, ako društvo upravlja i drugim fondovima, podatke

i o tim drugim fondovima, ime i funkcija člana uprave i nadzornog odbora,

najvažnije funkcije koje ta lica obavljaju izvan društva ako su one bitne,

visina osnovnog kapitala društva; podaci o depozitnoj banci

Page 55: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Izveštaj fonda mora da sadrži

stanje imovine fonda: ulaganjima u hartije od vrednosti, nekretninama, depozitima u bankama,

neto vrednosti imovine, obavezama i potraživanjima ukupnom broju akcija u prometu i strukturi portfelja hartija od

vrednosti, a posebno o hartijama od vrednosti koje su uvrštene u zvanične kotacije na berzama

novim emisijama hartija od vrednosti podatke o promenama u sastavu portfelja hartija od vrednosti za

period za koji se izveštaj podnosi strukturu troškova, a posebno troškove upravljanja i troškova za

depozitnu banku, isplate ili reinvestiranje dobiti pregled poslovanja u poslednje tri poslovne godine, ukupnu neto-

vrednost portfelja i neto-vrednost pojedinačnih udela u portfelju.

Page 56: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Ograničenja ulaganja

Limitiranja pojedinih vrsta ulaganja vezana su, pre svega, za stepen rizika koje to ulaganje nosi

hartije od vrednosti koje nisu službeno uvrštene u kotaciju neke berze, mogu se kupovati najviše do 10% vrednosti pojedinačne imovine.

ulaganja u pojedinačne hartije od vrednosti jednog emitenta uglavnom se primenjuje limit do 5% vrednosti investicionog fonda, ili se dozvoljava mogućnost izuzetno i do 10% vrednosti fonda pod uslovom da ukupna vrednost takvih papira drugih emitenata ne prelazi 40% vrenosti investicionog fonda. Pri tome se obveznice matične države i država članica Europske unije i država članica OECD-a, računaju obično samo sa polovinom vrednosti.

Page 57: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Otvoreni fondovi (Open-end funds)

Otvoreni, (neogranični, uzajamni ) fondovi (Open –end Investment Fund, Mutual Funds)

Kontinuirano kupuju i prodaju sopstvene akcije (udele)

Akcije predstavljaju proporcionalni udeo investitora u neto imovini fonda (u likvidacionoj vrednosti fonda). Cenu ovakvih akcija (ili udela) ne određuje berza već se ona izračunava na dnevnoj bazi.

Dva osnovna tipa: Income Funds – stabilni i sigurni prihodi, dividenda Growt Funds .- brz rast, kapitalni dobitak.

Page 58: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Osnivanje otvorenog fonda

Otvoreni fond osniva društvo za upravljanje fondovima kada izradi statut i prospekt fonda. sklopi ugovor s depozitnom bankom, Komisiji podnese zahtjev da mu izda odobrenje za osnivanje uz obavezno dostavljanje statuta i prospekta fonda, nakon čega dobija odobrenje za poslovanje.

Otvoreni fond po logici postojanja nema svojstva pravnog lica, već to ima društvo za upravljanje fondom koje ga osniva. Vlasnici udela imaju pravo, pored prava na srazmerni udeo u dobiti fonda, u svako doba zahtevati isplatu dokumenata o udelu, čime istupaju iz fonda.

Page 59: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Izračunavanje neto vrednosti investicionih fondova

Neto vrednost fonda = Tržišna vrednost portfolija – iznos ukupnih obaveza Broj akcija

odnosno,NAV = MVA – L

NFSO gde je:NAV – net asset value (neto vrednost fonda)MVA – market value (tržišna vrednost portfolija na određeni dan) LIAB – liabilities (vrednost ukupnih obaveza fonda na dan)NFSO – number of fund shares outstanding (ukupan broj akcija koji poseduju

akcionari na kraju određenog dana)

Page 60: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Izračunavanje neto vrednosti investicionih fondova - primer

 gde je:NAV – ? MVA –36.000.000 LIAB – 16.000.000NFSO – 2.000.000

NAV = 36,000,000 –16,000,000 =10 USD 2,000,000

Page 61: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Zatvoreni fondovi(Closed-end Investment Fund, Investment Trust)

Ograničen broj akcija kojima se trguje na sekundarnom tržištu(Publicly traded Funds)

Ulažu ih u portfelj hartija od vrednosti kojima se trguje na berzi

Akcijama fonda se trguje na berzi i cene akcija se objavljuju u specijalizovanim časopisima

IF imaju pravo upravljanja korporacijama ali se to pravo zakonodavstvima limitira

U njih ulažu i penzioni fondovi Manje su rizični za upravljanje jer se rizik svodi

na pogoršanje vrednosti portfolia na tržištu

Page 62: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Familije fondova

familije fondova – skup fondova kojima upravlja jedna upravljačka kompanija. Usluge upravljačkih kompanija pružaju i velike investicione banke, a u novije vreme i osiguravajuće kompanije i komercijalne banke.

:Prednost: efikasnije korišćenje specijalizovanih znanja i resursa, ekonomija obima.

Mogućnost promena investicione strategije i prelaska iz jednih fondova u druge u okviru iste familije uz manje troškove

Veća tržišna atraktivnost za ulagače, atraktivnost i za institucionalne investitore

Page 63: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Pioneer Growth Shares Fund

  TOP 5 SECTORS %

1 Information Technology 30.5

2 Health Care 22.6

3 Consumer Staples 14.5

4 Consumer Discretionary 14

5 Industries 9.6

sma

llm

idla

rge

ca

pit

ali

zati

on

blendvalue growt

Investment style

Vrednost inicijalne investicije od 10.000$

0

5000

10000

15000

20000

25000

Sep-95 Sep-96 Sep-97 Sep-98 Sep-99 Sep-00 Sep-01 Sep-02 Sep-03 Sep-04

$15.556

  TOP 10 HOLDINGS %

1 Microsoft Corp 6,1

2 Symantec Corp. 3,9

3 Cisco Systems, Inc. 3,8

4 Proctor&Gamble 3,7

5 Amgen, Inc 3,6

6 Intel Corp 3,5

7 Altria Group 3,4

8 Qualcomm.Inc 3,4

9 PepsiCo, Inc 3,4

10 Dell,Inc 3,2

Page 64: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Pioneer Equity Income Fund 30/11/2005.

  TOP 5 SECTORS %

1 Financial 26,13

2 Utilities 17,75

3 Industrials 11,11

4 Consumer 9,40

5 Telecomm. 9,03

  TOP 10 HOLDINGS %

1 Paccar,Inc 3,93

2 Questar,corp. 3,51

3 Washington Mutual,Inc 3,06

4 T.Rowe 3,05

5 Chevron Corp. 2,43

6 Verizon,Inc 2,36

7 AT&T, Inc 2,27

8 Merc&Co,Inc 2,22

9 Sun Trust Banks, Inc 2,11

10 Chubb Corp. 2,09

sma

llm

idla

rge

ca

pit

ali

zati

on

blendvalue growt

Investment style

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

S1

0

5000

10000

15000

20000

25000

Inicijalna I reinvestirana vrednost ulozenih $10.000

Page 65: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Fund profilePortfolio CharacteristicsAverage P/E 16,81Weighted Aver. Market Capit. (millions$) 37.086Median Market Cap. 13.29Total holdings 82Turnover 22%

Risk Measures (3 years)Standard Deviation 9Beta 0,87Sharpe ratio 0,38

Market Capitalization (millions) %Greather than $25.000 37,48$1.000-10.000 31,7610.000-25.000 27,77Less than 300 2,7

Page 66: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Investiranje u indeksne fondove

Indeksni fond investira u akcije koje čine neki berzanski index. Indeksni fond nastoji da bude ‘index u ogledalu’.

S&P 500 index je najdublji berzanski index koji se sastoji od najvećih svetskih kompanija koje obuhvataju sve sektore

Indexi za male, srednje i velike kompanije kao i sektorski, indexi obveznica, globalni indexi

Berzanski indexi imaju bolje performanse od većine investicionih fondova, pa indeksni fondovi teže da ih oponašaju.

Vanguard Index Trust 1975, sada Vanguard 500 Index Fund

Page 67: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Prednosti investiranja u indexne fondove

Niži troškovi investiranja, portfolio menadžer ne mora da vrši analize akcija

Najpogodniji su za dugoročne investitore, zbog trenda rasta na dugi rok

Investitor značajno redukuje rizik zbog velikog broja kompanija u koje investira.

Da li je vredno trošiti vreme na analize ili investirati u indeksne fondove i uštedeti vreme i smanjiti troškove?

Ipak, koji je osnovni nedostatak investiranja u indeksne fondove?

Page 68: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Društva za upravljanje investicionim fondovima

Citadel Asset Management Delta Investments Fima Invest Focus Invest Ilirika Investments Jubmes invest KD Investments Raiffeisen Invest

Page 69: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Investicioni fondovi u Srbiji

Delta dynamic-otvoreni investicioni fond Delta plus-otvoreni investicioni fond FIMA ProActive-otvoreni investicioni fond Focus premium-otvoreni investicioni fond Ilirika Jugoistočna Evropa-otvoreni

investicioni fond KD Ekskluziv-otvoreni investicioni fond Raiffeisen AKCIJE-otvoreni investicioni

fond

Page 70: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Vrednosti investicionih jedinica 12.11.2007

Reiffeisen akcije Vrednost investicione jedinice  1,039.28 RSD   Vrednost imovine fonda 1,284,141,873.11 RSD

Delta plus (Delta invest) Vrednost investicione jedinice 1.396,17 RSD Vrednost imovine fonda 1.847.950.280,17 RSD

Fima proactive Vrednost investicione jedinice 1.098,22 RSD  Vrednost imovine fonda 1.335.262.305,68 RSD

Fokus invest/ Fokus premijum 1.116,45 RSD 335.510.620,44

RSD

Page 71: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Hypo Balance 995.15 -1.24 -0.12%

AC Kapital 948.82 -1.23 -0.13%

DELTA Plus 967.32 -3.06 -0.32%

FIMA ProActive 782.82 -3.05 -0.39%

Raiff AKCIJE 655.89 -2.64 -0.40%

FOCUS Premium 701.34 -3.49 -0.50%

Ilirika JIE 700.13 -4.20 -0.60%

DELTA Dynamic 676.81 -4.50 -0.66%

Jubmes 855.63 -5.85 -0.68%

Zepter Capital 811.28 -6.09 -0.75%

Triumph 885.18 -6.83 -0.77%

KomBank 795.82 -6.58 -0.82%

KD Ekskluziv 570.18 -7.09 -1.23%

Investicioni fondovi u Srbiji 26.09.2008.

Page 72: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Kretanje investicionih jedinica

Page 73: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12
Page 74: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Izvori informacija na internetu za investicione fondove i trgovanje HOV

www.morningstar.com NYSE (www.nyse.com) Nasdaq (www.nasdaq.com) Text (www.mhhe.com/cj) CNNfn.com CNBC.com Yahoo.com Zacks.com Smartmoney.com Multex.com MSNBC.com Quicken.com

Page 75: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Modul 12.Rizici na finansijskim tržištima

Prof. dr Zoran Jeremić

Page 76: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Vrste rizika na finansijskom tržištu

Tržišni rizik -Market Risk Rizik promene kamatne stope-Interest Rate Risk Rizik deviznog kursa -Foreign Exchange Risk Rizik promene cene roba

Credit Risk Liquidity Risk Operational Risk Country or Sovereign Risk

Page 77: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Tržišni rizik /Market risk Predstavlja rizik da investicija neće biti onoliko

profitabilna koliko je to investitor očekivao usled fluktuacija (neočekivanih promena) na tržištu. Tržišni rizik svojstven je svakoj investiciji.

Tržišni rizik uključuje rizik da će se cene, devizni kurs ili kamatne stope usled delovanja ekonomskih snaga promeniti na štetu investitora.

Ova vrsta rizika obuhvata negativne efekte kretanja na tržištu kapitala i kamatnih stopa, promene kurseva valuta i cena robe, kao i rizike da emitent hartije od vrednosti neće moći da otplaćuje obaveze iz hartije od vrednosti.

Page 78: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Osnovni tržišni rizici, sistematski i specifični rizik

Kamatni rizik Valutni rizik Rizik promene robnih cena

Tržišni rizik naziva se i sistematski rizik. On se ne može izbeći, za razliku od rizika investiranja u određenu kompaniju, koji se može izbeći diversifikacijom.

Na primer, pad cena na Beogradskoj berzi koji se dešava već skoro godinu dana, nije moguće izbeći diversifikacijom. On se mogao izbeći samo prodajom akcija pre ulaska u zonu opadajućeg tržišta i ulaganjem tih sredstava u sigurnije finansiske instrumente.

Page 79: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Rizik kamatne stope Kamatni rizik odnosi se na promene

nivoa i strukture kamata na finansijskom tržištu i usled toga odnosa između prihoda i troškova finansijske organizacije, npr. banke.

Efekti promena nivoa i strukture kamata na pojedine banke, i druge pravne i fizičke subjekte nastaju u korelaciji sa strukturom bilansa i strukturom kamata.

Page 80: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Vrste kamatnih rizika

Rizik neispunjenja obaveze plaćanja kamate,

Rizik nelikvidnosti, Rizik oporezivanja kamatnog

prihoda i Rizik promene kamatnih stopa na

finansijskom tržištu.

Page 81: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

LIBOR i EURIBOR

Najveći broj novčanih transakcija na evrotržištu obavlja se po tzv. LIBOR-u (London Interbank Offered Rate) po kojem su velike londonske klirinške banke spremne da jedna drugoj pozajme sredstva ili nekoj drugoj prvoklasnoj banci u Londonu.

EURIBOR je nastao formiranjem Evropske monetarne unije i evropskog međubankarskog tržišta, odnosno uvođenjem evra kao valute.

Euribor je stopa za koju se vezuje i kamatne stope za domaće kredite, jer banke pozajmljuju sredstva na međubankarskom tržištu u Evropi i onda na tu cenu kredita dodaju svoje marže

Page 82: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Valutni (devizni) rizik

Rizik deviznih kurseva predstavlja potencijalne promene u prihodima, imovini i konkurentskoj poziciji finansijske organizacije koje su izazvane promenama deviznih kurseva.

Promene deviznih kurseva izazivaju promene u prihodu finansijske organizacije kod koje postoji neadekvatna usklađenost potraživanja i obaveza izraženih u nekoj stranoj valuti.

Gubitak za finansijsku organizaciju, odnosno tzv. negativne kursne razlike, biće ostvaren kada je otvorena pozicija pozitivna, a dođe do pada vrednosti strane valute u odnosu na domaću, kao i ukoliko, u situaciji negativne otvorene valutne pozicije, vrednost strane valute izražene u domaćoj poraste.

Devizni rizik, u najkraćem, predstavlja rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene deviznog kursa.

Page 83: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Vrste izloženosti riziku Ekonomska izloženost riziku deviznih kurseva obuhvata efekte promene

deviznih kurseva na spoljnotrgovinsko poslovanje (izvozne i uvozne cene). Ekonomski uzroci rizika deviznih kurseva, vezani za realne a ne za nominalne promene deviznih kurseva, nastaju pre ekonomske transakcije.

Transakciona izloženost riziku deviznih kurseva javlja se u situaciji kada ne postoji vremenska podudarnost između ostvarivanja potraživanja u određenoj valuti i njegove naplate, kao i između preuzimanja obaveze i njenog plaćanja.

Bilansna izloženost riziku deviznih kurseva obuhvata uticaj promene kurseva na aktivu i pasivu bilansa stanja i prihode i rashode bilansa uspeha finansijske organizacije. Dolazi do izražaja prilikom izbora vrednosti stranih valuta na osnovu kojih se vrši njihova konverzija za nastale poslovne promene, prilikom sastavljanja poslovnih izveštaja i bilansa stanja i uspeha.

Page 84: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Rizici trgovanja devizama Trgovina devizma (Foreign Exchange) je međunarodna

razmena valuta na osnovu važećih kurseva koje ugovaraju stranke kupoprodajnim ugovorom.

Operacije na deviznim i novčanim tržištima odnose se na poslove trgovanja devizama na promptnoj i terminskoj osnovi, kombinovane poslove promptnih i terminskih operacija – „swap“ operacije, kao i operacije na novčanom tržištu, posebno sa depozitnim certifikatima i hartijama od vrijednosti izdatim od strane vlada najrazvijenijih zemalja koje su u tesnoj vezi sa funkcionisanjem deviznog tržišta.

Promptna kupoprodaja deviza, u međunarodnoj praksi najčešće nazivana „spot“ transakcija kupoprodaje deviza, obuhvata poslove kod kojih se plaćanje deviza izvršava u roku od dva dana kada je ugovor o kupoprodaji zaključen

Page 85: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Kreditni rizik Kreditni rizik sadrži u sebi rizik od gubitaka

koji proizilaze iz neispunjenja obaveza suprotne strane po pitanju zajmova, svopova, opcija i namirenja tekućih obaveza.

Kreditni rizik može biti minimiziran upravljanjem rizikom i kontrolom i postupcima koji od suprotne strane zahtevaju određene garancija zajma, isplatu marže, kao i ugovorom predviđeno svođenje računa

Page 86: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Rizik likvidnosti (Liquidity risk)

Liquidity risk - the risk that a sudden surge in liability withdrawals may require an FI to liquidate assets in a very short period of time and at low prices

Liquidity risk arises when an FIs liability holders demand immediate cash for their financial claim

Serious liquidity problems may result in a “run” in which all liability claimholders seek to withdraw their funds and can lead to a solvency problem

Page 87: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti predstavlja rizik vlasnika finansijskog

instrumenta da će pretrpeti gubitak kao rezultat nemogućnosti da brzo i po razumnoj ceni proda ili prenese taj instrument.

Ovaj rizik uključuje i rizik da preduzeće neće biti u stanju da zaštiti (hedžuje) poziciju ili je likvidira kompenzacijom (offset nalogom) tj. drugom transakcijom

Na primeru banaka, rizik likvidnosti se ispoljava kada štediše žele da povuku novac u velikom obimu i kratkom vremenskom periodu,

Rizik u trgovanju akcija na berzi je kada mnogo akcionara želi da proda akcije i izađe sa tržišta, što nije moguće bez drastičnog pada cena, koji se može pretvoriti u berzansku krizu ili čak krah berze

Page 88: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Operativni rizik Operativni rizik jeste rizik da će neprikladni postupci u

procesu trgovine ili sistema upravljanja rezultirati finansijskim gubitkom.

Operacioni rizik obuhvata rizik od gubitka izazvanog padom sistema kontrole unutar investicione firme, što uključuje, ali ne podrazumeva samo neidentifikovane ograničene viškove, nedozvoljena trgovanja, prevare u trgovanju ili u kancelarijskom poslovanju , uključujući i netačne knjigovodstvene podatke i izveštaje, kao i nedostatak osnovnih internih računovostvenih kontrola, neiskusni kadar i nestabilne i lako dostupne kompjuterske sisteme

Poznati su slučajev i Berings banke, a nedavno i Societe Generale banke, koje su izazivali nesavesni pojedinci kroz gubitke u trgovanju HOV na finansijskom tržištu.

Page 89: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Upravljanje rizikom

Upravljanje rizikom se može definisati kao opšta upravljačka funkcija koja nastoji da identifikuje rizike, proceni rizike i pripremi organizaciju (preduzeće) na uzroke i efekte (posledice) rizika.

Smisao upravljanja rizikom je da se osposobi organizacija da realizuje svoje ciljeve na najdirektniji, najefikasniji i najefektivniji način. Upravljanje rizikom se odnosi na sve rizike.

Page 90: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Osnovni pojmovi merenja rizika

Standardna devijacija prinosa:

Mera disperzije aktuelnih prinosa

Korelacija Tendencija da dva

prinosa padnu ispod ili iznad očekivanog prinosa u istom ili različitim vremenskim periodima

Beta Mera rizika za

diverzifikovano ulaganje u akcije

Diverzifikovano ulaganje

Investori koji drže portfolio sa više investicija

The Capital Asset Pricing Model (CAPM)

Relacija izmedju rizika i prinosa za diverzifikovane investitore

Page 91: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Piramida rizika

Page 92: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Rizik-prinos

Page 93: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Ciklus emocija pri investiranju na berzi

Page 94: Finansijska tr žišta II deo : Moduli 9-12

Lower Risk Moderate Higher Risk and Return Risk and Return and Retun Money Market Aggressive Funds Growth Stock Short-and Growth Stock Intermediat- Funds term Bond Funds Long-term Growth and Income Bond Funds Stock Funds Balanced Funds

Rizici i prinosi različitih vrsta fondova