0

FIT

FIT50

TEORIJA

ID: 20103

1

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (52 str.)

te čeka u našoj SKRIPTARNICI!

2

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

3

KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH SUSTAVA

Financijski sustav – ukupnost nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih oblika tj.

instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja raznolikih financijskih institucija, tokova i

tehnika, koji integrirani pravnim normama i regulacijom, omogućavaju trgovanje novcem i novčanim

viškovima, određujući pri tome cijene financijskim proizvodima – u prvom redu kamatne stope i

očekivanja o financijskim i ekonomskim kretanjima u budućnosti.

Financijski sustavi se razlikuju po zemljama jer su u svakoj zemlji determinirani povijesnim razvojem,

regulacijom, odrednicama gospodarske i socijalne kulture prilagođeni nacionalnom gospodarstvu.

Stoga ne postoji standardni model financijskog sustava kojeg treba slijediti već se izučava

konceptualni model financijskog sustava i njegove najvažnije odrednice.

FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA

Funkcije financijskog sustava ostvaruju se na brojnim i različitim formalnim i neformalnim, otvorenim

i dogovornim financijskim tržištima.

Financijska tržišta su složeni mehanizmi sustava externog financiranja pa se njihova razvijenost,

učinkovitost i postojanje uzimaju kao mjerilo razvijenosti financijskog sustava.

Primarni zadatak financijskog sustava je mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao

zajam i prenijeti ih tj. transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje.

Mobilizirajući novčanu štednju ili samo trenutno slobodne viškove, FS omogućava formiranje i

koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva.

Druga osnovna zadaća financijskog sustava jest funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija.

Financijski sustav usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i

ekonomski opravdani. Načelo alokativne učinkovitosti nalaže da financijski sektor usmjerava

ograničeni novčani kapital u projekte sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se

radi o jednakom povratu).

Uz formiranje i transfer novčanog kapitala i njegovo usmjeravanje, FS ima i slijedeće funkcije:

1. Štedna funkcija – nuditi širok izbor oblika štednje(obveznice, dionice, depoziti-ročni i po

viđenju, police životnih i mirovinskih osiguranja, vrijednosne papire i sl.), kojima će se poticati

sklonost štednji i investicijama.

2. Funkcija likvidnosti – omogućiti investitorima da svoja potraživanja što brže i bez gubitaka

pretvore u novac (najlikvidnija imovina). Ova je funkcija najuže povezana sa razvijenošću tzv.

sekundarnog-transakcijskog financijskog tržišta na kojem se preprodaju financijska

potraživanja.

3. Kreditna funkcija – omogućiti stalnu opskrbu kreditima pojedince, poduzeća i državu, jer je

kredit osnovni oblik suvremenog financiranja.

4. Funkcija plaćanja – osigurati instrumente i sigurne postupke i mehanizme masovnih domaćih

i međunarodnih plaćanja po najnižoj cijeni.

4

5. Gospodarsko-političke funkcije – zdrav, stabilan i učinkovit FS je potpora državnoj politici za

što efikasnije provođenje makroekonomskih ciljeva (zaposlenost, niska inflacija, stabilnost,

konkurentnost i sl.).

6. Funkcije čuvanja kupovne moći – raznim oblicima financijskih ulaganja omogućiti očuvanje

realne vrijednosti novčanog kapitala ili povećanja buduće kupovne moći.

7. Preuzimanje rizika – FS ne izbjegava nego preuzima rizike koji nastaju u realnom sektoru.

8. FS omogućava međugeneracijski prijenos štednje – životno i mirovinsko osiguranje.

PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA PONUDA:

- najvažniji izvor ponude novčanih sredstava su domaćinstva i pojedinci

- osobna primanja ovog sektora formiraju se od plaća, rente, kamata, dividendi, poduzetničke

dobiti i iz transfernih primanja od države

- nakon odbitka poreza, osobna primanja se raspoređuju na potrošnju i osobnu štednju

- osobna štednja (kao višak dohotka nad potrošnjom) može se investirati u realne ili u

financijske oblike

- štednja sektora stanovništva je u svim zemljama tradicionalno veća od ulaganja u

investicijsku potrošnju, tj. stanovništvo ostvaruje neto financijske viškove koje nudi na

financijskim tržištima. - štednja je veća od investicijske potrošnje tj. konstantno se ostvaruju

neto viškovi koji se nude na financijskim tržištima

- sektor stanovništva je nositelj preko 50% ukupne ponude novčanih viškova, u ostatku

sudjeluju financijske institucije, lokalna i središnja uprava i inozemstvo

POTRAŽNJA:

- sektor potražnje čine poduzeća jer su im razvojne i druge potrebe za novčanim sredstvima

veće od vlastite štednje

- bruto štednju poduzeća čine zadržana dobit i amortizacija i ona nije dostatna za financiranje

njihovih kapitalnih ulaganja

- poduzeća se pojavljuju kao neto uzajmljivač na financijskim tržištima

- država je sve aktivniji sudionik i sve veći dužnik (sektor potražnje) na financijskim tržištima

- razvilo se novo internacionalno tržište javnog duga i državnih vrijednosnica

Najvažniji nositelj ponude je stanovništvo (neto pozajmljivači), a najvažniji nositelji potražnje su

poduzeća i država (neto uzajmljivači). Naravno postoje suficitarne jedinice poduzeća i deficitarne

jedinice stanovništva.

Formiranje nacionalne štednje:

- osobna štednja sudjeluje sa više od 1/2

- poduzetnička sa 1/3

- preostali dio pripada lokalnoj državi.

5

FINANCIJSKA IMOVINA, POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI

Financijska potraživanja su potraživanja na nečiji novac u budućnosti tj. stječu ih vlasnici kapitala

ustupajući novčani kapital izravno ili preko financijskih posrednika.

Za svoj današnji novac ili dohodak oni očekuju budući prihod i za to dobivaju garancije (obećanja)

vraćanja uloženog sa prinosima u obliku kamata ili dividendi.

Financijska potraživanja su u pisanom obliku kao ugovori ili vrijednosnice (vrijednosni papiri) u kojima

su takva potraživanja utjelovljena (inkorporirana), što je također oblik pisanog ugovora.

Takvim financijskim instrumentom (oblikom) se prenosi kupovna moć.

Za investitora (ulagača) je to financijsko potraživanje, a za emitenta (izdatnika) financijska obveza sa

rokom dospijeća u budućnosti. Svako financijsko potraživanje je uvijek s jedne strane potraživanje, a s

druge financijska obveza!

Novčano suficitarne jedinice mijenjaju likvidniji instrument (novac) s manjim prinosom, za drugi

manje likvidan instrument (vrijednosnice) sa većim budućim prinosom.

IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE

Izravno (direktno) financiranje je financiranje kada novčano deficitarne jedinice (NDJ) same nude

svoja obećanja (vrijednosnice) na financijskim tržištima, a novčano suficitarne jedinice (NSJ) ih

otkupljuju. Kupujući vrijednosnice, ulagači na financijskom tržištu ustupaju svoj novac izdavateljima

vrijednosnica postajući tako njihovi kreditori (zadužnice) ili sudjeluju u vlasništvu (vlasničke

vrijednosnice). Novčano suficitarne jedinice stječu novčana potraživanja koja dospijevaju u

budućnosti, te stanovite prinose u određenim vremenskim razdobljima ili o dospijeću. Takva

potraživanja nazivaju se i primarna potraživanja.

Takav prijenos novčanih sredstava odvija se brzo i uz niže troškove tehnikom privatnog plasmana

(manjem broju pouzdanih investitora) ili javnim upisom (širokoj javnosti) uz pomoć investicijskih

banaka, brokera i dealera. Investicijske banke, brokeri i dealeri u ovom slučaju samo posreduju u

plasmanu vrijednosnica ne mijenjajući ih u drugi oblik potraživanja. Znači razmjena između

investitora i emitenta ostaje u onom obliku u kojem je ponuđena, bez promjene iznosa koji se

potražuje, stupnja rizičnosti, dospijeća, kamatnjaka i sl. Jednom kreirana obveza ostaje ista i po obliku

i po sadržaju do dospijeća (ako je riječ o zadužnici) ili dok poduzeće posluje (ako je riječ o vlasničkoj

vrijednosnici). One se mogu prodavati na sekundarnim tržištima, ali uvjeti moraju ostati isti, znači

mijenja se samo vjerovnik ili vlasnik, no to je uvijek izravna obveza između krajnjeg uzajmljivača,

prema krajnjem pozajmljivaču.

Međutim, takav način financiranja ima puno ograničenja (teško je udovoljiti zahtjevima investitora),

pa zbog toga nema šire primjene ( na razvijenim financijskim tržištima iznosi svega 5-30%, dok u

nerazvijenim ne postoji).

FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

Financijsko posredovanje način je prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača krajnjim

uzajmljivačima, kada se između njih pojavljuje financijski posrednik ili intermedijar.

6

Drugim riječima to je proces ustupanja novčanih sredstava od strane novčano suficitarnih jedinica,

novčano deficitarnim jedinicama, na način da se jedan oblik financijskog potraživanja preoblikuje u

druge oblike financijskog potraživanja pomoću financijskih posrednika.

Financijski posrednik kupuje direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i pretvara ih u

indirektna potraživanja drugih karakteristika. Proces transformacije potraživanja naziva se financijsko

posredovanje, a institucije koje se time bave financijski posrednici.

Financijski posrednici prikupljaju novčana sredstva u obliku depozita na transakcijskim računima,

ročnih depozita i depozita po viđenju, prodajom polica osiguranja, naplatom članskih uloga,

prodajom udjela u investicijskim fondovima, emisijom obveznica, blagajničkih zapisa, uzimanjem

kredita i sl. što predstavlja potraživanje krajnjih pozajmljivača (NSJ) prema njima. Istovremeno,

financijski posrednici kupuju vrijednosnice, odobravaju kredite i sl. te tako stječu direktna

potraživanja prema krajnjim uzajmljivačima (NDJ) umjesto stvarnih pozajmljivača novčanih sredstava

(NSJ).

Financijski posrednici kupuju dnevna potraživanja od NDJ na isti način kao što ih kupuju NSJ u sustavu

direktnog financiranja, no za njih je takvo stjecanje direktnih potraživanja samo dio sustava

posredovanja. Tu kupnju financiraju prikupljajući novčana sredstva emisijom tzv. sekundarnih obveza

prema NSJ.

Indirektna potraživanja prema krajnjim pozajmljivačima, prikazuju se u bilanci financijskih posrednika

kao obveze, a direktna potraživanja prema krajnjim uzajmljivačima su dio aktive.

Financijski posrednici su banke, štedne depozitne institucije, osiguravatelji života i imovine,

mirovinski fondovi, fondovi zajedničkog investiranja, raznolike državne financijske institucije,

stambena društva tj. sva ona društva koja u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraživanja, a u

pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama i investitorima. Prednosti indirektnog

financiranja:

1. omogućuje se kreiranje financijskih potraživanja raznolikih denominacija (npr. veliki

2. krediti na bazi malih štednih uloga)

3. lakša disperzija rizika – financijski posrednici preuzimaju najveći dio rizika

4. usklađivanje dospijeća – moguća ročna transformacija sredstava (usmjeravanje

kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane)

5. velika likvidnost sekundarnih obveza financijskih posrednika – lako se pretvaraju u novac ili

druga manje likvidna sredstva koja su potrebna investitorima

6. informacijska intermedijacija – investitori ne moraju analizirati svaki projekt, niti bonitet

NDJ.

FINANCIJSKA PIRAMIDA

Razni oblici financijskih instrumenata se obično prikazuju u piramidalnom obliku, prema kriteriju

sigurnosti i profitabilnosti. Piramida pokazuje da su na dnu obično najsigurnija, ali i najneprofitabilnija

sredstva, a na vrhu su najrizičnija ulaganja, s najvišom stopom povrata. Svaki investitor uglavnom u

svojoj financijskoj imovini ima najviše financijskih instrumenata s dna piramide, a najmanje s vrha, jer

na taj način disperzira rizik.

7

Ovaj standardni izgled piramide svaki individualni ali i institucionalni investitor korigira ovisno o nizu

čimbenika i motiva, a od velikog su značenja iznosi raspoloživih sredstava, stanje i kretanje u

ekonomiji i na fin. tržištima, preferencije likvidnosti, spremnost na preuzimanje rizika itd. Pri

strukturiranju portfelja fin. imovine stručnu pomoć ulagačima pružaju profesionalni analitičari fin.

tržišta, savjetnici, brokerske kuće i posebni bankovni odjeli.

POJAM I VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Financijske institucije su institucije-poslovna poduzeća koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju

ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge.

Razlikuju se od svih ostalih nefinancijskih institucija po tome što posluju sa nematerijalnom

financijskom imovinom, dok im je materijalna imovina potrebna u minimalnoj vrijednosti kako bi

uspješno trgovali financijskim proizvodima.

Novčana sredstva prikupljaju primanjem oročenih novčanih depozita, depozita na transakcijskim

računima, uzimanjem kredita, emisijom vrijednosnica, prodajom polica osiguranja i udjela

investicijskih fondova. Tako prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica i

manjim dijelom ulaganjem u realnu imovinu i druge investicije.

Većina financijskih institucija su financijski posrednici koji pribavljaju novčana sredstva kreirajući

novčana potraživanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju u vlastita

potraživanja prema svojim dužnicima.

Financijske institucije obuhvaćaju sve sudionike na financijskim tržištima koji sudjeluju u financijskim

transakcijama kao financijski posrednici, brokeri, dealeri i investicijski bankari.

Financijska piramida:

„junk“ obveznice

--- -----------------------------------------

o obične dionice

----- ----------------------------------------------------------------

p referencijalne dionice, neosigurani krediti

------ ---------------------------------------------------------------------------------------

eosigurane obveznice , neosigurani štedni ulozi kod banaka

-------- --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

državne zadužnice, osigurane obveznice, hipotekarne obveznice

--------- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- -------

g otovina, osigurani štedni ulozi, transakcijski račun i

8

Najvažnija financijska institucija je BANKA. Sve ostale financijske institucije se nazivaju nebankovnim

financijskim institucijama.

Financijske institucije dijelimo:

- banke – istodobno (simultano) primaju depozite i daju kredite široj javnosti

- nebankovne – ne primaju depozite i ne odobravaju kredite široj javnosti istovremeno kao

svoje glavne poslove (najčešće mogu odobravati kredite ili obavljati oba ta posla ali za

određeni segment tržišta, npr. štedionice – samo sa stanovništvom).

Prema kriteriju primanja depozita financijske institucije se dijele (najzastupljenije grupiranje):

- depozitne financijske institucije

- nedepozitne financijske institucije

DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Depozitne financijske institucije – prikupljaju sredstva primanjem transakcijskih depozita na

računima plaćanja, štednih uloga po viđenju ili ročne štednje, namjenskih i nenamjenskih depozita i

plasiraju ih najviše u obliku kredita.

U pasivi su im najznačajnije obveze po primljenim depozitima, a u aktivi su im najvažnija potraživanja

po odobrenim kreditima, te se zato nazivaju depozitno-kreditnim institucijama.

Među depozitima drže i one depozite koji su slobodni i raspoloživi na zahtjev, tj. po svojoj su prirodi

depozitni novac i uvijek mogu biti upotrijebljeni kao sredstvo prometa i plaćanja. Po tome se razlikuju

od ostalih fin. institucija jer kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnažanja novca

kreacijom novih depozita.

One jedine u svojoj pasivi mogu imati obveze koje su dio ukupne količine novca u opticaju i na osnovi

njih kreirati sekundarne depozite (tj. sudjeluju u kreiranju novca na tržištu), zbog čega su pod

direktnim nadzorom središnje banke (jer mogu utjecati na monetarnu politiku, pa samim time i na

cjelokupno gospodarstvo neke države.)

Nedepozitne financijske institucije – prikupljaju i pribavljaju novčana sredstva od novčano

suficitarnih jedinica i plasiraju ih novčanodeficitarnim jedinicama pomoću svih nabrojenih financijskih

transakcija. Nedepozitnim financijskim institucijama nije dozvoljeno primati depozitni novac (ne smiju

kreirati obveze na osnovi depozita) zbog zaštite ulagača te iz monetarnih razloga - to je privilegija

samo depozitnih institucija.

9

Grupiranje financijskih institucija:

I SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska

II DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE

1. banke

2. 2.depozitne štedne institucije (štedionice, štedne banke, štedno-kreditne zadruge, stambene

štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne

uzajamne pomoći i sl.)

III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. ugovorene štedne institucije (osiguravatelji imovine i života; privatni i državni mirovinski

fondovi; institucije zdravstvenog osiguranja)

2. investicijski fondovi

3. financijske kompanije (interne banke) i konglomerati

4. državne i specijalne financijske institucije (eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene,

studenske i sl.)

5. investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za poslovanje s vrijednosnicama)

6. ostale mješovite financijske institucije (povjerbena društva, forfeiting, leasing i factoring

društva, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burza vrijednosnica,

mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici,

institucije kreditnog rejtinga)

KARAKTERISTIKE SREDIŠNJE BANKE

Središnja banka (centralna, emisijska) - posebna je i najvažnija monetarna institucija i vrhovna

novčana vlast svake moderne države. Po svojim se funkcijama znatno razlikuje od ostalih financijskih

institucija jer kontrolira zakonima uspostavljeni jedinstveni novčani, kreditni i bankovni sustav, a sve

više i sustav svih depozitno-kreditnih financijskih institucija.

Temeljni zadatak joj je održavanje stabilnosti cijena i sudjelovanje u ostvarivanju ciljeva opće

ekonomske politike (pod uvjetom da to ne šteti ostvarenju održavanja stabilnosti cijena), kao što su

visoka zaposlenost, održivi neinflatorni razvoj, visok stupanj konkurencije.

Prve središnje banke osnivane su kao privatne, ali vremenom su postale državne, zbog svoje

najvažnije uloge - emisije gotovog novca. Nakon velike ekonomske krize, velikim dijelom uzrokovane

rizičnim ulaganjima banaka, središnje banke, zakonskim regulativama, preuzimaju nadzor i kontrolu

nad bankama i od emisijskih postaju središnje banke u suvremenom smislu.

Središnje banke su državne institucije, ali su neovisne od aktualne administracije. Samostalnost im je

osigurana kroz:

- funkcionalnu (sama bira mjere i instrumente za postizanje ciljeva),

- institucionalnu (samostalno odlučuje),

- osobnu (samostalnost uprave) i - financijsku neovisnost.

Naravno to se postiže načinom imenovanja članova uprave, koji su imenovani od vrhovnog tijela

države. Članovi vlade ne smiju biti u upravi središnje banke, niti središnja banka smije kreditirati

državu.

10

Središnja banka je neprofitna institucija. Troškove poslovanja pokriva:

- prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama,

- od kamata na vrijednosnice koje drži u aktivi (SAD),

- od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih pričuva i sl.

Razlika između prihoda i rashoda naziva se emisijska dobit (seigniorage), koja je prihod državnog

proračuna.

Središnja banka ostvaruje svoje zadatke preko poslovnih banaka i štedno-kreditnih institucija koje

nadzire i koje su danas najčešće izjednačene sa bankama po pravima i obvezama.

Središnja banka ne posluje izravno sa poduzećima, uz izuzetak velikih, nacionalnih korporacija, a i

tada su to posebni poslovi, koji nisu povezani sa kontrolom novčane mase.

Najvažnije funkcije središnje banke su:

1. reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka – novčana monetarna

politika, održavanje likvidnosti privrede.

Ostvaruje ju instrumentima novčane politike: eskontnom-diskontnom politikom, kupnjom i

prodajom vrijednosnica na otvorenom tržištu, politikom obvezne rezerve, ponekad i

ponegdje selektivnom kreditnom politikom ili izravnim kvantitativnim određivanjem kreditne

aktivnosti banaka

2. održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija

Nužna je kreditna intervencija središnje banke kako bi se očuvala stabilnost bankovnog

sustava, pomoglo funkcioniranje kreditnog sustava i spriječila bijeg ekonomije u gotovinu

zbog mogućeg „juriša na banke“.

Ima ulogu „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ jer može odobriti

kredit i onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja

primarnog novca.

3. održavanje međunarodne likvidnosti tj. briga za bilancu plaćanja propisivanjem monetarnih

mjera koje na nju utječu, formiranjem deviznih pričuva, sudjelovanjem na deviznom tržištu,

reguliranjem i kontrolom platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom, deviznom

kontrolom.

4. emisija novca

Središnje banke su jedine institucije ovlaštene od države za emisiju primarnog novca kroz

kreditiranje banaka, kupnju državnih vrijednosnica, kupovinu deviza i sl. Kao pasivna

protustavka ovim poslovima u bilanci središnje banke nalaze se depoziti banaka i gotovina

središnje banke u opticaju. Emisija novčanica i kovanica (valutnog novca) ekskluzivno je pravo

središnje banke.

5. suradnja s međunarodnim i regionalnim monetarnim i financijskim institucijama,

ostvarivanje medudržavne financijskih sporazuma i suradnje

6. analiza - statistika, pribavljanje informacija i objavljivanje podataka

7. poslovi za račun države

11

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (52 str.)

te čeka u našoj SKRIPTARNICI!