KARDIOVASKULARNI RIZIK I TJELESNA AKTIVNOST Dr Anita JukiKBC SplitKliniki odsjek za bolesti srca i krvnih ilaSplit, 08.travnja 2013.g.

POJEDINANI UZROCI SMRTI U SVIJETU

FAKTORI RIZIKA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

NASLJEDNI FAKTORIDOBSPOL

ARTERIJSKA HIPERTENZIJAPUENJEEERNA BOLESTHIPERLIPIDEMIJATJELESNA NEAKTIVNOSTISHRANA I PRETILOSTPSIHOSOCIJALNI FAKTORI

UINAK TJELESNE AKTIVNOSTIU BROJNIM STUDIJAMA DOKAZANA JE JAKA I NEOVISNA POVEZANOST IZMEU TJELESNE AKTIVNOSTI, ZDRAVLJA, UKUPNE I KARDIOVASKULARNE SMRTNOSTI KOD ZDRAVIH OSOBA, ALI I KOD BOLESNIKA OBOLJELIH OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

POVOLJAN UINAK TJELESNE AKTIVNOSTI JE PROPORCINALAN FIZIKOM OPTEREENJU RIZIK SMRTNOSTI SE SMANJUJE ZA 10-25% ZA SVAKI MET OPTEREENJA

Kokkinos P, Myers J, Kokkinos JP, Pittaras A, Narayan P, Manolis A,Karasik P, Greenberg M, Papademetriou V, Singh S. Exercise capacityand mortality in black and white men. Circulation. 2008;117:614622.

Cumulative incidence of death by number of cardiac rehabilitation sessions attended. Kwan G , and Balady G J Circulation 2012;125:e369-e373Copyright American Heart Association

UINCI TJELESNE AKTIVNOSTI NA KARDIOVASKULARNE FAKTORE RIZIKAARTERIJSKA HIPERTENZIJAHIPERTROFIJA LIJEVE KLIJETKEEERNA BOLESTUPALNI PROCESTROMBOTSKA DEAVANJA

ARTERIJSKA HIPERTENZIJAPROMJENOM IVOTNIH NAVIKA U CILJU GUBITKA TJELESNE TEINE I POVEANJA TJELESNE AKTIVNOSTI ZNAAJNO SE DOPRINOSI REGULACIJI KRVNOG TLAKA

PRAENJEM BROJNIH STUDIJA DOLO SE DO ZAKLJUKA DA KOD BOLESNIKA SA ARTERIJSKOM HIPERTENZIJOM 1 STUPNJA AEROBNA FIZIKA AKTIVNOST DOVODI DO SNIENJA SISTOLIKOG TLAKA 3.4 DO 10.5 mm Hg I DIJASTOLIKOG TLAKA 2.4 DO 7.6 mm Hg.

Kokkinos P, Manolis A, Pittaras A, Doumas M, Giannelou A, PanagiotakosDB, Faselis C, Narayan P, Singh S, Myers J. Exercise capacityand mortality in hypertensive men with and without additional risk factors. Hypertension. 2009;53:494499.

TJELESNA AKTIVNOST I HIPERTROFIJA LIJEVE KLIJETKEKAPACITETE TJELESNOG OPTEREENJA POJEDINCA OBRNUTO JE PROPOPORCIONALAN PORASTU ART. TLAKA U OPTEREENJU I MASI LIJEVOG VENTRIKLA PRI OPTEREENJU OD 5 METS KRVNI TLAK JE 10 mmHg NII U ISTRENIRANIH U USPOREDBI SA OSOBAMA KOJE NE VJEBAJU, ISTO TAKO JE JE U ISTRENIRANIH SNIEN I INDEKS MASE LVPOVEANJEM OPTEREENJA ZA 1 MET POSTIE SE 42% REDUKCIJA RIZIKA ZA RAZVOJ HIPERTROFIJE LIJEVE KLIJETKE U STUDIJI U KOJOJ SU KROZ 16 TJEDANA PRAENE STARIJE OSOBE SA ART. HIPERTENZIJOM 2. STUPNJA AEROBNIM TRENINZIMA POSTIGNUTO JE ZNAAJNO SNIENJE ART.TLAKA PRI OPTEREENJU 3 I 5 METs, KAO I REGRESIJA HIPERTROFIJE LIJEVE KLIJETKE

EERNA BOLESTTJELESNA AKTIVNOST NEOVISNO O INZULINU POSPJEUJE ULAZ GLUKOZE U RADNE MIIE PREKO GLUT-4 TRANSPORTERA

UVID U BROJNE STUDIJE UPUUJE NA UINAK AEROBNE I ANEAROBNE TJELESNE AKTIVNOSTI NA LAKI ULAZ GLUKOZE U STANICE I SMANJENJE INZULINSKE REZISTENCIJE ( efekt slian metforminu )

EERNA BOLEST PRIMARNA PREVENCIJAFINSKA STUDIJA PREVENCIJE EERNE BOLESTI

61 522 PRETILIH MUKARAC I ENA SREDNJE DOBI JE RANDOMIZIRANO U DVIJE SKUPINE : 1. KONTROLNA SKUPINA 2. INTERVENCIJSKA SKUPINA EDUCIRANA ZA ZDRAVU ISHRANU, MRAVLJENJE I POVEANJE TJELESNE AKTIVNOSTINAKON 3.2 GODINE PRAENJA UKUPNA INCIDENCIJA EERNE BOLESTI: 1. KONTROLNA SKUPINA 23% 2. INTERVENCIJSKA SKUPINA 11%

UKUPNI RIZIK RAZVOJA EERNE BOLESTI JE SMANJEN 58% U INTERVENCIJSKOJ SKUPINI

The Diabetes Prevention Program Research Group StudySTUDIJA GRUPE ISTRAIVAA ZA PREVENCIJU EERNE BOLESTIPRAENE SU TRI SKUPINE BOLESNIKA: 1. KONTROLNA SKUPINA2. PROMJENA IVOTNIH NAVIKA ISHRANA I TJELOVJEBA (150 min/ tjedan)3. SKUPINA NA METFORMINU

REZULTATI: 2. skupina 58% incidencija eerne bolesti, - 39% incidencija u odnosu na metformin skupinu3. skupina 31% incidencija erene bolestiZA PREVENCIJU JEDNOG NOVOOBOLJELOG OD EERNE BOLESTI 6.9 OSOBA MORA SUDJELOVATI U SKUPINI SA PROMJENOM IVOTNIH NAVIKA, A 13.9 OSOBA BI TREBALO UZIMATI METFORMINUINAK PROMJENE IVOTNIH NAVIKA JE JAI OD DJELOVANJA METFORMINA

Kokkinos P, Myers J, Nylen E, Panagiotakos D, Manolis A, Pittaras A,Blackman M, Jocob-Issac R, Faselis C, Abella J, Singh S. Exercisecapacity and all-cause mortality in African American and Caucasianmen with type 2 diabetes. Diabetes Care. 2009;32:623 628.

HIPER/DISLIPIDEMIJA

AEROBNA TJELESNA AKTIVNOST DOVODI DO POVOLJNOG I NEOVISNOG UINKA NA LIPIDE I LIPOPROTEINE U KRVI OSOBA SA UREDNIM I POREMEENIM LIPIDOGRAMOM

UINAK JE NAJJAI NA POVEANJE VRIJEDNOSTI HDL KOLESTEROLA, DOK SU PODACI O UINCIMA NA DRUGE KOMPONENTE MANJE UJEDNAENI

TJELESNA AKTIVNOST I UPALA(ATEROSKLEROZA JE UPALNI PROCES)SMANJUJE KOLIINU MASNOG TKIVA IZVORA UPALNIH CITOKINA I LDL LIPOPROTEINA KOJI POTIU NEINFEKTIVNI PORAST CRP-A I UPALU

SMANJUJE INZULINSKU REZISTENCIJU HIPERINZULINEMIJA JE UPALNI POKRETA

POBOLJAVA ENDOTELNU FUNKCIJU SMANJENA LOKALNA PRODUKCIJA INTERLEUKINA I POKRETANJA IMUNOG ODGOVORA

TJELESNA AKTIVNOST I TROMBOZAKONTINUIRANA TJELESNA AKTIVNOST INHIBIRA TROMBOGENE FAKTORE I POSPJEUJE FIBRINOLITIKU AKTIVNOST KRVI KOD ZDRAVIH OSOBA I BOLESNIKA

DOKAZANA JE npr. SMANJENA AGREGABILNOST TROMBOCITA U OSOBA SA HIPERTENZIJOM, PRETILIH I DRUGIH RIZINIH SKUPINA

AHA Recommendation

At least 30 minutes of moderate-intensity aerobic activity at least 5 days per week for a total of 150 ORAt least 25 minutes of vigorous aerobic activity at least 3 days per week for a total of 75; or a combination of the two ANDModerate to high intensity muscle-strengtheningactivity at least 2 or more days per week for additional health benefits.

KAKO PROVODITI PREDLOENE MJERE KOD NAS?1. OPA POPULACIJA - NAJVEI UINAK INTEVENCIJE PROMJENE IVOTNOG STILAkola zdravstveni odgoj Pedijatar/Obiteljski lijenikIntervencije na razini zajednice, grada, draveJavnozdravstvene aktivnosti

2.OSOBE NISKOG I UMJERENOG KARDIOVASKULARNOG RIZIKA - PRIMARNA PREVENCIJA

LIJENIK OPE PRAKSE / KARDIOLOGPoticanje zdravih ivotnih navika na razini zajednice

Tjelesna aktivnost2.55 h tjedno aerobne fizike aktivnosti bar umjerenog intenziteta ili 12.5 h tjedno aktivnost jakog intenziteta

Osobe koje su neaktivne treba poticati na zapoimanje programa vjebanja lakeg intenziteta

Tjelesna aktivnost se treba odvijati u vie termina tjedno (4-5 dana u tjednu) u trajanju 10 min

3. OSOBE VISOKOG KARDIOVASKULARNOG RIZIKA ILI SA VE DOKAZANOM KARDIOVASKULARNOM BOLEU - SEKUNDARNA PREVENCIJA

FIZIKALNA REHABILITACIJA TIJEKOM HOSPITALIZACIJE fizioterapeuti nema ih (Kardiologija)SPECIJALIZIRANI REHABILITACIJSKI CENTRI I PROGRAMI SEKUNDARNE PREVENCIJE - nema ih u blizini ( Krapinske Toplice, Talasoterapija Opatija, Srana Stanica Zagreb)

Tjelesna aktivnost umjerenog do jakog intenziteta 30 min tri i vie puta tjedno. Tjelesno neaktivne nakon procjene fizikog stanja poticati na zapoimanje vjebanja

Kliknite za ureivanje oblika tekstaDruga razina konturaTrea razina kontureetvrta razina konturaPeta razina konturaesta razina konturaSedma razina kontureOsma razina konturaDevet razina konturaKliknite da biste uredili stilove teksta matriceDruga razinaTrea razinaetvrta razinaPeta razina

Hvala na panji!

*****Cumulative incidence of death by number of cardiac rehabilitation sessions attended. Reproduced from Hamill et al,8 with permission of the publisher.****************************