Upload
andirjafcb
View
230
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Funkcionalna anatomija
Citation preview
2014.
Anatomija nervnog sistema
Biološka psihologija
Nadežda Nedeljković ([email protected])
Četvrtkom, 8:30-11:00 h , Amfiteatar Predavanja neće biti 27.02. ;
27.03.; 24.04. 24.02; 31.03.;21.04.; 28.04. (ponedeljak)
predavanja će se održati 8-9:30 h, učionica 103.
Test Neuroanatomija – 10.04. u 8:30h.
Neuroanatomija test (obavezan) 30 poena Seminarski rad 10 poena Pisani ispit 60 poena
Teme za seminarski rad: Poremaćaj ponašanja vezanog za unos hrane Neurobiološke osnove autizma Rodni identitet – uticaj genetičkih i sredinskih
faktora Strukturne i funkcijske promene nervnog sistema
tokom starenja
Biološka psihologija, Nadežda Nedeljković (autorizovana skripta )
Prezentacije sa predavanja
Biological psychology (Rosenzweig, Bredlove, Watson)
Ravni preseka
Koronalna ravan – deli telo na prednji i zadnji deo.
Horizontalna ravan – deli telo na gornju i donji polovinu
Sagitalna ravan – deli telo na levu i desnu polovinu.
Terminologija - označavanje relativnog položaja
Medijalno - prema srediniLateralno - na stranu Anteriorno, rostralno - prema glavi Posteriorno, kaudalno - prema repu Proksimalno - prema početku ili bliže tački gledanjaDistalno - prema periferiji, krajuDorzalno - prema leđima, pozadiVentralno - prema napred
Razviće nervnog sistema
Oplođenje - fertilizacija
Embrion
Embrionalno razviće mozga
Nastanak moždanih mehurova
Primarni meškovi Sekundarni meškovi
Sudbina sekundarnih mehurova
70. dana intrauterinog razvića mozak čoveka sastoji se od 5 delova
Ventrikularni sistem mozga
Razviće mozga na ćelijskom nivou
1. Neurogeneza
2. Migracija
3. Diferencijacija
4. Sinaptogeneza
5. Ćelijska smrt
6. Rearanžiranje sinapsi
Neurogeneza
Migracija
Diferencijacija
Faktori koji kontrolišu diferencijaciju: - unutrašnji faktori uslovljavaju proces diferencijacije na ćelijski autonoman način. - spoljašnji faktori uslovljavaju diferencijaciju procesom indukcije.
Kora velikog mozga Kora malog mozga
Neuriti izrastaju konusima rasta (filopodije i lamelipodije).
Proces izrastanja usmeravaju signalni faktori:
- Hemoatraktanti
- Hemorepelanti
- Semaforini
Izrastanje neurita i sinaptogeneza
Izrastanje neurita i diferencijacija
kortikalnih oblasti Izrastanje aksona ganglijskih neurona mrežnjače
Ćelijska smrt
Tipovi ćelijske smrti:
- Apopotoza - proces kontrolisane smrti
- Nekroza – nekontrolisana ćelijska smrt koja se javlja usled povrede, kontuzije ili ishemije.
U nekim delovima mozga pre rođenja broj neurona opadne na 20%.
Preuređivanje sinapsi
Embrionalno razviće kičmene moždine
Nastaje od kaudalnog dela nervne cevi.
Tokom 6. nedelje postoje dve grupacije nezrelih nervnih ćelija:
Alarna ploča – nastaju interneuroni
Bazalna ploča – nastaju motoneuroni
Materijal nervne kreste formira spinalne ganglije (ganglije dorzalnog korena)
Centralni nervni sistem (CNS):
a. Mozakb. Kičmena moždina
Periferni nervni sistem (PNS):
a. Somatski deob. Autonomni deoc. Crevni nervni sistem
Kosa, koža i lobanja
Moždane ovojnice - meninge Dura mater Arachnoidea Pia mater
Ventrikularni sistem mozga – sistem komora i kanala ispunjen
cerebrospinalnom tečnošću
Cerebrospinalna tečnost Proizvode je ćelije horoidnog pleksusa Ispunjava komore leptomeningealni
prostor Tečni “jastuk” na kome pluta mozak Razmena materija
Krvno-moždana barijera Čine je specijalizovane “čvrste” veze
između endotelnih ćelija krvnih sudova koje ne dozvoljavaju slobodnu razmenu materija između krvi i moždanog parenhima
Perivaskularna stopala astrocita U delovima mozga van krvno-moždane
barijere, specijalizovani astrociti, tanicite.
Krvno-moždana barijera
Dve hemisfere delimično razdvojene uzdužnom brazdom (fissura longitudinalis cerebri); unutar brazde – nabor tvrde ovojnice (falx cerebri);
• Površina je izbrazdana • uzvišenja – vijuge (gyrus), • uvrati – brazde (sulcus);
• Hemisfere spojene debelim snopom aksona – Žuljevito telo
(Corpus callosum)
• Čeoni režanj (Lobus frontalis)• Temeni režanj (Lobus parietalis)• Slepoočni režanj (Lobus temporalis)• Potiljačni režanj (Lobus occipitalis)
Pojasna vijuga (gyrus cingulatus)
Parahipokampalna vijuga (gyrus parahippocampus)
Hipokampalna formacija (formatio hippocampi)
Hippocampus Subiculum Gyrus dentatus
Sukalozna vijuga (gyrus subcallosus)
Parolfaktorna vijuga (gyrus parolfactorius)
Precentralna vijuga (gyrus preterminalis)
Forniks (fornix)
Tri vrste snopova bele mase:• projekciona vlakna• asocijativna vlakna• komisuralna vlakna
Projekciona vlakna: Zrakasti snop (corona
radiata) Granična čaura (capsula
extrema) Spoljašnja čaura (capsula
externa) Unutrašnja čaura (capsula
interna)
Asocijativna vlakna: Kukasti snop (fasciculus
uncinatus ) Longitudinalni snop
(fasciculus longitudinalis ) Lučni snop (fasciculus
arcuatus) Cingulum
Komisuralna vlakna: Žuljevito telo (corpus
callosum) Prednja komisura
(commissura anterior) Zadnja komisura
(commussura posterior) Hipokampalna komisura
(commissura hippocampi – fornix)
Žuljevito teloHvataljke (forceps):Prednje (forceps anterior)Zadnje (forceps posterior)Tepih (tapetum)
Striatum• Repato jedro (nu caudatus)• Ljuska (putamen)• Bledo jedro (pallidum)
Naslonjeno jedro (nu. accumbens)
Subtalamičko jedro (nu. subthalamicus)Crna materija (supstantia nigra)
Bazalne ganglije obuhvataju:
Kompleks tri grupe jedara: Bazolateralna
jedra lateralno jedro, bazalno jedro pomoćno
bazalno jedro. Kortikomedijalna
jedra kortikalno medijalno jedro
Centralno jedro
Strukture smeštene oko III moždane komore:
• Talamus (Thalamus)• Subtalamus (Subthalamus)• Epitalamus (Epithalamus)• Hipotalamus (Hypothalamus)
• Drščica (habenula)Habenularno
jedro(nucleus
habenulae)
• Trougao drščice (trigonium habenuale)
•Pinealna žlezda (Glandual pinealis; Epiphysis)
• Medularna brazda (stria medullaris)
Dorzo-kaudalni zid III moždane komore.
Smešten ispod talamusa i dorzo-kaudalno od hipotalamusa.
• Subtalamičko jedro (nu. subthalamicus)
• Bedem (clasutrum)
• Nepoznata oblast (zona incerta)
• Forelova polja
Smešten na bazi mozga, anterio-ventralno od talamusa.
Preko drške (infundibulum) povezan sahipofizom.
Sačinjava ga nekoliko desetina jedara grupisanih u tri grupacije:• Anteriorna• Medijalna• Posteriorna
Smešten oko IV moždane komore. Dve ovoidne polovine talamusa spojene su komisurom masa intermedija (masa intermedia).
• Specifična (relejna jedra) - smeštena uz unutrašnju medularnu laminu:
• Anteriorna• Medijalna• Ventrolateralna• Posteriorna
• Nespecifična jedra
• Retikularno jedro
Smešten na zadnjem delu mozga ispod potiljačnog režnja. Čini krov IV moždane komore. Sa moždanim stablom je povezan preko tri para nožica (pedunculi cerebelli).
•Dve hemisfere povezane crvuljkom (vermis);•Svaka hemisfera ima tri režnja:
•Flokulo-nodusni•Prednji•Zadnji
•Troslojna kora:• Molekulski sloj
Dendriti Purkinje neurona, zvezdaste, korpaste i Goldži ćelije
• Purkinje slojJedan sloj Purkinje neurona
• Granularni slojOgroman broj granularnih neurona
•Dva tipa aferentnih vlakana:•Mahovinasta •Puzeća
• Zubato jedro (nu. dentatus)• Umetnuto jedro (nu. interpositus)
• Okruglasto jedro (nu. globosus) • Čepoliko jedro (nu. emboliformis)
• Vršno jedro (nu. fastigi)
• Spinocerebelum (prednji režanj i umetnuta jedra)• Vestibulocerebelum (flokulo-nodusni režanj i vršna jedra)• Cerebelocerebelum (zadnji režanj i zubato jedro)
• Sitna struktura smeštena oko Silvijevog kanala.• Na ventralnoj strani – dva para kvržica (corpora quadrigemina)• Gornje krvžice (coliculli superior) – deo vizuelnog sistema.• Donje kvržice (coliculli inferior) – deo auditivnog sistema.• Na ventralnoj strani – moždane drške (pedunculi cerebri).
• Dorzalna strana – krov (tectum).
•Dva para kvržica • Pokrov (tegmentum)
• Silvijev kanal•Periakvaduktalna siva masa• Crveno jedro (nu. rubrum)• jedra III i IV kranijalnog nerva• Crna materija (supstantia nigra)• Ushodni i nishodni putevi bele mase
• Ventralna strana•Moždane drške (pedunculi cerebri)
• Granica između srednjeg mozga i mosta – gornja pontinska brazda.• dorzalni deo – pokrov mosta (tegmentum pontis)•Ventralni deo – baza mosta (pars basilaris pontis)
• Pokrov mosta•Locus coeruleus• jedra kranijalnih nerava (VII, VI, V par)• Rubna jedra (nu. raphe)
• Baza mosta•Ushodna, nishodna i poprečna vlakna
• Pruža se od donje pontinske brazde do kičmene moždine.• Sa dorzalne strane – vidljiva ispupčenja klinastog i gracilnog jedra;• sa ventralne strane – medularne piramide;• Mesto oslobađanja XII, XI, X, IX, VIII para kranijalnih nerava.
Rostralni deo produžene moždine:- Dorzalno i ventralno kohearno jedro;
gornja maslinasta jedra (Nu. olivaris superior)
- filogenetski stara jedra retikularne formacije (Nuclei raphe).
Središnji deo produžene moždine,:- Proširen centralni kanal, početak IV
komore;- Vestibularno jedro, gustatorno jedro;- Motorna jedra XII, XI, X, IX, i VIII
para kranijalnih nerava;- Retikularna formacija;- Donja maslinasta jedra (Nu. olivaris
inferior)- Kranijalni nervi XII-VIII
Kaudalni deo produžene moždine:- Nu. gracilis, Nu. cuneatus ; - Siva masa oko centralnog kanala;- Medijalni lemniskus- Piramide